Reseni Zadaci A1

Matematiqki fakultet
Univerzitet u Beogradu
Odabrani zadaci iz Analize 1

Zlatko Lazovi
29. april 2016.
verzija 2.2
Sadraj
1 Neodreeni integrali 2
1.1 Metoda smene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.2 Parcijalna integracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1.3 Integracija racionalnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
1.4 Integracija iracionalnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
1.5 Integracija trigonometrijskih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
1.6 Integracija transcendentnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
1.7 Razni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
2 Odreeni integrali 43
3 Nesvojstveni integrali 59
1
Zlatko Lazovi - Analiza 1 - verzija 2.2 29. april 2016.
1 Neodreeni integrali
Definicija 1.1. Neka je data funkcija f : (a, b) → R. Funkcija ϕ je primitivna
funkcija funkcije f ako je ϕ (x) = f (x)(∀x ∈ (a, b)).
0
Teorema 1.1. Teorema: Ako je ϕ primitivna funkcija funkcije f , onda je i ϕ + C

primitivna funkcija funkcije f , za svako C ∈ R.
Definicija 1.2. Skup svih primitivnih funkcija funkcije f oznaqimo sa R f (x) dx
ili ϕ(x) + C.
Teorema 1.2. Neka je ϕ primitivna funkcija funkcije f na nekom intervalu. Onda
je zadovo eno:
1) Rd f (x) dx = f (x) dx;
R
2) R dϕ(x) = ϕ(x) R+ C ;
3) R kf (x) dx = k f (x)R dx, k ∈ R; R
4) (f (x) ± g(x)) dx = f (x) dx ± g(x) dx.
Tablica neodreenih integrala
1. x dx = αx + 1 + C, α 6= −1
α+1
Z
α
2. x1 dx = ln |x| + C
Z
3. e dx = e + C
Z
x x
4. a dx = lna a + C x
Z
x
5. sin x dx = − cos x + C
Z
6. cos x dx = sin x + C
Z
7. cos1 x dx = tgx + C
Z
2
8. sin1 x dx = −ctgx + C
Z
2
9. √1 1− x dx = arcsin x + C
Z
2
10.
Z
1
dx = arctg x + C
1 + x2
11. √
Z
1
√ dx = ln |x + x2 ± 1| + C
x2 ± 1
12.
Z
1 1 1 + x
dx = ln +C
1 − x2 2 1 − x
Matematiqki fakultet 2 Univerzitet u Beogradu

Zadatak 1.1 Rexiti integral R
.
√
(1+ x)(2−x)
x2
dx.
Rexee.
√ Z √ √
x)(2 − x)
Z
(1 + 2 x 2 x x x
I = dx = − + 2 − 2 dx
x2 x2 x 2 x x
1 1
x− 2
Z Z Z Z
1 1 1 1 2 x2
= 2 dx − dx + 2 3 dx − 1 dx = − − ln |x| + 2 1 − 1 + C
x2 x x2 x2 x −2 2
2 4 √
= − − ln |x| − √ − 2 x + C.
x x
1.1 Metoda smene
1.2 Rexiti integral √

Z
3
Zadatak . 1 − 3x dx.
Rexee.
4
√ √
Z Z Z
3 1 − 3x = t 3 dt 1 1 1 t3
1 − 3x dx = = t =− t dt = − 4 + C
3
−3 dx = dt −3 3 3 3
1 4
= − (1 − 3x) 3 + C.
4
4
1.3 Rexiti integral

Z
1
Zadatak . √ dx, (a > 0).
a2 − x 2
Rexee.
x
Z Z Z
1 1 1 =t 1 1
√ dx = dx = 1
a = √ a dt
dx = dt
q
a2 − x 2 a x 2
a 1 − t2
1− a a
Z
1 x
= √ dt = arcsin t + C = arcsin + C.
1 − t2 a
1.4 Rexiti integral

Z
1
Zadatak . √ dx, (a > 0).
x ± a2
2
Rexee.
x
Z Z Z
1 1 1 =t 1 1
√ dx = dx = 1
a = √ a dt
dx = dt
q
2
x ±a 2 a x 2 a t2±1
a
±1 a
√
Z r
1 x x 2
= √ dt = ln |t + t2 ± 1| + C = ln | + ± 1| + C]
t2 ± 1 a a
√ √
= ln |x + x2 ± a2 | − ln |a| + C = ln |x + x2 ± a2 | + C1 ,
gde je C 1 = − ln |a| + C. 4

1.5 Rexiti integral
Z
1
Zadatak . dx, (a > 0).
a2 − x2
Rexee.
x
Z Z Z
1 1 1 =t 1 a
1
dx = 2 dx = 1 = 2 a dt
2
a −x 2 a 1 − xa dx = dt a 1 − t2

a
1 + xa
Z
1 1 1 1 + t 1
= dt = ln +C = ln +C
a 1 − t2 2a 1 − t 2a 1 − xa

1 a + x
= ln + C.
2a a − x
1.6 Rexiti integral

Z
1
Zadatak . dx, (a > 0).
a2 + x2
Rexee.
x
Z Z Z
1 1 1 a
=t 1 1
dx = dx = 1 = 2 a dt
2
a +x 2 a x 2 dx = dt a 1 + t2

1+ a a
Z
1 1 1 1 x
= 2
dt = arctg t + C = arctg + C.
a 1+t a a a
4
U prethodnim zadacima dokazali smo da za a > 0 vai sledee
9'. √a 1− x dx = arcsin xa + C
Z
2 2
10'.
Z
1 1 x
dx = arctg +C
a2 + x 2 a a
11'. √
Z
1
√ dx = ln |x + x2 ± a2 | + C
x 2 ± a2
12'.
Z
1 1 a + x
dx = ln +C
a2 − x 2 2a a − x
1.7 Rexiti integral .

Z
dx
Zadatak .
2
2x + 1
Rexee.
primenom formule 10', gde je a =
Z Z
1 1 1
dx = dx = √1
2 2 1 2
2x + 1 2 x + 2
√
1 1 x 2 √
= arctg + C = arctg 2x + C.
2 √12 √1
2
2

Z
dx
Zadatak . √
4 − 3x2

Rexee.
primenom formule 9', gde je a =
Z Z
dx 1 dx
√ = √ q = √2
2 3
4 − 3x 3 4
− x2
3
√
1 x 1 3x
= √ arcsin 2 + C = √ arcsin + C.
3 √
3
3 2

Z
dx
Zadatak .
x ln x ln(ln x)
Rexee.
Z Z
dx ln x = t dt ln t = u
= 1 = = 1
x ln x ln(ln x) x
dx = dt t ln t t
dt = du
Z
du
= = ln |u| + C = ln | ln t| + C = ln | ln(ln x)| + C.
u
4

Z
sin x + cos x
Zadatak . √
3
dx
sin x − cos x
Rexee.
Z Z 2
sin x + cos x sin x − cos x = t dt t3
√ dx = = √ = 2 +C
3
sin x − cos x (sin x + cos x) dx = dt 3
t 3
3 2
= (sin x − cos x) 3 + C.
2
4

Z
x dx
Zadatak .
4 + x4
Rexee.
primenom formule 9 )

x2 = t
Z
x dx 0
= =(
4 + x4 2x dx = dt
Z dt
2 1 1 t 1 t
= = · arctg + C = arctg + C
4+ t2 2 2 2 4 2
1 x2
= arctg + C.
4 2
4
1.12 Rexiti integral x3 dx

.
Z
Zadatak .
x8 − 2

Rexee.
√
dt
x3 dx
Z
x4 = t
Z
1 1 2 − t
4
= = = · √ ln √ +C

3
x8 − 2 4x dx = dt 2
t −2 4 2 2 2 + t
√
1 2 − x4
= √ ln √ + C.

8 2 2+x 4

Z
1
Zadatak . √ dx
x x2 + 1
Rexee.
 
Z Z x2 + 1 = t2 Z Z
1 x dx t dt dt
√ dx = √ =  2x dx = 2t dt  = 2
= 2
2
x x +1 2
x x +1 2 (t − 1)t t −1
x2 = t 2 − 1
√
1 1 − t 1 1 − x2 + 1
= ln + C = ln √ + C.
2 1 + t 2 1 + x2 + 1
1.14 Rexiti integral x√x1 − 1 dx.

Z
Zadatak .
2
Rexee. −arctg (sliqan kao zadatak 1.13).

√ 1
x2 −1
4
1.15 Rexiti integral tg x dx.

Z
Zadatak .
Rexee.
Z
− dt
Z Z
sin x cos x = t
tg x dx = dx = = = − ln |t| + C
cos x − sin x dx = dt t
= − ln | cos x| + C

Z
Zadatak . ctg x dx
Rexee.
Z Z Z
cos x sin x = t dt
ctg x dx = dx = = = ln |t| + C
sin x cos x dx = dt t
= ln | sin x| + C

Z
1
Zadatak . √ √ dx
x+1+ x−1

Rexee.
Z √ √ Z √ √
x+1− x−1 x+1− x−1
Z
1
√ √ dx = dx = dx
x+1+ x−1 x + 1 − (x − 1) 2
1 √ 1 √
Z Z
= x + 1 dx − x − 1 dx
2 2
1 2 3 1 2 3
= · (x + 1) 2 − · (x − 1) 2 + C
2 3 2 3
1 3 1 3
= (x + 1) 2 − (x − 1) 2 + C.
3 3
4

Z
x
Zadatak . √
3
dx
1 − 3x
Rexee.
 
1 − 3x = t Z 1−t
1−t
Z Z
x 3 dt 1
√ dx =  −3 dx = dt  = √ · =− √ dt
3
1 − 3x 1−t
3
t −3 9 3
t
x= 3
Z Z
1 1 1 2 1 3 2 1 3 5
= − √3
dt + t 3 dt = − · t 3 + · t3 + C
9 t 9 9 2 9 5
1 2 1 5
= − (1 − 3x) 3 + (1 − 3x) 3 + C.
6 15
4

.
Z
x3 1 + x2 dx
3
Zadatak .
Rexee.
 
Z √ Z √ 1 + x2 = t Z √
3 3 2 2 3 2 3 dt
x 1 + x dx = x 1 + x x dx =  2x dx = dt  = (t − 1) t
2
x2 = t − 1
Z
1 4 1 3 7 3 4 3 7 3 4
= (t 3 − t 3 ) dt = t 3 − t 3 + C = (1 + x2 ) 3 − (1 + x2 ) 3 + C.
2 14 8 14 8
4
Integral tipa
Z Z
sin x dx i
n
cosn x dx, n ∈ {2, 3, 4, 5}.

Z
Zadatak . sin2 x dx
Rexee.
1 − cos 2x
Z Z Z
2 1 1 1 1 1
sin x dx = dx = x − cos 2x dx = x − · sin 2x + C
2 2 2 2 2 2
1 1
= x − sin 2x + C.
2 4
4

1.21 Rexiti integral cos x dx.
Z
2
Zadatak .
Rexee. 1
2
x − sin 2x + C (sliqan kao zadatak 1.20).
1
4
4
1.22 Rexiti integral sin x dx.

Z
3
Zadatak .
Rexee.
Z Z Z
3 2 cos x = t
2
sin x dx = sin x sin x dx = (1 − cos x) sin x dx =
− sin x dx = dt
Z 3 3
t cos x
= − (1 − t2 ) dt = −t + + C = − cos x + + C.
3 3
4
1.23 Rexiti integral cos x dx.

Z
3
Zadatak .
Rexee. sin x − + C (sliqan kao zadatak 1.22).

sin3 x
3
4

Z
4
Zadatak .
Rexee.
Z 2
1 − cos 2x
Z Z
4 1
sin x dx = dx = (1 − 2 cos 2x + cos2 2x) dx
2 4
Z
1 1 + cos 4x 1 1 1 1
= x − sin 2x + dx = x − sin 2x + x + sin 4x + C
4 2 4 4 8 32
3 1 1
= x − sin 2x + sin 4x + C.
8 4 32
4

Z
Zadatak . cos4 x dx
Rexee. 3
8
x + 41 sin 2x + (sliqan kao zadatak 1.24).
1
32
sin 4x + C 4

Z
5
Zadatak .
Rexee.
Z Z Z
5 4 cos x = t
2 2
sin x dx = sin x sin x dx = (1 − cos x) sin x dx =
− sin x dx = dt
Z Z
2 1
= − (1 − t2 )2 dt = − (1 − 2t2 + t4 ) dt = −t + t3 − t5 + C
3 5
2 1
= − cos x + cos3 x − cos5 x + C.
3 5
4

Z
Zadatak . cos5 x dx

Rexee. (sliqan kao zadatak 1.26).
sin x − 23 sin3 x + 15 sin5 x + C 4

Z
Zadatak . tg2 x dx
Rexee. Koristei trigonometrijsku formulu 1 + tg x = imamo 2 1

cos2 x
Z Z
2 1
tg x dx = − 1 dx = tg x − x + C.
cos2 x
4
1.29 Rexiti integral x2

.
Z
Zadatak . √ dx
2−x
Rexee.
 
2 2 − x = t2 , t ≥ 0
(2 − t2 )2
Z Z
x
√ dx =  − dx = 2t dt  = − 2t dt
2−x 2 t
x=2−t
t3 t5
Z
= −2 (4 − 4t2 + t4 ) dt = −8t + 8 − 2 + C
3 5
√ 8 3 2 5
= −8 2 − x + (2 − x) 2 − (2 − x) 2 + C.
3 5
4
1.30 Rexiti integral x5 dx

.
Z
Zadatak . √
1 − x2
Rexee.
 
5 4 1 − x2 = t2 , t ≥ 0
(1 − t2 )2 t dt
Z Z Z
x dx x x dx
√ = √ =  −2x dx = 2t dt  =−
1 − x2 1 − x2 t
x2 = 1 − t2
t3 t5
Z
= − (1 − 2t2 + t4 ) dt = −t + 2 − + C
3 5
√ 2 3 1 5
= − 1 − x2 + (1 − x2 ) 2 − (1 − x2 ) 2 + C.
3 5
4

Z
2
Zadatak . x5 (2 − 5x3 ) 3 dx
Rexee.
 
Z Z 2 − 5x3 = t Z
5 3 23 3 3 23 2 2 1 2 dt
x (2 − 5x ) dx = x (2 − 5x ) x dx =  −15x dx = dt  = (2 − t)t 3
5 −15
x3 = 15 (2 − t)
Z 5 8
1 2 5 2 t3 1 t3
= − (2t − t ) dt = − · 5 +
3 3 · +C
75 75 3 75 83
2 5 1 8
= − · (2 − 5x3 ) 3 + · (2 − 5x3 ) 3 + C.
125 200
4

Integral tipa Z
1
dx
ax2 + bx + c

Z
dx
Zadatak .
3x2 + 2x + 2
Rexee.
Z Z
dx 1 dx
= =
2
3x + 2x − 2 3 x2 + 23 x − 2
3
x2 + 32 x − 32 = (x + 31 )2 − 91 − 23 = (x + 13 )2 − 79

=
√
7
1 −

t
Z Z
1 dx x+ 3 =t 1 dt 1 3

= 7 = = 7 = ln √ +C

1 2 dx = dt 2
3 (x + 3 ) − 9 3 t −9 3 + t7
3
√ √
7 1
1 3 − x − 3 1 7 − 3x − 1

= ln √ + C = ln √ + C.
3 7 +x+ 1 3 7 + 3x + 1
3 3
4
Integral tipa Z
1
√ dx
ax2 + bx + c

Z
dx
Zadatak . √
3 + 2x − 2x2
Rexee.
Z Z
dx 1 dx
√ =√ q
3 + 2x − 2x 2 2 3
2
+ x − x2
+ x − x2 = −(x2 − x − 32 ) = −[(x − 21 )2 − 14 − 32 ] = − (x − 12 )2 − 47 = 74 − (x − 12 )2
3

= 2
x − 12 = t
Z Z
1 dx 1 dx 1 2t
= = =√ = arcsin √ + C
dx = dt
q q
2 7
− (x − 12 )2 2 7
− t2 2 7
4 4
1 2x − 1
= √ arcsin √ + C.
2 7
4
Integral tipa Z
ax + b
dx
cx2 + dx + e

Z
3x + 2
Zadatak . dx
2x2 − 3x − 1

Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 3x + 2 u 4x − 3, odnosno linearnu
funkciju u izvod kvadratne funkcije.
x + 23 4x + 83 4x − 3 + 3 + 83
Z Z Z Z
3x + 2 3 3
2
dx = 3 2
dx = 2
dx = dx
2x − 3x − 1 2x − 3x − 1 4 2x − 3x − 1 4 2x2 − 3x − 1
 
4x − 3
Z Z
3 17 dx 
= 
2
dx + 2
,
4  2x − 3x − 1 3 2x − 3x − 1 
| {z } | {z }
I1 I2

4x − 3 2x2 − 3x − 1 = t
Z Z
dt
I1 = dx = = = ln |t| + C
2
2x − 3x − 1 (4x − 3) dx = dt t
= ln |2x2 − 3x − 1| + C,
Z Z
dx 1 dx
I2 = =
2x2 − 3x − 1 2 x2 − 32 x − 1
2
h 2 2 i
= x2 − 32 x − 12 = x − 43 − 16 9
− 21 = x − 34 − 1716
√
17 − t
x − 34 = t
Z Z
1 dx 1 dt 1 1
= 17 = = = · ln √4 +C

√
2 (x − 34 )2 − 16 dx = dt 2 t2 − 17
16
2 2· 417 17
+ t
4
√
1 17 − 4x + 3
= √ ln √ + C,

17 17 + 4x − 3
√ √
17 17 − 4x + 3
Z
3x + 2 3 2

dx = ln |2x − 3x − 1| + ln √ + C.
2x2 − 3x − 1 4 4 17 + 4x − 3
4
Integral tipa Z
ax + b
√ dx
cx2 + dx + e
1.35 Rexiti integral √1 −4 −3x2x− 4x dx.

Z
Zadatak .
2
Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 4 − 2x u −3 − 8x.

4 − 2x −2 + x −2 16 − 8x
Z Z Z
√ dx = −2 √ dx = √ dx
1 − 3x − 4x2 1 − 3x − 4x2 −8 1 − 3x − 4x2
 
−8x − 3 + 3 + 16 −8x − 3
Z Z Z
1 1 dx 
= √ dx =  √ dx +19 √
 
4 4
2 2 2

1 − 3x − 4x 1 − 3x − 4x 1 − 3x − 4x 
| {z } | {z }
I1 I2
√

−8x − 3 1 − 3x − 4x2 = t
Z Z
dt
I1 = √ dx = = √ =2 t+C
1 − 3x − 4x2 (−8x − 3) dx = dt t
√
= 2 1 − 3x − 4x2 + C,

Z Z
dx 1 dx
I2 = √ = q
1 − 3x − 4x 2 2 1
− 34 x − x2
4
1
− 34 x − x2 = −(x2 + 34 x − 14 ) = − (x + 83 )2 − 64
9
− 14 = 25 − (x + 83 )2

= 4 64
x + 83 = t
Z Z
1 dx 1 dt 1 t
= = = = arcsin 5 + C
dx = dt
q q
2 25
− (x + 3 )2 2 25
− t2 2 8
64 8 64
1 8 1 8x + 3
= arcsin t + C = arcsin + C,
2 5 2 5
√

4 − 2x
Z
1 19 8x + 3
√ dx = 2 1 − 3x − 4x2 + arcsin + C.
1 − 3x − 4x2 4 2 5
4
Integral tipa Z
cos(ax + b)cos(cx + d) dx,
Z
sin(ax + b)cos(cx + d) dx,
Z
sin(ax + b)sin(cx + d) dx
1.36 Rexiti integral cos 3x cos 4x dx.

Z
Zadatak .
Rexee. Korixeem trigonometrijske formule

1
cos α + cos β = (cos(α + β) + cos(α − β))
2
dobijamo
Z Z
1 1 1
cos 3x cos 4x dx = (cos 7x + cos x) dx = sin 7x + sin 2x + C.
2 14 2
4
1.2 Parcijalna integracija
Neka su u, v diferencijabilne funkcije. Tada vai

Z Z
u dv = uv − v du.
1.37 Rexiti integral I = .

Z
Zadatak . x2 arccos x dx

Rexee.
dx

u = arccos x ⇒ du = − √1−x
Z
2 2
I = x arccos x dx = 2
R 2 1 3
dv = x dx ⇒ v = x dx = 3 x
x3 dx
Z
1 3 1
= x arccos x + √ ,
3 3 1 − x2
 
1 − x2 = t dt
3 (1 − t) −2 dt 1 √
Z Z Z Z
x dx 1
√ =  −2x dx = dt  = √ =− √ + t dt
1 − x2 t 2 t 2
x2 = 1 − t
√ 1 3 √ 1 3
= − t + t 2 + C = − 1 − x2 + (1 − x2 ) 2 + C,
3 3
1 1√ 1 3
I = x3 arccos x − 1 − x2 + (1 − x2 ) 2 + C.
3 3 9
4

Z
arcsin x
Zadatak . dx
x2
Rexee.
1
u = arcsin x ⇒ du = √1−x
Z
arcsin x 2 dx
I = dx =
x2 dv = x12 dx ⇒ v = − x1
Z
1 1
= − arcsin x + √ dx,
x x 1 − x2

1 − x2 = t2 , t ≥ 0
Z Z
1 x dx
√ dx = √
x 1 − x2 x2 1 − x2 −2x dx = 2t dt
√
−t dt 1 − 1 − x2
Z Z
dt 1 + t 1
= =− = − ln + C = ln √ + C,
(1 − t2 )t 1 − t2 1 − t 2 1 + 1 − x2
√
arcsin x 1 1 − 1 − x2
I = − + ln √ + C.
x 2 1 + 1 − x2
4
1.39 Rexiti integral I = √

.
Z
Zadatak . arctg x dx
Rexee.
√ dx
√ √

u = arctg x ⇒ du = 2√x(1+x)
Z Z
1 x dx
arctg x dx = = x arctg x − √ ,
dv = dx ⇒ v = x 2 x(1 + x)
2t3 dt
Z Z 2 Z 2
x = t2 , t ≥ 0 t +1−1
Z
x dx t dt
√ = = =2 =2 dt
x(1 + x) dx = 2t dt 2
t(1 + t ) 1+t 2 1 + t2
√ √
Z
1
= 2 1− dt = 2t − 2arctg t + C = 2 x − 2arctg x + C,
1 + t2

√ √ √
I = x arctg x − x + arctg x + C.

Z
Zadatak . (arcsin x)2 dx
Rexee.
1
u = (arcsin x)2 ⇒ du = 2 arcsin x √1−x
Z
2 2 dx
I = (arcsin x) dx =
dv = dx ⇒ v = x
Z Z
2 1 2 x
= x(arcsin x) − 2 x arcsin x √ dx = x(arcsin x) − arcsin x √ dx
1−x 2 1 − x2
 dx 
u = arcsin x ⇒ du = √1−x 2
√
2

=  x dx
R x dx 1 − x = t 
= − 21 √dtt = − 1 − x2
R
dv = √1−x2 ⇒ v = √1−x2 =
−2x dx = dt

√ Z √
2 1 − x2
= x(arcsin x) − 2 − 1 − x arcsin x + √
2 dx
1 − x2
√
= x(arcsin x)2 + 2 1 − x2 arcsin x − 2x + C.
4
Integral tipa Z
I= Pn (x)sin(ax + b) dx,
Z
I= Pn (x)cos(ax + b) dx,
Z
I = Pn (x)eax dx
Ovi integrali se rexavaju parcijalnom integracijom tako xto uzmemo u = P (x). n
1.41 Rexiti integral I = (x + 3x − 4) sin 2x dx.

Z
2
Zadatak .
Rexee.

u = x2 + 3x − 4 ⇒ du = (2x + 3) dx
Z
2
I = (x + 3x − 4) sin 2x dx =
dv = sin 2x dx ⇒ v = − 21 cos 2x
Z
1 2 1 u = 2x + 3 ⇒ du = 2 dx
= − (x + 3x − 4) cos 2x + (2x + 3) cos 2x dx =
2 2 dv = cos 2x ⇒ v = 12 sin 2x
Z
1 2 1 1
= − (x + 3x − 4) cos 2x + (2x + 3) sin 2x − sin 2x dx
2 4 2
1 1 1
= − (x2 + 3x − 4) cos 2x + (2x + 3) sin 2x + cos 2x + C.
2 4 4
4

Integral tipa Z
f (x)ln(g(x)) dx
√
1.42 Rexiti integral I = x ln(x + 1 + x2 )
.
Z
Zadatak . √ dx
1 + x2
Rexee.
√ √ 1
!
x ln(x + 1 + x2 ) u = ln(x + 1 + x2 ) ⇒ du = √1+x 2 dx
Z
I = √ dx = x
√
1 + x2 dv = √1+x 2 dx ⇒ v = 1 + x2
√ √ Z √ √
= 1 + x2 ln(x + 1 + x2 ) − dx = 1 + x2 ln(x + 1 + x2 ) − x + C.
4
Integral tipa Z Z
n
sin x dx i cosn x dx, n ≥ 2
Zadatak 1.43 Dokazati jednakosti

.
1
− sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 + C,

In =
n
1
cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 + C,

Jn =
n
gde je R n
R
In = sin x dx, Jn = cosn x dx, n ≥ 2 .
Rexee.
u = sinn−1 x ⇒ du = (n − 1) sinn−2 cos x dx
Z
n−1
In = sin x sin x dx =
dv = sin x dx ⇒ v = − cos x
Z
= − sinn−1 x cos x + (n − 1) sinn−2 x cos2 x dx
Z
n−1
= − sin x cos x + (n − 1) sinn−2 x(1 − sin2 x) dx
Z Z
n−1 n−2
= − sin x cos x + (n − 1) sin x dx − (n − 1) sinn x dx
= − sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 − (n − 1)In .
Dobili smo
In = − sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 − (n − 1)In ,
odakle je 1
− sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 + C.

In =
n

Sliqno dokazujemo i drugu jednakost.

u = cosn−1 x ⇒ du = −(n − 1) cosn−2 x sin x dx
Z
n−1
Jn = cos x cos x dx =
dv = cos x dx ⇒ v = sin x
Z
n−1
= cos x sin x + (n − 1) cosn−2 x sin2 x dx
Z
n−1
= cos cosn−2 x(1 − cos2 x) dx
x sin x + (n − 1)
Z Z
n−1 n−2
= cos x sin x + (n − 1) cos x dx − (n − 1) cosn x dx
= cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 − (n − 1)Jn .

Dobili smo
Jn = cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 − (n − 1)Jn ,
odakle je 1
cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 + C.

Jn =
n
4
1.44 Rexiti integrale I iI .

Z
eax cos bx dx
R
Zadatak . 1 = 2 = eax sin bx dx
Rexee.
Z
ax u = cos bx ⇒ du = −b sin bx dx
I1 = e cos bx dx =
dv = eax ⇒ v = a1 eax
Z
1 ax b ax u = sin bx ⇒ du = b cos bx
= e cos bx + e sin bx dx =
a a dv = eax ⇒ v = a1 eax
Z
1 ax b 1 ax b ax
= e cos bx + e sin bx − cos bxe
a a a a
b2 b2
Z
1 ax b ax 1 b
= e cos bx + 2 e sin bx − 2 cos bxeax = eax cos bx + 2 eax sin bx − 2 I1 .
a a a a a a
Dobili smo da je
eax (a cos bx + b sin bx)
I1 = + C.
a2 + b 2
Na sliqan naqin se dobija
eax (a sin bx − b cos bx)
I2 = + C.
a2 + b 2
4

Z
Zadatak . e2x sin2 x dx
Rexee.
− cos 2x
Z Z Z Z
2x 2 2x 1 1 2x 1
I = e sin x dx = e dx = e dx − e2x cos 2x dx
2 2 2
= ( zadatak 1
1.44) = e2x −
4
1 e2x (2 cos 2x + 2 sin 2x)
2 8
1
+ C = e2x (2 − cos 2x − sin 2x) + C.
8
4

1.46 Rexiti integral I = xearctg x
.
Z
Zadatak . 3 dx
(1 + x2 ) 2
Rexee. Prvi naqin.
√ x 1
!
Z
xearctg x u= 1+x2
⇒ du = 3 dx
I = (1+x2 ) 2
3 dx = arctg x
(1 + x2 ) 2 dv = e1+x2 dx
⇒ v = earctg x
1
⇒ du = − x2 3 dx
!
xearctg x
Z
earctg x u = √1+x 2
= √ − 3 dx = earctg x
(1+x ) 2
1+x 2
(1 + x )2 2 dv = 1+x2 dx ⇒ v = earctg x
xearctg x earctg x xearctg x
Z
= √ −√ − 3
1 + x2 1 + x2 (1 + x2 ) 2
xearctg x earctg x
= √ −√ − I.
1 + x2 1 + x2
Dobili smo da vai I = √xe1 + x arctg x
2
−√
earctg x
1 + x2
−I , odnosno
1 (x − 1)earctg x
I= √ + C.
2 1 + x2
Drugi naqin.
xearctg x et tg t et tg t
Z Z Z Z
arctg x = t
I = 3 dx = dx = 1 dt = 1 dt = et sin t dt
(1 + x2 ) 2 1+x2
= dt | cos t| cos t
= ( zadatak1.44) = e (sin t2− cos t) + C = e (sin(arctg x)2 − cos(arctg x)) + C.

t arctg x
Iz jednakosti 1 + tg x = i 1 + ctg x = imamo

2 1
cos2 x
2 1
sin2 x
i
r r
1 1
cos x = ± sin x = ± 2
, 2
1 + tg x 1 + ctg x
pa je s r
1 1 1
cos(arctg x) = ± =± 2
=√
2
,
1 + tg (arctg x) 1+x 1 + x2
s s r
1 1 x2 |x| x
sin(arctg x) = ± 2
= ± 1 = ± 2
= ±√ =√ .
1 + ctg (arctg x) 1 + x2 x +1 1+x 2 1 + x2
Iskoristili smo to da iz − < arctg x < sledi cos( x) > 0, sin(arctg x) > 0 za x > 0
π π
i sin(arctg x) < 0 za x < 0. 2 2
Prema tome, I = e ( − ) + C =
1 arctg x √ x
2 1+x2
√ 1+ C.
1+x2
4 1 (x−1)e
2
√
arctg x
1+x2
Zadatak 1.47 Rexiti integrale I = R sin(ln x) dx, I = R cos(ln x) dx.

. 1 2
Rexee.
u = sin(ln x) ⇒ du = cos(ln x)
Z
I1 = sin(ln x) dx = x
dv = dx ⇒ v = x
Z
cos(ln x)
= x sin(ln x) − dx = x sin(ln x) − I2 ,
x

u = cos(ln x) ⇒ du = − sin(ln x)
Z
I2 = cos(ln x) dx = x
dv = dx ⇒ v = x
Z
cos(ln x)
= x cos(ln x) + dx = x cos(ln x) + I1 .
x
Dobili smo I + I
1 2 = x sin(ln x), I2 − I1 = x cos(ln x) , odakle je
x x
I1 = (sin(ln x) − cos(ln x)) + C, I2 = (sin(ln x) + cos(ln x)) + C.
2 2
4
Integral tipa Z √
I= ax2 + c dx

Z √
Zadatak . a2 − x2 dx, (a > 0)
Rexee. Prvi naqin.

Z √ √
a2 − x2 ⇒ du = √a−x

u= 2 −x2 dx
I = a2
− dx = x2
dv = dx ⇒ v = x
√ Z
x2 √ Z 2
a − x 2 − a2
= x a −x + √
2 2 2
dx = x a − x −2 √ dx
a2 − x 2 a2 − x 2
√ Z √ Z
a2 √ x
2 2
= x a −x − a − x dx + √
2 2 dx = x a2 − x2 − I + a2 arcsin + C.
a2 − x 2 a
Odavde je
1 √ a2 x
I = x a2 − x2 + arcsin + C.
2 2 a
Drugi naqin.
Z √
x = a sin t, t ∈ [− π2 , π2 ]
Z p
2
I = 2 2
a − x dx = =a 1 − sin2 t cos t dt
dx = a cos t dt
a2
Z Z Z
2 2 2 2 1 + cos 2t 1
= a | cos t| cos t dt = a cos t dt = a dt = a2 t + sin 2t + C
2 2 4
2
1 2 x a x
= a arcsin + sin 2 arcsin + C.
2 a 4 a
Imamo trigonometrijsku jednakost
x
x x
sin 2 arcsin = 2 sin arcsin cos arcsin .
a a a
Iz , sledi da je
sin(arcsin α) = α sin arcsin xa = xa

, a iz
p
cos α = ± 1 − sin2 α, sledi da
je Iz sledi da je odakle
q
2
cos arcsin a = ± 1 − xa2 .
x
− π2 ≤ arcsin xa ≤ π2 cos arcsin xa ≥ 0,

je q 2
cos arcsin xa = 1 − xa2 .

Prema tome, r
x x x2 2 √ 2
sin 2 arcsin =2· 1− = x a − x2
i a
a2
a
x 1 √
a2 a2
I= arcsin + x a2 − x2 + C.
2 a 2
4

Z √
Zadatak . x2 + a2 dx, (a > 0)
Rexee. Prvi naqin.

Z √ √
u = x2 + a2 ⇒ du = √x2x+a2 dx

I = 2 2
x + a dx =
dv = dx ⇒ v = x
√ Z
x2 √ Z 2
x + a2 − a2
= x x +a − √
2 2 2
dx = x x + a −2 √ dx
x 2 + a2 x 2 + a2
√ Z √ Z
a2
2
= x x +a −2 x + a dx + √
2 2 dx
x 2 + a2
√ √
= x x2 + a2 − I + a2 ln |x + x2 + a2 | + C.
Odavde je
1 √ a2 √
I = x x2 + a2 + ln |x + x2 + a2 | + C.
2 2
Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom x = atg t, t ∈ (− π2 , π2 ) . 4

Z √
Zadatak . I= x2 − a2 dx, (a > 0)
Rexee. Prvi naqin.

Z √ √
u = x2 − a2 ⇒ du = √x2x−a2 dx

I = 2 2
x − a dx =
dv = dx ⇒ v = x
√ Z
x 2 √ Z 2
x − a2 + a2
2
= x x −a −2 √ 2
dx = x x − a −2 √ dx
x 2 − a2 x 2 − a2
√ Z √ Z
a2
2
= x x +a −2 x − a dx − √
2 2 dx
x 2 − a2
√ √
= x x2 − a2 − I − a2 ln |x + x2 − a2 | + C.
Odavde je
1 √ a2 √
I = x x2 − a2 − ln |x + x2 − a2 | + C.
Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom .
2 2
x = a cosh t
4
Integral tipa Z √
I= ax2 + bx + c dx

Z √
Zadatak . 2x2 − x + 1 dx

Rexee.
Z √ √ Z
r
1 1
I = 2x2 − x + 1 dx = 2 x2 − x + dx
2 2
s 2
1 1 1 2 1 1 1 2 7
√ Z 1 7
2
= x − 2
x + 2
= (x −− + = (x −
4
) 16 2
+ 4
) 16
= 2 x− + dx
4 16
√ Z
zadatak
r
x − 14 = t

7
= = 2 t2 + dt = ( 1.49)
dx = dt 16
√ r √ 7 r
2 7 2 · 16
7
= t t2 + + ln t + t2 + + C

2 16 2 16
√ r √ r
2 1 1 1 7 2 1 1 1
= x− x2 − x + + ln x − + x2 − x + + C

2 4 2 2 32 4 2 2
√
1 √ 7 2 √
= 2
(4x − 1) 2x − x + 1 + 2
ln 4x − 1 + 16x − 8x + 8 + C

8 128
4
Integral tipa Z √
I= (ax + b) cx2 + ex + f dx

.
Z
Zadatak . (3x + 1) 2x2 + x − 1 dx
Integral tipa Z √
I= x2 a2 + x2 dx

.
Z
Zadatak . x2 a2 + x2 dx
Rexee. Prvi naqin.

Z √
I = x2 a2 + x2 dx
 
u = x ⇒ du = dx
√ R √

= a2 + x2 = t2 3 
= 13 (a2 + x2 ) 2

2 2
dv = x a + x dx ⇒ v = x a + x dx = 2 2
2x dx = 2t dt
Z
1 3 1 3
= x(a2 + x2 ) 2 − (a2 + x2 ) 2 dx
3 3
a2
Z Z
1 2 2 32 1 2 2 2 12 1
= x(a + x ) − x (a + x ) dx − (a2 + x2 ) 2 dx
3 3 3
a2 1 √ 2 a2 √
Z
1 2 2 32 1 2 2 2 12 2 2 2
= x(a + x ) − x (a + x ) dx − x x + a + ln |x + x + a | .
3 3 3 2 2
Dobili smo
1 3 1 a2 √ a4 √
I = x(a2 + x2 ) 2 − I − x x2 + a2 − ln |x + x2 + a2 |,
3 3 6 6

odakle je
1 3 a2 √ a4 √
I = x(a2 + x2 ) 2 − x x2 + a2 − ln |x + x2 + a2 | + C
Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom .
4 8 8
x = a tg t 4
Integral tipa Z √
I= (bx2 + cx + d) a2 + x2 dx

.
Z
Zadatak . (2x2 + 3x + 1) 4 + x2 dx
Integral tipa Z
1
In = dx, (n ∈ N, n ≥ 2)
(x2 + a2 )n

Z
1
Zadatak . I2 = dx
(x + a2 )2
2
Rexee. Z
1 1 x
I1 = dx = arctg + C,
x2 +a 2 a a
1
⇒ du = (x−2x dx
x2
Z Z
1 u = x2 +a2 2 +a2 )2 x
I1 = dx = = + 2 dx
x 2 + a2 dv = dx ⇒ v = x x 2 + a2 (x2 + a2 )2
Z 2
x + a2 − a2
Z Z
x x 1 2 1
= 2 2
+2 2 2 2
dx = 2 2
+2 2 2
dx − 2a dx
x +a (x + a ) x +a x +a (x + a2 )2
2
x 2 x
= 2 2
+ arctg − 2a2 I2 .
x +a a a
Dobili smo 1 x x 2 x
arctg = 2 + arctg − 2a2 I2 ,
odakle je
a a x +a 2 a a

1 x 1 x
I2 = 2 2 + arctg + C.
2a x + a2 a a
4
1.56 Rexiti integral I .

Z
1
Zadatak . n = dx, (n ≥ 2)
(x2 + a2 )n
Rexee.
u = (x2 +a12 )n−1 ⇒ du = (1 − n) (x2x dx
Z
1 2 +a2 )n
In−1 = dx =
(x2 + a2 )n−1 dv = dx ⇒ v = x
Z 2
x x dx
= 2 2 n−1
− 2(1 − n)
(x + a ) (x + a2 )n
2
Z 2
x x + a2 − a2
= − 2(1 − n) dx
(x2 + a2 )n−1 (x2 + a2 )n
Z Z
x 1 2 dx
= 2 2 n−1
− 2(1 − n) 2 2 n−1
+ 2(1 − n)a
(x + a ) (x + a ) (x + a2 )n
2
x
= − 2(1 − n)In−1 + 2(1 − n)a2 In .
(x2 + a2 )n−1

Odavde je 1

x

In = + (2n − 3)In−1 .
2(n − 1)a2 (x2 + a2 )n−1
4
Integral tipa Z
1
I= dx
(ax2 + bx + c)n

Z
1
Zadatak . dx
(x2 + x + 1)2
Rexee.
Z
1
2 1 2 1 1 2 3

I = dx = x + x + 1 = (x + 2 ) − 4 + 1 = (x + 2 ) + 4
(x2 + x + 1)2
x + 21 = t
zadatak
Z Z
1 1
= dx = = dx = ( 1.55)
1 2 3 2 dx = dt (t + 34 )2
2

(x + 2 ) + 4
x + 12

1 t 2 2t 2 2 2x + 1
= 3 2 3 + √ arctg √ + C = + √ arctg √ + C.
2
t +4 3 3 3 x2 + x + 1 3 3
1.3 Integracija racionalnih funkcija
Predstavimo racionalnu funkciju R(x) u obliku

P (x) P1 (x)
R(x) = = K(x) + ,
Q(x) Q(x)
gde je stepen polinoma P (x) mai od stepena polinoma Q(x) (d P (x) < d Q(x)). ◦ ◦
Zatim, racionalnu funkciju moemo predstaviti na sledei naqin

1 1
P1 (x)
Q(x)
P1 (x) P1 (x)
=
Q(x) A(x − a1 )k1 (x − a2 )k2 · . . . · (x − ap )kp (x2 + b1 x + c1 )l1 · . . . · (x2 + bq x + cq )lq

A1,1 A1,2 A1,k1 A2,1 A2,2 A2,k2
= + + ... + + + + ... +
x − a1 (x − a1 )2 (x − a1 )k1 x − a2 (x − a2 )2 (x − a2 )k2

Ap,1 Ap,2 A1,kp
+... + + 2
+ ... +
x − ap (x − ap ) (x − ap )kp

B1,1 x + C1,1 B1,2 x + C1,2 B1,l1 x + C1,l1
+ 2 + + ... + 2
x + b1 x + c1 (x2 + b1 x + c1 )2 (x + b1 x + c1 )l1

B2,1 x + C2,1 B2,2 x + C2,2 B2,l2 x + C2,l2
+ 2 + + ... + 2
x + b2 x + c2 (x2 + b2 x + c2 )2 (x + b2 x + c2 )l2

Bq,1 x + Cq,1 Bq,2 x + Cq,2 Bq,lq x + Cq,lq
+... + 2 + + ... + 2 ,
x + bq x + cq (x2 + bq x + cq )2 (x + bq x + cq )lq
pri qemu su kvadratni trinomi x + b x + c nerastav ivi. Sabirke na desnoj strani

2
jednakosti zvaemo pravim razlomcima. i i

1.58 Rexiti integral I = x − 3xx + 2 dx.
Z
Zadatak .
3
Rexee. Predstav aem racionalne funkcije preko pravih razlomaka dobijamo

x x A B C
= = + + ,
x3 − 3x + 2 2
(x − 1) (x + 2) x − 1 (x − 1)2 x+2
odakle mnoeem i leve i desne jednakosti sa (x − 1) (x + 2) imamo 2
x ≡ A(x2 + x − 2) + B(x + 2) + C(x2 − 2x + 1),

odnosno za svako x vai
x ≡ x2 (A + C) + x(A + B − 2C) + (−2A + 2B + C).
Izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene imamo sistem
A+C = 0
A + B − 2C = 1
−2A + 2B + C = 0,
qije je rexee A = 2
9
,B = 13 , C = − 29 . Sada integral moemo izraqunati
Z Z 2 1 2
x 9 3 9
I = dx = + − dx
(x − 1)2 (x + 2) x − 1 (x − 1)2 x + 2
2 1 1 2
= ln |x − 1| − − ln |x + 2| + C.
9 3x−1 9
4
1.59 Rexiti integral I = x −x5x+ 1+ 6x dx. 3

Z
Zadatak .
3 2
Rexee. Zapiximo integral u sledeem obliku

x3 + 1 5x2 − 6x + 1
Z Z
I= dx = 1+ dx.
x3 − 5x2 + 6x x(x − 2)(x − 3)
Racionalnu funkciju zapiximo preko pravih razlomaka
5x2 − 6x + 1 A B C
= + + ,
x(x − 2)(x − 3) x x−2 x−3
odakle mnoeem sa x(x − 2)(x − 3) dobijamo da za svako x vai
5x2 − 6x + 1 ≡ x2 (A + B + C) + x(−5A − 3B − 2C) + 6A.
Odavde imamo sistem
A + B + C = 5,
−5A − 3B − 2C = −6,
6A = 1,
qije je rexee A = 1
6
,B = − 92 , C = 28
3
. Prema tome,
1
− 92 28
Z
6 1 9 28
I = 1+ + + 3 =x+ ln |x| − ln |x − 2| + ln |x − 3| + C.
x x−2 x−3 6 2 3
4

Z
1
Zadatak . dx
(x + 1)(x + 2)2 (x + 3)3
Rexee. Mnoeem izraza
1 A B C D E F
2 3
= + + 2
+ + 2
+
(x + 1)(x + 2) (x + 3) x + 1 x + 2 (x + 2) x + 3 (x + 3) (x + 3)3
sa (x + 1)(x + 2) (x + 3) dobijamo
2 3
1 ≡ A(x + 2)2 (x + 3)3 + B(x + 1)(x + 3)3 + C(x + 1)(x + 3)3 (x + 2) + D(x + 1)(x + 2)2
+ E(x + 1)(x + 2)2 (x + 3) + F (x + 1)(x + 2)2 (x + 3)2 .
Zameujui x redom sa −1, −2, −3, nalazimo da je A = , B = −1, D = − . Zatim,

1 1
izjednaqavaem koeficijenata uz x , x , x dobijamo sistem jednaqina:

5 4 3
8 2
0 = A + C + F,
0 = 13A + B + 12C + E + 11F,
0 = 67A + 10B + 56C + D + 8E + 47F.
Iz prve jednaqine je F = −C − . Zamenom u drugu i treu dobijamo

1
8
3
C +E = , 9C + 8E = 8,
4
pa je C = 2, E = − i F = − . Sada moemo izraqunati integral
5
4
17
8
1 1 1 1 5 17
I= ln |x + 1| + + 2 ln |x + 2| + 2
+ − ln |x + 3| + C.
8 x+2 4 (x + 3) 4(x + 3) 8
4
1.61 Rexiti integral I = (x − 4x + 4)(x dx.

Z
1
Zadatak .
2
− 4x + 5) 2
Rexee. Predstav aem podintegralne funkcije u obliku

1 1 A B Cx + D
= = + +
(x2 − 4x + 4)(x2 − 4x + 5) (x − 2)2 (x2 − 4x + 5) x − 2 (x − 2)2 x2 − 4x + 5
dobijamo da za svako x vai
1 ≡ A(x − 2)(x2 − 4x + 5) + B(x2 − 4x + 5) + (Cx + D)(x − 2)2 ,
odnosno
x3 (A + C) + x2 (−4C − 6A + D + B) + x(4C − 4D + 13A − 4B) + 4D − 10A + 5B = 1.
Odavde imamo sistem

A+C = 0
−6A + B − 4C + D = 0
13A − 4B + 4C − 4D = 0
−10A + 4D + 5B = 1,

qije je rexee A = 0, B = 1, C = 0, D = −1, pa je integral jednak
Z Z
dx dx
I = =
(x2 − 4x + 4)(x2 − 4x + 5) (x − 2)2 (x2 − 4x + 5)
Z Z
dx dx 1
= − = − arctg (2 − x) + C.
(x − 2)2 x2 − 4x + 5 2−x
1.62 Rexiti integral I = x 1+ 1 dx.

Z
Zadatak .
4
Rexee. Rastav eem sledeeg polinoma

√ √
x4 + 1 = x4 + 2x2 + 1 − 2x2 = (x2 + 1)2 − 2x2 = (x2 + 2x + 1)(x2 − 2x + 1)
imamo
1 1 Ax + B Cx + D
= √ √ = √ + √ .
x4 +1 (x2 + 2x + 1)(x2 − 2x + 1) x2 + 2x + 1 x2 − 2x + 1
Iz identiteta
√ √
1 ≡ (Ax + B)(x2 − x 2 + 1) + (Cx + D)(x2 + x 2 + 1)
dobijamo sistem jednaqina

0 = A + C,
√ √
0 = − 2A + B + 2C + D,
√ √
0 = A − 2B + C + 2D,
1 = B + D,
qija su rexea A = 1
√
2 2
,C = − 2√1 2 , B = D = 12 . Odatle,
√ √
x− 2
Z Z
1 x+ 2 1
I = √ √ dx − √ √ dx
2 2 2 x2 − x 2 + 1
x + x √2 + 1 2 2
1 x2 + x 2 + 1 1 √ √
= √ ln √ + √ (arctg (x 2 + 1) + arctg (x 2 − 1)) + C.

4 2 x2 − x 2 + 1 2 2

Z
1
Zadatak . dx
x6 +1
Rexee. Rastav eem polinoma
x6 + 1 = (x2 + 1)(x4 − x2 + 1) = (x2 + 1)(x4 + 2x2 + 1 − 3x2 ) = (x2 + 1)((x2 + 1)2 − 3x2 )
√ √
= (x2 + 1)(x2 + 3x + 1)(x2 − 3x + 1)
imamo 1 Ax + B Cx + D Ex + F
= √ + √ + 2 ,
x6 +1 2 2
x + 3x + 1 x − 3x + 1 x +1

odakle dobijamo
√ √ √ √
1 ≡ x5 (A + C + E) + x4 (− 3A + B + 3C + D + F ) + x3 (2A − 3B + 2C + 3D − E)
√ √ √ √
+x2 (− 3A + 2B + 3C + 2D − F ) + x(A − 3B + C + 3D + E) + B + D + F.
Sistem je
A+C +E = 0,
√ √
− 3A + B + 3C + D + F = 0,
√ √
2A − 3B + 2C + 3D − E = 0,
√ √
− 3A + 2B + 3C + 2D − F = 0,
√ √
A − 3B + C + 3D + E = 0,
B+D+F = 1
i ima rexee A = √
6
3
,B = 13 , C = −
√
6
3
,D = 31 , E = 0, F = 13 . Dakle,
√ √
3 1 3 1 1
x + − x +
Z Z Z
6 3 6 3 3
I = √ dx + √ dx + dx
x2 + 3x + 1 x2 − 3x + 1 x2 + 1
√ !
1 √ x2 + 3x + 1 √ √
= 3 ln √ − 2arctg ( 3 − 2x) + 2arctg (2x + 3) + 4arctg x + C.
12 x2 − 3x + 1
1.64 Rexiti integral I = x3

.
Z
Zadatak . dx
(x − 1)100
Rexee.
x3 (t + 1)3
Z 3
t + 3t2 + 3t + 1
Z Z
x−1=t
I = dx = = dt = dt
(x − 1)100 dx = dt t100 t100
Z Z Z Z
dt dt dt dt 1 3 3 1
= 97
+3 98
+3 99
+ 100
= − 96 − 97
− 98
− +C
t t t t 96t 97t 98t 99t99
1 3 3 1
= − 96
− 97
− 98
− + C.
96(x − 1) 97(x − 1) 98(x − 1) 99(x − 1)99
4
1.65 Rexiti integral I = x4 − 3

.
Z
Zadatak . dx
x(x8 + 3x4 + 2)
Rexee.
x4 − 3 x3 (x4 − 3) dx

x4 = t (t − 3) dt
Z Z Z
1
dx = = =
x(x8 + 3x4 + 2) x4 (x8 + 3x4 + 2) 4x3 dx = dt 3 t(t2 + 3t + 2)
Mnoeem izraza
(t − 3) dt (t − 3) dt A B C
2
= = + +
t(t + 3t + 2) t(t + 2)(t + 1) t t+2 t+1
sa t(t + 2)(t + 1) dobijamo
t − 3 ≡ A(t + 2)(t + 1) + Bt(t + 1) + Ct(t + 2).

Uzimajui redom t = 0, −1, −2, dobijamo A = − , B = − , C = 4. Odavde je
3
2
5
2
I = − 38 ln |t| + ln |t + 1| − 85 ln |t + 2| + C = − 38 ln |x4 | + ln |x4 + 1| − 85 ln |x4 + 2| + C.
1.66 Rexiti integral I = x2n−1

.
Z
Zadatak . dx
xn + 1
Rexee.
x2n−1 xn xn−1 dx

xn = t
Z Z Z
1 t dt
dx = = n−1 =
xn + 1 n
x +1 nx dx = dt n t+1
Z
1 1 1 1
= 1− dt = (t − ln |t + 1|) + C = (xn − ln |xn + 1|) + C.
n t+1 n n
4
Metoda Ostrogradskog
1.67 Rexiti integral I = (x − 1) x(x + 1) dx.
Z
Zadatak .
2 3
Rexee. Predstavimo integral u sledeem obliku

Ax2 + Bx + C
Z Z
x D E
dx = + + dx.
(x − 1)2 (x + 1)3 (x − 1)(x + 1)2 x−1 x+1
Ako diferenciramo dobijamo

x (Ax2 + Bx + C)0 (x − 1)(x + 1)2 − (Ax2 + Bx + C)[(x − 1)(x + 1)2 ]0
=
(x − 1)2 (x + 1)3 (x − 1)2 (x + 1)4
D E
+ + .
x−1 x+1
Odavde se mnoeem sa (x − 1) (x + 1) dolazi do jednakosti
2 4
x ≡ −Ax3 +(A−2B)x2 +(−2A+B−3C)x+C−B+D(x−1)(x3 +3x2 +3x+1)+E(x4 −2x2 +1).
Izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene imamo sistem

0 = D + E,
0 = −A + 2D,
0 = A − 2B − 2E,
1 = −2A + B − 3C − 2D,
0 = C − B − D + E,
qija su rexea A = B = − , C = − , D = −E = − . Sledi,

1
8
1
4
1
16
1 1
x2 + x + 2 x2 + x + 2

− 16
Z
16 1 x + 1
I=− + + dx = − + ln + C.
8(x − 1)(x + 1)2 x−1 x+1 8(x − 1)(x + 1)2 16 x − 1

1.4 Integracija iracionalnih funkcija
Integral tipa Z √
n
I= R(x, ax + b) dx
rexavamo smenom ax + b = t , t ≥ 0.Z n

√
Zadatak 1.68 Rexiti integral I =
.
x32+x
√
x+ 32+x
dx .
Rexee.
√
3t3 (t3 − 2)
Z
x32+x 2 + x = t3
Z
I= √ dx = 2 = dx =
x+ 32+x dx = 3t dt t3 − 2 + t
Z 6
t − 2t3 t2 − 2t
Z
3
=3 dx = 3 t −t+ 3 dx.
t3 − 2 + t t −2+t
Predstav aem racionalne funkcije pomou pravih razlomaka dobijamo

t2 − 2t t2 − 2t A Bt + C
3
= 2
= + 2 ,
t −2+t (t − 1)(t + t + 2) t−1 t +t+2
odakle mnoeem jednakosti sa (t−1)(t +t+2) i izjednaqavaem koeficijenata imamo

2
sistem
1 = A + B,
−2 = A − B + C,
0 = 2A − C,
qije je rexee A = − , B = 1 5
= − 12 .
Prema tome, 4 4
,C
t2 − 2t t − 25
Z Z Z
3 3 4 3 2 3 dt 15
I = 3 t −t+ 3 dx = 4 t − 2 t − 4 + 4 dt
t −2+t t−1 t2 + t + 2
= − 43 ln |t − 1| + 158
ln |t2 + t + 2| − 427
√ arctg 2t+1
7
√ +C
7
4 2 √ 2 √
= 43 (2 + x) 3 − 23 (2 + x) 3 − 43 ln | 3 2 + x − 1| + 15
8
ln |(2 + x) 3 +
3
2 + x + 2|
√
3
√ arctg 2
− 427 2+x+1
√ + C.
7 7
4
Integral tipa r !
Z
n ax + b
R x, dx
cx + d
rexavamo smenom = t , t ≥ 0. Z
ax+b
cx+d
n

. p
4 3
dx
x (a − x)
, (a > 0) .

Rexee. Podintegralna funkcija je definisana za x ∈ (0, a).
a−x
= t4 , t ≥ 0
 
Z Z Z x>0 Z x
dx dx dx z}|{ dx a
I = p = q = q = q = x = 1+t 4 
4 3
x (a − x) 4at3
4
x4 · a−x
x
|x| 4 a−x
x
x 4 a−x
x dx = − (1+t4 )2 dt
Z 3 Z 3 Z 2
4at 4at t
= − a 4 2
dt = − 4
dt = −4 dt
t(1 + t ) at(1 + t ) 1 + t4
integral racionalne funkcije
1+t4
= ( )
√
1 t − 2t + 1 √
2 √ √ √
= − √ ln √ + 2arctg (1 − 2t) − 2arctg ( 2t + 1) + C
2 t2 + 2t + 1
q
a−x
√ q
− 2 4 a−x
!
+1 √ √ 4 a−x
r
1 x x
= − √ ln q √ q + 2arctg 1 − 2
2 a−x
+ 2 4 a−x
+ 1 x
x x
!
√ √ 4 a−x
r
− 2arctg 2 +1 +C
x
√ √ p √ !
a − x − 2 4 x(a − x) + x √ √ 4 a−x
r
1
= − √ ln √ √ p √ + 2arctg 1 − 2
2 a − x + 2 4 x(a − x) + x x
!
√ √ 4 a−x
r
− 2arctg 2 + 1 + C.
x

Z
1
Zadatak . n+1 n−1 dx
(x − a) n (x − b) n
Rexee.
Z Z
1 1
I = n+1 n−1 dx = 1
1+ n 1 dx
(x − a) n (x − b) n (x − a) (x − b)1− n
Z Z
1 1
= 1 1
−n
dx = q dx
(x − a)(x − a) (x − b)(x − b)
n
(x − a)(x − b) n x−a
x−b
 q 
x−a
n
x−b
=t
 

=  x(1 − t ) = a − btn n 

n

 x = a−bt
1−tn


n−1 n )−(a−btn )(−ntn−1 ) n−1 +a(ntn−1 ) ntn−1 (a−b)
dx = −bnt (1−t(1−t n )2 dt = −bnt (1−tn )2 dt = (1−tn )2
dt
ntn−1 (a − b)
Z
1
= n n · dt
( a−bt
1−tn
− a)( a−bt
1−tn
− b)t (1 − tn )2
tn−1 dt
Z
= n(a − b)
(a − btn − a + atn )(a − btn − b + btn )t
tn−1 dt
Z Z
n 1 n 1
= n(a − b) n n
= 2
dt = · +C
(−bt + at )(a − b)t a−b t b−a t
r
n n x−b
= +C
b−a x−a

4
Integral tipa Z
Pn (x)
√ dx
ax2 + bx + c
se moe rexiti metodom Ostrogradskog za iracionalne funkcije tako xto inte-

gral predstavimo u sledeem obliku
Z
Pn (x) √ Z
dx
√ dx = Qn−1 (x) ax2 + bx + c + λ √ .
ax2 + bx + c ax2 + bx + c
1.71 Rexiti integral x3

Z
Zadatak . √ dx.
1 + 2x − x2
Rexee. Neka postoje konstante A, B, C, λ tako da je
Z
x3 √ Z
dx
√ dx = (Ax2 + Bx + C) 1 + 2x − x2 + λ √ .
1 + 2x − x2 1 + 2x − x2
Diferenciraem dobijamo
x3 √ 1−x λ
√ = (2Ax + B) 1 + 2x − x2 + (Ax2 + Bx + C) √ +√ ,
1 + 2x − x 2 1 + 2x − x 2 1 + 2x − x2
a odavde mnoeem sa √
1 + 2x − x2 imamo
x3 = (2Ax + B)(1 + 2x − x2 ) + (Ax2 + Bx + C)(1 − x) + λ,
odnosno
x3 = x3 (−3A) + x2 (5A − 2B) + x(2A + 3B − C) + (B + C + λ).
Iz sistema
−3A = 1,
5A − 2B = 0,
2A + 3B − C = 0,
B+C +λ = 0,
dobijamo konstante A = − , B = − , C = −
1
3
5
6
19
3
,λ = 4. Dakle, integral je jednak
x3 √
Z Z
dx
√ dx = − 13 x2 − 5
6
x − 19
3
1 + 2x − x2 + 4 √
1 + 2x − x2 1 + 2x − x2
√ x−1
= − 31 x2 − 65 x − 19
3
1 + 2x − x2 + 4 arcsin √ + C.
2
4
Integral tipa Z √
R(x, ax2 + bx + c) dx
rexavaju se sledeim Ojlerovim smenama:

1) Ako je a > 0, onda emo uzeti prvu Ojlerovu smenu √ax + bx + c = ±√ax + t;
2
2) Ako je c > 0, onda emo uzeti drugu Ojlerovu smenu √ax + bx + c = tx ± √c;
2
3) √Ako je ax + bx + c = a(x − x )(x − x ), onda emo uzeti treu Ojlerovu smenu

2
ax + bx + c = a(x − x )t.
1 2
2
1
1.72 Rexiti integral x + √xdx+ x + 1 .

Z
Zadatak .
2
Rexee.
 
prva Ojlerova smena

√ a = 1 > 0, c = 1 > 0
√ dx
R
=  √ x2 + x + 1 = ±x + t
druga Ojlerova smena

x+ x2 +x+1
x2 + x + 1 = tx ± 1

izabraemo prvu Ojlerovu smenu √
x + x2 + x + 1 = −x + t


 x2 + x + 1 = x2 − 2xt + t2 

=

 x(1 + 2t) = t2 − 1 

t2 −1

 x = 1+2t 

2 −1) 2 +2t+2
dx = 2t(1+2t)−2(t
(1+2t)2
dt = 2t(1+2t) 2 dt
2t2 + 2t + 2
Z
= dt.
t(1 + 2t)2
Razlagae podintegralne funkcije traimo u obliku
2t2 + 2t + 2 A B C
2
= 2
+ + .
t(1 + 2t) (1 + 2t) 1 + 2t t
Za odreivae nepoznatih A, B i C dobijamo sistem
2 = 2B + 4C
2 = A + B + 4C
2 = C,
qijaZ su rexea A = −3, B =Z −3, C = 2. Odavde je
2t2 + 2t + 2
Z Z
dt dt dt
dt = −3 − 3 + 2
t(1 + 2t)2 (1 + 2t)2 1 + 2t t
4
3 1 t
= + ln +C
2(1 + 2t) 2 |1 + 2t|3
√
3 1 (x + x2 + x + 1)4
= √ + ln √ + C.
2(1 + 2x + 2 x2 + x + 1) 2 |1 + 2x + 2 x2 + x + 1|3
4
1.73 Rexiti integral

Z
dx
Zadatak . √ .
1 + 1 − 2x − x2
Rexee.
Z
dx

c = 1√> 0, druga Ojlerova smena 
√ = 
 1 − 2x − x2 = xt − 1 
1 + 1 − 2x − x2 2

2(1+t )−(2t−2)2t −2t2 +4t+2
x = 2t−2
1+t2
, dx = (1+t2 )2
dt = (1+t2 )2
dt
2
Z −t +2t+1
−t2 + 2t + 1
Z
(1+t2 )2
= t−1 dt = dt.
1+t2
t t(t − 1)(1 + t2 )

Razlagaem podintegralne funkcije funkcije na proste razlomke, imamo
−t2 + 2t + 1 A B Ct + D
2
= + + ,
t(t − 1)(1 + t ) t t−1 1 + t2
odakle sledi
−t2 + 2t + 1 ≡ A(t3 − t2 + t − 1) + B(t3 + t) + (Ct + D)(t2 − t)
i sistem koji se dobija izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene

0 = A + B + C,
−1 = −A − C + D,
2 = A + B − D,
1 = −A.
Rexee sistema je A = −1, B = 1, C = 0 i D = 2. Sledi

t − 1
Z Z Z
dt dt dt
I = − + +2 = ln
+ 2 arctg t + C
t t−1 t2 + 1 t
√ √
1 + 1 − 2x − x2 − x 1 + 1 − 2x − x2
= ln √ + 2 arctg + C.
1 + 1 − 2x − x2 x
4
√
1.74 Rexiti integral x − x2 + 3x + 2
Z
Zadatak . √ dx.
x + x2 + 3x + 2
Rexee.
Z √
2
x − x + 3x + 2
 2
x + 3x + 2 = √
(x + 1)(x + 2), trea Ojlerova smena 
√ dx =  x2 + 3x + 2 = t(x + 1) 
2
x + x + 3x + 2 2
x = 2−t , dx = − 2t dt t2 −1 (t2 −1)2
2−t2 2
− t( 2−t + 1) −2t2 − 4t
Z Z
t2 −1 t2 −1 2t dt
= − 2−t2 2 · 2 = dt.
t2 −1
+ t( t2−t
2 −1 + 1) (t − 1)2 (t − 2)(t − 1)(t + 1)3
Razlagaem podintegralne funkcije funkcije na proste razlomke dobijamo

−2t2 − 4t A B C D E
3
= 3
+ 2
+ + + ,
(t − 2)(t − 1)(t + 1) (t + 1) (t + 1) t+1 t−1 t−2
odakle, izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene i rexavaem sistema, imamo
A = , B = , C = − , D = i E = − . Sledi
1
3
5
18
17
108
3
4
16
27
1 5 17 3 16
I = − 2
− − ln |t + 1| + ln |t − 1| − ln |t − 2| + C
6(t + 1) 18(t + 1) 108 4 27
√
1 5 17 x2 + 3x + 2
= − √2 − − ln + 1
√

2
+ 1) 108 x+1

6( x x+1
+3x+2
+ 1)2 18( x x+1 +3x+2
√ √
3 x2 + 3x + 2 16 x2 + 3x + 2
+ ln − 1 − ln − 2 + C.

4 x+1 27 x+1

Integral tipa Z
xm (a + bxn )p dx
gde je m, n, p ∈ Q, svodi se na integral racionalne funkcije u sledea tri sluqaja:

1) Ako je p ∈ Z, onda se uvodi smena x = t , gde su imen(m), imen(n)
N ZS{imen(m),imen(n)}
imenioci brojeva m i n.
2) Ako je ∈ Z, onda se uvodi smena a + bx = t .
m+1
n
n imen(p)
3) Ako je + p ∈ Z, onda se uvodi smena ax + b = t .

m+1
n
−n imen(p)

. dx.
√
√
x
(1+ 3 x)2
Rexee.
m = 21 , n = − 23 , p = −2, a = 1, b = 1
 
Z √ Z
x 1
− 2 −2
 p∈Z 
√ dx = x 2 (1 + x 3 ) dx =  N ZS{2,3}

(1 + x)
3 2  x = t = t6 
dx = 6t5 dt
t8 4t2 + 3
Z Z
4 2
= 6 =6 t − 2t + 3 − dt
(1 + t2 )2 (1 + t2 )2
2
4t + 3 4 1
= = 2 −
(1 + t2 )2 x + 1 (x2 + 1)2
6 5 3t
= t − 4t3 + 18t + − 21arctg t + C
5 1 + t2 √
6 5 1 √ 36x √
= x 6 − 4x 2 + 18 6 x + 1 − 21arctg
6
x + C.
5 1+x 3
4
Zadatak 1.76 Rexiti integral
.
R√
x3 + x4 dx.
Rexee.
Z √ Z p Z √
x3
+ x4
dx = x (x + 1) dx = x2 x−1 + 1 dx
4 −1
m = 2, n = −1, p = 21 , a = 1, b = 1
 
m+1
∈Z t2
Z
 
n
=  1 = −2 dt
1 + x = t2 , t ≥ 0

  (t2 − 1)4
x = t21−1 , dx = (t−2t dt
2 −1)2
1 1 1 1 1 1
t2 − 32 − 32 − 32

16 32 16
= = + + + + +
(t2 − 1)4 t + 1 (t + 1)2 (t + 1)4 t − 1 (t − 1)2 (t − 1)4
Z Z Z Z Z Z
1 dt dt dt dt dt dt
= + −2 − + −2 +C
16 t+1 (t + 1)2 (t + 1)4 t−1 (t − 1)2 (t − 1)4

1 1 2 1 1 2 1
= ln |t + 1| − + − ln |t − 1| − + +C
16 t + 1 3 (t + 1)3 t − 1 3 (t − 1)3
q q
1 1 r 1 2 1 1
= ln 1 + + 1 − + − ln 1 + − 1

16 x 3 r
3 x
1 1
1+ +1 1+ +1
x x

1
−r + 23 r 1
3 + C
1 1
1+ −1 1+ −1
x x

4
Zadatak 1.77 Izraqunati integral
.
R√
3
3x − x3 dx.
Rexee.
Z √ √
√
Z Z
1 1
x 3 − x2 dx = x 3 (3 − x2 ) 3 dx
3 3
3x − x3 dx = 3
 
m = 13 , n = 2, p = 13 , a = 3, b = −1
m+1

n
+p∈Z 
= 
 
−2 3
 3x − 1 = t , 

1 1
3
1 3
−2 −9t2
x = t3 +1 , dx = 2 t3 +1
2
· (t3 +1)2 dt
61 13 − 12
−9t2
Z
3 3 1 3
= 3− 3 · 3 dt
t3 + 1 t +1 2 t3 + 1 (t + 1)2
61 13 − 12
3t3 −9t2
Z
3 1 3
= · dt
t3 + 1 t3 + 1 2 t3 + 1 (t3 + 1)2
t3
Z
9
= − dt
2 (t3 + 1)2
Z
9 1 3−t 1 t−1 1 1 1 1
= − · − · + · − · dt
2 9 t2 − t + 1 3 (t2 − t + 1) 9 t + 1 9 (t + 1)2
√

1 6t 2 2t − 1
= − − 3 − ln(t − t + 1) + 2 ln(t + 1) + 2 3 arctg √ +C
4 t +1 3
1
1 6(3x−2 − 1) 3
−2 32 −2 1

= − − − ln (3x ) − (3x − 1) 3 + 1
4 3x−2
1
!
1
√ 2(3x −2
− 1) 3 − 1
+2 ln (3x−2 − 1) 3 + 1 + 2 3 arctg √ + C.
3
4
Integral tipa Z Z
dx dx
√ i 3
x2 ax2 + bx (ax2 + b) 2
se radi smenom x = 1
1.78 Rexiti integral R

t
Zadatak . √ dx .
x2 ax2 +bx
Rexee. Prvi naqin.

x = 1t 1√ ax2 + b
Z Z
dx t dt
√ = =− √ =− a + bt2 + C = − + C.
x ax2 + bx
2 dx = − t12 a + bt2 b bx
Drugi naqin. Integral se moe uraditi smenom x = b

a
.
tg t
4
. . dx
(ax2 +b) 2
3

Rexee. Prvi naqin.
x = 1t
Z Z
dx t dt 1 1 1 x
= =− = √ +C = √ + C.
(ax2 + b)
3
2 dx = − t12 (a + bt2 ) 2
3
b a + bt2 b ax2 + b
Drugi naqin. Integral se moe uraditi smenom x = b

a
tg t. 4

. dx.
√
x−√x2 +3x+2
x+ x2 +3x+2
Integral tipa Z √
R(x, ax2 + bx + c) dx
Ako Ojlerovom smenom doemo do komplikovane racionalne funkcije onda emo

raditi na drugi naqin. Svaku racionalnu funkciju R(x, ax + bx + c) argumenata x
√
i √ax + bx + c moemo svesti na oblik

2
2
R2 (x)
R1 (x) + √ ,
ax2 + bx + c
gde su R (x) i R (x) racionalne funkcije. Integral racionalne funkcije R (x) smo
deta no obrazloili ranije, a integral od emo uraditi tako xto R (x)
1 2 1
R2 (x)
predstavimo pomou pravih razomaka i dobijemo integrale oblika

√ 2
ax2 +bx+c
Z Z Z
P (x) dx Q(x) dx S(x) dx
√ , √ , √
ax2 + bx + c (x − a) m ax2 + bx + c (x2 + px + q)m ax2 + bx + c
gde je m ∈ N,p − 4q < 0 i polinomi P (x), Q(x) i S(x) polinomi stepena redom m, m − 1
2
i 2m − 1.
Prvi od integrala radi se metodom Ostrogradskog za iracionalne funkcije. Drugi
integral se smenom x − a = svodi na integral prvog tipa. Treim integralom se
1
neemo deta no baviti. t
1.5 Integracija trigonometrijskih funkcija
Integrali oblika R R(sin x, cos x) dx

1) Ako je R(− sin x, cos x) = −R(sin x, cos x), onda uzeti smenu cos x = t.
2) Ako je R(sin x, − cos x) = −R(sin x, cos x), onda uzeti smenu sin x = t.
3) Ako je R(− sin x, − cos x) = R(sin x, cos x), onda uzeti smenu tg x = t, pri qemu je
dx = , cos x = , sin x = .
dt
1+t2
2 1
1+t2
2 t2
1+t2
4) Univerzalna smena je tg = t i uzima se kada ne vai nijedna od prethodnih

x
jednakosti. Kod ove smene vai dx = , sin x = , cos x = .

2
2 dt
1+t2
2t
1+t2
1−t2
1+t2

. dx. sin x cos x
1−sin2 x cos2 x

Rexee. S obzirom da je R(− sin x, cos x) = −R(sin x, cos x) uvexemo smenu cos x = t i
dobijamo

u = t2
Z Z Z
sin x cos x t t
dx = − dt = − dt =
1 − sin2 x cos2 x 1 − (1 − t2 )t2 1 − t2 + t4 du = 2t dt
Z Z
1 du 1 du
= − 2
dt = − 2
du
2 u −u+1 2 u −u+1
2
1 2u − 1 1 2t − 1
= − √ arctg √ + C = − √ arctg √ +C
3 3 3 3
2 cos2 x − 1

1
= − √ arctg √ + C.
3 3
4
.
R
. dx
sin4 x+cos4 x
Rexee. S obzirom da je R(− sin x, − cos x) = R(sin x, cos x) uzeemo smenu tg x = t i

dobijamo
 
Z tg x = t Z dt
dx dt 1+t2
=  dx = 1+t2
 =
sin4 x + cos4 x 1 2 t2
t4 1
2 )2 + (1+t2 )2
cos2 x = 1+t 2 , sin x = 1+t 2
(1+t
(1 + t2 ) dt (1 + t12 ) dt (1 + t12 ) dt t −1t = u

Z Z Z
= = = =
t4 + 1 t2 + t12 (t − 1t )2 + 2 1 + t12 dt = du
t − 1t
Z
du 1 u 1
= = √ arctg √ + C = √ arctg √ +C
u2 + 2 2 2 2 2
1
1 tg x −
= √ arctg √ tg x + C.
2 2
4
.
R dx
2 sin x−cos x+5
.
Rexee. S obzirom da je
R(− sin x, cos x) 6= −R(sin x, cos x),
R(sin x, − cos x) 6= −R(sin x, cos x),

R(− sin x, − cos x) 6= R(sin x, cos x),
uzeemo smenu tg x
2
=t
tg x2 = t
 
Z Z 2 dt
dx 2 dt 1+t2
=  dx = 1+t2  = 2
2 sin x − cos x + 5 2t 1−t2
4t
− 1−t +5
sin x = 1+t2 , cos x = 1+t2 1+t2 1+t2
Z Z Z
2 dt 2 dt dt
= 2 2
= 2
= 2
4t − 1 + t + 5(1 + t ) 6t + 4t + 4 3t + 2t + 2
x
1 3t + 1 1 3tg 2 + 1
= √ arctg √ + C = √ arctg √ + C.
5 5 5 5
4

.
sin2 x cos2 x
sin8 x+cos8 x
dx.
Rexee.
sin2 x cos2 x 1
sin2 2x
Z Z
4
dx = dx
sin8 x + cos8 x (sin4 x + cos4 x)2 − 2 sin4 x cos4 x
1
sin2 2x
Z
4
= dx
((sin2 x + cos2 x)2 − 2 sin2 x cos2 x)2 − 2 sin4 x cos4 x
1
sin2 2x 1
sin2 u
Z Z
4 1 4
= dx = (2x = u) = du
(1 − 12 sin2 2x)2 − 81 sin4 2x 2
(1 − 12 sin2 u)2 − 81 sin4 u
1 t2
t2
Z
dt 2 1 4 1+t2 dt
= tg u = t, du = 2
, sin u = 2
=2 2 2 )2
· 2
1+t 1+t 2
1 − 12 1+t
t
− 18 (1+t2 )2 1 + t
(t

2
√ √
t2 2−2
Z
t 2 t
= 4 2
dt = p √ arctg p √ + p √ arctg q √ +C
t + 8t + 8 4 2− 2 4−2 2 4 2− 2 2(2 + 2)
√ √
2−2 tg 2x 2 tg 2x
= p √ arctg p √ + p √ arctg q √ + C.
4 2− 2 4−2 2 4 2− 2 2(2 + 2)
4
Zadatak 1.85 Rexiti integral RR
.
sin x cos x
dx .
1.86 Rexiti integral
sin x+cos x
Zadatak . √x dx
sin
.
cos x 1+sin2 x
Rexee.
Z Z Z
sin x dx cos x = t dt t dt
√ = = − √ = − √
cos x 1 + sin2 x − sin x dx = dt t 2 − t2 t2 2 − t2
2 2
Z Z
2 − t = u ,u ≥ 0 u du du
= = =
−2t dt = 2u du (2 − u2 )u 2 − u2
√ √ √
1 u+ 2 1 1 + sin2 x + 2
= √ ln √ + C = √ ln √ √ + C.
2 2 u− 2 2 2 1 + sin2 x − 2
4
.
dx
√
sin x 4 cos 2x
.

Rexee. Za x ∈ (− π
4
+ 2kπ, π4 + 2kπ) vai
Z Z Z
dx dx cos x = t, dt
√ = √ = = √
sin x 4 cos 2x 4
sin x 2 cos2 x − 1 − sin x dx = dt (t2 − 1) 4 2t2 − 1
2 1
Z 4

dt t2 − 4
t
= u , u ≥ 0
= =
− t43 + t45 dt = 4u3 du
q
2 4 2 1
t(t − 1) t2 − t4
− t43 + t45 dt − t43 + t45 dt
Z Z
= q = q
4 4 4 2 1
4 − t3 + t4 (t − 1) 4 t22 − t14
1 1

2
− t3 + t5 t(t − 1) t2 − t4 2
− t43 + t45 dt

4u3 du
Z Z Z 2
u du
= q = =
4 −1 + t22 − t14 4 t22 − t14
4 (u4 − 1) u u4 − 1

1 u − 1 1
Z Z
1 du 1 du
= + = ln + arctg u + C
2 u2 − 1 2 u2 + 1 2 u + 1 2
q
4 2 − 1 − 1 r
1 t2 t4 + arctg 4 2 − 1 + C
1
= ln q
2 4 2 − 1 + 1 2 t2 t4
t2 t4
q
4 2 − 1 − 1 r
1 cos2 x cos4 x 1 4 2 1
= ln q + arctg − + C.
2 4 2 − 1 + 1 2 cos x cos4 x
2
cos2 x cos4 x
Za x ∈ (− π
4
+ 2kπ, π4 + 2kπ) vai
q
4 2 1
1 cos2 x − − 1 1
r
cos4 x
− arctg 4 2 1
I = − ln q − + C.
2 4 2 − 1
+ 1
2 cos x cos4 x
2
cos2 x cos4 x
1.6 Integracija transcendentnih funkcija
Integral tipa Z
R(ea1 x , ea2 x , ..., ean x ) dx
se radi smenom e = t. x

. x
dx
x x
1+e 2 +e 3 +e 6
.
Rexee.

ex = t t = u6
Z Z
dx dt
= = √ √ √ =
x x x
1 + e2 + e3 + e6 dx = dtt t(1 + t + 3 t + 6 t) dt = 6u5 du
6u5 du
Z Z
du
= 6 3 2
=6 2
.
u (1 + u + u + u) u(u + 1)(u + 1)
Predstav aem poslede podintegralne funkcije pomou pravih razlomaka
Z
du A B Cu + D
= + +
u(u2 + 1)(u + 1) u u+1 u2 + 1

i mnoeem sa u(u + 1)(u + 1) imamo
2
1 ≡ A + B + (A + D)x + (A + B + C + D)x2 + (A + C)x3 ,
odakle je A = 1
2
,B = 21 , C = − 12 , D = − 21 . Prema tome,
1 1
− 1 u − 21

2 2
I = 6 − + 22
u u+1 u +1
3
= −3arctg u + 6 ln |u| − 3 ln |1 + u| − ln(1 + u2 ) + C
2
√6
√
6 3 √
3
= −3arctg t + ln |t| − 3 ln |1 + t| − ln(1 + t) + C
2
x x 3 x
= −3arctg e 6 + x − 3 ln |1 + e 6 | − ln(1 + e 3 ) + C.
2
4
Zadatak 1.89 Dokazati da vai
.
!
(n)
Pn (x) Pn0 (x) Pn00 (x)
Z
Pn (x)
Pn (x)eax dx = eax − 2
+ 3
− . . . + (−1)n n+1 + C,
a a a a
za svaki polinom P (x) stepena n. R

1.90 Rexiti integraleRI = P (x) cos ax dx, I .
n
R
Zadatak . = P (x) sin ax dx
1.91 Rexiti integral xe sin x dx.
1 2
x
Zadatak .
Rexee. 1 x
2
e (cos x − x cos x + x sin x) + C 4
1.7 Razni zadaci

.
x2 +1
x4 +x2 +1
dx .
Rexee.
x2 + 1 1 + x12 1
x −x1 = t

1+
Z Z Z
x2
dx = dx = dx =
x4 + x2 + 1 x2 + 1 + 1 1 2 1 − x12 dx = dt

x2 x− x +2+1
x2 − 1
Z
dt 1
= = √ arctg √ + C.
t2 + 3 3 3x
4
1.93 Izraqunati integral x2 + 1

.
Z
Zadatak . dx
x4 − x2 + 1
Rexee.
x2 1 + x12 1 + x12 1 + x12

x2 + 1
Z Z Z Z
dx = dx = dx = dx
1
x2 − 1 + x12 (x − x1 )2 + 1

x4 − x2 + 1 x2 x 2 − 1 +
x2
x −x1 = t
Z
dt 1
= = = arctg t + C = arctg x − + C.
1 + x12 dx = dt t2 + 1 x

1.94 Za a > 0 izraqunati integral
Z
dx
Zadatak . √ , x > 0.
x x + xa + 1
2a
Rexee.
1
 
=t
 = −1
xa
Z Z Z
dx dx dt
√ = q = √
x x2a + xa + 1 xa+1 1 + x1a + x12a 1 + t + t2 a
− xaa+1
dx
= dt
−1 −1 t+ 1 −1 2 + xa
Z
dt
= q = arctg √ 2 + C = arctg √ + C.
a 1 2 3
(t + 2 ) + 4 a 3 a 3x a
2
4
.
R arcsin x
x2
· √1+x
2
1−x2
dx
Rexee.
arcsin x 1 + x2 t(1 + sin2 t)
Z Z Z Z
arcsin x = t t
·√ dx = √ dx
= dt = t dt + dt.
x2 1 − x2 1−x2
= dt sin2 t sin2 t
Z Z
t u = t ⇒ du = dt
dt = = −t ctg t + ctg t dt = −t ctg t + ln | sin t| + C.
sin2 t dv = sin12 t dt ⇒ v = −ctg t
t2
Z Z
t
I = t dt + dt = − t ctg t + ln | sin t| + C
sin2 t 2
(arcsin x)2
= − (arcsin x)ctg (arcsin x) + ln |x| + C
2
(arcsin x)2 cos(arcsin x)
= − (arcsin x) ctg (arcsin x) + ln |x| + C
2 sin(arcsin x)
√
(arcsin x)2 1 − x2
= − (arcsin x) + ln |x| + C.
2 x
U posledoj jednakosti smo iskoristili√ − ≤ arcsin x ≤ , pa je cos(arcsin x) nenega-
π π
tivna funkcija i vai cos(arcsin x) = 1 − x . 2

2 4
2

.
R
arctg x dx. ax2 +b
x2 +1
Rexee.
ax2 + b bt2
Z Z Z
arctg x = t 2
arctg x dx = dx = (a tg t + b)t dt = at tg2 t dt + ,
x2 + 1 1+x2
= dt 2

u = t ⇒ du = dt
Z
2
t tg t dt = R sin2 t
R 1−cos2 t
dv = tg2 t dt ⇒ v = cos 2 t dt = cos2 t
dt = tg t − t
t2
Z
= t (tg t − t) − (tg t − t) dt = t tg t − t2 + ln | cos t| + + C,
2

at2 bt2
I = at tg t − at2 + a ln | cos t| + + +C
2 2
(b − a)(arctg x)2
= ax arctg x + a ln | cos(arctg x)| + +C
2
a (b − a)(arctg x)2
= ax arctg x − ln |1 + x2 | + + C.
2 2
4

.
Z
Zadatak . (2x2 + 3x + 1) 4 + x2 dx
Rexee.
√ π π
Z
2 x = 2tg t, t ∈ (− , )
I = (2x + 3x + 1) 4 + x2 dx = 2 dt
2 2
dx = cos 2t
tg2 t dt
Z Z Z Z
2 4 dt tg t dt dt
= (4tg t + 6tg t + 1) 3 = 16 3
+ 24 3
+4
cos t cos t cos t cos3 t
sin2 t dt
Z Z Z
sin t dt dt
= 8 5
+12 4
+2 .
cos t cos t cos3 t
| {z } | {z } | {z }
I1 I2 I3
U integrale I i I uvesti smenu sin x = t, a u integral I smenu t = cos x.

1 3 2 4
Zadatak 1.98 Rexiti integral I = R 1 − e dx.
.
2 2 x
x
Rexee. Z 2 Z Z x Z x
2 x x e e
I= 1− e dx = e dx − 4 dx + 4 dx.
x x x2
Parcijalnom integracijom u drugom integralu dobijamo
ex u = x1 ⇒ du = − x12 dx ex ex
Z Z
= = + dx
x dv = ex dx ⇒ v = ex x x2
i zamenom u prvoj jednakosti imamo
ex ex ex 4ex
Z Z
x x x 4
I = e −4 + dx dx + 4 dx = e − +C =e 1− + C.
x x2 x2 x x
4
.
R
(1 + 2x2 )ex dx
2
.
Rexee.
Z Z Z
2 x2 x2 2
(1 + 2x )e dx = e dx + 2x2 ex dx .
| {z } | {z }
I1 I2
Z Z
2 2 2 2
I2 = 2x2 ex dx = xex − ex dx = xex − I1 .
Prema tome, Z
2 2
(1 + 2x2 )ex dx = xex + C.

Zadatak 1.100 Dokazati da funkcija f : R → R definisana sa
.

 inf (t2 − t + 1), x ≤ 21 ;
t≤x
f (x) = 2 1
 sup(t − t + 1), x > 2 .
t≥x
nema primitivnu funkciju.

Rexee. 4
Na osnovu Teoreme o sredoj vrednosti sledi da se dve primitivne funkcije od
funkcije f razlikuju za konstantu. Prema tome, ako su F i G primitivne funkcije
od f onda postoji C ∈ R tako da je F − G = C . Dokazaemo da postoji funkcija koja
nema primitivnu funkciju na datom intervalu (a, b). Zaista, ako f : (a, b) → R ima
primitivnu funkciju F na (a, b), onda primenom Darbuove teoreme, f = F 0
Velika klasa funkcija koja ima primitivne funkcije na (a, b) je klasa svih neprekid-
nih funkcija f : (a, b) → R.
Zatim, pokazaemo da postoji funkcija koja ima primitivnu funkciju a nije neprekidna.
Posmatrajmo funkciju F (x) = x0, sin , xx 6== 0;0. Ova funkcija je diferencijabilna
1
2
x
na R i F (x) = f (x). Funkcija f ima primitivnu funkciju, a nije neprekidna u x = 0.

0

2 Odreeni integrali
Teorema 2.1. Neka je funkcija f : [A, B] → R neprekidna, a funkcija ϕ : [α, β] → [A, B]
ima neprekidan izvod i pri tome je a = ϕ(α), b = ϕ(β), [a, b] ⊂ [A, B]. Tada vai
jednakost
Zb Zβ
f (x) dx = f (ϕ(t))ϕ0 (t) dt.
a α
Zadatak 2.1 Izraqunati R | ln x| dx.

.
1
e
Rexee.
Ze Z1 Ze Z1 Ze
| ln x| dx = | ln x| dx + | ln x| dx = − ln x dx + ln x dx
1 1 1 1 1
e e e
1 Z1 e Z e
u = ln x ⇒ du = x1 dx

= = −x ln x 1 + dx + x ln x − dx

dv = dx ⇒ v = x e
1
1 1
e

1 1 2
= − + 1− + e − (e − 1) = 2 − .
e e e
4
√
Zadatak 2.2 Izraqunati R xarctg x dx.

.
0
3
Rexee.
√
Z3 dx
u = arctg x ⇒ du = 1+x x2 √3 1 Z √3 x2 dx
2
xarctg x dx = = arctg x −

x2
dv = x dx ⇒ v = 2 2 0 2 0 1 + x2
0
Z √3 √3
3 π 1 1 π 1
= · − 1− dx = − (x − arctg x)

2 3 2 0 1+x 2 2 2 0
√ √
π 1 √
π π 3 π 2π 3
= − 3− = − + = − .
2 2 3 2 2 6 3 2
4
Zadatak 2.3 Da li se u integralu R x √a − x

.
a
0
2 2 2 dx, a 6= 0 moe uvesti smena x =
a sin t?
Rexee. Moe. 4
Zadatak 2.4 Da li se u integralu R x√1 − x

.
3
0
3 2 dx moe uvesti smena x = a sin t?
Rexee. Ne moe. 4

Zadatak 2.5 Izraqunati graniqnu vrednost
.

n n n n
lim 2
+ 2 2
+ 2 2
+ ... + 2 .
n→∞ n +1 n +2 n +3 n + n2
Rexee. Vai
n
n n n n X n
lim 2
+ 2 2
+ 2 2
+ ... + 2 = lim
n→∞ n +1 n +2 n +3 n + n2 n→∞
k=1
n2 + k2
n n
X 1 1 X k 1
= lim k 2 = lim f
n→∞
k=1
1 + n2 n n→∞ k=1 n n
pri qemu je funkcija f (x) = 1

. Ova suma je upravo integralna suma za funkciju
1
pri podeli 0 = x < x < ... < x = 1, gde je x = i za izbor ε = , k =
1+x2
k k
1, 2, ..., n, pa je
f (x) = 1+x2 0 1 n k n k n
Z1
n n n n dx 1 π
lim + 2 + 2 + ... + 2 = = arctg x = .

n→∞ 2
n +1 n +2 2 n +3 2 n + n2 1+x 2 0 4
0
2.6 Izraqunati graniqnu vrednost

n−1
1 X 2k + 1
Zadatak . lim (2k + 1)arctg .
n→∞ 2n2 2n
k=0
2.7 Izraqunati graniqnu vrednost

n−1
X k kπ
Zadatak . lim 1+ sin 2 .
n→∞ n n
2.8 Dokazati pomou integralne sume da vai lim

k=0
√
n
n!
Zadatak .
n
= 1e .
n→∞
Rexee.
√
n
r n1 n1
n! n n! n(n − 1) · . . . · 2 · 1 1 2 1
= = = 1· 1− · 1− · ... ·
n nn n · n · ... · n n n n
n
1
ln(1− k−1
n )
P
n
= e k=1 .
Suma 1
n
n
P
ln 1 − k−1
n
je integralna suma funkcije f (x) = ln (1 − x), pri podeli 0 =

= 1, x = i za izbor ε = , pa je
k=1
k k−1
x0 < x1 < ... < xn k n k n
n Z1
1X k−1
lim ln 1 − = ln(1 − x) dx = −1.
n→∞ n n
k=1 0
Prema tome, √
n
n! 1
lim = .
n→∞ n e
4
Zadatak 2.9 Neka je R f (x) dx > 0, gde je f integrabilna funkcija na [0, 1]. Dokazati
.
1
da postoji segment [a, b] ⊂ [0, 1] na kome je f (x) > 0.

0

Rexee. Ako u svakom segmentu [a, b] ⊂ [0, 1] postoji taqka x tako da je f (x) ≤ 0, onda
za svaku podelu 0 = x < x < ... < x P= 1 moemo izabrati ε ∈ [x , x ] tako
da je f (ε ) ≤ 0. Tada integralna suma f (ε ) ne bi bila pozitivna i vailo bi
0 1 n i i−1 i
n
1
i n i
i=1
f (x) dx ≤ 0, xto je kontradikcija.

1
R
0
4
Zadatak 2.10 Neka je f neprekidna funkcija na [a, b]. Dokazati da je
.
Zb Z1
f (x) dx = (b − a) f (a + (b − a)x) dx.
a 0
Rexee.
Zb Z1
x = a + (b − a)t
f (x) dx = = (b − a) f (a + (b − a)t) dt
dx = (b − a)t
a 0
Z1
= (b − a) f (a + (b − a)x) dx.
0
Zadatak 2.11 Izraqunati integral R 1 + x − e dx

.
2,5
0,5
1
x
x+ x1
Rexee. U ovom integralu ne moemo uvesti smenu x + = t iz dva razloga. Jedan je 1
zato xto emo dobiti t(0, 5) = t(2), a drugi je jer ne moemo jedinstveno izraziti x x
preko t. Zato emo integral rastaviti na dva integrala i u oba uvesti smenu x + = t, 1
x

pri qemu emo u prvom imati x = √
t− t2 −4
2
, a drugom x = √
t+ t2 −4
2
.
Z2 Z1 Z2
1 x+ x1 1 x+ x1 1 x+ 1
1+x− e dx = 1+x− e dx + 1+x− e x dx
x x x
0,5 0,5 1
Z2 √ √
t− t2 − 4 2 t2 − 4 − t
= 1+ − √ et √ dt
2 t − t2 − 4 2 t2 − 4
2,5
Z2,5 √ √
t+ t2 − 4 2 t t2 − 4 + t
+ 1+ − √ ed √ dt
2 t + t2 − 4 2 t2 − 4
2
Z2,5 √ 2 √ √ √
t − 4 − t t − t2 − 4 t2 − 4 − t t2 − 4 − t 2
= − √ − · √ + √ √ et dt
2
2 t −4 2 2
2 t −4 2
2 t −4 t− t −4 2
2
Z2,5 √ √ √
t2 − 4 + t t2 − 4 + t t + t2 − 4 1
+ √ + √ · −√ et dt
2
2 t −4 2
2 t −4 2 2
t −4
2
√
Z2,5 √ √
t2 − 4 − t (t − t2 − 4)2 1 t2 − 4 + t
= − √ + √ −√ + √
2 t2 − 4 4 t2 − 4 t2 − 4 2 t2 − 4
2
√
( t2 − 4 + t)2 1
+ √ −√ et dt
2
4 t −4 2
t −4
2,5 √ √
(t − t2 − 4)2 ( t2 − 4 + t)2 t
Z
t 2
= √ + √ −√ + √ e dt
t2 − 4 4 t2 − 4 t2 − 4 4 t2 − 4
2
Z2,5 √ √
et
= √ 4t + (t − t2 − 4)2 − 8 + ( t2 − 4 + t)2 dt
4 t2 − 4
2
Z2,5 √ √
et
= √ 4t + t2 − 2t t2 − 4 + t2 − 4 − 8 + t2 − 2t t2 − 4 + t2 − 4 dt
4 t2 − 4
2
Z2,5 Z2,5
et et
= √ 4t + 4t2 − 16 dt = √ t + t2 − 4 dt
4 t2 − 4 t2 − 4
2 2
Z2,5 Z2,5 √
tet dt
= √ + et t2 − 4 dt.
t2 − 4
2 2
Parcijalnom integracijom u prvom integralu (u = e , dv = t √t dt

t2 −4
) dobijamo
Z2,5 Z2,5 √ √ 2,5 Z2,5 √ Z2,5 √
tet dt
√ + t
e t2 − 4 dt = e t2 − 4 − e t2 − 4 dt + et t2 − 4 dt
t t
t2 − 4 2
2 2 2 2
3 5
= e · . 2
2

4
Zadatak 2.12 Izraqunati integral I

. n =
n+1
R
1
ln[x] dx, n ∈ N .
Rexee.
n+1
Z Z2 Z3 n+1
Z
In = ln[x] dx = ln[x] dx + ln[x] dx + ... + ln[x] dx
1 1 2 n
Z2 Z3 n+1
Z
= ln 1 dx + ln 2 dx + ... + ln n dx = ln 1 + ln 2 + ... + ln n = ln n!.
1 2 n
4
2.13 Neka je f neprekidna i periodiqna funkcija na (−∞, +∞) sa periodom
. Tada vai:
Zadatak .
T
a) R f (x) dx = R f (x) dx = R f (x) dx, za svako a, b ∈ R;

a+T
a
T
0
b+T
b) a+kT
R
a
f (x) dx = k
a+T
a
R
f (x) dx, za svako a ∈ R, k ∈ Z;
v) R f (x) dx = R
b b+kT
f (x) dx za svako a, b ∈ R, k ∈ Z.
Rexee. a) Vai
a a+kT
a+T
Z ZT a+T
Z
f (x) dx = f (x) dx + f (x) dx.
Ako u drugom integralu uvedemo smenu x − T = t dobijamo

a a T
a+T
Z ZT Za ZT Za ZT
f (x) dx = f (x) dx + f (t + T ) dt = f (x) dx + f (t) dt = f (x) dx.
a a 0 a 0 0
Ovo vai za svako a ∈ R, pa odatle vai i jednakost a+T

R
f (x) dx =
b+T
R
f (x) dx.
b) a b
a+kT
Z a+T
Z a+2T
Z a+3T
Z a+kT
Z
f (x) dx = f (x) dx + f (x) dx + f (x) dx + ... + f (x) dx
a a a+T a+2T a+(k−1)T
a+T
Z a+T
Z a+T
Z
= f (x) dx + ... + f (x) dx = k f (x) dx.
v)
a a a
Zb b+kT
Z b+kT
Z b+kT
Z
t = x + kT
f (x) dx = = f (t − kT ) dt = f (t) dt = f (x) dx.
dx = dt
a a+kT a+kT a+kT

Zadatak 2.14 Izraqunati integral R
.
2π
0
. dx
(2+cos x)(3+cos x)
Rexee. Ne moemo uvesti smenu t = tg jer je π ∈ (0, 2π).

x
2
Prvi naqin je da razdvojimo na dva integrala R + R i u svakom uvedemo smenu

0
π
π
2π
Zadatak emo uraditi na drugi naqin. Funkcija f (x) = je neprekidna

t = tg . 2
1
na [0, 2π], pa je i Riman integrabilna na [0, 2π]. Funkcija f (x) je periodiqna (period(2+cos x)(3+cos x)
je T = 2π) i parna, pa vai

Z2π Zπ
dx
(2 + cos x)(3 + cos x)
= ( pogledati zadatak 2.13 a)) = dx
(2 + cos x)(3 + cos x)
0 −π
Zπ
= ( funkcija je parna) = 2 dx
(2 + cos x)(3 + cos x)
0
Z+∞ Z+∞
2 dt (1 + t2 ) dt
= 2 2 1−t2
=4
(1 + t )(2 + 1−t
2
1+t2
)(3 + 1+t2
) (t2 + 3)(2t2 + 4)
0 0
+∞
Z
2 1 2 t 1 t +∞
= 2 − dt = 2 √ arctg √ − √ arctg √
t2 + 3 t2 + 2 3 3 2 2 0
0

2 t 1 t 2 1
= 2 lim √ arctg √ − √ arctg √ −0=π √ − √ .
t→+∞ 3 3 2 2 3 2
4
Zadatak 2.15 Izraqunati integral R

.
+∞
.
0
dx
(x+1)(x+2)
Rexee. Ovaj integral nije Rimanov, ve nesvojstven.

Z+∞ Z+∞
dx 1 1 +∞
= − dx = (ln |x + 1| − ln |x + 2|)

(x + 1)(x + 2) x+1 x+2 0
0 0

x + 1
= lim (ln |x + 1| − ln |x + 2|) − (0 − ln 2) = lim ln + ln 2
x→+∞ x→+∞ x + 2
= ln 2
4
Z2π
.
4
dx
sin x + cos4 x
.
0
Rexee. Ne moemo uvesti smenu t = tg x jer je , ∈ (0, 2π).π 3π

2 2
Prvi naqin je da razdvojimo na tri integrala R + R + R i u svakom uvedemo smenu

π 3π
2 2 2π
0 π 3π
2 2
t = tg x.

Zadatak emo uraditi na drugi naqin. Funkcija f (x) = je neprekidna 1
na [0, 2π], pa je i Riman integrabilna na [0, 2π]. Funkcija f (x) zadovo ava sledeu sin4 x+cos4 x
jednakost f (x + ) = π
= 1
= f (x), odakle zak uqujemo da je1
periodiqna sa periodom i vai

2 π π cos4 x+sin4 x
sin4 (x+ )+cos4 (x+ )
2 2
π
2
π
Z2π
pogledati zadatak 2.13 b)) = 4
Z2
dx dx
4 = ( 4
sin x + cos4 x sin x + cos4 x
0 0
π
Z1
je parna) = 4
4
Z dt
dx 1+t2
= (f (x) 4 =4 t4 1
sin x + cos4 x (1+t2 )2 + (1+t2 )2
− π4 −1
Z1
= 4
t2 + 1
t4 + 1
dt = ( pogledati zadatak ??) = √4π2 .
−1
4
Zadatak 2.17 Ako je f neprekidna funkcija na [0, 1], onda je
.
a) R f (sin x) dx = R f (cos x) dx;

π π
2 2
0 0
b) R xf (sin x) dx =
π
0
π
2
Rπ
0
f (sin x) dx .
a)
π π
t = π2 − x R0

Rexee.
R2 R2
f (sin x) dx = =− f (sin( π2 − t)) dt = f (cos t) dt.
dx = − dt
b)
0 π 0
2
Zπ Z0 Zπ
t=π−x
I= xf (sin x) dx = =− (π − t)f (sin(π − t)) dt = (π − t)f (sin t) dt
dx = − dt
0 π 0
Zπ Zπ Zπ
= π f (sin t) dt − tf (sin t) dx = π f (sin t) dt − I,
0 0 0
odakle je 2I = π R f (sin t) dt, odnosno

π
Zπ
π
I= f (sin x) dx.
2
0
4
Zπ
.
x sin x
1 + cos2 x
dx .
0
Rexee. Smena π − x = t. 4

π
2.19 Izraqunati integral

Z2
sinm x dx
Zadatak . .
sinm x + cosm x
0
Rexee.
π
Z2 Z0
sinm x dx t = π2 − x sinm ( π2 − t) dt

I = = =−
sinm x + cosm x dx = − dt sinm ( π2 − t) + cosm ( π2 − t)
0 π
2
π
Z0 m Z2
cos t dt cosm t dt
= − = ,
cosm t + sinm t cosm t + sinm t
π 0
2
odakle je
π π π π
Z2 m Z2 m Z2 m m Z2
sin x dx cos t dt sin x + cos x π
2I = I + I = m + = dx = dx = .
sin x + cosm x cosm t + sinm t sinm x + cosm x 2
0 0 0 0
Prema tome, I = π
4
. 4
π
2.20 Izraqunati integral I .

Z2
Zadatak . n = sinn x dx, n ∈ N
0
Rexee.
π
Z2
u = sinn−1 x ⇒ du = (n − 1) sinn−2 x cos x dx

n
In = sin x dx =
dv = sin x dx ⇒ v = − cos x
0
π
Z2
π
= − cos x sinn−1 x02 + (n − 1) sinn−2 x(1 − sin2 x) dx
0
= (n − 1)In−2 − (n − 1)In ,
odakle dobijamo I = I . n−1
Ako je n = 2k, tada je n n n−2
2k − 1 2k − 1 2k − 3 (2k − 1) · (2k − 3) · . . . · 1
I2k = I2k−2 = · I2k−4 = ... = I0
2k 2k 2k − 2 2k · (2k − 2) · . . . 2
(2k − 1)!! (2k − 1)!! π
= I0 = .
(2k)!! (2k)!! 2
Ako je n = 2k − 1, tada je
2k − 2 2k − 2 2k − 4 (2k − 2) · (2k − 4) · . . . · 2
I2k−1 = I2k−3 = · I2k−5 = ... = I1
2k − 1 2k − 1 2k − 3 (2k − 1) · (2k − 3) · . . . · 1
(2k − 2)!! (2k − 2)!!
= I1 = .
(2k − 1)!! (2k − 1)!!
4

2.21 Izraqunati integral cos x dx, n ∈ N.
π
R2 n
Zadatak .
0
Rexee. Sliqan kao zadatak 2.20 4

1
2.22 Izraqunati integral I = √x1 −dxx , n ∈ N. n

Z
Zadatak . n
2
0
Rexee. Smenom x = sin t svodi se na zadatak 2.20. 4

Zadatak 2.23 Neka je f neprekidno diferencijabilna funkcija na [0, 1] i f (1) −
.
f (0) = 1. Dokazati da je (f (x)) dx ≥ 1.

1
R 0 2
Rexee. Funkcija f je neprekidno diferencijabilna funkcija, pa je (f (x)) nepre- 0 2
kidna na [0, 1], a odatle sledi da je integral Rimanov.

Potrebno je dokazati da vai R (f (x)) dx − 1 ≥ 0.
1
0 2
Imamo 0
Z1 Z1 Z1 Z1
0 2 0 2 0
(f (x)) dx − 1 = (f (x)) dx − 2 f (x) dx + 2 f 0 (x) dx − 1
0 0 0 0
Z1 Z1
2
= (f 0 (x)) dx − 2 f 0 (x) dx + 2(f (1) − f (0)) − 1
0 0
Z1 Z1 Z1
2 2
= (f 0 (x)) dx − 2 f 0 (x) dx + 1 = (f 0 (x) − 1) dx ≥ 0.
0 0 0
4
Z2
. x arctg
2x
x2 − 1
dx .
1
Rexee. 2arctg 34 + −arctg 2. 4
Zadatak 2.25 Izraqunati integral R ln x ln x + √1 + x dx.

.
0
1
2
Rexee. Podintegralna funkcija je neprekidna na (0, 1]. Iz graniqne vrednosti

√
lim ln x ln x + 1 + x2 = 0
x→0+
sledi da x = 0 nije singularitet i integral je Rimanov.

Primeniemo utn Lajbnicovu formulu. Neodreeni integral je
√
√ 1

R u = ln x + 1 + x2 ⇒ du = √1+x

2 dx
ln x ln x + 1 + dx = x2
dv = ln x dx ⇒ v = x ln x − x
√ u = ln x − 1 ⇒ du√ = x1 dx

x(ln x − 1)
Z
2
= (x ln x − x) ln x + 1 + x − √ dx =
1 + x2 dv = √x1+x
dx
2 ⇒ v = 1 + x2
√
√ √ Z
1 + x2
2
= (x ln x − x) ln x + 1 + x − (ln x − 1) 1 + x + 2 dx
x
√ √ Z √

2

2
x 1 + x2
= (x ln x − x) ln x + 1 + x − (ln x − 1) 1 + x + dx.
x2
U posledem integralu uvedemo smenu 1 + x = t2 , t ≥ 0 2

i dobijamo
Z √
t2
Z
x 1 + x2 1 t − 1
Z
1
dx = dt = 1+ 2 dt = t + ln +C
x2 t2 − 1 t −1 2 t + 1
√
√ 1 1 + x2 − 1
= 1 + x2 + ln √ + C.

2 1 + x + 1
2
Zatim, primitivna funkcija je

√
√ √ √ 1 1 + x2 − 1
F (x) = (x ln x − x) ln x + 1 + x2 − 1 + x2 ln x + 2 1 + x2 + ln √ + C.

2 1 + x + 1
2
Sada moemo primeniti utn Lajbnicovu formulu

R1 √
ln x ln x + 1 + x2 dx
0
√
1 + x2 − 1 1

√ √ 1 √
= (x ln x − x) ln x + 1 + x2 − 1 + x2 ln x + 2 1 + x2 + ln √

2 1 + x2 + 1

0
√ √ √ 1 √
= (x ln x − x) ln x + 1 + x2 + 2 1 + x2 − 1 + x2 ln x + ln 1 + x2 − 1

2
√ 1
− ln 1 + x2 + 1

0
√ √
= F (1) − lim F (x) = 2 2 − 2 ln 1 + 2 − 2 + ln 2.
x→0+
4
Z1
.
(1 +
dx
x2 )(1 + ex )
.
−1
Rexee. Podintegralna funkcija je neprekidna na [−1, 1], pa je integral Rimanov.

Z1 Z−1 Z1
et dt

dx t = −x dt
I= = =− = .
(1 + x2 )(1 + ex ) dt = − dx (1 + t2 )(1 + e−t ) (1 + t2 )(1 + et )
−1 1 −1

Odavde imamo
Z1 Z1 Z1 Z1
dt et dt (1 + et ) dt dt
I +I = + = =
(1 + t2 )(1 + et ) (1 + t2 )(1 + et ) (1 + t2 )(1 + et ) 1 + t2
−1 −1 −1 −1
1 π
= arctg t = .

−1 2
Prema tome, I = . π
4
4
2.27 Izraqunati integral I = R ln (1 + tg x) dx.

π
4
Zadatak .
0
Rexee.
π
Z4 π
Z0 π
−x=t
I = ln (1 + tg x) dx = 4 =− ln 1 + tg −t dt
dt = − dx 4
0 π
4
π π
Z4 ! Z4 √ √ !
π 2 2
sin 4
−t 2
cos t − 2
sin t
= ln 1 + π
dt = ln 1 + √ √ dt
cos 4
−t 2
cos t + 2
sin t
0 0 2 2
π π
4 Z4
cos t − sin t
Z
2 cos t
= ln 1 + dt = ln dt
cos t + sin t cos t + sin t
0 0
π π
Z 4 Z 4
π ln 2
= ln 2 dt − ln (1 + tg t) dt = − I.
4
0 0
Odavde I = . π ln 2
8
4
Z1
Zadatak 2.28 Izraqunati integral ln(1
.
1+x
+ x)
dx. 2
0
Rexee. Podintegralna funkcija je neprekidna na [0, 1], a odatle i integrabilna na

[0, 1]. Vai
Z1 Z1 Z1
ln(1 + x) x = tg t ln(1 + tg t) dt
dx = = = ln(1 + tg t) dt
1 + x2 dx = cosdt2 t 1 + tg2 t cos2 t
0 0 0
= (pogledati zadatak 2.27) =

π ln 2
8
.
4
Zπ
.
sin nx
sin x
dx, n ∈ N .
0

Rexee. Prvi naqin. Podintegralna funkcija je neprekidna na (0, π) i vai
= n i lim
sin nx sin nx n
lim = n · (−1) .
sin xx→0+ sin x x→π−
Odavde vidimo da je funkcija integrabilna na [0, 1]. Formirajmo razliku

Zπ
sin nx − sin(n − 2)x
In − In−2 = dx
sin x
0
Zπ
2 cos(n − 1)x sin x
= dx
sin x
0
Zπ
2 π
= 2 cos(n − 1)x dx = sin(n − 1)x = 0,

n−1 0
0
za n ≥ 2. Prema tome
Zπ Zπ
sin 2x
I2n = I2n−2 = ... = I2 = dx = 2 cos x dx = 0,
sin x
0 0
Zπ Zπ
sin x
I2n−1 = I2n−3 = ... = I1 = dx = dx = π.
sin x
0 0
Drugi naqin. Iz Ojlerovih formula sin x = eix −e−ix

2i
i sin nx = einx −e−inx
2i
imamo
Zπ Zπ einx −e−inx Zπ Zπ
sin nx 2i einx − e−inx einx 1 − e−2inx
dx = eix −e−ix
dx = dx = · dx
sin x 2i
eix − e−ix eix 1 − e−i2x
0 0 0 0
Zπ n−1 Zπ X
n−1 Zπ X
n−1
einx X −i2kx einx −i2kx
= · e dx = ·e dx = ei(n−1−2k)x dx
eix k=0 k=0
eix k=0
0 0 0
Zπ X
n−1
= (cos(n − 1 − 2k)x + i sin(n − 1 − 2k)x) dx.
0 k=0
Za n = 2k imamo
Zπ X
n−1
Rπ sin nx
dx = (cos(n − 1 − 2k)x + i sin(n − 1 − 2k)x) dx
0 sin x k=0
0
Zπ
= (cos(n − 1)x + cos(n − 3)x + ... + cos x + cos −x + ... + cos −(n − 1)x)
0
+i (sin(n − 1)x + sin(n − 3)x + ... + sin x + sin −x + ... + sin −(n − 1)x) dx
Zπ
= 2 (cos(n − 1)x + cos(n − 3)x + ... + cos x) dx
0
π
1 π 1 π
= 2 sin(n − 1)x + sin(n − 2)x + ... + sin x = 0,

n−1 0 n−2 0 0

a za n = 2k − 1 imamo
Zπ X
n−1
Rπ sin nx
dx = (cos(n − 1 − 2k)x + i sin(n − 1 − 2k)x) dx
0 sin x k=0
0
Zπ
= (cos(n − 1)x + cos(n − 3)x + ... + cos 2x + cos 0x + cos −2x + ... + cos −(n − 1)x)
0
+i (sin(n − 1)x + sin(n − 3)x + ... + sin 2x + sin 0x + sin −2x + ... + sin −(n − 1)x) dx
Zπ
= 2 (cos(n − 1)x + cos(n − 3)x + ... + cos 2x + 1) dx
0
π
1 π 1 π 1 π
= 2 sin(n − 1)x + sin(n − 2)x + ... + sin 2x + x = π.

n−1 0 n−2 0 2 0 0
4
Zπ
.
cos(2n + 1)x
cos x
dx .
0
Rexee. I = (−1)n π 4
Za
.
| ln x|
1+x
dx, a > 0 .
1
a
Rexee. Smenom t = dobijamo 1

x
1
Za Za Za Za
| ln 1t | 1

| ln x| | ln t| 1 1
I = dx = − · dt = dt = | ln t| · − dt
1+x 1 + 1t t2 t(1 + t) t t+1
1 a 1 1
a a a
Za Za Za
| ln t| | ln t| | ln t|
= − dt = dt − I,
t t+1 t
1 1 1
a odatle
a a a
Za Zln a
1 | ln t| u = ln t 1
I = dt = = |u| du.
2 t du = dt
t 2
1 − ln a
a
Z0 Zln a
Ako je a > 1, onda je I=
1
2
u du +
1
2
u2 0
(−u) du =
2 − ln a
u2 ln a ln2 a
− =
2 0 2
.
Ako je a = 1, onda je I = 0. − ln a 0
Ako je 0 < a < 1, onda je I = − R

1
a
| ln x| 2
1+x
dx = − ln2 a . 4
a

Zadatak 2.32 Neka su funkcije f, g : [0, 1] → [0, +∞) rastue. Dokazati
.
Z 1 Z 1
f (x)g(x) dx ≥ f (x)g(1 − x) dx.
0 0
Rexee.
Z 1 Z 1
I = f (x)g(x) dx − f (x)g(1 − x) dx
0 0
1 1
Z
2
Z 1 Z
2
Z 1
= f (x)g(x) dx + f (x)g(x) dx − f (x)g(1 − x) dx − f (x)g(1 − x) dx
1 1
uZ drugom i qetvrtom integralu uvedemo smenu

0 2
0 2

= 1−x=t
1 Z Z 1 1 Z 1
2 2 2 2
= f (x)g(x) dx + f (1 − t)g(1 − t) dt − f (x)g(1 − x) dx − f (1 − t)g(t) dt
0 0 0 0
Z 1 Z 1 Z 1 Z 1
2 2 2 2
= f (x)g(x) dx + f (1 − x)g(1 − x) dx − f (x)g(1 − x) dx − f (1 − x)g(x) dx
grupixemo prvi sa qetvrtim i drugi sa treim

0 0 0 0

=
Z 1 Z 1
2 2
= (f (x) − f (1 − x))g(x) dx + (f (1 − x) − f (x))g(1 − x) dx
0 0
Z 1
2
= [f (x) − f (1 − x)][g(x) − g(1 − x)] dx.
0
Funkcije f i g su rastue, a x Z≤ 1 − x za x ∈ 0, , pa je f (x) − f (1 − x) ≤ 0 i 1

2
g(x) − g(1 − x) ≤ 0. Prema tome,

1
2
[f (x) − f (1 − x)][g(x) − g(1 − x)] dx ≥ 0. 4
0
2.33 Neka su dati integrali I = gde je n ∈ N.

Z 1 √
Zadatak . n xn e x
dx,
a) Izraqunati I .
0
b) Dokazati lim I = 0.
n→∞
n
v) Nai a, b tako da vai I = na + nb + o n 2

1
n2

.
Rexee. a)
Z1 Z1
√
x x = t2 , t ≥ 0 t u = t ⇒ du = dt
I0 = e dx = =2 te dt =
dx = 2t dt dv = et dt ⇒ v = et
0 0
Z1
1 1
= 2tet 0 − 2 et dt = 2e − 2et 0 = 2.
0
Za svako x ∈ (0, 1) vai 0 ≤ √x ≤ 1, odakle je

Z1 Z1 Z1 1
n
√
x n n xn+1 e
x e dx ≤ x e dx = e x dx = e · = ,
n+1 0 n+1

0 0 0

a sa druge strane imamo ograniqee
Z1 Z1 Z1 1
n
√
x n n xn+1 1
x e dx ≥ x dx = x dx = = .
n+1 0 n+1

Dakle, vai
0 0 0
1 e
≤ In ≤ ,
odakle pomou Teoreme o dva policajca sledi da je
n+1 n+1
lim In = 0.
v) n→∞
Z1 Z1
n
√
x x = t2 , t ≥ 0
In = x e dx = =2 t2n+1 et dt
dx = 2t dt
0 0
 
Z1 Z1
1
= 2  t2n+1 et 0 − (2n + 1) 2n t
t e dt = 2e − 2(2n + 1) t2n et dt
0 0
 
2n 2n−1
Z1
u = t ⇒ du = 2nt dt 1
= = 2e − 2(2n + 1)  t2n et − 2n t2n−1 et dt
dv = et dt ⇒ v = et 0
0
= 2e − 2(2n + 1)(e − nIn−1 ) = −4ne + 2n(2n + 1)In−1 .
Dobili smo I = 2n(2n

4ne + I
n−1 , odnosno I
n
n =
(4n + 4)e + In+1
.
Iz lim I = 0 imamo I = o(1), pa je
+ 1) (2n + 2)(2n + 3)
n n
n→∞
(4n + 4)e + In+1 (4n + 4)e In+1

In = = +
(2n + 2)(2n + 3) (2n + 2)(2n + 3) (2n + 2)(2n + 3)
−1
e 1 1 e 3 1 e 3
= · 3 + o( n2 ) = · 1+ + o( n2 ) = · 1 − + o( n ) + o( n12 )
1
n 1 + 2n n 2n n 2n
e 3e
= − 2 + o( n12 ).
n 2n
U prethodnoj jednakosti iskoristili smo qienicu da ako je In+1 = o(1) , onda je
In+1
(2n+2)(2n+3) n2
lim 1 = lim In+1 · = 0,
(2n + 2)(2n + 3)
pa vai
n→∞ n→∞
n2
In+1
= o( n12 ).
(2n + 2)(2n + 3)
Dobili smo a = e i b = − 3e2 . 4
2.34 Neka su dati integrali I = x gde je n ∈ N.

Z 1
n
Zadatak . n sin(πx) dx,
a) Izraqunati I . 0
b) Dokazati lim I = 0.
n→∞
0
n
v) Dokazati I = (n + 1)(n
n
π
−
π
+ 2) (n + 1)(n + 2)
I
2
n+2 .
g) Dokazati I ∼ nπ , kada n → ∞.
n 2

Z1
2.35 Izraqunati

d 1
Zadatak . 1 .
dx 1 + 2x
−1
Rx
Teorema 2.2. Neka je f Riman integrabilna na [a, b] i ϕ(x) = f (t) dt, x ∈ [a, b].
a
1) Funkcija ϕ je neprekidna na [a, b];

2) Ako je funkcija f neprekidna u nekoj taqki x0 ∈ [a, b], onda je ϕ diferencijabilna
u toj taqki i vai
ϕ0 (x0 ) = f (x0 ).
2.36 Nai izvod .

cos x
d
R
Zadatak .
dx
cos πt2 dt
sin x
Rexee.  cos x 
Z
d 
cos πt2 dt = cos(π cos2 x) · (− sin x) − cos(π sin2 x) · cos x.
dx
sin x
4
R 2
x t2
Zadatak 2.37 Nai graniqnu vrednost

.
x→+∞
lim
0
Rx
e dt
.
e2t2 dt
0
Rexee. Iz graniqne vrednosti lim e = +∞ sledi da je lim R e dt = +∞. Takoe

x→+∞
t2
x→+∞ 0
x
t2
vai lim R e dt = +∞. Moemo iskoristiti Lopitalovo pravilo

x→+∞ 0
x
2t2
R 2
x t2
Lopitalovo pravilo) =
Rx Rx 2
0
e dt 2
2
et dt · ex
2
2 0 et dt
0
lim Rx 2 = ( lim = lim
x→+∞
0
e2t dt x→+∞ e2x2 x→+∞ ex2
(Lopitalovo pravilo) =
2
2ex
= lim x2 =0
x→+∞ e · 2x
4
Zx2
Zadatak 2.38 Odrediti x za koje funkcija F (x) = 1t ln t −9 1 dt dostie minimum
.
na (1, +∞). x
Rexee. Za x > 1 funkcija ln je neprekidna na [x, x ], pa na osnovu Teoreme 2.2

1 t−1 2
sledi da je funkcija F diferencijabilna na [x, x ] za svako x > 1, odnosno diferen-

t 9
2
cijabilna na (1, +∞) i vai

 x2 
− x2 − 1 1 x−1
Z
0 d 1 t 1 1
F (x) =  ln dt = 2 ln
 · 2x − ln
dx t 9 x 9 x 9
x
(x2 −1)2
!
(x2 − 1)2 (x − 1)(x + 1)2

1 x−1 1 81 1
= ln − ln = ln x−1 = ln .
x 81 9 x 9
x 9

Imamo > 1 akko p(x) = x + x − x − 10 > 0. Nula polinoma je x = 2, pa se
(x−1)(x+1)2 3 2
moe rastaviti p(x) = (x − 2)(x + 3x + 5), odakle je p(x) > 0 za x ∈ (2, +∞), a p(x) < 0
9
2
za x ∈ (1, 2). Prema tome, funkcija F (x) je opadajua na (1, 2) i rastua na (2, +∞) i
x = 2 je taqka globalnog minimuma. 4
Zadatak 2.39 Neka je funkcija f (x) neprekidna na (0, +∞) i lim f (x) = A. Nai
.
x→+∞
R1
lim f (nx) dx.
n→∞ 0
3 Nesvojstveni integrali
Definicija 3.1. Neka je funkcija f definisana na intervalu [a, b) i integrabilna
na svakom segmentu [α, β] ⊂ [a, b). Ako postoji limes
Z β
lim f (x) dx,
β→b0 α
on se naziva nesvojstvenim integralom funkcije f na intervalu [a, b) i oznaqava sa

Zb
f (x) dx.
a
Taqka b se nazivaRsingularitetom. Ako postoji konaqna graniqna vrednost, onda

kaemo da integral konvergira, a ako ne postoji, onda kaemo da integral diver-
b
gira. a
Zadatak 3.1 Ispitati konvergenciju integrala R dx, u zavisnosti od realnog

.
1
1
parametra α.
xα
0
Definicija 3.2. Neka je funkcija f definisana u intervalu [a, +∞) i integrabilna

na svakom segmentu [α, β] ⊂ [a, +∞). Ako postoji limes
Z β
lim f (x) dx,
β→+∞ α
on se naziva nesvojstvenim integralom funkcije f na intervalu [a, +∞) i oznaqava sa

Z+∞
f (x) dx.
a
Zadatak 3.2 Ispitati konvergenciju integrala

.
+∞
R 1
dx , u zavisnosti od realnog
parametra α.
xα
1
Zadatak 3.3 Ispitati konvergenciju integrala R

.
+∞
0
dx
1+x2
dx .
.
−∞
0
ex dx .
Definicija 3.3. Neka je a < c < b. Tada integral R f (x) dx konvergira akko konver- a
b
giraju integrali R f (x) dx i R f (x) dx.

a
c
c
b

.
+∞
R 1
dx , u zavisnosti od realnog
parametra α.
xα
0

.
−1
1
√ dx
1−x2
dx .
Rb Rb
Teorema 3.1. Neka su f (x) dx i g(x) dx nesvojstveni integrali sa singularite-
a a
tom u taqki b. Tada vai:
1◦ Ako integrali konvergiraju, onda vai jednakost
Zb Zb Zb
(αf (x) + βg(x)) dx = αf (x) dx + βg(x) dx.
a a a
Rb
2◦ Ako su f i g glatkke funkcije i postoji konaqan x→b
lim f (x)g(x), onda (f (x)g 0 (x)) dx
a
Rb
konvergira akko konvergira (f 0 (x)g(x)) dx. U tom sluqaju vai jednakost
a
Zb b Z b
(f (x)g (x)) dx = f (x)g(x) − (f 0 (x)g(x)) dx.
0
a
a a
R(
Teorema 3.2. Nesvojstveni integral sa singularitetom u x = b konver-
b)f (x) dx
a
gira akko za svako ε > 0 postoji β0, a < β0 < b, tako da za svaki par β 0, β 00, β0 < β 0 <
β 00 < b, vai
Zβ 00

f (x) dx < ε.

0
β
Definicija 3.4. Nesvojstveni integral R f (x) dx apsolutno konvergira ako konver-

a
b
gira integral Rb
a
|f (x)| dx.

.
+∞
1
cos x
x2
dx .
Rb Rb
Teorema 3.3. Neka su i
nesvojstveni integrali sa singularite-
f (x) dx g(x) dx
a a
tom u taqki b, pri qemu je g(x) > 0 i f (x) ≥ 0 za x ∈ [a, b). Ako postoji x→b
lim fg(x)
(x)
=
C, 0 ≤ C ≤ +∞, tada vai:

Rb Rb
1◦ Ako je C = 0 i g(x) dx konvergira, onda konvergira i integral f (x) dx.
a a
Rb Rb
2◦ Ako je C = +∞ i g(x) dx divergira, onda divergira i integral f (x) dx.
a a
Rb Rb
3◦ Ako je 0 < C < +∞, onda su integrali f (x) dx i g(x) dx ekvikonvergentni,
a a
odnosno jedan konvergira akko drugi konvergira.
Zadatak 3.8 Ispitati konvergenciju integrala R e dx.
.
+∞
0
−x2

. dx.
+∞
1
√dx
x 1+x2

. dx.
+∞
0
ln(1+x)
xn

. dx u zavisnosti od real-
+∞
arctg ax
nih parametara a i b.
xb
0

. dx.
1
n
√x dxn
1−x
3.13 Ispitati konvergenciju integrala

0
Zadatak .
a) dx;
0
1
R sin x
x
b) R dx; +∞
1
sin x
x
v) R dx. +∞
0
sin x
x
Zadatak 3.14 Ispitati apsolutnu konvergenciju integrala R dx.

.
+∞
1
sin x
x
Z+∞
.
x2 dx
x4 − x2 + 1
.
0
Z+∞
. √
3
dx
x x2 + 1
.
1
Z+∞
. √
dx
x3 + x
.
0
Z+∞
. p
dx
(x − a2 )(x − 1)
2
.
1
Z2
.
dx
ln x
.
0
Z2π
.
dx
1 + cos x
.
0

3.21 Ispitati konvergenciju sledeih integrala u zavisnosti od realnih
parametara α i β:
Zadatak .
+∞ 1 +∞
a) x dx;αx
b) x dx; αx
v) ex dx. αx
Z Z Z
e e
β β β
3.22 Ispitati konvergenciju sledeih integrala u zavisnosti od realnih

1 0 0
parametara α i β:
Zadatak .
+∞ e +∞
a) x (ln x) ; b) x (ln x) ; v) x (lndxx) .

Z Z Z
dx dx
α β α β α β
e 1 1
Z+∞
Zadatak 3.23 Ispitati konvergenciju integrala x (ln x)dx(ln ln x) u zavisnosti
.
α β γ
od realnih parametara α, β i γ. e
+∞
3.24 Ispitati konvergenciju integrala ln(1x+ x) dx u zavisnosti od re-

Z
Zadatak .
n
alnog parametra n. 0
3.25 Ispitati konvergenciju integrala ln(sin dx u zavisnosti od re-

Z 2
x)
Zadatak . √
x
alnog parametra n. 0
+∞
3.26 Ispitati obiqnu i apsolutnu konvergenciju integrala e sin bx dx.

Z
−ax
Zadatak .
0
Z+∞
u zavisnosti od realnih parametara a > 0, b ∈ R. Izraqunati e−ax | sin bx| dx.
0
Teorema 3.4. (Abel-Dirihle) Neka su funkcije f i g definisane na [a, b) i integra-

bilne na svakom segmentu [α, β] ⊂ [a, b). Za konvergenciju nesvojstvenog integrala
Zb
f (x)g(x) dx
a
dovo no je da budu ispueni uslovi:

(D1 ) f je neprekidna na [a, b) i ima ograniqenu primitivnu funkciju;
(D2 ) g je glatka na [a, b) i monotono tei nuli za x → b;
ili
Rb
(A1 ) f je neprekidna na [a, b) i nesvojstveni integral f (x) dx konvergira;
a
(A2 ) g je glatka, monotona i ograniqena na [a, b).
Z+∞
.
sin ax
1 + xn
dx, a ∈ R, n > 0 .
0
Z+∞ √
.
x cos x
x + 100
dx .
0

Z+∞
. x2 cos(ex ) dx .
0
 
Z+∞ Zx
.  cos t
t
2
5
2
dt dx .
1 1
 
Z+∞ Zx+5
.  cos t
t8
2
dt dx .
3.32 Ispitati konvergenciju integrala
1 x
Zadatak .
Z1
B(x, y) = tx−1 (1 − t)y−1 dt
0
u zavisnosti od realnih parametara x i y.

Zadatak 3.33 a) Ispitati konvergenciju integrala
.
Z+∞
G(x) = tx−1 e−t dt
0
u zavisnosti od realnog parametara x.

b) Dokazati G(x) = (x − 1)G(x − 1) za x > 1.
v) Nai G(n), n ∈ N.
n
3.34 Neka su dati integrali I = sin √1x dx, n ∈ N.

Z
Zadatak . n
0
a) Dokazati da integrali I (n ∈ N) konvergiraju.

n
b) Nai lim I .
n→∞
n
v) Nai lim .
n→∞
In
√
n
Zadatak 3.35 Ispitati konvergenciju Frenelovih integrala

.
Z+∞ Z+∞
I= sin x2 dx i J= cos x2 dx.
0 0

.
Z+∞
I= xp sin xq dx,
0
u zavisnosti od realnih parametara p i q.

Zadatak 3.37 Neka su dati nesvojstveni integrali
.
π π
iJ=
Z2 Z2
√ √
I= ctg x dx tg x dx.
0 0
a) Ispitati konvergenciju integrala I i J .

b) Dokazati da je I = J = . π
√
3.38 Neka su dati nesvojstveni integrali

2
Zadatak .
π π
iJ=
Z2 Z2
I= ln(sin x) dx ln(cos x) dx.
0 0
a) Ispitati konvergenciju integrala I i J .

b) Dokazati da je I = J = − ln 2. π
2
Z+∞
Zadatak 3.39 Ako je h nenegativna, neprekidna realna funkcija takva da
. h(x) dx
konvergira dokazati da je: Z n

0
1
lim xh(x) dx = 0
n→∞ n
. 0
Z+∞
Rexee. Neka je ε proizvo an pozitivan broj i neka je h(x) dx = M . Iz konver-
0
Z+∞
gencije integrala h(x) dx postoji n 1 ∈N tako da je
0
+∞
Z
h(x) dx < ε .

2

n1
Za takvo n postoji n
1 2 ∈N tako da je
Zn1
n1 ε
h(x) dx < .
n2 2
0
Odavde, za svako n > n 0 = max{n1 , n2 } vai

Zn Zn1 Zn Zn1 Zn
1 1 1 n1
xh(x) dx = xh(x) dx + xh(x) dx ≤ h(x) dx + h(x) dx
n n n n
0 0 n1 0 n1
Zn1 Z+∞
n1 ε ε
< h(x) dx + h(x) dx < + = ε.
n2 2 2
0 n1

Prema tome, Zn
1
lim xh(x) dx = 0.
n→∞ n
0
4
Z2π
3.40 Izraqunati
2
(1 + tg x) 3 dx
Zadatak . .
10 2
h i
1 + (1 + tg x) 3 2
cos x
0

.
Z1
(1 − cos x)α (1 − x)3
dx
ln2 (1 − x)
0
u zavisnosti od realnog parametra α.

Rexee. Iz lim (1 − cos x) (1 − x) = = 0 sledi da x = 1 nije singularitet. U
α 3
0

okolini taqke x = 0 funkcija se ponaxa na sledei naqin

2 ∞
x→1− ln (1 − x)
α
x2
(1 − cos x)α (1 − x)3 1 − (1 − 2
) x2α
1 1
2α
∼ ∼ ∼ · 2−2α .
ln2 (1 − x) (−x + o(x))2 x2 + o(x2 ) α
2 x + o(x2−2α )
Na osnovu zadatka 3.1 i kriterijuma sledi da integral konvergira akko 2 − 2α < 1,

odnosno α > . 1
2
4

Reseni Zadaci A1

Enviado por

Dados do documento

Descrição original:

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Reseni Zadaci A1

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Matematiqki fakultet

Odabrani zadaci iz Analize 1

Teorema 1.1. Teorema: Ako je ϕ primitivna funkcija funkcije f , onda je i ϕ + C

Matematiqki fakultet 2 Univerzitet u Beogradu

1.1 Metoda smene

1.2 Rexiti integral √

1.3 Rexiti integral

1.4 Rexiti integral

Matematiqki fakultet 3 Univerzitet u Beogradu

1.6 Rexiti integral

1.7 Rexiti integral .

1.8 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 4 Univerzitet u Beogradu

1.9 Rexiti integral .

1.10 Rexiti integral .

1.11 Rexiti integral .

1.12 Rexiti integral x3 dx

Matematiqki fakultet 5 Univerzitet u Beogradu

1.13 Rexiti integral .

1.14 Rexiti integral x√x1 − 1 dx.

Rexee. −arctg (sliqan kao zadatak 1.13).

1.15 Rexiti integral tg x dx.

1.16 Rexiti integral .

1.17 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 6 Univerzitet u Beogradu

1.18 Rexiti integral .

1.19 Rexiti integral √

1.20 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 7 Univerzitet u Beogradu

1.22 Rexiti integral sin x dx.

1.23 Rexiti integral cos x dx.

Rexee. sin x − + C (sliqan kao zadatak 1.22).

1.24 Rexiti integral sin x dx.

1.25 Rexiti integral .

1.26 Rexiti integral sin x dx.

1.27 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 8 Univerzitet u Beogradu

1.28 Rexiti integral .

Rexee. Koristei trigonometrijsku formulu 1 + tg x = imamo 2 1

1.29 Rexiti integral x2

1.30 Rexiti integral x5 dx

1.31 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 9 Univerzitet u Beogradu

1.32 Rexiti integral .

1.33 Rexiti integral .

1.34 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 10 Univerzitet u Beogradu

1.35 Rexiti integral √1 −4 −3x2x− 4x dx.

Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 4 − 2x u −3 − 8x.

Matematiqki fakultet 11 Univerzitet u Beogradu

1.36 Rexiti integral cos 3x cos 4x dx.

Rexee. Korixeem trigonometrijske formule

1.2 Parcijalna integracija

Neka su u, v diferencijabilne funkcije. Tada vai

1.37 Rexiti integral I = .

Matematiqki fakultet 12 Univerzitet u Beogradu

1.38 Rexiti integral I = .

1.39 Rexiti integral I = √

Matematiqki fakultet 13 Univerzitet u Beogradu

1.40 Rexiti integral I = .

Ovi integrali se rexavaju parcijalnom integracijom tako xto uzmemo u = P (x). n

1.41 Rexiti integral I = (x + 3x − 4) sin 2x dx.

Rexee. −arctg (sliqan kao zadatak 1.13).

Rexee. sin x − + C (sliqan kao zadatak 1.22).

Rexee. Koristei trigonometrijsku formulu 1 + tg x = imamo 2 1

Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 4 − 2x u −3 − 8x.

Rexee. Korixeem trigonometrijske formule

Neka su u, v diferencijabilne funkcije. Tada vai

Dobili smo da vai I = √xe1 + x arctg x

Rexee. Prvi naqin.

Rexee. Prvi naqin.

Rexee. Prvi naqin.

Rexee. Prvi naqin.

Zatim, racionalnu funkciju moemo predstaviti na sledei naqin

jednakosti zvaemo pravim razlomcima. i i

Rexee. Predstav aem racionalne funkcije preko pravih razlomaka dobijamo

Rexee. Zapiximo integral u sledeem obliku

Zameujui x redom sa −1, −2, −3, nalazimo da je A = , B = −1, D = − . Zatim,

izjednaqavaem koeficijenata uz x , x , x dobijamo sistem jednaqina:

Iz prve jednaqine je F = −C − . Zamenom u drugu i treu dobijamo

Rexee. Predstav aem podintegralne funkcije u obliku

Rexee. Rastav eem sledeeg polinoma

Rexee. Predstavimo integral u sledeem obliku

Izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene imamo sistem

qija su rexea A = B = − , C = − , D = −E = − . Sledi,

Predstav aem racionalne funkcije pomou pravih razlomaka dobijamo

odakle mnoeem jednakosti sa (t−1)(t +t+2) i izjednaqavaem koeficijenata imamo