Você está na página 1de 3

1.1.

RECURSOS AGROPECUÁRIA
Iha tinan hirak liu ba, ema neébe fo konesemento kona ba pratika no iha
mudansa boot iha ecosistem nia laran, iha kasu hirak neé nia laran ne foti kona ba
destrusaun nee. Buka kona ba produtividade aas konaba sasukat kona ba intensivo
agricultor nebe hasoru problema sira mak tuir mai nee:

 Usa ai moruk no adubo nebe hodi hamate pesti nian.

 Redus husi biodiversidade biológico no fahe rai kona ba agricultor ida


aloka husi rea ida ba area seluk.

 Estraga fatin no duut husi tetuk.

Itensiva produsaun pecuaria mos hetan problema sira mak tuir mai nee:

1. Explora husi intensivo agrikola atu produs ai horis.

2. Faze atu kuda ai horis iha tempo bai loron, difisil tanba afeta husi
polouisaun husi rai no mota.

1.2. RECURSOS FLORESTAIS NO CINEGÉTICOS


Iha Timor-Leste iha area desflorestal procura mai husi materia prima, ai-
kameli, hodi motiva atu utiliza iha rai hodi nune agricola ou urbano konstrusau
edifisiu no estrada sira.

Iha parte balun perigo tebes nune bele hatoó ba ema wainhira resolve konba
especie exotica (espescie foun) iha ecosistema, hare mos fatin, por exemplo: iha
interes kona ba cinegético, maibe haluha atu firma kona ba epecie sira seluk nebe
hasoru iha lina bíotica sira nebe exixte hela.

1.3. HASAI HUSI RECURSOS NATURAIS


Iha mudansa ida nebe provoca ba componente husi ecosistema sai considera e
nomos agente sira nebe causa altera hamutuk iha poluisaun sira. Poluisaun sira
bele sai material química, metais ou ( ai-moruk), hodi bele forma energia ho nia
temperatura no mos radiasaun sira.
2.1. POLUISAUN XENOBIÓTICOS
Xenobióticos sai hanesan material nebe mak mosu iha natureza tanba atu produs
buat hotu perigoso tebes ba ema usa atu hamate bacteria sira, ninia ezemplo:

a) Ai-moruk usa para atu oho bacteria sira.

b) Fungicidas usa para atu contra bacteria para labele estraga ai fuan sira.

c) Herbicidas usa para atu contra bacteria atu para labele estraga duut sira.

d) Insecticidas usa para contra insettos sira.

e) Raticidas usa para contra laho sira.

2.2. POLUISAUN DETRITOS SÓLIDO


Hanaran detritos sólido material substansia ba isin lolon ou sasan sira seluk nebe
mak husik hela no estraga fila fali lixu fatin.

3. REDUZIR, REUTILIZAR, NO RECICLAR


Foti medida boot ida para atu protege ba iha ecosistema nee, evita fila fali ba
iha recursos naturais iha poluisaun nian. Registo fila fali buat hotu nebe mak
hetan problema besik ambinte nian, relevante ba problema nebe mak hetan
ona, hanoin lalais buat nebe atu halo para evita buat nebe mak akontese ona,
iha posivel, atu resolve buat nee.
Reduzir: utiliza ba iha recursos naturais paso ba dahuluk foti medidas
Ex : bele hanoin no redus be mos nebe mak estraga hela ba ita nia necessario;
bele hanoin atu redus usa fatin sira, saco sira ou usa iha fatin sira seluk, surat
tahan e nomos plastiku sira.
Reutilizar: iha posivel ba materila sira bele ajuda ita atu evita rai no forma
iha presija recursos naturais:
Ex ; bele utiliza be hodi fase ai han sira no mos rega ai horis sira bele usa
garrafas plastico, no bee mos bele utiliza ba iha laboratorium husi eskola no
fatin sira seluk.
Reciclar; material sira nebe bele transform ba materiala foun
Ex: detritos solido nebe ba iha biodegradaveis no mos bele hola iha
biologicamente husi prosesu ida hanaran compostagem. E caso ba iha plastico
sir hotu nebe halo fibrasaun husi teste.

Você também pode gostar