Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
net/publication/345950079
CITATIONS READS
0 3,849
1 author:
Jacqueline Siapno
University of California, San Diego
21 PUBLICATIONS 132 CITATIONS
SEE PROFILE
All content following this page was uploaded by Jacqueline Siapno on 16 November 2020.
Seitór
Justisa
POVO
REJEITA
Kontinua ba pag...6 >>> KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE
5
HUSI KULTURA
Ekonomia ne’ebé bazeia ba koñesimentu
-- husi Pag ===>6
Foin lalais ne'e, ha'u hasoru malu ho dosente ida uma.” Dala barak ita hatete: “Demokrásia hahú
husi UNTL ne'ebé servisu hamutuk ho ha'u husi uma.” Maibé korrupsaun mós hanesan. Se
hanesan asistente peskiza kona-ba ekonomia buat ne'e fasil ba lider universidade ida nian ka
ne'ebé bazeia ba koñesimentu iha Timor-Leste. lider governu nian ida mak laiha akontabilidade ba
Nia hatete ba ha'u katak hanorin na'in sira iha 10 sentavus, entaun fasil para atu laiha
universidade halo pikete fali ona (la hatene to'o akontabilidade ba US$ tokon 3. Wainhia
bainhira). Iha problema lubuk ida relasiona ho korrupsaun no laiha akontabilidade iha setór
pikete iha UNTL ne'e: buat ne'e harée hanesan fali Edukasaun, estudante no joven sira mak sei sofre
Reitór no Administradór sira lahatene kona-ba aat liu (sira mak barak liu iha populasaun Timor
Kódigu Étiku ba Funsionáriu Públiku sira nian nian).
katak maski “autónomu” relasiona ho sira nia Kódigu Etíka Funsionáriu nian tenke
liberdade intelektuál, funsionáriu sira ne'e regula monitoriza ofisiais sira ne'ebé mak hala'o viajen
ho Kódigu Étiku ne'e wainhira asuntu ne'e liga ho ba li'ur—katak viajen sira ne'e benefísia duni ka
Finansas no Administrasaun (tanba lae (kompara ho selu sira nia hotel no gastus sira
finansialmente, sira ne'e seluk). Wainhira laiha
hetan subsídiu husi responsabilidade étika
governu). Universidade personal no sentimentu
ida hanesan 'lalenok' ida akontabilidade, laiha
kona-ba governasaun no Kódigu Étika no
korrupsaun iha nivel- sosiedade ne'e permisívu
mikro nasaun ida nian. hela, buat sirak ne'e sei
Saida mak mosu iha sai ameasa ba ita nia
UNTL nu'udar lisaun situasaun ida agora.
importante ida ba ita Ameasas sira hanesan
hotu en-termus-de violénsia iha uma laran
transparénsia no mak aas tebes, abuzu
akontabilidade husi podér iha sosiedade
Administradóres (inklui husi Ministrus no
Universidade sira ne'ebé ofisiais nível altu husi
bele empresta osan ho governu no estadu nian
montante boot sein halo sketch.doc sira ne'ebé mak bosok ba
konsultasaun no mai); “normaliza kultura”
koordenasaun ho dekanus, buka no fó aluga no halo
profesores fakuldade, no autór xave sira iha tráfiku influénsia iha partisipasaun iha negósiu
Ministériu Edukasaun. sira ne'ebé mak kompañia no ema business sira
La hanesan iha Korea, Singapura, Japaun no oferese tua ho nível alkohol aas tebes hanesan
nasaun sira seluk ne'ebé tau asuntu edukasaun ho prezentes ba ofisiais governu no estadu sira (ita
sériu, ne'ebé mak integridade intelektiál (maibé bele hanoin katak kompañia no business sira tenta
mós ho kompetisaun) no estandard universidade atu oho ita nia ofisiais governu no estadu nian sira
ba promosaun rigorozu tebes. Iha Timor-Leste ho hemu-lanu, distrusaun, no haluhador).
oin-seluk, buat ne'e sai fali “proteksionista” no
nepotista (buat ne'e sai fali “se mak o hatene, la'ós Valór Formasaun, Revolusaun husi Laran, no
saida mak o hatene”). Hanesan doutorando Timor- Sosiedade + Olimpiade Matemátika
oan ida hatete: “jagoan dikandang kecil sendiri”.
Se o agresivu, ambisiozu, no iha koneksaun di'ak, Ba juventude sira iha áreas rurais, ita
o bele hetan pozisaun aas iha setór edukasaun, tenke organiza Olimpiade Siénsia, Matemátika,
maski o ladún publika (ka la publika nein dala- no Téknolojia ba labarik no joven sira (buat ne'e
ida), no ladún halo buat ida relasiona ho o nia organizasaun hanesan Fundasaun Haburas bele
papel ofisiál. Defaktu, ita iha “Diretores Peskiza” halo hela, porezemplu, organizasaun ambientál
nian ne'ebé mak kolekta sira nia saláriu maibé ema non-governmentál ida ne'ebé mak halo hela
sira ne'e la produtivu hodi produz peskiza ruma, servisu sira tuir tempu kona-ba produsaun
halo públikasaun ruma ka produz koñesimentu koñesimentu lokál). Ita iha ona eventu halai
foun ruma kona-ba servisu ne'e (ema sira ne'e maratona, maibé agora ita tenke halo maratona ba
tenke hetan audit). Ita haree katak funsionárius kakutak no prosesu kongnitivu: hanesan halo
públiku iha Setór Edukasaun nian laiha ligasaun ba juventude iha áreas rurais no han'oin
akontabilidade ba ema ruma, ida ne'e, dala ida tan, na'in progresivu sira husi universidades (iha Dili,
estudante, labarik no joven sira mak terus. rejiaun Ãziátiku Sudeste nian no iha mundu) liu
Wainhira ko'alia kona-ba korrupsaun, abuzu husi meius Aprende Online, Skype, ICT, no
podér, tráfiku influénsia, laiha akontabilidade, metódu dijitál nian.
nepotismu, bele dehan katak ita ne'e hanesan REJEITA
soesiedade ida permisivu tebes. Hanesan Amu Kontinua ba pag...7 >>> KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE
Noel iha parokia Aumutin hatete dalaida iha nia 6
HUSI KULTURA
omilia Domingu nian: “Korrupsaun hahú husi
Ekonomia ne’ebé bazeia ba koñesimentu
-- husi Pag ===>6
Ita ukun aan tinan sanulu ona maibé ita hasoru Timor (barak liu husi Australianu sira, uitoan husi
problema hanesan: problema sirak ne'e mak Amerikanu no Europeiu sira, espesialmente
hanesan laiha apresiasaun ba servisu hanorin Portugés sira no husi nasaun Áziátiku balu
na'in/mestra/mestre no profesores sira—hanorin hanesan Japaun, Indonézia no seluk tan). Timor-
na'in/profesores sira simu vensimentu ki'ik no la oan sira uitoan liu mak “ko'alia fali koñesimentu
valóriza sira nia servisus. Iha Korea [Korea Sul], sirak ne'e” ka “halo review”/peer review ba
ne'ebé sira iha tradisaun ba eruditu nian mak forte servisu públikasaun sira ne'e (husi online ka print)
tebes, sira iha loron boot ba hanorin na'in tanba atu halo review di'ak ba livrus ka artigu
(edukadores) sira, Loron ba Hanorin Na'in jornadas ruma, ema ne'e tenke iha esperiénsia
(Teacher's Day) ne'ebé mak estudante, inan-aman, rasik hakerek livru ona, ne'e atu asegura katak ema
sosiedade sira hotu hakmatek hodi refleta ida la'ós ba naran atu soe arbiru ema balu nia livru
kontribuisaun no sakrifísiu sira husi edukadores, wainhira ema ne'e nunka iha esperiénsia iha nia
istoriadór, sientísta sosiál, hanorin na'in sira, vida kona-ba prosesu hakerek livru ruma. Maibé
filojófus, artistas, intelektuál originál sira ne'ebé ita seidauk iha estudiozu Timor-an sira barak mak
mak hamriik iha liña oin ba ekonomia ne'ebé bele halo “peer-review” ba peritu sira nia livrus.
bazeia ba koñesimentu no Tanba ne'e mak ita persija
luta ba governasaun-rasik tebes duni atu investe ho
no liberdade-rasik—ema seriedade ba formasaun
sirak ne'e, estudante sira ho krítiku ba Timor-oan
oferese ai funan, ai fuan, sira ne'ebé mak ho
prezentes ki'ik oan ruma kamada-intelektiál
hanesan espresaun todan no independente,
gratidude ida ba ema sira la'ós de'it ba kamada-
ne'e. Ita mós tenke hahú desportu sira nia
ona fó Prémius ba kampeonatu. Maibé, iha
“Hanorin Na'in Exelente” Timor-Leste ita iha ona
sira atu motíva edukadores fatin rasik ba kamada-
no hanorin na'in sira no atu intelektiál Timor-an sira
inspira labarik no T I MOR atu hato'o sira nia
-LESTE
juventude sira atu hakarak aux.doc hanoin krítiku? Ka ita
sai edukadores krítiku (duke iha produtores
ba gasta tempu promove moris artista Indonézia koñesimentu mak sai prezu ba no depende ba
nian sira mak halo eskandalus sex barak ne'ebé fundus estadu no organizasoens internasionál sira
prienshe ita nia jornál diáriu nian mak pájina 3-4 ne'ebé mak monta no determina ona ajenda (inklui
kedas). Maibé, importante liu tan husi selu di'ak kontrola média no kontiúdu RTTL)? Oinsá papel
no hato'o prémius ba hanorin na'in sira mak persija NGOs, média independente, grupu sosiedade sivil
muda ka troka mentalidade no halo revoluzaun sira nian? Sira ne'e independente duni? Ka sira nia
husi laran: nasaun sira ne'ebé mak iha tradisaun ajenda doador sira mak dudu husi kotuk?
eruditu forte, estudiozu sira hetan valór aas tebes. Edukasaun Públiku iha nasaun ne'e hanesan fali
Iha Timor-Leste, situasaun kontráriu: ema ladún filme horror ida—ita kontinua mehi-aat harii
valóriza no la selu di'ak estudiozu sira, maibé sira iskola ho kualidade aat no iha áreas rurais balu iha
kontente no hakru'uk ba ofisiais governu nian sira distritu mak laiha liu iskola fatin, labarik sira
mak iha pozisaun maibé ladún iha koñesimentu, estuda iha fatin iskola ne'ebé mak laiha uma
selu konsultores internasionál nian sira mak barak kakuluk, laiha sintina no laiha be mós, mestre/a
liu hato'o sira nia hanoin ba Ministru/Ministra sira sira uza violénsia fíziku hasoru estudante sira,
buat mesak la foun nian maibé ko'alia kona-ba estudante sira iha universidade mak hetan
buat sira ne'ebé mak Ministru/Ministra sira obrigatóriu atu hakerek sia nia teze ho lian
hakarak rona. Kada fulan governu kontinua selu la Indonézia ladún mós, kópia tekstu Indonézia nian
ho kestiona US$ 12,000-20,000 ba konsultores sira mak liu ona prazu, no livru sira iha bibliotéka
estranjeiru sira, asesores, peritus, sira balu ladún ho lian seluk ne'ebé mak nia kategória la propriu
hatene didi'ak istória Timor-leste nian (sa tan mak halo sira la bele hetan asesu ba fontes sirak
kona-ba rejiaun ne'e) ne'ebé mak sira nia ne'e.
produsaun matenek ne'e barak liu mai husi cut and Ita mós tenke aprende atu implementa
paste, la orijinál, indústria peskiza estrativu ne'ebé konseitu “halimar hanesan baze sentrál ida ba
mak aas tebes, ne'ebé foti informasaun husi edukasaun labarik ki'ik oan sira nian no
Timor-oan sira, maibé sira fó fila ba Timor-oan dezenvolvimentu labarik nian.” Konseitu ne'e
sira uitoan de'it). Governu esplora no selu Timor- revolusionáriu ida ne'ebé mak nasaun barak óras
oan sira ne'ebé mak na'in ba koñesimentu sira ne'e ne'e uza (maski Korea ne'ebé mak nia sistema
ki'ik tebes (tanba sira lahatene hakerek proposta disiplinária no métodu eskolar nian rigurozu
iha lian dominante kolonial nian sira). tebes,sira mós uza hotu).
Dezigualdades saida mak ita hetan husi
Kontinua ba pag...8 >>> REJEITA
produsaun koñesimentu sira ne'e? Oras ne'e KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE
7
matenek na'in sira produz barak ona kona-ba HUSI KULTURA
Ekonomia ne’ebé bazeia ba koñesimentu
-- husi Pag ==>7
Pelu kontráriu, saida mak UNICEF deskobre iha sira ho sira nia ema tabeledor sira no pensaun hotu
Timor-Leste, hanesan hakerek iha sira nia ne'ebé ba eis-titulares no eis-Parlamentária sira,
relatóriu “Ko'alia Mamar Mai Ha'u (Speak Nicely hodi salva osan ba investimentu iha no fó ba
to me), katak inan-aman balu no mestre/a sira uza oportunidades edukasional ba feto, juventude sira
forsa hodi disiplina sira nia oan, no jerálmente atu dezenvolve no hasa'e tan sira nia kapasidades
mak sira uza métodus violéntu hadi halo no koñesimentu. Mai ita tau desperdísiu no gastus
“disiplina.” Idéia ida kona-ba esforsu hamutuk esesívu sira ne'e hotu ba “Fundus Edukasaun” ba
husi komunidade-inan-aman-mestre/a-estudante labarik, joven no feto sira. Moris poupa no investe
sira importante tebes atu ita promove iha Timor- iha edukasaun ne'e importante tebes ne'ebé mak
Leste. Sorumutu inan-aman ho profesor/a sira halo nasaun sira seluk sai riku: ita persija atu
ladún iha. Ha'u partisipa iha sorumutu inan-aman aprende buat ne'e agora.(*)
ho profesor/a sira balu (dala ida iha Canossa
ne'ebé ha'u nia oan uluk ---Bio: Dr. J.A. Siapno
eskola iha ne'ebá, ha'u nu'udar fundador no eis
hasai tia ona nia husi Vi s e - R e i t ó r I i h a
ne'ebá) ne'ebé mak inan- UNDIL no UNPAZ.
aman sira duvida, balu Nia hanorin iha UNTL
to'o ta'uk atu hatete ba iha Fakuldade Siénsia
mestre/a sira atu para ho Ekonómiku no Sosio-
sira (mestre/a) nia Polítikal, voluntária
hahalok baku sira (inan- hanorin ba joven no
aman) nia oan. feto sira iha áreas
rurais iha distritu sira
Ita nia laran taridu no durante tinan barak.
triste tebes atu hareé Husi Setembru 2009-
miliaun-de-dolares mak Febreiru 2012 nu'udar
gasta ba projetu sira Associate Profesor iha
ne'ebé desperdísiu/la Graduate School of
vale buat ida, no International Studies,
kontinua hareé hafatin Seoul National
ita nia dependénsia liu- University, Korea. Nia
liu ba Fundu Petróleu. Iha surplusmotivation.doc mós hanorin iha
Tailandia, estadu hetan Melbourne University,
rendimentu to'o biliaun US$20 husi de'it Turizmu. University of California Riverside, Irvin,
Ne'e setór ida ne'ebé mak ita seidauk dezenvolve Australian National University, no Universitat
kreativamente iha Timor-Leste. Iha Filipina, Jaime I in Spain. Iha Autonu 2012, nia sei ba
nasaun ne'e rende kuaze biliaun US$15 husi sira Center for Southeast Asian Studies, Kyoto
nia ema servisus migrante sira. Rendimentu sira University, Japan nu'udar Visiting Professor.
ne'e boot liu fali Timor-Leste nia Fundu Petróleu.
FATIN ANÁLIZE
ou ezaminasaun ba konsumidór Risku Husi
sira atu bele hatene no deteta Utilizasaun
hahalok tranzasaun sira ne'ebé Rekursu Estadu
mak tama ba iha kategoria Ba Povu Nia Moris
Suspicious Transaction Reports (STR) hodi (Rui A. Gomes)
nune'e bele fó hatene ba iha Unidade Informasaun
Finanseira (UIF) atu nune'e bele hato'o relatóriu
ba iha entidade polisiál no judisiariu sira ne'ebé
mak kompetente hodi halo investigasaun ba
J estaun rekursu
n a t u r á l
(natural resources
indísius krime brankamentu kapitais sira ne'ebé management) refere ba
jestaun rekursu natural
mak akontese iha tranzasaun no movimentu osan ne'ebé nasaun ida iha
nia iha sistema banku ninian. hanesan rai, bee, minerál,
Segundu, ba instituisaun estadu no governu nian gás no minarai, floresta,
mós tenke aplika sistema Know Your Staf ikan, flora no fauna, ho forma
(KYS)/hatene didi'ak staf iha instituisaun laran, ne'ebé sustentavel. Nai Maromak fó rekursu
Know Your Business (KYB/hatene didi'ak asuntu naturál mai ita atu sustenta dunik ita nian moris iha
tempu badak ka naruk. Atu buka másimiza valór
servisu nian, no Know Your Partners (KYP)/ rikusoin ne'ebé iha, maka ukun-na'in sira kria
hatene didi'ak parseirus servisu nian, liu husi mekanizmu oioin atu nune'e bele utiliza espasu
prosesu due delligence ne'ebé mak hala'o husi fiskál ne'ebé boot hodi halakon kiak no mukit,
diresaun inspesaun internal kada instiuisaun nian hamenus desigualdade, no hakiak kondisoes
hodi nune'e inspetór internal sira bele halo ne'ebé di'ak par ema hotu bele moris di'ak no
produtivu. Maibé, mekanizmu ida ke di'ak mós la
relatóriu kona-ba Suspicious Activity Report,
garante susesu iha jestaun rekursu naturál bainhira
Suspicious Life Style Report, no Suspicious ukun-na'in sira la trasa polítika ida ke di'ak.
Income Report (SAR/SLR/SIR) hodi entrega ba Nasaun barak hatudu estremu oin rua. Ida, buka
iha autoridade judisiáriu no polisiál sira atu nune'e atu másimiza reseitas husi sira nian rekursu
bele halo asaun investigasaun ba indísius sira ne'e. naturál maibé neglijénsia impaktu negativu ba sira
nian meiu ambiénte rasik, ne'ebé atu hadi'a fila fali
Atu halo servisu sira ne'ebé mak temi iha leten
presiza rekursu maka'as liu tan. Rua, polítika
ne'e, presiza estabelese no forma estrutura sira fiskál ne'ebé la fó vantajen ba sira nia ekonomia
hanesan Unidade Informasaun Finanseira (UIF) rasik; reseitas ne'ebé nasaun sira ne'e hetan tama
hodi bele tau matan ba atividade banku, kompañia fali iha ema balu nian bolsu ka hariku-an ema
segurus no negósiu transferénsia osan nian no mós uitoan de'it. Estudu barak ne'ebé hatudu katak
ba instituisaun la'ós banku. Ne'e presiza reforsa no nasaun uitoan de'it mak konsege utiliza rekursu
naturál ba hadia povu nia moris no sira nian
hametin estrutura unidade inspesaun internal iha ekonomia buras tanba kapasidade atu trasa
kada instituisaun estadu no governu nian hodi bele polítika fiskál ke di'ak atu minimiza risku oioin
iha forsa atu halo inspesaun ba atividade ne'ebé iha.
instituisaun nian, ba pesoál sira ne'ebé mak
servisu iha kada instituisaun refere, no mós Mekanizmu Jestaun Fundu Minarai
estabelese liña koordenasaun direita entre unidade
Timor-Leste iha mekanizmu ba jestaun rekursu
inspesaun kada instituisaun sira ne'e ho naturál (minarai) di'ak liu iha rejiaun Asia-
autoridades Pasífiku no numeru tolu iha mundu. Ba sa Lei
moneylaudry.doc judisiariu no Fundu Minarai No. 9/2005 obriga katak osan
polisial nian, atu ne'ebé tama iha Fundu ne'e tenke rai iha tasibalu
atu nune'e bele prevene presaun populista no
nune'e bele halo
efeitu moras ne'ebé ita koñese hanesan Dutch
asaun imédiata disease. Kriasaun Fundu Minarai ne'e desisaun
bainhira nota ou ida ke prudenti tanba objetivu prinsipál maka: Ida,
hare indísius ruma reseitas sa de'it (husi royalties, taxa, esportasaun
ne'ebé mak halo gas/minarai, funan husi investimentu) ne'ebé tama
husi pesoál sira.(*) iha Fundu ne'e sidadaun Timoroan tenke hatene.
Rua, kualkér transferénsia osan husi Fundu ne'e
liu de'it husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian,
no montante ne'ebé bele foti husi Fundu iha tinan
ida nia laran mak 3%, REJEITA
Kontinua ba pag...12 >>> KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE
11
*** HUSI KULTURA
Risku husi utilizasaun rekursu estadu husi Pag ===>11
ne'ebé regula tuir rendimentu sustentável maka'as iha Parlamentu. Ejemplu mak OJE ba
estimadu (estimated sustainable income), ka tinan 2012 ho montante dolar Amerikanu 1,7
ESI.[ii] Tolu, rikusoin husi minarai la'ós atu uza biliaun—ne'ebé sa'e 45% husi OJE tinan 2011 liu
de'it ba jerasaun agora maibé mós ba jerasaun oin ba. Tanba reseitas doméstika sei fraku, maka
montante ne'ebé foti husi ESI liu dala rua ho total
mai. To'o oras ne'e mekanizmu jestaun Fundu ne'e
dolar Amerikanu 0,7 biliaun. Iha fulan-Juñu 2011,
la'o ho di'ak no transparente.[iii] Ita bele hetan Governu lansa Planu Dezenvolvimentu
informasaun kona-ba jestaun osan sira iha Fundu Estratéjiku ho objetivu atu transforma Timor-
ne'e liu husi relatóriu trimestrál no anuál husi Leste ba iha nível nasaun sira ne'ebé ho
Banku Sentrál. rendimentu mediu-as iha tinan 2030. Atu alkansa
objetivu ida ne'e, investimentu
Mekanizmu poupansa Fundu iha infraestrutura sei sa'e
Minarai Timor-Leste nian ne'e tuir maka'as liu tan. Iha tinan
modelu Noruega maibé ho ruanulu nia laran, montante
diferensa ida. Modelu Noruega fó ne'ebé sei foti husi Fundu atu
de'it autorizasaun atu gasta osan hala'o investimentu iha rai laran
ne'ebé mai husi retornu reál husi sei iha impaktu maka'as ba ESI
rikusoin finansiál akumuladu no rikusoin ne'ebé iha. Tuir
(4%); modelu Timor-Leste fó de'it Fundu Monetáriu
autorizasaun atu gasta osan husi Internasionál, impaktu ne'e sei
reseita totál husi minarai, inklui resulta iha redusaun kuaze 40%
mós reseitas ne'ebé sei mai (3%). iha tinan 2030 bainhira folin
Modelu Timor-Leste nian fó dalan minarai tun ba dolar Amerikanu
atu halo transferénsia inisiál 50 baril ida. Ne'e signifika
ne'ebé boot husi reseitas ne'ebé katak ESI sei tun ba dolar
seidauk matérializa. Amerikanu 0,4 biliaun.[iv]
Ho dadus hirak
Risku Iha Jestaun Fundu ne'e, ita agora identifika risku
Minarai ne'ebé iha. Risku dahuluk mak
oil.doc
liga ba oinsá kria no mantein
Ho mekanizmu checks-and-
balances ne'ebé di'ak de'it la'ós garantia ba susesu. ekilibriu entre gasta osan husi Fundu ne'e no
Iha risku oioin ne'ebé ukun-na'in sira presiza tau diversifika no dezenvolve ekonomia iha rai laran
matan hanesan: oinsá transforma rikusoin ne'e ba atu nune'e nasaun la dependente de'it ba rekursu
reseita ida ke permanente; sustenta kresimentu natural ne'ebé sei ramata iha tempu badak. Ne'e
ekonómiku no proteje ekonomia husi implika katak presiza tebes hametin instituisaun
overheating; aumenta produtividade ekonomia Estadu no rekursu umanu ne'ebé ho kualidade
doméstiku la'ós halo ekonomia dependente ba di'ak hodi bele implementa governasaun
rikusoin ne'e; hamenus risku korrupsaun; investe
ekonómiku ne'ebé di'ak atu mantein ekilibriu
iha projetu ne'ebé fó retornu ekonómiku ke boot,
no aumenta produtividade laborál. Nune'e, ne'e.[v] Governasaun ekonómiku ne'ebé di'ak
mekanizmu di'ak presiza mós akompñia ho buka atu kria polítika ba implementasaun
polítika fiskál ne'ebé di'ak. Tanba espasu limitadu, programa dezenvolvimentu tuir kapasidade
maka artigu ne'e foka de'it ba risku balu. absorsaun ekonomia ne'e rasik atu proteje
Ohin loron, Timor-Leste nasaun ida ke ekonomia husi overheating no dependente de'it ba
dependente liu ba reseitas husi Fundu Minarai. minarai. Ne'e signifika katak investimentu iha rai
Kuaze 90% OJE mai husi atividade iha área
laran tenke aumenta produtividade—katak
minarai. Reseita doméstika foin mak 6% de'it husi
PIB la'ós-minarai ka 10% husi reseitas tomak. Ita investimentu tenke fó prioridade liu ba retornu
hatene katak estrasaun minarai/gas agora daudaun ne'ebé boot. Ao mezmu tempu, estabelese
ne'e mai husi Bayu-Undan ne'ebé fó reseitas liu mekanizmu atu kontrola despezas Estadu nian
dolar Amerikanu biliaun ida tinan-tinan, no iha bainhira folin minarai tun ka bainhira rekursu
tinan sanulu resin nia laran minarai no gas iha fatin natural ne'e ramata ona. Polítika fiskál ne'ebé di'ak
rua ne'e sei maran. Foin daudaun ne'e, Banku ba Timor-Leste mak buka atu ekilibra reseitas
Sentrál fó sai katak iha Fundu Minarai ne'e Timor- ne'ebé suli maka'as ba iha Fundu ne'e no reseitas
Leste hetan ona osan besik dolar Amerikanu
doméstika ne'ebé sei fraku no menus hela. Ho
biliaun 11 tanba folin mina sa'e maka'as iha mundu
no mekanizmu poupansa ne'ebé prudenti. ekilibriu ne'e osan iha Fundu ne'e bele sai nu'udar
Iha tinan hirak liu ba, osan ne'ebé reseita permanente ida. Iha kontestu ne'e,
transfere husi Fundu Minarai ne'e boot liu ESI, ka REJEITA
kuaze 6%—asuntu ida ne'ebé provoka debate Kontinua ba pag...13 >>> KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE
12
HUSI KULTURA
Risku husi utilizasaun rekursu estadu husi Pag ====>12
presiza tebes identifika projetu sira ne'ebé “fitivu” Risku datolu mak liga ba kapasidade atu
no ho orsamentu ne'ebé as tebes maibé retornu identifika no enfrenta soke esternu oioin. Iha
ki'ik. Atu determina fiabilidade projetu ida presiza kontestu Timor-Leste nian, risku esternu ida mak
tebes halo esersísiu maka'as hodi determina kustu- volatilidade folin minarai iha mundu. Bainhira
polítika fiskál depende de'it ba osan husi Fundu,
benefísiu projetu ne'e. Bainhira laiha analise
maka presiza trasa polítika fiskál longu prazu
kustu-benefísiu, maka tendénsia aloka osan ba ne'ebé integra folin minarai no estimasaun entre
projetu arbitráriu de'it ka tuir proposta orsamentu reseitas no despezas ida ke realístiku. Introdusaun
ne'ebé inflasionadu tanba la bazeia ba unit cost polítika ruma ne'ebé bazeia de'it ba hanoin katak
ne'ebé realístiku. Ida ne'e mak sei fó todan ba OJE osan barak ona (reseitas) ne'ebé bele halo projetu
nian—karik ida ne'e mós área ida ke CAC presiza sa de'it (despezas), maka iha periodu ne'ebé folin
tau matan hodi identifíka kedas ema sira ka grupu minarai tun maka aggregate demand ka prokura
total ne'e mós tun; ida ne'e afeta ba output setor-
ne'ebé buka hariku-an de'it liu husi projetu
setor ekonomia nian. Bainhira output menus maka
governu nian. soke ne'e mós hetok boot tan. Ezemplu, bainhira
Risku daruak mak liga ba área setor polítika governu atu subsídiu ekipamentu ruma ka
privadu ne'ebé buka atu influénsia ukun-na'in sira atu selu dívida ruma ho valór osan ne'ebé tun
atu utiliza osan husi Fundu (exchange rate) risku mak
ne'e nu'udar kolaterál ba tendénsia atu foti tan
sira nia dívida. Iha osan atu taka falta ne'e.
nasaun ida ne'ebé setor Bainhira output iha
privadu nia kna'ar sei setór-setór ekonomia
fraku no baze tun, maka osan ne'ebé
esportasaun kuaze ke presiza hetok boot liu
laiha, oportunidade atu tan atu mantein prokura.
investe iha real estate Risku ida ne'e presiza
ka área konstrusaun antesipa tanba
bele fó fatin ba banku konsekuénsia final mak
sira atu empresta osan. estandard moris ema
Tanba setor privadu nian mós hetan impaktu
fraku no laiha kapitál, negativu. Atu minimiza
COMSTOCK.doc
maka sira presiza buka impaktu negativu ne'e,
suporta husi fatin ruma. maka ukun-na'in sira buka
Bainhira osan husi Fundu sai nu'udar kolaterál ba atu aumenta tan osan liu husi repatriasaun kapitál
sira nian empresta, maka risku retornu ka rikusoin mai iha rai laran. Iha nasaun ida ne'ebé
investimentu ne'ebé sira halo bele kiik ka boot. ho ekonomia doméstiku forte, volatilidade folin
Tendénsia ida ne'e sai realidade iha nasaun barak minarai ladún afeta no risku atu monu iha tusan
ne'ebé iha rikusoin boot no ukun-na'in sira la dun foun mós kiik tebes. Daudaun ne'e, Timor-Leste
preokupa atu promove investimentu privadu iha nia Fundu Minarai investe hela iha Estadus
rai laran. Bainhira setor privadu hare katak laiha Unidus Amérika no mós investe iha nasaun
seguransa ba sira nian investimentu iha rai laran, ruanulu resin. Maibé, retornu husi investimentu
maka sira prefere transfere sira nian osan ba iha rai hirak ne'e mós depende ba fleksibilidade iha
li'ur (capital flight). Tanba ne'e, governu nia papel exchange rate ne'e. Bele tun, mós bele sa'e. Atu
atu estimula investimentu privadu (atu bele enfrenta soke esternu hirak ne'e, ukun-na'in sira
komplementa investimentu públiku) labele bazeia presiza tebes prioritiza projetu hirak ne'ebé
uluk ba finansiamentu de'it. Ba projetu prienxe kritéria di'ak (bazeia ba analise kustu-
investimentu ne'ebé ho retornu boot, governu benefísiu) no implementa iha tempu ne'ebé folin
presiza enkoraja investimentu diretu husi rai li'ur minarai tun. Nune'e, presiza adopta aprosimasaun
(foreign direct investment) ka liu husi deve osan dinámiku iha despeza Estadu nian. Katak,
husi rai li'ur (foreign borrowing). Objetivu utilizasaun rekursu finanseiru husi Fundu ne'e
prinsipál mak buka atu promove “investimentu- labele bazeia de'it ba konsiderasaun polítika
iha-investimentu” hodi másimiza rekursu naturál maibé liliu kapasidade atu mantein valór rekursu
ne'e. Nune'e, presiza iha kapasidade ba ne'ebé sei ramata ne'e, no ao mezmu tempu,
investimentu públiku no ambienti ne'ebé investe maka'as iha kapitál umanu atu bele hasa'e
favorável ba investimentu privadu. Ambienti produtividade laboral no hametin liu tan
favorável ba investimentu privadu la'ós liu husi ekonomia doméstiku hodi proteje ekonomia ne'e
hasa'e unit cost ba projetu konstrusaun ruma. Ho husi reseitas minarai.
unit cost iha projetu konstrusaun ne'ebé as bele fó
fatin ba ema ka grupu balu “desvia” rekursu Kontinua ba pag...14 >>>
finanseiru balu husi investimentu ne'e rasik.
REJEITA
Resultadu mak inflasiona OJE ne'e rasik. KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE
13
HUSI KULTURA
Risku husi utilizasaun rekursu estadu husi Pag ====>13
ENDNOTES
***
REJEITA
KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE
14
HUSI KULTURA
E k i p a hakarak rekruta investigadór na'in 10 maibé planu
Investigadór ne'e la konsegu realiza tanba fatin no kondisaun
CAC Aumenta servisu la permite atu rekruta staf ho numeru barak
Tan iha tempu hanesan. Iha tempu futuru mai, planu
ne'e sei realiza.
Diretóra Diresaun Investigasaun (DI)
CAC hateten katak rekrutamentu ba investigadór
D ili –Iha terseiru trimestre
2012, ekipa investigadór
CAC aumetan tan na'in lima. Sira nia
CAC bazeia ba nesesidade no ejijénsia servisu
ne'ebé husi tempu ba tempu volume servisu DI
rektrutamentu liu husi prosesu naruk ida CAC nian aumenta ba bebeik. Ho sira na'in lima
ne'ebé kompetativa tebes no transparénsia, foun ne'e, óras ne'e CAC iha ona nia investigadór
tuir régras rekrutamentu ofisiál nian. hamutuk na'in 15. Hein katak sira nia
Rekrutamentu ne'e involve servisu konjunta involvimentu ajuda halo kaman servisu
entre instituisaun CAC, investigasaun nian balu.
Prokuradoria Jerál Instituisaun CAC espera
no Polísia Nasionál katak iha tempu oin mai
Timor-Leste hein katak sei bele
( P N T L ) . rekruta investigadór
Prezidenti-de juri feto ho kualifikasaun
ne'ebé lidera téknika husi áreas
prosesu ne'e mak teknolojia informasau/
Komisáriu Adjuntu I n f o r m a t i o n
CAC ba Asuntu Te c h n o l o g y ( I T ) ,
Edukasaun, enjineria, tanba iha
Kampaña no projeitu fíziku barak
P es k iza (EK P ), mak presiza ema
José “Samala Rua” tékniku atu halo
Neves. Membru investigasaun ba
painel seluk konstrusaun sivil sira.
kompostu husi cac.doc (*)
“Komisáriu CAC Sr. Adérito kongratula
Komisáriu Adjuntu investigador foun hafoin simu posse”
CAC ba Asuntu Prevensaun Manuel Coutinho
Bucar Corte-Real, Prokuradóra Remígia de Investigadór Foun Lima Simu
Fátima, Inspektor Xefe Angêlo Quelo no Tomada-de-Pose
Inspektora Maria de Fátima Martins husi Polísia
Nasionál Timor-Leste (PNTL).
Prosesu rekrutamentu ne'e liu husi faze lubuk ida.
Fofoun loke vaga ba públiku atu hatama
D ili--Investigadór foun na'in lima
Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC)
nian, iha 29 Agostu 2012 simu tomada-de-pose
aplikasaun durante semana rua. Hamutuk hafoin kompleta formasaun iha CAC durante
aplikante na'in 133 maka hatama sira nia fulan rua kona-ba asuntu tékniku oi-oin relasiona
dokumentu aplikasaun. Iha faze selesaun ho investigasaun kriminál ba kazu korrupsaun
dokumentu sira, Komisaun selesiona aplikante nian. Iha serimónia tomada-de-pose ne'e, finalista
na'in 41 mak ba tuir ezame eskrita. Hafoin ezame sira simu sertifikadu graduasaun husi Dirijente
eskrita, nia rezultadu mak kandidatu na'in 24 Altu CAC nian sira.
konsege kontinua ba faze teste médiku. Tuir mai, Graduado foun na'in lima ne'e haksolok
na'in 17 mak tuir ezame orál no to'o ikus Ekipa halo hotu sira nia formasaun espesializada ne'ebé
Rekrutamentu Konjunta desidi sira na'in 5 mak sai tulun fortalese sira nia koñesimentu tékniku no
vensedore. habelar tan sira nia vizaun kona-ba oinsá atu kaer
Durante prosesu teste, aplikantes feto la servisu investigasaun kriminál ba kazus
dun barak no balun para rasik no seluk lakon iha korrupsaun ho efetivu liu tan no profesional.
prosesu teste. Nune'e investigadór na'in lima Hanesan investigadór foun ida hatete: Kualkér
ne'ebé hetan posse iha loron 29 Agostu 2012 formasaun espesializada ida sempre di'ak ba
mesak mane de'it. Tuir planu, tinan ida ne'e CAC dezenvolvimentu kapasidade REJEITA
KORRUPSAUN
Kontinua ba pag...16 >>> TENGKE SA’I PARTE
15
HUSI KULTURA
no koñesimentu ema nian---formasaun foin korrupsaun ho tópiku “Ita Rasik Mak Dezenvolve
lalais ne'e tulun ho haforsa tebes ami nia Ita Nian Nasaun no Salvaguarda Sasan Sira
kapasidade no koñesimentu tékniku atu Ne'ebé Móvel no La Móvel ba Moris Di'ak Povu
dezenpeña ami nia servisu ho konfiansa boot Nian” iha Distritu Manufahi ne'ebé mai husi
liu tan.” funsionáriu públiku distrital no lider komunitáriu
Formasaun durante fulan-rua ne'e hetan sira. Komisáriu Adjuntu Bucar Corte-Real hatutan
suporta husi USAID liu husi fundu Millennium teni katak Timor oan sira mak tenke hadi'a no
Challenge Corporation ne'ebé implementa husi haforsa ekonomia uma laran nian hodi nune'e bele
CASALS iha Díli. Dirijente Senior CAC no tulun fali nia belun Timor oan seluk ho dalan dígnu
funsionáriu CAC tomak haksolok ho rezultadu atu sira mós bele dezenvolve an no sai riku.
formasaun ida ne'e tanba ne'e mak nu'udar interese Importante mak tenke liu husi dalan justu, la'ós liu
boot Instituisaun nian atu husi dalan fó'er hodi monu
haforsa no kapasita nia ba hahalok aat hanesan
rekursu umanu hanesan prátika korrupsaun.
parte ida husi prosesu “Timor oan ida
dezenvolvimentu kuandu sai riku, ita
instituisaun nian. Wainhira hotu-hotu kontenti.
ko'alia iha serimónia Maibé tenke riku ho
tomada-de-pose ne'e, legál. Ha'u kontenti
Komisáriu CAC Adérito de kuandu Timor oan ida
Jesus Soares hatete katak dezenvolve ninia an
nu'udar instituisaun, CAC cac.doc di'ak (sai riku) duke
hakarak tebes atu investe ema estranjeiru ida
ba nia rekursu umanu, mak sai riku iha ita
CAC hakarak kapasita nia nian rai no Timor nian
staf sira hodi tuir osan sai fali ba rai
formasaun iha rai-laran no li'ur,” katak Komisáriu
rai li'ur hodi habelar sira Adjuntu Bucar ba
nia koñesimentu. Ne'e partisipante sira iha
hanesan prioridade CAC semináriu. Nune'e mós
nian ne'ebé refleta iha nia nia afirma ba Timor oan
“Komisáriu Adjuntu Bucar ko’alia ba partisipante
plánu estratéjiku tinan rua mai. workshop CAC nian iha distritu”
sira ne'ebé hili dalan sai
Ho investigadór na'in lima ne'e, óras ne'e CAC iha emprezáriu katak, kuandu tuir tenderizasaun
ona investigadór hamutuk na'in 15 ne'ebé prontu projeitu ruma husi governu, tenke priense kritériu
atu kontinua halo servisu investigasaun ba kazus no tuir prosesu normál aprovizionamentu nian ho
kriminál ne'ebé relasiona ho korrupsaun. Iha transparénte hodi tane aas integridade no
espetativa katak ho sira na'in lima nia akountabilidade molok hetan lukru no sai riku.
involvimentu, sei halo kaman servisu no divizaun Nune'e la hamosu deskonfiansa no problema
servisu entre investigadór sira di'ak liu tan.(*) sosiál iha povu nian leet tanba emprezáriu sira tuir
kompete ho dalan formál. Dalan ida atu evita
***
CAC Kontenti Se Timor Oan Riku problema sosiál iha povu nian let no entre
Ho Dalan Mós no Legál emprezárius Timor oan sira mak tenke evita
prátika subornu ruma ba funsionáriu públiku sira
ne'ebé servisu iha área aprovizionamentu.
M anufahi - Komisáriu Adjuntu
Komisaun Anti-Korrupsaun
(CAC) ba Asuntu Prevensaun, Manuel Coutinho
Esperiénsia barak hatudu katak servisu iha área
aprovizionamentu ne'e fatin ida ne'ebé risku tebes
Bucar Corte-Real hateten katak instituisaun CAC ba ema ka funsionáriu sira atu kometé hahalok la
kontenti ho emprezáriu Timor oan ne'ebé legál hanesan subornu, abuzu-podér no seluk-
dezenvolve an sai riku no kaer rasik ekonomia seluk tan. Funsionáriu públiku sira tenke hala'o
nasaun Timor-Leste hodi sai forte iha tempu ukun kna'ar ho imparsiál, transparénte, ho integridade
rasik-an, maibé tenke riku ho dalan mós no legál. iha ida-idak nian servisu hodi trata Timor oan sira
Lia hirak ne'e hato'o husi lideransa CAC nian ba hotu hanesan no hakribit hahalok diz-igualidade,
partisipante semináriu kona-ba prevensaun la hare'e ba kor polítika, suku, no família, durante
prosesu tenderizasaun ba projeitu ruma. (*) REJEITA
KORRUPSAUN
*** TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
16
Uza Telefone Fíksu Ko'alia Ho fiksu ne'ebé instala iha kada ministériu ba
Família: Halo Parte husi Prátika komuniksaun ofisiál hodi hala'o servisus públiku
Korrupsaun ba dezenvolvimentu nasionál no ba povu nian
moris di'ak. (*)
***
REJEITA
KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE 23
HUSI KULTURA
finanseira administrasaun públiku tomak,
INTREVISTA ESKLUSIVA administra fundus petróleu no reseitas non-
HO MINISTRA FINANSAS petróleu nian sira, aloka no relata orsamentu
SRA. EMÍLIA PIRES estadu ba liñas ministériais, no seluk-seluk tan.
Wainhira ha'u simu pasta nu'udar Ministra
Finansas iha governasaun Aliansa Maioria
Mekanizmu Kontrolu Rekursu Parlamentar nian, molok hahú servisu Ministériu
Estadu (24 Agostu, 2012) nian, ha'u fó sai uluk buat rua kona-ba prinsípius
servisu no objetivu boot Ministériu Finansas nian
Ba ema ida-idak bele hasoru malu ho funsionáriu balun husi CAC hodi hato’o
imi nia keixa direitamente ka liu husi imi nia karta.
Bele haruka mensajen liu husi telefone ka kontaktu liu husi númeru mobile:
(+670) 77326599, (+670) 77326597, (+670) 77991568.
Hakerek karta ka nota klaru ida ba iha CAC nia serbisu fatin, ka haruka ba
email: cacinfodiak@gmail.com
Lingua ne’ebé aseita atu uza hodi halo keixa ba CAC maka tuir mai ne’e:
Tetum, Portugés, Ingles no Indonesia.
Bele identifika nia-an hanesan feto ka mane ka la ho naran wainhira hato’o
keixa ida, Maibé atu di’ak liu, karik iha keixa ruma kona-ba korrupsaun bele
rai hela identidade balun ho objetivu atu fó fila-fali Feedback no
Komunikasaun.
CAC mós fó korajen ba ema ida-idak atu identifika sira nian-an rasik atu ajuda
iha kontinuasaun ba investigasaun hirak ne’e. Keixa hotu no identidade ba
ema ne’ebé maka hato’o keixa, sei rai ho segredu no trata ho didi’ak. ***
REJEITA
KORRUPSAUN
TENGKE SA’I PARTE 38
HUSI KULTURA
View publication stats