Você está na página 1de 16

GRUPO III

ELEMENTOS:
 Atanasio salsinha das neves
 Armindo dos santos
 Ana vinelda x.da Piedade
 Epifania i.de v.hornay
 Alalia de souza da costa
 Alexandra benevidas quintao
 Angela dos santos Monteiro
 Alfredo l.da silva saramento
 David read da costa
 Henderine reaty
SISTEMA ENDOCRINO
DEFINISAUN
Sistema endocrinu mak hanesan sistema ida neebe
kompostu husi grupu glandula no orgaun neebe regula
no kontrola funsaun balun husi organismu.
Sistema endocrinu mos produz hormon-hormon sira atu
afeita iha kualker sistema no prosesu ida ne’ebe mak
akontese iha corpo humano
Tipu glandula no substansia ida ne’ebe
mak produz husi sistema endocrino
Tuir Society for Endocrinology, sistema endokrina iha
glandula 6 prioridade ida ne’ebe mak produz hormonal
maka tuir mai ne’e:
1. Glandula Hipotalamus
2. Glandula Hipofise
3. Glandula Tireoide
4. Glandula Paratireoide
5. Glandula Supra-Renais
6. Glandula Pineal
1. Glandula Hipotalamus
Glandula hipotalamus arranjo
sistema endokrina do corpo ida
ne’ebe mak lokaliza iha parte
serebru nia
okos,espesifikamente liu iha
parte glandula hipofise nia leten.
Parte corpo ida ne’e kontrola
prosesu barak iha isin lolon
laran, ezemplu humor, sente
hamlaha no hamrok, pola toba,
no mos funsaun sexual.
2. Glandula Hipofise

glandula hipofise tamanu


ne’ebe modelu hanesan ervila
musan no lokaliza iha parte
serebru nia okos ,
espesifikamente iha parte
kotuk ponte nasal.
Parte ida ne’e mos baibain
temi “glandula master” tanba
kontrola glandula sira seluk ida
ne’ebe mak hale’u glandula
tireoide,glandula supra-renais,
ovarius, no testikulus.
3. Glandula Tireoide
glandula tireoide forma
hanesan borboleta no lokaliza
iha parte ita nia kakorok oin.
Em jeral, glandula ida ne’e
responsabiliza atu arranjo
avalia metabolismu do corpo.
Parte husi glandula endokrina
ida ne’e produz hormonal-
hormonal tireoide ida ne’ebe
mak kompostu husi tiroxina
(T4) no triiodothyronine (T3).
4. Glandula Paratireoide
Glandula paratireoide tamanu
ne’ebe modelu hanesan ervila
musan no lokaliza iha glandula
tireoide kotuk.
Dois pares glandula paratireoide
ida ne’ebe mak lokaliza ba kada
lado glandula tireoide ida ne’e
produz hormonal paratireoide ida
ne’ebe mak kontrola total kalsio
iha ita nia corpo humano.
hormonal paratireoida ne’ebe la
ekilibiru bele kauza kadar kalsio
raan sai aas liu (hiperkalsemia) ka
baixo liu (hipokalsemia).
5. Glandula Supra-Renais
Glandula Supra-Renais apegado ba
parte leten kada orga un renal.
Fuan 2 Glandula Supra-Renais ida
ne’e em jeral iha todan 4–5 grama
ba adolesente.
Substansia kimika balun ida ne’ebe
mak produz husi glandula supra-
renais maka aldosterona, kortisol,
adrenalina, noradrenalina,
androgen.
Hormonal-hormonal ida ne’e ajuda
kontrola metabolismeu do corpo,
presaun arterial, dezenvolvimentu
sexual, norespons do corpo ba stres.
6. Glandula Pineal
glandula pineal lokaliza dook iha
serebru humanu nia laran,
espesifikamente ba parte epitalamus
fatin 2 parte serebru ne’ebe junta
hamutuk.
Parte ida ne’e produz melatonina ida
ne’ebe mak kontrola oras biologia no
orariu do corpo toba.
Hormonal ida ne’e sei aumenta
momentu ita iha ambiente ida ne’ebe
mak nakukun.liberasaun melatonina
sei estimula wainhira sente dukur
to’o ita toba iha tempu kalan.
FUNSAUN HORMON
Funsionamentu hormonal :
 Digestaun hahan,
 Absorsaun substansia nutrisaun,
 funsaun sexual no reprodusaun,
 kresimentu no dezenvolvimentu do corpo, no mos
 arranjo frekuensia kardiaka, temperatura isin, siklu

toba, mood, sente hamrok, vontade han, no funsaun


kognitivu.
PANKREAS
Pankreas hanesan glandula boot ida
ne’ebe mak lokaliza iha estomago nia
sorin no intestino delgado. Orgaun ida
ne’e iha funsaun 2, maka atu harahun
hahan no produz substansia oioin.
iha sistema digestivu nia laran,
pankreas produz enzima digestivu,
hanesan amilase, lipase, no tripsina,
atu harahun substansia nutrisaun iha
hahan ida ne’ebe mak ita konsumu.
Hanesan glandula endokrina,
pankreas mos produz insulina,
amilin,no glukagon ida ne’ebe mak
funsiona atu kontrola kadar glukosa
raan.
TESTIKULU
Alem de produz sel sperma,
testis ida ne’ebe mak lokaliza
iha penis nia kotuk mos
funsiona atu produz hormonal-
hormonal reprodusaun mane,
liu-liu testosterona.
Testosterona nia papel iha
produsaun sperma, enkoraja
sex,forsa muskulu, no
dezenvolvimentu karakteristika
do corpo mane durante
puberdade
OVARIO
Ovario (indung telur)
produz no husik sel tolun
ba kanal reprodusaun feto.
Glandula ida ne’e mos
produz hormonal-
hormonal reprodusaun
feto,maka estrogen no
progesterona.
OBRIGADO BA
ATENSAUN!!

Você também pode gostar