1802. - 1885.) Viktor Igo! ta sve ne kae i ne krije u sebi to udesno ime taj magiar rijei i simbo! s!obode!

"e#ko da je bi!o $is%a ve&eg i b!istavijeg us$je'a( $o)nat u osamnaestoj godini uven u dvadeset $etoj s!avan u tridesetoj* jo# je gorio bujnom m!ado#&u a bio je vo+a itavog jednog novog knjievnog $okreta* vo!e ga i narodne mase i du'ovne e!ite* %ije!a se knjievna m!adost us'i&uje njime i o$ija njegovim dje!om* ,uj -VIII i ar! nagra+uju njegove divne sti'ove* ,uj-.i!i$ ga imenuje )a !ana /ornjeg doma* !ii na $ravog knjievnog v!adara. 0rognan i) domovine )bog buntovnog stava i s!obodarski' ideja $ostao je jo# ve&i u i)gnanstvu i vratio se $os!e devetnaest godina kao narodni ido! i sijedi $rorok. 1mro je u s!av!ju kakvo nije strekao nijedan .ran%u). 0rve asove svog vjenog sna $ros$avao je $od 2!avo!ukom ast koja je $ored ne)nanog junaka i $objednika i) 0rvog svjetskog rata dosada samo njemu uka)ana. 3o 0anteona u kom $oiva ot$ratio ga je %ije!i jedan narod a!e&i ne samo svog najve&eg $jesnika nego i ve!ikog ovjeka koji je bio nada'nut svim $!emenitim mis!ima i osje&anjima koji je osje&ao sve radosti i sve $atnje vo!io istinu i dobrotu i $omagao ovjeku da se u)digne da bude bo!ji i sre&niji vode&i vi#e od trideset godina neumornu borbu $rotiv svi' uniavaju&i' $redrasuda $rotiv teokratije i eks$!oata%ije $rotiv so%ija!ni' ne$ravdi i mranja#tva $rotiv svi' dru#tveni' okova koji s$rjeavaju s!obodan ra)voj ovjeka. Igo se - $o$ut /etea u njemakoj knjievnosti - og!edao u gotovo svim knjievnim vrstama ostaviv#i go!em o$us u kojem se me+utim te#ko mogu ra)abrati neke 4a)e $a niti neko s$ajanje k!asi%i)ma i romanti)ma kakvo bija#e $risutno u mnogim /eteovim dje!ima. 5avio se i $o!itikom $a je u m!adosti $ristao u) monar'iste )atim se $rik!onio demokratima 1868. borio se na strani re$ub!ikana%a a 1851. bio je $risi!jen oti&i u $rogonstvo +e je ostao sve do s!oma 3rugog %arstva. /odine 1870. vratio se u domovinu i uivao s!avu najve&eg 4ran%uskog knjievnika koji je imao i vr!o jak uti%aj na tada ve& u .ran%uskoj $odosta snano i)raeno 8javno mnijenje8. 0jesniku s!avu je stekao ve& )birkama !irski' $jesama 9Istonjake $jesme: i 9;esenje !i#&e: a!i se ug!avnom smatra da su mu najbo!je kasnije $jesme satirikog i re4!eksivnog karaktera kao 9<a)ne: i 9<ontem$!a%ije: a )a$am&ena je i kao grandio)ni $odu'vat 9,egenda vjekova: )ami#!jena kao ni) $jesama u kojima se obu'vata %je!oku$ni ra)vitak ovjeanstva. 3rame su o)nai!e $objedu romanti)ma u 4ran%uskom $o)ori#tu no u njima $rev!adava !irika $a i retorika a nedostaje $rave dramske radnje. =d brojni' $ak romana i $ri$ovijedaka svjetsku su s!avu stek!i 95ogorodina %rkva u 0ari)u: i 9;adni%i:. 0remda je Igo bio ne$rikosnoveni vo+a i $rvak romanti)ma u .ran%uskoj najve&i dio njegovog stvara!a#tva kojim je stekao svjetsku s!avu i$ak $ri$ada barem vremenski kraju romanti)ma i $re!a)u u novu e$o'u tako da ga istoriari knjievnosti ug!avnom svrstavaju u >drugu genera%iju romantiara9.

28-0?-10 22(2@ 0aramanand Boderator

A2

Cegistrovan( ;an 2008 Dge( 52 0ostovi( 2 E12 5=/=C=3IFGD HC<VD 1 0DCII1 Iako je sav u $o!itikoj gro)ni%i Igo se 1. se$tembra vra&a 5ogorodiinoj %rkvi u 0ari)u. 9<u$io je bo%u masti!a i ve!iki vuneni triko odije!o )ak!juao kako ne bi do!a)io u isku#enje da i)!a)i i sav se $redao svom novom romanu. "o!iko je obu)et svojim stvara!a#tvom da ne osje&a ni umor ni '!adno&u i usred )ime radi $ored otvorenog $ro)ora. 0os!ednjim ka$ima masti!a )avr#io je $os!jednje redove romana 16. januara J18@1). Cade&i tako si!ovito i munjevito on je )a etiri i $o mjese%a.na$isao jedno od svoji' i najve&i' i najbo!ji' dje!a. =n se to!iko bio saiveo sa !inostima svoga romana da je $o )avr#etku bio tuan kao da se rastao od stari' $rijate!ja:. Coman je objav!jen 1? marta usred mune $o!itike atmos4ere. ;u!ska monar'ija ve& je stvori!a ne)adovo!jnike me+u kojima je i Viktor Igo koji o#tro na$ada novi $oredak. 3o!askom na v!ast <a)imira 0eriea koji je $rotiv sebe imao na$redne !ibera!e i revo!u%ionarne e!emente $ojaano je ne)adovo!jstvo i )ao#trena $o!itika borba. I$ak dje!o )naaja i vrijednosti 5ogorodiine %rkve u 0ari)u nije mog!o ostati ne)a$aeno i ono je )a godinu dana doivje!o sedam i)danja. =$#ti utisak je bio kae 0jer Boro >)asjenutost i )adiv!jenost $red jednim takvim rasko#em umjetniki' bogatstava.8 5ogorodina %rkva istorijski je roman. Cadnja se )biva 1682. u 0ari)u a i)vanredno je o$isana katedra!a Gotre-3ame - koja simbo!i#e romantiarski s'va&en du' srednjeg vijeka - i ras$ojasana sveanost na trgu $red katedra!om. /!avni !ik je naka)ni grbava% <va)imodo kojeg je kao ostav!jenog djeai&a na#ao ar'i+akon .ro!o vas$itao ga i $ostavio )a )vonara $ri emu je <va)imodo og!uvio od )vukova gigantski' )vona. 2ie $oinje kada se .ro!o )a!jubi u !ju$ku Higanku Ksmera!du )a$ravo dijete koje su Higani ukra!i. Ksmera!du no&u na$adaju dva mu#kar%a no s$a#ava .ebus de ato$er u koga se ona smrtno )a!jub!juje. 0rvi je na$ada $objegao a drugi je u'va&en* to je <va)imodo kojeg je $os!ao .ro!o. <va)imodo je osu+en na bievanje i stub srama no kada on $ati od bievanja i e+i a svjetina mu se i)ruguje Ksmera!da mu se smi!uje i donosi mu vode. "o je $oenta( u du#i grbav%a nastaje $reokret. .ro!o ne odustaje od namjere da se domogne Ksmera!de. 0osredstvom .ebusa on s njom ugovara sastanak a!i kada $rimje&uje da je Ksmera!da u .ebusa )a!jub!jena $robode ga u nastu$u !jubomore i $objegne. Ksmera!da je o$tuena da je $oku#a!a ubiti .ebusa koji je i$ak $reivio. 0odvrgnuta muenju ona $ri)naje sve #to od nje trae $a je osu+ena na

smrt. .ebus ni#ta ne $redu)ima da je s$asi a!i )ato joj .ro!o nudi s$as ako mu $ostane !jubavni%a. Ksmera!da )a$re$a#&eno odbija a .ro!o do$u#ta i)vr#enje smrtne ka)ne. 0red i)vr#enje me+utim koje je treba!o da se obavi $red katedra!om <va)imodo se s$u#ta uetom i odnosi je u %rkvu. "amo je )a#ti&ena no ne moe na$u#titi katedra!u a <va)imodo se brino )a nju stara i)bjegavaju&i ak da je $!a#i v!astitim i)g!edom. 0isa% /rengoar koji je ranije u na$adu tako+e $omogao Ksmera!di a kojeg su ote!i Higani i od!ui!i ga ubiti jer nema nova%a $a se s$asio tako #to je Ksmera!da i) sami!osti $rista!a da se s njime vjena 8na %iganski nain8 sku$!ja gomi!u Higana i !o$ova kako bi os!obodi!i Ksmera!du. <va)imodo je me+utim brani ba%a na gomi!u kamenje i rasto$!jeno o!ovo jer mis!i da je 'o&e oteti. Vojska na kraju ra#&era na$adae no )a vrijeme metea bitke .ro!o i /rengoar u#u!ja!i su se u katedra!u i odve!i Ksmera!du. .ro!o je me+utim $red $o&erom ugurao u &e!iju asne sestre /odu!e u ob!injem samostanu u) $ovike da je to Higanka a /odu!a je mr)i!a Higane jer su joj ote!i dijete. "o je dijete )a$ravo Ksmera!da no /odu!a je $rekasno $re$o)naje $rema $a$ui%i koju Ksmera!da nosi kao amaj!iju( Ksmera!du odvedu i objese je. .ro!!o i <va)imodo $osmatraju vje#anje no kada .ro!o $rasne u smije' <va)iimodo ga ba%i s tornja. Iatim od!a)i na mjesto +e ba%aju tije!a obje#eni' )agr!i mrtvu Ksmera!du i ostaje tako do smrti. 0rema svom )naenju to je ti$ian roman e$o'e romanti)ma. 2ve #to je odu#ev!java!o romantiare u njemu je $risutno( i)u)etno strasni !ikovi )anim!jiva i )a$!etena 4abu!a $oku#aj da se s'vati du' srednjovjekov!ja )!o i dobro tamo +e se ne oekuju su$rotnosti Higana i !o$ova s jedne strane a dravne i %rkvene v!asti s druge a i)nad svega uvjerenje u mo& saosje&anja. 1 njoj je naime Igo na)irao rje#enje teme!jnog dru#tvenog $rob!ema odnosa i)me+u s!abi' i nemo&ni' s jedne strane a jaki' i mo&ni' s druge i)me+u $ot!aeni' i t!aite!ja i)me+u bogati' i siroma#ni' i)me+u sre&ni' i nesre&ni' koje $rosvjetite!jstvo nije us$je!o rije#iti. 3a bi istorijske i !oka!ne boje bi!e #to tanije #to vjernije stvarnosti Igo se $odrobno dokumentovao u mnogim memoarima istorijskim s$isima i ar'ivama. =n je )atim od $riku$!jenog materija!a $robrao ono #to je karakteristino )a doba koje je vaskrsavao i )a'va!juju&i svojim i)vanrednim s$osobnostima da )amis!i i $redstavi da!eke doga+aje i odsutne stvari oivio svu tu sirovu gra+u svojom bujnom ma#tom i svojim snanim umjetnikim da'om u ni)u ogromni' 4resaka s!ika i ivo$isni' $ri)ora najra)!iitije boje. Intriga romana me+utim $!od je $i#eve bogate 4anta)ije. "o isto vai i )a !inosti. =d g!avni' junaka samo su ,uj -I i /rengoar istorijske !inosti. =sta!e su dje!o $i#eve ma#te i esto su to!iko neobine i i)u)etne da i' ne moemo smatrati )a $redstavnike jednog odre+enog dru#tva i jednog odre+enog doba iako ive snanim ivotom. Gji'ova $si'o!ogija nije $rodub!jena iako ima veoma tanani' $si'o!o#ki' ana!i)a. Igo s!ika !inosti radije $rema nji'ovoj s$o!ja#nosti. 0o onome kako mis!e i #ta osje&aju one vi#e !ie na savremenog ovjeka nego na !jude -V vijeka. D!i )ato je s!ika staroga 0ari)a njegovi' obiaja naravi vjerovanja $redrasuda njegove umjetnosti i %ivi!i)a%ije ne samo umjetniki iva i ko!orisana nego i istorijski

vjerodostojna. 0i#u&i o istorijskoj tanosti Igovog romana ar'eo!og .edo kae( >Gikada ( nijedan ovjek nije na$isao nijedan od!omak i) ar'eo!ogije koji vrijedi kao istorija kao tanost kao )anim!jivost kao boja kao misao stoti dio g!ave L5ogorodiina %rkva u 0ari)uL i M0ari) sa visineL:. Dr'itekt ,asi kae da mu je Igov roman bio od ve!ike $omo&i $ri obnovi stare katedra!e dok se Kmi! Ba! uveni istoriar srednjevjekovne umjetnosti nije uste)ao da kae( 9Bi smo s mukom $oka)a!i ono #to je $jesnik osjetio intui%ijom genija: 28-0?-10 22(26 0aramanand Boderator A@

Cegistrovan( ;an 2008 Dge( 52 0ostovi( 2 E12 nastavak... Igova vi)ija to!iko je snana da esto sve osta!e sen)a%ije $reobraava u vi)ue!ne s!ike koje imaju mo& $rivi+enja. "e su 'a!u%ina%ije $onekad to!iko jake da !inosti romana u mrtvim stvarima vide iva bi&a. <ad #atrov%i juri#aju na katedra!u njima se ini da se na vr'u tornjeva sve statue +avo!a i )majeva kre&u da se guje smiju da udovi#ta kev&u da sa!amandre duvaju u $!amen a adaje kijaju u dimu. Ksmera!di se ini da sve s$rave )a muenje idu ka njoj sa svi' strana da je bodu steu mue. Igo je isto tako dramatian i s!ikovit evokator narodni' masa. 1) staru katedra!u narod je g!avna !inost romana narod svi' sta!ea 8svi' naravi i svi' obiaja od studenata do v!aste!e i #atrova%a. I sve te mase ive snanim ivotom i kad se radosne )abav!aju i kad se kivne bune i!i juri#aju na 5ogorodiinu %rkvu. <ro) nji' 9u$o)najemo du#u 0ari)a s kraja -V veka:. D!i ono #to je naj!je$#e i najtrajnije u ovom romanu to je $oe)ija u svim njenim ob!i%ima( e$ska $oe)ija u si!ovitom oiv!javanju $ro#!osti mrtvi' stvari sredina i ko!ektivni' bi&a* !irska $oe)ija to$!i' $ri$ovijesti i snane o$isne boje* dramska $oe)ija ra)no!iki' $ri)ora as si!oviti' i svire$i' as dir!jivi' i njeni' koji se !ako i $rirodno odvijaju na $rostranom $!atnu starog 0ari)a. 5ogorodiina %rkva u 0ari)u na$isana je takvim je)ikom i sti!om da !ii na divnu $oemu u $ro)i. Igo je arobnik rijei. Gjegov je je)ik rasko#no bogat. Igo ima u najjaoj mjeri ra)vijeno osje&anje )a ivost i)ra)itost !inije i boje. Gjegova je reeni%a vajana re!je4na b!istava $raskava ko!orisana ivo$isna i takmii se sa $!astinim umjetnostima. Ibog $i#evog jedinstvenog s!ikarskog dara u njegovom romanu stvari ive dub!jim ivotom nego !inosti. Nivo$isnost je $otisnu!a ana!i)u dekor je a$sorbovao ovjeka.

2vi se kritiari be) ra)!ike i stari i sada#nji dive i)vanrednim sti!skim bogatstvima dje!a udesnoj orgiji )vukova i tonova i ritmikom tre$erenju reeni%a. Fim se dje!o $ojavi!o ono je svakoga )adivi!o udesnim bogatstvom je)ika. >0onekad je)ik je tako udan i neobian da i)g!eda kao da se $isa% s!uio ne$o)natim s!ovima nekog $rastarog narjeja8 $isao je jedan Igov savremenik dok "ibode na!a)i da je 5ogorodiina %rkva u 0ari)u jedna od krea%ija 4ran%uske $ro)e >remek-dje!o s!ikanja sredina8 i >$ravo remek-dje!o umjetnikog $rianja8. Igo je majstor $ri$ovijedake umjetnosti. =n $ria ivo teno s!ikovito je)ikom koji )druuje >ar'ai)am sa najb!istavijom modernom bojom8 tonom u kom se neusi!jenost obinog $rostog govora mije#a sa u)vi#eno#&u !iri)mom i $atetikom. Igo je majstor i kom$o)i%ije. 2ve je !ogiki $ove)ano i 'armoniki sto$!jeno u ovom romanu s!oene intrige i obi!ja materija!a. Gi uvo+enje itavi' g!ava i) istorije umjetnosti nije naru#i!o sk!ad ove ve!ike 4reske. ,amartin je na)vao $is%a 9eks$irom romana: a njegovo dje!o 9e$o$ejom srednjeg vijeka: 28-0?-10 22(2? 0aramanand Boderator A6

Cegistrovan( ;an 2008 Dge( 52 0ostovi( 2 E12 ;D3GIHI 9;adni%i: ije je objav!jivanje $oe!o u sveskama 18?2. godine su dje!o dubokog ra)mi#!janja I dugog sa)rijevanja 9san m!adosti ostvaren u )re!om dobu: u dobu kad je Igo dos$io 9do najvi#i' vr'ova: u svim ob!i%imaa stvara!a#ttva. 1 9;adni%%ima: je naime obu'va&en #irok dija$a)on 4ran%uskog dru#tvenog ivota u $rvoj $o!ovini devetnaestog vijeka u ra)granatoj 4abu!i i mno#tvu dugi' e$i)oda u brojnim !ikovima i istorijskim situa%ijama. "eme!jna je )amisao ob!ikovana u sudbini Nana Va!ana. =n je $roveo u tamni%i devetnaest godina samo )ato #to je $oku#ao ukrasti '!jeb kako bi na'ranio sestrinu g!adnu +e%u i #to je $oku#avao bjeati i) )atvora. 1 )atvoru je svakako strastveno )amr)io ovjeanstvo 4iktivnu $ravdu i sve koji u njoj uestvuju no nakon i)!aska i) )atvora jedan je in sve $romijenio( bisku$ Bjurie! $rimio ga je na $reno&i#te a Va!an mu je ujutro ukrao srebrne svije&njake. D kada ga je o$et u'vati!a $o!i%ija bisku$ ga je os!obodio rekav#i da mu je svije&njake $ok!onio. Va!an je tada od ovjekomrs%a $ostao ne#to sasvim su$rotno( roman $rati njegov da!jnji ivot u kome se ob!ikuje romantini ti$ takve 'umanosti kakvu vi#e ni#ta ne moe $oko!ebati* Va!an ak o$ra#ta i s$a#ava ivot $o!i%aj%u koji ga je u$orno $rogonio ak i kada je Va!an $ostao ne samo $o#ten nego i dobroinite!j svim nesretni%ima.

1s$je' ;adnika bio je ne$osredan i ogroman us$je' koji o$ija koji odu#ev!java koji )a!u+uje a!i i us$je' koji ra)jaruje jer $ojedina kritika nije mog!a da o$rosti Viktoru Igou njegov borbeni so%ija!i)am njegovo igosanje bo!esti i rana jednog ne)dravog dru#tva njegovu vatrenu !jubav $rema narodu $rema njegovim bijedama i $atnjama. Fak i ,amartin koji je is$rva bio >)asjenjen i o$ijen darom koji je $ostao ve&i od $rirode8 ustao je ne#to do%nije da brani dru#tvo od Igove o$tube. 1 odgovoru na $rvo ,amartinovo $ismo Igo je osvijet!io i $re%i)irao svoje so%ija!ne ideje i %i!j svoje knjige( >Dko radika!no )nai idea!no onda sam radika!an. 3a ja u svakom $og!edu ra)umijem e!im i $ri)ivam ono #to je bo!je* bo!je iako ga $oe!ovi%a o$tuuje nije ne$rijate!j dobrog jer to bi )nai!o( ba!je je $rijate!j )!a. 3a dru#tvo koje do$u#ta bijedu nie je dru#tvo vjera koja $ri'vata $akao nia je vjera ovjeanstvo koje do)vo!java rat nie je ovjeanstvo a ja teim vi#em dru#tvu vi#em ovjeanstvu vi#oj vjeri( dru#tvu be) kra!ja ovjeanstvu be) grani%a vjeri be) knjige. 3a boirim se $rotiv svje#tenika koji $rodaje !a i $rotiv sudije koji ini ne$ravdu. 1o$#titi svojinu J#to je su$rotno od njenog ukidanja) uk!anjaju&i gotovanstvo to jest ostvariti ovaj %i!j( svaki ovjek so$stvenik a nijedan ovjek gos$odar eto to je )a mene $rava dru#tvena i $o!itika ekonomija...;a osu+ujem ro$stvo $rogonim bijedu $ouavam ne)nanje !ijeim bo!est osvjet!javam no& mr)im mrnju... Kto )a#to sam na$isao ;adnike. ;a sam )amis!io ;adnike kao knjigu iji je teme!j bratstvo s!eme na$redak8. D!i na$adi su bi!i usam!jeni g!asovi u buri ova%ija i s!av!ja. >"reba s!u#ati: $isao je 0o! Beris 9kako !judi di#u u va)du'u us'i&enja... 2vijet je o$injen i ra)dragan8. ;edan drugi kritiar veoma $o)nat u to vrijeme $i#e( >Viktor Igo i njegov s!avni roman $rivuk!i su $anju %ije!e .ran%uske. 2amo se o ;adni%ima govori a sve je osta!o ni#ta8. Igova su$ruga koja se na!a)i u 0ari)u $i#e da ;adni%i >i)a)ivaju u)bu+enje kome nema ravna. "a Oe knjiga u svaijim rukama* !inosti koje su ve& sada $osta!e ti$ovi $ominju se u svakoj $ri!i%i i $ovodom svaega. 2!ike ti' !inosti na!a)e se u svim i)!o)ima $rodavni%a bakrore)a* ogromni $!akati koji objav!juju ;adnike i)!ije$!jeni su na ug!ovima svi' u!i%a8. P 1 jednom drugom $ismu $jesnikova su$ruga daje s!iku buntovnog nestr$!jenja $ub!ike koja 'o&e i si!om da do+e do ;adnika( >"ek je dva sata jada!a joj se jedna $rodavai%a ;adnika a $o$ada!e smo od umora. ;o# od #est sati ujutru stvoreni su redovi $red na#im jo# )atvorenim du&anom. 2vijet je !u$ao udarao i 'tio da ra)bije vrata. Gijesmo 'tje!e da otvorimo jer bi narod si!om u$ao u radnju i ne bismo mog!e odo!jeti. 0ojavi!a sam se na $ro)oru $rvog s$rata i govori!a masama $oku#avaju&i da im dokaem da treba redom da u!a)e. =tvori!a sam du&an kad mi je $ritekao u $omo& jedan $o!i%aja% i us!ui!e smo narod. D!i u'! <akav dan! 0a mi smo gos$o+o ima!i $ravu $obunu %io se kvart u)rujao. 3ok sam ja govori!a sa svog $ro)ora susjedi su se sa svoje strane $ojavi!i na svojim $ro)orima. 0og!edajte da !i moemo imati ijedan s!obodan minut* eto $o)ivaju me da otvorim de$e#e koje stiu8. Interesovanje )a ;adnike to!iko je ve!iko da je jednog dana u ? asova ujutru gomi!a nestr$!jivog svijeta $rova!i!a u jednu $arisku knjiaru da se doko$a drugog i tre&eg dije!a romana. "o se odu#ev!jenje $renije!o munjevitom br)inom i van grani%a .ran%uske $o itavom svijetu +e mi!ioni saosje&aju sa Nanom Va!anom sa .antinom sa <o)etom sa Barijusom. Igo je sada vi#e nego ikada ranije gra+anin svijeta. 2vi od vratara do v!adara s us'i&enjem itaju ;adnike. Gije onda udo #to nijedan roman 4ran%uske knjievnosti

tako bogate u remekdje!ima b!istave $ro)e nije dostigao $o$u!arnost Igovi' ;adnika ije je g!avne !inosti usvoji!a narodna du#a i u)dig!a i' do ti$ova. 2!ava ;adnika donek!e je $otamnje!a kada je rea!i)am 8smijenio8 romanti)am jer je kritika u$o)ori!a na $rekomjernu ra)vodnjenost u e$i)odama na $re&eranu sentimenta!nost na %rnoQbije!u te'niku karakteri)a%ije i na $oma!o trivija!ne )a$!ete i situa%ije. I$ak $remda su ;adni%i doista dje!o koje nije $osve us$je!o )bog grandio)ne )amis!i - )bog koje se moda nae!o integra%ije svi' dije!ova u %je!inu na$rosto i nije mog!o do kraja s$rovesti - u$ravo takva )amisao nije samo mana nego u i nekoj mjeri sadri i ve!iinu romanti)ma. ;adni%i tako nijesu samo re$re)entativno dje!o jednog ra)dob!ja i jednog 8ras$o!oenja8( !ikovi koji su i svojevrsni ti$ovi teme!jna $oruka i brojne ar'eti$ske situa%ije kojima se sukob!javaju dobro i )!o i u kojima se $ojav!juju teme!jne di!eme smis!a !judskoga ivota nada'nu!e su i mnoga kasnija dje!a. I)vor( 3u#an Bi!ai& - Viktor Igo ivot i rad Bi!ivoj 2o!ar - Istorija svjetske knjievnosti Viktor Igo - 5ogorodina %rkva u 0ari)u* ;adni%i