Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
8 Tuir ita bo’ot nia hanoin, oinsa ita jere Fundu Petroliferu ho sustentavel? Sim
Wainhira reserva minarai menus no folin mina tun, bele ka lae ita kontinua
foti osan husi Fundu Petrolíferu ba Orsamentu estadu tinan-tinan ho
9 montante bo’ot? Bele
Bele ka lae Governu foti osan husi Fundu Petroliferu ba atividade balu maibe
10 la liu husi Parlamentu Nacional nia aprovasaun? Bele
Tuir ita bo’ot nia hanoin, iha ka lae setor produtiva seluk mak bele subtitui
11 rendimentu ba Estadu kuandu Fundu Petrolíferu ne’e hotu iha loron ruma? Iha
Importante ka lae ba Parlamentu Nacional atu asegura Fundu Petroliferu
12 labele hotu? Sim
Lae “Sim” bele esplika
Tuir hau nia kompriensaun konaba FP mak hanesan Tuir hau nia hatene konaba
riku soin timor nian, tan nee mak atu husi parte rendimentu sustentavel
relevante governo sira hodi loke campo de trabalho estimadu ne'e atu lao diak,
atu ema timor oan sira nebe'e mak akaba ona sira entaun presija iha parte
nia estudo sira iha interese atu asesu ba iha FP atu governo sira tenkii kopera
bele servisu malu ho diak oinsa atu
investe FP ne'e diak ati
nune'e bele fo benefisiu diak
ba povo sira
Tuir hau nia hatene konaba FP hanesan fundus ou Tuir hau nia komprensaun
riku soin TL nian ida nebee mak kada tinan ita bele konaba rendimento
halo balansu no hato ba governo hodi jere iha sustentavel katak; estimadu
Parlamento Nacional hodi hodi halo RSE 3% hodi finansia
dezenvolvimento ba TL tenke uja ba jerasaun agora orsamento geral ba estado ou
(OJE) kada tinan-tinan iha
Sim, Fundo husi Petrolifero ne'e atu hatan ba Rendimento sustentavel ne'e
nesesidade povo nian iha rai laran, entaun husi FP atu dehan katak; iha ema sei
tulun tebes ba rai Timor nian hare ba FP nian, tamba husi
fundos ne'e rasik mak bele
executa ba rendimento
sustentavel
tulun tebes ba rai Timor nian hare ba FP nian, tamba husi
fundos ne'e rasik mak bele
executa ba rendimento
sustentavel
FP mak riku soin petroleu nebe'e iha tasi okos no rai RSE mak investimentu nebe'e
okos nebe'e jere hosi governo ka instituisaun atu halao husi governo atu
hatama osan ba dezenvolvimento nacional hatama reseita ba nasaun
Sim, fundos/orsamento neebe ita hetan husi ita nia RSE nee valor rendimentu
riku soin minarai no husi gestão nebe halao husi ita estimadu osan nian nebee
nia governo antes hodi hetan osan calcula husi valor total FP.
Valor nee custo iha lei katak;
tenki uja deit 3% husi osan
(FP) ba OJE
Hau hatene no iha konhesemento oituan konaba Hau konhese oituan konaba
rendimento no gastus konaba FP rendimentu sustentavel
estimadu iha 3% hodi finansia
orsamentu Jeral estadu tinan-
tinan
3 4
bele maibe ho mekanismo ruma atu Relasiona ho ida ne'e, katak ita nia
jere ba nesessidades sira seluk iha rai governo no ita nia nacão sei hetan
laran. benefisio ba povo Timor
forte atu bele aplika iha grupu nia Sim, kuandu nafatin foti osan liu
laran atu nune'e governo sira mos husi RSE 3% bebeik sei fo afeita ba
tenki halo tuir, atu nune'e la bele ita nia orsamentu nebe'e mak sei
afeita ba ita nia orsamentu ne'e menus, kuandu guvernu uza osan
ne'e tuir sira nia hakarak nee la
tuir palu nebe'e mak sira
apresenta hodi foti osan ne'e.
Lae, tamba se bainhira maka tinan- Sim, hanesan ita timor oan hau
tinan foti ho 3% kada tinan ne'e hatene katak sei nafatin foti liu
desenvolvimento ba nasaun, maibe husi 3% kada tinan nee hau
nia desvantagem nebe boot iha hanoin ida nee afeita ona impacto
"futuru"tamba ita gosta mak foti nebe ladun diak ba ita nia
osan nebe boot, maibe ita lahare ba rain/nasaun ida nee
natureza mina rai nian, tan ne'e mak
RSE bele foti 2.45% kada tinan hodi
halo desenvolvimento ba rai laran
Labele tamba ita hare katak kada Tamba ita nia fundos ou
tinan fundos ne'e dala balun rendimento ne'e tun los, sei ita
rendimento tun dala balun sae, foti liu RSE hau senti sai questaun
entaun ita tenki hare mos ba boot tebes mai ita. Sei fo impaktu
rendimento, maibe tuir lei governo negativo maka'as ba balansu FP
katak bele foti RSE 3% maibe ita
tenke hare nia fundos no rendimento
Ida ne'e tenki jere ho diak no ho Ita presija hatene FP ne'e cada
fundos nebe'e mak ita rasik iha liu Trimestral atu nune'e bele jere
husi FP. osan ne'e ho diak
husi FP. osan ne'e ho diak
Bele, maibe tenki iha calculasão nebe Sim, karik laiha jestão nebe diak
diak hodi nunee bele recupera FP, sei hetan nafatin ita nia FP nebe
espesialmente retorno nebe'e diak iha
nee depende ba boa jestão ita nia
membro governo
Lae
5 6
Bazea ba investimento FP iha Hau hanoin diak tebes wainhira
merkadu katak tenki hadia sistema ita nia nacao infrenta maka
finansero nian, atu bele hapar ho ita ajuda ita nia osamento jeral
nia situasaun estado nian
Sim, tamba husi FP nebe'e investe Sim, tuir hau nia hanoin,
tiha ona iha merkadu finanseiru benefisiu nebe TL hetan ou
hanesan estrada, be mos, eskola, hasoru iha buat barak mak
eletrisidade etc suporta tiha ina
desenvolvimento Timor nian.
Hanesan estrada, eletrisidade
etc. nebee mai husi
investimentu FP
Sim, investimento nee nia objetivo Sim, karik lao ho diak, bele
atu hetan lucro, alem de minarai, ita sustenta no aumenta ita nia
mos hetan husi mercado finanseiro fundo
seluk
Buat neebe mak hau hatene konaba Tuir hau nia hanoin, benefisiu
investimentu FP iha mercadu neebe mak TL hetan husi
finanseiru mak hanesan bainhira iha investimentu iha mercadu
merkadu finanseiru sempre atu jere finanseiru mak hanesan TL
ho diak tuir nia dalan hetan
Husi parte finanseiru nian ne'e menus Tamba benefisiu diak mak TL
liu, tamba iha impaktu barak nebe'e hetan liu husi merkadu
mak halo, atu impede ba iha merkadu finanseiru mak atu fo suporta
finanseiru nian ba finanseiru Jeral ba Estadu
7 8
Relasiona ho ita nia investimento hirak ne'e Tuir hau nia hanoin ita tenki jere
barak moa sei wainhira kompania laiha ona FP ho sustentavel tenki tuir ita
kualidade, no fin kompania tenki mate nia finanseira nebe mak iha, atu
bele fo apoio nafatin ba ita nia
aktividades sira iha rai laran
Tuir hau ita investe barak liu, ita sei hetan Tuir hau oinsa ita jere FP ho
problema, tan ne'e ita presiza investe suatentavel, ita tenki kria lei
balansu deit ne'ebe forte atu nune'e labele fo
impaktu ba ita nia osan nee mak
hanesan wainhira governu sira
foti osan tenki selu fali ho ninia
funan atu nune'e bele aumenta
ita nia rendimentu nebe'e diak
ou sustentavel
Sim, em jeral buat nebe ema halo hanesan Sim, tuir hau nia hanoin, atu jere
iha desenvolvimento rekursu finanseira, FP, tenki hanoin kritiku barak atu
sempre iha nia risku nee bele sai risku ida halo perguntas. Atu bele halo
nebe mak boot ba nasaun bainhira fai lansu investigasaun ba buat nebe mak
iha ita hakarak halo ka ita iha
inisiativa atu fo
Sim, tamba ida ne'e tenki hare ba nia Ita tenki iha regras nebe'e mak
balansu husi impaktu positivu no negativu iha regoroso makas no tenki iha
konesemento nebe'e klean
konaba FP ne'e rasik
konesemento nebe'e klean
konaba FP ne'e rasik
Iha risku nee normal iha mercado OJE Tinan-tinan labele liu RSE 3%
finanseiro, importante mak tenki konese
companhia nee no nia desempenho iha
mercado, atu nunee hamenus risku
Iha risku bainhira ita investe barak liu iha Tuir hau nia hanoin oinsa atu
''asoens'' iha mercado finanseiro no ida ne'e jere FP ho sustentavel mak
mos sei laiha balansu ba buat neebe mak ita hanesan bainhira ita bele investe
investe nee ba nasaun seluk no bainhira
hanesan ita hetan ho FP neebe
mak ita hetan tiha ona nee no liu
husi ida ita bele jere fila fali ita
nia FP nee
Sim, iha risku quando la dezenvolve diak iha Tuir hau nia hanoin, oinsa ita
finanseiru mak sei fo risku boot ba jere FP ho sustentavel. Se
finanseiru wainhira ita utiliza ho diak, ho
konsiensia nebe moa, ho
responsavel, ho justo no lia los
atu bele fo resposta diak liu tan
ba nesecidade povo nian
Y=1
9 10 11
Relasiona ho ida ne'e katak Bele, maibe liu husi Tuir hu nia hanoin konaba setor
depende ba ita nia finanseira bele programa ka privadu seluk bele subtitui
kalae atu kontinua ho programa atividades sira seluk rendimentu estado, tuir hau nia
seluk hatene katak, relasiona ho ida
ne'e katak desizaun hotu husi
setor privado no mos ita nia
governo TL
Lae Lae
Bele, maibe tenke tun husi 3% Labele tamba FP laos Iha, tuir hau nia hanoin iha ita nia
atu la bele afeita ba privado ema ida nian rai laran ita iha riku soin barak
dezenvolvimento iha futuru nian. ka governo nian, NGO laos iha ita nia nasaun
Mais ou menus ita foti osan nee nian, maibe nee povo
presija hanoin ba aspetu hotu- TL nian ka riku soin
hotu iha futuru jerasaun foun Timor nian
nian tuir mai
Bele maibe ita tenki jere ho diak, Tamba ida nee tenki Ita nia rai laran nee iha rekursu oi-
tamba ida ne'e sei fo impaktu ba tuir nia dalan no guia oin maibe ita tenki iha tekniku
ita nia nasaun nee rasik sira tamba nee osan rasik no iha konesementu nebe'e
nebe'e mak atu hatan mak rasik konaba rekursu nee
ba nesesidade rai rasik
laran nian
ita nia nasaun nee rasik sira tamba nee osan rasik no iha konesementu nebe'e
nebe'e mak atu hatan mak rasik konaba rekursu nee
ba nesesidade rai rasik
laran nian
Depende nia retornu ba kofre Nee korupsaun Marmer, kafee, Ai kameli, Turismu
estadu sei ita investe ba buat
nebe'e fo retornu diak ba estadu
ka nasaun entaun diak
Lae Lae