www.yogacentar.

hr







Swami Narayanananda

TAJNE KONTROLE UMA




















Naslov originala:
Swami Narayanananda: The Secrets of Mind-Control

S engleskog preveo: Paolo Brajkovi Sadananda
Novi prijevod: Ana Kirin Vasudeva
Lektorirao: eljko anti Aniruddha

www.yogacentar.hr
2
Rjenik potraite na http://www.yogacentar.hr/rjecnik.html

www.yogacentar.hr
3
SADRAJ




PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 5
UVOD ........................................................................................................................................................... 6
ZAKON MORALNOG PONAANJA ................................................................................................. 9
BRAHMACHARYA (CELIBAT) ........................................................................................................... 13
HRANA I PIE ......................................................................................................................................... 17
DISKRIMINACIJA/RAZLUIVANJE I NEPRISTRANOST (VIVEKA I VAIRAGYA) ...... 21
ASANA ILI POLOAJ ............................................................................................................................ 25
MAHA BIJA MANTRA ILI JEDNOSLOG OM ........................................................................... 29
TAJNE MANTRA-JAPA ......................................................................................................................... 31
KAKO PRAKTICIRATI MANTRA JAP ............................................................................................. 33
POTREBA SIMBOLA U MEDITACIJI I KOD RAZMILJANJA O BOGU ............................ 36
MO VOLJE, NJENO GUBLJENJE I STJECANJE ....................................................................... 38
ELJA, NJEN UZROK I KONTROLA .............................................................................................. 42
MEDITACIJA ............................................................................................................................................ 48
MEDITACIJA NA OM ............................................................................................................................ 53
KONCENTRACIJA ................................................................................................................................. 56
PRANAYAMA ........................................................................................................................................... 61
RAD I OBOAVANJE ........................................................................................................................... 63
ZAMKE I OPASNOSTI .......................................................................................................................... 66
SAMADHI .................................................................................................................................................. 70
SR ............................................................................................................................................................... 80
KRATAK IVOTOPIS AUTORA ....................................................................................................... 83



www.yogacentar.hr
4

www.yogacentar.hr
5
PREDGOVOR
Ovu knjigu piem iz sljedeih razloga: prvo, neki zapadni studenti Yoge, koji su proitali
moje ve izdane knjige, posebno: Primarna mo u ovjeku ili Kundalini Shakti i Misterije
ovjeka, uma i umnih funkcija izrazili su elju da napiem knjigu o Raja Yogi koja bi se temeljila
na Yoga Sutrama Rishija Patanjalija, da bi se mogli upoznati s detaljima meditacije na razliite
elemente, i da bi stekli siddhi-je (natprirodne moi). U podnoenju tih zahtjeva izgleda da ta
gospoda ne poznaju i ne dre do opasnosti, omaka i padova s kojima e se suoiti stekavi
siddhije, a bez proienog i savreno kontroliranog uma i osjetila. S otkriem atomske bombe
cijeli svijet i civilizacija su na rubu potpunog unitenja ukoliko tzv. civilizirana nacija ne promijeni
svoje putove. Siddhiji su ak opasniji od atomske bombe. Ako ovjek koji jo nije obuzdao svoj
um i osjetila i rob je poude, pohlepe i mrnje, stekne siddhije podloan je njihovom
neracionalnom koritenju i na taj nain moe unititi druge, cijeli svijet i sebe. To je razlog zbog
kojeg je reeno da je obian ovjek koji posjeduje siddhije, opasnost ne samo za druge, nego i za
sebe, te da tako poveava svoje vlastite nevolje i progonstva, zajedno s onima iz svijeta.
Posjedovanje siddhija daje mogunost raspolaganja svim osjetilnim zadovoljstvima, a onog koji se
bezobzirno i bez ogranienja odaje uivanju bilo kojeg osjetilnog zadovoljstva eka krajnje
unitenje. ovjek s neistim umom i nekontroliranim osjetilima ne moe nikada ispravno koristiti
siddhije jer te psihike moi esto pogreno koritene uzrokuju neprocjenjivu tetu svijetu. Zbog
toga nas Spisi ponovo i ponovo opominju da se uvamo siddhija i drimo ih za neistou. Da bi
se izbjeglo iskuenje koje ide uz to, i opasnosti koje slijede, Rishiji su uvali praksu Yoge kao
tajnu. Te prakse su prema tome uene i prenoene od uitelja (Gurua) samo na vrijednog uenika,
a ne na bilo koga. Tako moj pokuaj kroz ovu knjigu nije da primamim ljude k Yogi s lijepim
obeanjima Siddhija, ve da iskrene Sadhake (duhovne aspirante) pravim putem vodim ka
krajnjem cilju.
Drugo: kad se prisjetim svojih mlaih dana, posebno borbe koju sam proao prije nego sam
pronaao istinsko duhovno vodstvo, bez prave knjige koja bi me vodila korak po korak ka
krajnjem cilju, prisiljen sam na zakljuak da mora biti jako puno iskrenih dua u borbi i tekoama
da duhovno napreduju zbog nedostatka pravog vodstva.
Za pomo takvim ljudima piem ovu knjigu.
Na kraju, ne nastojim kroz ovu knjigu predstaviti bilo koju odreenu doktrinu ili dogmu,
ve dati Istinu bez obzira na bilo kakvo razmatranje kaste, vjeroispovijesti, doktrine, dogme, spola
i sekte i stoga se iskreno nadam da e je traitelji Istine iskoristiti na najbolji nain.

Autor
Rishikesh, Himalaja, Indija, 2. veljae 1954.



www.yogacentar.hr
6
UVOD
Jastvo (Jivatman) je vladajui monarh u ivom tijelu, i Ono ivi jedino kao svjedok. Zamisli
da stoji mirno na obali jezera i da se tvoj lik reflektira na vodenoj povrini. Ti gleda i svjedoi
pokretima refleksije, ali nisi ni najmanje dirnut njima. Takav je odnos izmeu Jivatmana (Jastva) i
uma, osjetila, tijela i objekata osjetila.
Um je glavni instrument Jastva i dobiva svoje svjetlo i ivot od Jastva. Jastvo spoznaje svijet
kroz um. Um spoznaje svijet kroz pet grubih i pet suptilnih osjetila. Obian um ne moe
poznavati svijet bez pomoi osjetila, a osjetila ne mogu djelovati sama od sebe i poznavati svijet
bez uma. Um je taj koji pokree osjetila i skuplja sve vrste iskustva, tj. on prima i razumijeva
razne zvukove kroz ui, on prima razne dodire kroz kou, on uoava razne oblike i boje kroz oi,
on kua razne stvari kroz jezik i mirie razne ugodne i neugodne mirise kroz nos. Tako u stanju
budnosti um se navezuje na razliita osjetila i njihove mnogobrojne objekte i pokree ih sve bez
odmora i predaha. Kroz te beskrajne aktivnosti, njegova prvobitna istoa biva unitena, a
njegove velike moi se rasipaju. Ono to su mjehurii i valovi mirnoj vodenoj povrini jezera to
su elje i misli mirnom i vedrom umu. Bezbrojne elje i misli su te koje ine um nemirnim, slabim
i neistim. Takoer, te misli i elje ine da on zaboravlja Pravu Prirodu Jivatmana (Jastvo). Ta
tenja uma da se okree prema van, ta uznemirenost mora biti sprijeena i kontrolirana ako se eli
stei pravi mir, blaenstvo i pravo znanje Jastva. Samo kad je vodena povrina ista, mirna i
nepomina, moe jasno vidjeti svoj pravi odraz, ali kada je uznemirena ili je voda prljava ne
moe se uhvatiti jasan odraz. Slino tome, sve dok se um ne uini istim, jednousmjerenim i
mirnim, ne moe se dobiti uvid u vlastito pravo Jastvo.
Sloboda, Mir i Blaenstvo su tri ideala za kojima tei ovjeanstvo u ovom svijetu. Svuda je
grozniav lov za njima, ali samo nekolicina zna kako da ih ostvari u pravom smislu. Ogromna
veina bia odabere krivi put i dovede se do ropstva umjesto slobode i do jada umjesto
blaenstva. Uivanje osjetilnih zadovoljstava i Mir su kao antipodi. Jedno ponitava drugo, um ne
moe nikada stei istou i smirenost kroz navezanost na osjetila i njihove objekte.
Ali svijet je lud za osjetilnim zadovoljstvima. Niti jedan dan ne proe, a da se nove stvari ne
otkriju ili izume za velianje naeg nepokornog uma i osjetila. U ludom traenju sree i mira,
devedeset i devet posto ljudi propada idui krivim putem. Mnogi nadajui se protiv svake nade i
bez najmanjeg pojma vieg boanskog ivota postaju pravi robovi svog uma i osjetila. Kontrola
uma je nemogua bez kontrole osjetila. Ta dva procesa moraju slijediti jedan drugog u svrhu
ostvarenja eljenog savrenstva.
Nema uitaka bez koncentracije uma. To dvoje ide zajedno. Um se lako koncentrira na
stvar koju netko eli, voli i privren joj je. Ta vrsta koncentracije nazvana automatska
koncentracija je visoko razvijena u svim ivim biima, od ljudi do kukaca i niih oblika ivota.
Mala usporedba e dokazati istinitost tog razmatranja. Kada volimo odreenu osobu ili stvar ili
smo privreni nekom objektu, na um ivi konstantno u tom objektu i koncentrira se automatski
na taj objekt. Kada smo u stanju uivanja bilo kojeg od naih osjetila, na se um automatski
koncentrira na dotino osjetilo i njegov objekt. To je suvie jasno da ne treba daljnje razraivanje.
Takoer se i kod ivotinja i niih kukaca dogaa taj fenomen. Kad doe sezona parenja ivotinje
postaju lude od elje i njihovi umovi se potpuno apsorbiraju u seksualnim zadovoljstvima, te tako
oni zanemaruju glad, e pa ak i smrtnu opasnost. Muki i enski insekti se zdruuju sate i dane
zajedno bez imalo hrane i jako esto propadaju u tom stanju. Automatska koncentracija uma
dogaa se takoer u raznim drugim djelima. Gdje god da je interes tu je i koncentracija uma.
injenica je da interes, srea i uivanje idu s koncentracijom uma.

www.yogacentar.hr
7
Sad, ono to je poeljno, je voljna koncentracija uma. ivotinje i kukci nisu za nju
sposobni. Transformacija automatske koncentracije uma koja je u svim biima instinktivna, bilo
viim ili niim, u voljnu koncentraciju nije lagan zadatak. On zahtjeva herkulske napore. Ona se
mora razviti polako, ali sigurno, redovitom i sistematskom praksom kroz mjesece i godine. I
jedno ljudsko bie puno revnosti, strpljenja i iskrenosti svrhe moe je ostvariti.
Ali zato se moraju kontrolirati um i osjetila, a ne uivati ih potpuno? Bog nam je dao ta
osjetila i trebamo nastojati da ih do kraja iskoristimo. Gdje je neophodnost njihovog
kontroliranja? To je zapravo prirodno pitanje. Odgovor je: uivaj svoja osjetila i njihove objekte i
to ini jedino kao gospodar, a ne kao rob. Nemoj postati bespomoni rob uma i osjetila. Neka to
dvoje djeluje po tvojoj komandi. Koliko mukaraca i ena mogu tako initi? S druge strane, kako
bijedni postaju ljudi mueni silovitim eljama i emocijama kao to su ljubavna slast, pouda,
mrnja, ponos, ljubomora, tuga, itd.? Koliko ljudi moe sabrati svoje umove kad se takve emocije
manifestiraju u estokom obliku? Pod impulsom tih snanih elja i emocija kakva se samo
neasna djela svakodnevno ine? Kakvi su sve grijesi svakodnevno poinjeni u ime osvete i zbog
zadovoljenja svjetovnih elja i emocija? I zar se svakodnevno ne ini neprocjenjiva teta svijetu i
ovjeanstvu kroz mnogobrojne zle elje, misli i djela? To je zapravo mrana slika koja proizlazi
iz ludog i ropskog uivanja osjetila. Onda zar nije poeljno prakticirati kontrolu nad umom i
osjetilima? Nema drugog puta za postizanje istinite i vjene sree. Probaj obuzdati svoj um i
drati ga slobodnim od elja i misli bar za nekoliko minuta. Tada e vidjeti kako je nemiran i
koje sve bezbrojne zapjenjene elje i misli navaljuju u valovima unutar tebe. Tvoja e krajnja
bespomonost u tom pogledu takoer postati oita.
Uobiajeno je kod svjetovno-umnih ljudi i takozvanih voa da priaju mnogo gluposti i
pridaju si ulogu voenja ljudi i nacija, ali oni alosno zanemaruju kontrolu nad umom i osjetilima.
Kad su oni sami robovi uma i osjetila ne mogu nikada voditi druge pravim putem, jednostavno je
apsurdno to oekivati od njih. Njihovo ponaanje je kao kad bi prosjak pozvao stotine ljudi da im
da milostinju. To je zbog nedostatka pravog vodstva i istinskih voa. Kad bi ljudi bili mukarci i
ene od karaktera i kad bi sve voe bile osobe sa savrenim vladanjem nad umom i osjetilima ne
bi bilo toliko nevolja i progonstava u ovom svijetu.
Nema vee dobiti za ovjeka od kontrole nad svojim umom i osjetilima. To je najvee
blago za kojim se moe teiti. Posjedovanje ogromnog bogatstva ne moe usreiti ovjeka, ako
on ostane samo lutka u rukama uma i osjetila. S druge strane, ovjek koji je u stanju provoditi
kontrolu nad svojim umom i osjetilima, ostaje miran i sretan, a da ne posjeduje ni jedan novi.
Savren ovjek sa savrenom kontrolom nad svojim umom i osjetilima moe sve zaboraviti, moe
se liiti svih elja, misli ili emocija voljno u bilo koje vrijeme i uiniti svoj um slobodnim od svega.
Takav ovjek uiva vjeni mir i blaenstvo, kree se okolo neustraivo sa snanim umom i stjee
dugovjenost. Konstantnim javljanjem estokih emocija ovjek postaje rtva raznih mentalnih i
psihikih bolesti. Kad se estoka emocija pojavi u umu ona proizvodi kemijske promjene u tijelu,
donosi gr i ubija milijune krvnih tjeleaca. Kad se takve snane emocije javljaju uestalo, ovjek
pati od razliitih bolesti iza kojih slijedi preuranjeno starenje, pa ak i smrt.
Prava sloboda, mir, snaga i blaenstvo mogu se postii jedino kroz kontrolu uma. Kontrola
uma dakle osigurava dugovjeni ivot. Ona poveava mo memorije i izotrava intelekt. Ona je
tajna uspjeha u bilo kojoj sferi ivota i uenja. Gdje god je stvarna veliina, gdje god da je
nadnaravno isticanje intelekta, tu je u pozadini kontrola uma. Uivanje osjetilnih zadovoljstava ne
vodi stvarnoj srei. Kad bi to bilo drugaije, ivotinje bi bile daleko superiornije ljudskim biima.
ivotinje i nia stvorenja znaju samo jesti, piti, raati i spavati, one nemaju vieg cilja u ivotu i
nemaju odgovornosti. Ako se ovjek orijentira na taj nain ivota, ivot osjetilnih zadovoljstava,

www.yogacentar.hr
8
onda nije bolji od jedne ivotinje. Istinski reeno, bio bi i gori. Za razliku od ljudi, divlje ivotinje
rijetko obole, one uivaju dobro zdravlje s velikom izdrljivou. Kako je takav ovjek uistinu
bespomoan! Prema tome, za duhovan i materijalan rast i uspjeh i za uivanje stvarnog mira i
sree, kontrola uma i osjetila nije samo poeljna ve je i neophodna. Na kraju, um je jako suptilna
stvar, on nema vlastitog oblika i boje. On poprima oblik i boju objekta naih misli i elja. Mi smo
ono to su od nas uinile nae misli. to mislimo, to i postajemo. Ako netko stalno misli na
osjetilna uivanja i druge zle stvari osuen je na vjeno prokletstvo. Suprotno, ako netko ispravno
djeluje, njeguje dobre, plemenite i podiue misli i elje, on moralno raste i uiva stvarni mir i
blaenstvo. injenica je da svijet nije nita drugo nego projekcija naeg vlastitog uma. Nae
blagostanje ili jad, nae zadovoljstvo ili boli, sve to ovisi o naem umu. Kroz prikladnu vjebu i
paljivu kontrolu uma moe se uivati samo nebo blaenstva ba u ovom ivotu i ba u ovom
svijetu. Zamisli ovjeka sa jakom glavoboljom ili grevima u trbuhu. U stanju budnosti bol je
neizdrljiva i ovjek je nemiran i ak glasno jaue. Ako ode spavati sa ili bez pomoi nekog lijeka,
on zaboravlja bol, iako ona ustraje. to je s njegovim tijelom i bolom za vrijeme spavanja? Zato
on to ne osjea dok spava? To je zbog toga to on u snu odvaja um od tijela i njegovog bolnog
dijela. U snu um automatski uranja u Jastvo koje se nalazi u duhovnom sranom centru (na
desnoj strani grudi) i to je odgovor zato on ne osjea tijelo za vrijeme sna. U stanju budnosti um
boravi i djeluje u modanom centru i povezan je s tijelom i osjetilima. ak i u stanju budnosti,
ako netko zna kako da kontrolira um i kako da ga odvoji od fizikog tijela i osjetila po volji, on
moe uivati savreni mir i blaenstvo. Napadi otre boli, duboke tuge, velikih gubitaka i bilo koja
druga vrsta teke nesree ne mogu omesti ili uznemiriti takvog ovjeka. Tako kontrola nad umom
i osjetilima pomae ovjeku da ostvari neizmjernu dobrobit u ivotu. Nije mogue bilo kakvo
usporeivanje izmeu vjenog blaenstva koje proizlazi iz kontrole uma i prolaznih ulnih
zadovoljstava izvuenih iz osjetilnih uivanja.
Da bi se uivao stvarni mir i blaenstvo mora se kontrolirati um, mora se provoditi
kontrola nad svim osjetilima, a da bi se kontrolirala osjetila, treba se striktno drati zakona
moralnog ponaanja, celibata i briljivo paziti na hranu, pie, mjesto boravka i drutvo. Asane
(poloaji) i Pranayame pomau takoer u voljnoj koncentraciji. Kako se meditacija i koncentracija
trebaju prakticirati i kako Mantre i simboli pomau koncentraciji potpuno je obraeno u
sljedeim poglavljima.

www.yogacentar.hr
9
ZAKON MORALNOG PONAANJA
Istinitost, neubijanje, nenasilje, ne-kraa, zadovoljstvo, istoa, nesebinost, velikodunost,
samilost, sluenje potrebitima, bespomonima i bolesnima, siromanima, svojim starijima i svom
Uitelju, pokornost, kontrola govora, ljubav prema svim stvorenjima i dranje uma slobodnog od
okova poude, ljutnje, pohlepe, zaluenosti, ponosa, mrnje itd., ine zakon moralnog ili etikog
ponaanja. injenica je da je svaka elja, misao i djelo koje nekom samom donese dobro, a
takoer i drugima, moral. Cilj i kraj etike ili moralnosti je da uine ovjeka istim, svetim,
miroljubivim i sretnim. Moralni zakon je sam temelj na kojem poiva ogromna struktura religije,
vlasti i civilizacije. Nepoten, zao i nemoralan ovjek ne moe postii napredak u religiji. Sve
religije, velike i male, propovijedaju istu doktrinu istoe, svetosti i ednosti. Svi veliki ljudi svih
religija, svih vremena i klima, ivjeli su ist i savren ivot i propovijedali su isto evanelje istine,
nenasilja i sluenja. Sve vladavine imaju jedan te isti cilj, da uine svoje podreene dobrima,
istima, miroljubivima, uspjenima i sretnima. Cilj same civilizacije je takoer isti da uini
ovjeka blagim, ljubaznim, punim ljubavi, ednim, istim, uspjenim, miroljubivim i sretnim.
Tako u etici lei klju ljudskog napretka i svjetskog mira i sree.
Kad bi svi ljudi bili dobri, ljubazni i milostivi, kad bi svatko znao kako da potuje i cijeni
bogatstvo, vlasnitvo, enu i keri drugoga i kad bi svatko bio istinit, edan i nesebian, gdje bi
bila neophodnost vlada kraljeva, predsjednika, diktatora ili ministara? Kad bi svi mukarci i ene
bili moralno jaki i savreni, gdje bi jo trebalo sudnica, sudaca, inovnika, pravnika, policije i
zatvora? Kad bi sve nacije bile dobre i obzirne i kad bi njihovi vladari bili mukarci i ene od
karaktera, gdje bi bila potreba za vojnicima, bombarderima, borcima, atomskim i H-bombama?
Gdje se takozvane civilizirane nacije i civilizirani ljudi zaista nalaze? Sa svim hvalisanjem njihovih
civilizacija, materijalnim napretkom, velikim otkriima i izumima, postavlja se pitanje da li su oni
zaista napredovali u moralnom rastu? Kako vidimo, nacije dananjice nisu uinile pravi napredak.
One su jedino izumile instrumente za svoje vlastito unitenje. To je upravo kao kad se malo dijete
igra otrim sjeivom. Ljudi dananjice su ekstremno sebini i senzualni, svi njihovi izumi imaju
svrhu velianja njihovih tjelesnih osjetila, oni su zaboravili cilj i kraj ivota. Oni teturaju za mirom
i sreom u osjetilnim zadovoljstvima umjesto da ih nau u samo-kontroli.
I prirodno, religija je degenerirala. Mnogi religiozni voe i sveenici su postali isti
propagandisti. Oni ude za imenom i slavom, ele poveati broj svojih sljedbenika bez i najmanje
brige o njihovom moralnom rastu. Pribjegavaju svim vrstama sramnih djela, te postaju sebini i
neosjetljivi. Ti sveenici i voe zavode svoje sljedbenike i ine od njih fanatike. Vrana voli svoje
mlade i dragovoljno riskira vlastiti ivot da ih spasi kada su u opasnosti, ali ista ta vrana bez
milosti trga u komade mlade drugih ptica, ma kako lijepi bili. Tako fanatini sveenici i njihovi
sljedbenici nemaju ni najmanje simpatije i tolerancije za sljedbenike drugih sekti, ma kako oni bili
dobri i plemeniti. Oni su zaboravili stvarni cilj i objekt religije, zanemarili su poruku njihovih
osnivaa. To je samo zbog nedovoljnog moralnog rasta ljudi i nedostatka moralnosti u njihovom
vladanju. Iz istog razloga je proliveno toliko krvi u ime Boga i religije, ali kad bi se sve razliite
religijske sekte okrenule ka moralnosti i kad bi se njihovi sveenici i sljedbenici moralno usavrili,
cijeli svijet pretvorio bi se u pravo nebo. Ali jao! Iako razliite religije imaju isti cilj i ideal, te isto
poslanje koje imaju ispuniti, sve su veoma jadno promaile jedan vodei princip ivota
neophodnost striktnog slijeenja zakona o moralnom vladanju za ljudsko blagostanje, mir i
napredak.
Kao to je ve reeno, to se isto odnosi na razliite vlade u svijetu. Cilj vlade je da ouva
prava i vlasnitvo svojih ljudi, te da ih uini blagima, civiliziranima, progresivnima i sretnima. Da

www.yogacentar.hr
10
bi u tome uspjele, stvorile su razliite slube. Pitanje je da li su ljudi sretni, tj. je li itav dravni
aparat pripomogao ljudskoj srei? Jesu li ljudi postali miroljubivi? Ne. Svugdje je toliko mnogo
nezadovoljstva, ljudi eznu za mirom i sreom koje nema nigdje. Postalo je moderno da neki ljudi
radi imena i slave osnivaju svjetske organizacije mira, svjetske religiozne organizacije, itd.
Svakodnevno negdje iznikne neka nova organizacija imenovana kao svjetska. Usprkos tim
brojnim mirovnim pokretima i organizacijama svjetskog mira, pravi mir i srea za cijelo
ovjeanstvo ostaju samo san pred moguom prijetnjom treeg svjetskog rata. Ako detaljno
analiziramo uzroke neuspjeha tih organizacija vidjet e se da njihovi voe i osnivai nisu ljudi od
karaktera. Oni nisu uvrstili sebe u moralnosti. Nisu obuzdali svoje umove i osjetila. Njihova
djela se temelje na sebinim motivima kao to su npr. velika skrivena elja za imenom i slavom.
Ljudi s takvim stanjem uma su nesposobni da stvarno slue ljudima i svijetu. Duhovni aspirant
koji se nastoji usavriti u kontroli uma ostavlja bogatstvo, udobnost, itd. nakon nekog vremena
teke borbe; ali elja za imenom i slavom mu se neumorno vraa. Tu elju je stvarno najtee
obuzdati i ostaviti, a mogue je jedino kroz jako detaljnu analizu uma, njegovo kontroliranje,
mijenjanje i postavljanje neprestano na pravi put. Bez iskorjenjivanja te sveprisutne skrivene elje
nitko ne moe vriti pravu slubu bilo koje vrste. injenica jest da je postati istinski voa stvarno
teak posao. Onaj koji je rob svog uma i osjetila, koji je motiviran eljom za imenom i slavom, i
koji je sebian, ne moe nikada voditi druge. Pod takvim vodstvom svijet ne moe biti drugaiji
nego ovakav pun nezadovoljstva i bijede. Ono to svijet istinski treba su voe pravog kalibra.
Kad bi kraljevi, predsjednici ili diktatori razliitih zemalja, zajedno sa svojim vodeim
suradnicima, bili mukarci ili ene od karaktera, moralno snani i savreni, bili bi u stanju da uine
ogromno dobro cijelom svijetu. Svijet bi tada uivao savreni mir, sreu i uspjeh. Ali kada ti na
samom vrhu rangirani ljudi padnu kao rtve mrnje, ljubomore, nepotenja i nemorala itd., koliko
tete uzrokuju svijetu. Kad se inteligentan i beskrupulozan ovjek s ogromnom vlau u svojim
rukama pretvori u podmuklu ljudsku zvijer on moe uiniti neprocjenjivu tetu svijetu i
uzrokovati nezamislivu pusto. Divlja i krvolona ivotinja sa svom golom okrutnou moe
unititi samo nekoliko bespomonih ivotinja, dok jedan inteligentan, moan, ali besprincipijelni
voa zavaran ego-om ili interesima njegove zemlje i zavitlan ljubomorom, pohlepom i bijesom,
moe unititi mir cijelog svijeta i stvoriti pakao na zemlji. Dravnitvo je sada ogrta za licemjerje,
traenje samo za sebe i obmanjivanje na tetu svijeta. Ve smo preivjeli dva velika i strana
svjetska rata unutar kratkog vremenskog perioda od dvadeset godina. Pogledajte samo to su
uinile tzv. velike nacije u ta dva velika poara. Uz pomo znanosti izumili su strana oruja,
avione, tenkove, bombe, pa ak i atomske bombe i koristili ih slobodno ne samo na borcima, ve
i na bespomonim civilima i ubijali tisue bespomonih starijih mukaraca i ena, bolesnika,
trudnih ena, djevica, djeaka, djevojica i djece. Unitili su mnoge gradove i uinili ivot stranim
ne samo u borbenim podrujima ve isto tako i u drugim dijelovima svijeta. I nitko se nije
pokajao za kaos i unitenje koje je prouzrokovano. Naprotiv, neki od njih su se ak i ponosili
gnusno izvedenim unitenjem i ponienjem nanesenim njihovim neprijateljima dozvoljenim ili
nedozvoljenim sredstvima. Takav je mentalitet vodeih ljudi 20. stoljea. Ta vrsta vulgarnog
ratovanja, s hladnokrvnim ubijanjem nevinih starih ljudi, trudnih ena, djevica i djece i iznenadno
unitenje njihovih ognjita, domova i posjeda bilo je neznano u starim vremenima, osobito u
Indiji. U danima koji su davno proli u Indiji zaraene vojske su se susrele na oznaenom bojitu.
Poraena vojska je prihvatila poraz i njen kralj je obino postao podanik i tu borba zavrava.
Pobjednika vojska je rijetko uznemiravala poraene subjekte. Zapravo ih je tretirala ljubazno i
humano. U usporedbi s tim, ono to smo vidjeli u nedavnim ratovanjima nije nita drugo nego

www.yogacentar.hr
11
barbarstvo. Ratnik u drevnoj Indiji ne bi nikada upotrijebio oruje protiv ene ili djeteta. Viteki
Katrija bi prije umro nego izvrio takvo neasno i sramno djelo.
Ovdje nee biti na odmet prisjetiti se primjera iz nedavne povijesti Indije i pokazati na to
je spremna diplomacija i dravnitvo u modernim vremenima. Neka to potakne svjetske voe da
zastanu i obazru se na svoje odgovornosti i dunosti i da se zapitaju Kuda?
Javno je obznanjeno da je britanska vlast donijela slogu i sklad meu mnogim zaraenim
vjerama u Indiji. Tono da su samo trideset godina unazad te razliite zajednice ivjele sretno
jedna pored druge, kao lanovi jedne obitelji. Tada je izraen otvoren zahtjev za Swarajya-om, tj.
slobodom. Razliite zajednice su si pruile ruke za ostvarivanje tog zahtjeva. Prvi svjetski rat je
poeo 1914. i britanska vlada je uvukla Indiju u rat lijepim obeanjima Swarajye, nakon to rat
bude dobiven. Rat je zavrio 1918., a Indija je osloboena iluzije, jer je umjesto Swarajye dobila
Rowlatt akt (po kojem je svaki sumnjivi Indijac mogao biti pritvoren i bez suenja baen u zatvor
na neodreeno vrijeme) kao nagradu za velike rtve u ljudima, novcu i robi. Kad su se
miroljubivo sakupili ljudi u Punjabu bez obzira na vjeru, kastu, spol i dob, zajedno u Jalianwala-
Bagh-u u Amritsaru da protestiraju protiv te velike nepravde, mnogi su nemilosrdno pobijeni
vatrenom paljbom, a preivjeli su morali puzati na sve etiri kao krdo ivotinja du ulice. U
krajnjem zaprepatenju ljudi su bezumno trali i mnogi su nali vodeni grob u izvoru pored tog
mjesta, dok se nemilosrdna pucnjava naslijepo nastavila. Umjesto da kazni krivce, britanska vlada
je opravdala lapsus kao pogreku suenja, oprostila im i sigurno ih prevela u Englesku. To je
dovelo Gandhija na pozornicu i on je zapoeo sa pokretom ne-suradnje, na koji su sve razliite
zajednice u Indiji odgovorile punim entuzijazmom. Britanska vlada se tada u sebinom interesu
bacila na politiku zavadi pa vladaj i slijedila je beskrupulozno. Rezultat je bio udesan. Hindusi,
muslimani, sikhi i drugi, poeli su juriati jedni na druge. Fanatine i nepismene mase, potpuno u
neznanju o Karmi i Dharmi, ovisile su potpuno o svojim sveenicima i uiteljima koji su ih vodili,
a britanski imperijalisti nisu prezali od raspirivanja ognja mrnje na sve naine. Lokalne pobune
su pomraile atmosferu Indije, a Muslimani su bili poduprti u borbi protiv opeg zahtjeva za
slobodu. U velikoj herojskoj borbi za slobodu, mnogi veliki Indijci - hindusi, muslimani, sikhi
(neka im Due poivaju u vjenom miru!) su rado poloili svoje ivote. Mnogi su pomrli u
zatvorima, a mnogi su stradali od neljudskog tretmana i neizljeivih bolesti; ali borba za slobodu
je nesmanjeno nastavljena i uzrokovala nemalo glavobolje vlastima.
Onda je poeo Drugi svjetski rat 1939. Ponovo je Indija primorana sudjelovati u europskim
konfliktima, usprkos njenoj nesklonosti da alje svoje ljude i materijal te da doprinosi novcem. Ali
uskoro nakon to je okonao taj rat 1945., situacija se razvila tako da je britanski imperijalizam
bio prisiljen ostaviti Indiju i ona je postala slobodna zemlja. Ali prije nego to su ostavili Indiju
odgovorni britanski slubenici su tako uspjeli manipulirati stvarima da im je polo za rukom da
Indiju rascijepe na Hindustan i Pakistan. Mahatma Gandhi je odluno stajao protiv razdiobe
Indije. Ali iskreno sumnjajui da bi i vea zla mogla zadesiti zemlju ako britanski slubenici due
ostanu, indijske voe su se nerado sloile oko razdiobe svoje zemlje. To je bilo 1947.
Prije nego to su napustili obale Indije Britanci su bili dovoljno paljivi da poduzmu sve
mjere opreza za sigurnost svojih graana, ali su alosno zanemarili (i objavljeno je, svrsishodno)
da uine mjere opreza u svrhu ouvanja ivota i imanja manjina u dvije novostvorene drave.
Takoer je javno obznanjeno da su britanski slubenici imali uea i potpirivali holokaust koji je
slijedio njihovo povlaenje. Kako god, najsramniji i najnehumaniji zloini koji su izvreni,
poinjena hladnokrvna ubojstva, i masakri, namjerna potpaljivanja, pljake, otmice i silovanja,
suvie su nemilosrdna i zgraavajua da budu u detalje zapisana. Lokalni fanatizam je bjesnio na
obje strane granice dok Mahatma Gandhi nije podigao jasan poziv i postigao da ljudi Indije uvide

www.yogacentar.hr
12
svoju zabludu. Da nije bilo njega 40 milijuna muslimana i hindusa bilo bi izbrisano s lica zemlje.
Kako su ve milijuni hindusa i sikha bili zaklani u Pakistanu, Gandhi je uspio u herkulskom
zadatku stavljenom pred sebe, ali je to morao platiti skupo vlastitim ivotom.
Grozni i tragini sluajevi gore navedeni pokazuju do koje su granice beskrupulozni voe i
dravnici spremni ii da zadovolje svoje osobne, ili nacionalne interese, voeni bijesom i
zlonamjernou prema protivnicima i s krajnjim nemarom prema svim pravilima etike i morala. I
stvarno, ovjek je gori od ivotinje kad je on ivotinja.
Na kraju dolazimo do odgoja i civilizacije. Moderan ovjek naziva se obrazovanim i
civiliziranim. On naziva svoje pretke barbarima jer misli da je napredovao u znanosti i otkrio tako
mnogo drugih stvari. Ali pogledajmo gdje se on stvarno nalazi. Tono je da su podignuti ogromni
prenatrpani gradovi s milijunima stanovnika. Tono je da su izgraeni fino asfaltirani putovi,
vlakovi, tramvaji, motorna kola, ak i avioni su izumljeni, i vrijeme i udaljenost su osvojeni.
Otkriem telegrafa, telefona i radija mogua je komunikacija s drugima u svim dijelovima svijeta.
U medicinskoj znanosti postignuta su vrijedna otkria i povean je raspon prosjenog ljudskog
ivota. U poljoprivrednoj proizvodnji se napredovalo i prinosi su se umnoili. Divovska
postrojenja i mlinovi su podignuti svugdje da opskrbe ovjeka najfinijim tekstilom, alatima i
drugim artiklima za svakodnevnu upotrebu. Usporedo s tim izumljeno je jako razarajue oruje
kao automatske puke, puke dalekog dometa, tenkovi i bombe razliitih vrsta, kulminirajui s
atomskim bombama, H-bombama i sl. Ali sa svim tim, je li moderan ovjek sretan? U potrazi za
sreom on se ve skoro istroio, ali stvarna srea je jako daleko kao uvijek. Nikakav iznos
vanjskih uitaka ne moe uiniti ovjeka sretnim. To je razlog zbog kojeg su u drevnoj Indiji
moni vladari ostavljali svoje krune u potrazi za istinskim i vjenim blaenstvom. Pravo
blaenstvo lei u kontroli svog uma i osjetila i u dolasku licem u lice s krajnjom stvarnou. Ali
moderan ovjek je to zaboravio i postao je sluga svojih osjetila. Moderan kralj ili vladar e ostaviti
svoj tron radi ene, ali nee nikada ni pomisliti da uini taj korak u potrazi za Vjenim mirom i
sreom. Obmanjivanje, prijevara, sebinost, krivo svjedoenje, klevetanje, laganje, razuzdanost,
nepotenje, crna trgovina itd. sada su zajednike crte prosjenog svjetovnog mukarca ili ene.
Jedi, pij i veseli se je njegov slogan, nema vieg cilja u ivotu osim osjetila. Njemu je etiki
zakon zapeaena knjiga. U mnogim sluajevima ovjek je ak gori od divljih ivotinja. Moderne
udobnosti su ga uinile izbirljivim i mlakim, izgubio je mo izdrljivosti i samokontrole, ne moe
se oduprijeti tekoama i bolestima. On dobro jede, dobro pije, dobro ivi i dobro se odijeva, ali
kako je rob svog uma i osjetila jako je nesretan usprkos materijalnim udobnostima. Kako je
reeno, cilj odgoja ili civilizacije da uini grijenim, senzualnim, sebinim, nemoralnim i
nesretnim, mora se smatrati manjkavim i krivim. Pravi odgoj i civilizacija moraju osposobiti
ovjeka da razluuje izmeu dobrog i loeg, opskrbiti ga voljom i moi da odabere i slijedi istinu
bez obzira na sve.
Ukratko, moralnost i etika moraju biti samo osnove ljudskog vladanja, koje e slijediti
svjetski mir i ljudska srea i napredak, kao to dan slijedi no. Svjetske nacije bi prema tome
trebale dati odgovarajuu panju izgraivanju karaktera u kolama i univerzitetima i odrediti
zajedniki zakon moralnog ponaanja kojeg bi se trebalo striktno drati. To je najlaka i
najefikasnija metoda reformacije, tako da dolazee generacije mukaraca i ena mogu biti
ispravno obuene da bi se ispravile greke koje moderni ovjek prihvaa i dragovoljno im se
klanja.

www.yogacentar.hr
13
BRAHMACHARYA (CELIBAT)
(Brahmacharya ili celibat je znanstveno i temeljito obraena u mojoj prvoj knjizi: Put k
miru, moi i dugom ivotu. Ovdje u iznijeti samo neophodnost brahmacharye. Oni koji su
zainteresirani za to podruje i ele vodstvo uinit e dobro ako proue tu knjigu).
Brahmacharya je vaan element u zakonu etikog ponanja. To je najvitalniji i najefikasniji
instrument kontrole uma. Ustvari misliti o kontroli uma bez nje je nemogue. Kako je tuno ona
zapostavljena ovih dana, to i je najbolnija crta modernog ivota. Ako netko slae, ak i ako tajno
ubije, moe izbjei kaznu dok ne bude otkriven. Ali se ne moe izbjei gubitak vlastite fizike i
mentalne energije koji gotovo istovremeno slijedi ako se ak i tajno poini seksualni odnos ili
samozadovoljavanje. Za one koji tee da postignu savrenstvo u Yogi i one koji ele stei viu
koncentraciju uma, provoenje striktne Brahmacharye je neophodno. Kontrola uma i kontrola
seksualne energije idu zajedno. Od svih osjetilnih uivanja u zrelom ovjeku seksualno uivanje je
najmonije i najsnanije. Svaki seksualni uitak donosi kaos u sistem i dovodi do ogromnog
gubitka fizike i mentalne energije. To je jedinstvo izmeu Shive i Shakti u njihovoj gruboj formi.
Jedinstvo izmeu njih u njihovom uzronom stanju je blaenstvo Samadhija. Seksualna energija je
pravi sok tijela te da bi se sauvala istoa i krepost, vitalnost uma i srca, dobila divovska mo
volje i um uinio istim, suptilnim i jednousmjerenim, ta energija mora biti sauvana i pretvorena
u veliku mentalnu mo nazvanu Ojas Shakti. Ako ovjek ne sauva tu energiju ne moe stei
savrenu kontrolu nad svojim umom. Veliina i natprirodne moi su mogue jedino kad netko
svjesno ili nesvjesno uspije odravati striktni celibat.
Gubitak ostvaren u svakom seksualnom uivanju je nepopravljiv. Energija potroena u
svakom seksualnom odnosu je jednaka onoj koliini koja se potroi u 24 sata tekog mentalnog
rada i 72 sata tekog fizikog rada. Tako ovjek koji je rob poude ne moe uivati koncentraciju
ni mir uma. On ili ona pate od rastresenosti, nikad zapravo ne napreduju i obino su kukavice. Ali
onaj koji je sam utemeljen u Brahmacharyi u misli, rijei i djelu, sjaji kao podnevno sunce i zrai
veliku mo. Svaka rije i svako djelo takvog ovjeka ima veliko znaenje i veliki efekt.
Brahmachariji su stvarno ljudi koji su prava sol zemlje.
Neumjerenost u gubljenju seksualne energije dovodi do raznih bolesti i uzrok je preranog
starenja i smrti. to se vie te energije rasipa, to krai postaje ivotni vijek. A striktno odravanje
Brahmacharye osposobljava ovjeka da uiva savreno fiziko i mentalno zdravlje i osigurava
dugovjeni ivot. Mnoge bolesti za koje je potrebno dugo lijeenje kod obinih ljudi, lako se i
brzo lijee kod Brahmacharija. Svaki fiziki i mentalni rad kao uzimanje hrane i pia, hodanje,
govorenje, miljenje itd. uzrokuje vei ili manji gubitak Ojas Shakti (velike mentalne moi); ali od
svih mentalnih i fizikih djela koje iscrpljuju tijelo od Ojas Shakti najsnanije je seksualno
uivanje. Gubitak te Shakti znai skraivanje ivota, a njeno ouvanje dugovjenost.
Tako za sveobuhvatnu sreu i zdravi rast tijela i uma apsolutno je neophodno ouvanje te
seksualne energije i njeno pretvaranje u Ojas Shakti. Kada seksualna energija nije ouvana i
zatiena, nego se rasipa, gubi se fizika i mentalna vitalnost i moralna snaga. Takva osoba
promai pravi cilj i svrhu ivota i postaje veoma jadna. Oni koji trae napredak, uspjeh i sreu i
ele postii koncentraciju uma, nee uspjeti bez provoenja savrene Brahmacharye. Bez toga se
nita dobro i nita veliko ne moe postii. Jer seksualni ivot rasipa moi uma i tijela i
onesposobljava ovjeka za teak i ustrajan rad, te za duhovan i moralan rast. Da bi se znala,
razumjela i shvatila najtajanstvenija, najsuptilnija pitanja svemira, apsolutno je neophodan jak i
sreen um s jako otrim i pronicljivim intelektom i nepokolebljiva snaga volje. A da bi se stekle te
kvalitete, odravanje savrene Brahmacharye je jedini kraljevski put.

www.yogacentar.hr
14
Ako netko provodi savrenu Brahmacharyu u misli, rijei i djelu, dvanaest godina
neprestano, razvija suptilne skrivene moi uma i osjetila. Automatski stjee i istou i
koncentraciju uma. Jedino je tada steeno esto ulo i ovjek je sposoban lako razumjeti i slijediti
najtajnovitije istine religije, koje inae izmiu ljudskom intelektu. Svaka individua tei za snagom,
eli zadrati mladost, vitalnost i ljepotu i ezne za slobodom. Savrena Brahmacharya pomae da
se lako steknu sve te stvari. Ona takoer pomae da se unite zla, bolesti i slabosti svih vrsta. Oni
koji odravaju Brahmacharyu stiu mo da ouvaju sebe i svoje posjede od svih teta i zala.
Stotine Yogija i traitelja istine zapadaju u alost zbog gubitka Brahmacharye unato svojim
mnogim dobrim kvalitetama. Jer seksualno sjedinjenje kuje okove srca mukarca i ene i iz toga
slijede sve zablude bazirane na ego principu i udnji za posjedovanjem. Pouda i zlato, to je
Samsara (svijet). I to je zaista pakao. Privrenost tim stvarima donosi ropstvo i bijedu. Pouda je
prvi uzrok zlata i zlato je opet uzrok ropstva i neizrecive bijede. Brahmacharya je veliki blagoslov
za mukarca ili enu, ija hrana ima nisku hranjivu vrijednost. Bogat ovjek koji uzima vrijednu
hranu i pie izbjegne u nekom opsegu opasnost seksualnog ivota, dok on alosno teti
siromanom ovjeku. Njegov gubitak u svakom seksualnom odnosu nenadoknadiv je, a pritisak
koji je izvren na njegovo mentalno i fiziko zdravlje je pretjeran. ivot takvih ljudi ne moe, a da
ne bude daleko zastranjen od Dharme (ispravnosti). Ti su ljudi obino slabi, mrani, i glupi i vode
degradiran i degeneriran ivot. Kad bi samo ti jadni mukarci i ene nauili veliku vrijednost i
neophodnost Brahmacharye i prilagodili joj svoje ivote, bili bi sposobniji za borbu sa zlima
siromatva i da svoje ivote uine uspjenima usprkos nepovoljnim okolnostima. Savrena
Brahmacharya daje ogromnu fiziku i mentalnu snagu, divovsku mo volje, hrabrost, mo
otpornosti i karakter. Niti jedna svjetovna mo ne moe odoljeti moi Duha. Ni jedna svjetovna
mo se ne moe mjeriti s duhovnom moi. ovjek koji provodi striktnu Brahmacharyu lako se
uvruje u Duhu, ivi u moi Jastva i kree se u slavi Duha. Zemlja ili nacija koja obiluje tako
velikim mukarcima ili enama, neminovno napreduje u svakom pogledu. Za svjetski mir,
slobodu, kolektivni i individualni napredak, provoenje savrene Brahmacharye je apsolutno
neophodno.
Strah, ljutnja, pouda, mrnja itd. prethodnici su bolesti i vjesnici smrti. Te estoke emocije
uzrokuju nered u sustavu. Pokvarena mentalna stanja i eksplozivne strasti uzrokuju mentalne
promjene u mozgu i tijelu i truju stanini ivot. Nema takve vatre kao to je pouda. Vatra izgori
ovjeka samo u ovom svijetu, dok vatra poude izgori ovjeka u ovom, a takoer i u drugom
svijetu. Od svih zala na svijetu tjelesnost je najbolnija i najopasnija. Osoba zahvaena poudom
postaje bespomona, gubi svoj arm i sjaj i preputena je jadu i agoniji. Seksualno uivanje
uzrokuje grenja u tijelu i umu, onesposobljava ih i baca u krajnji kaos. Svaka estoka strast ubija
milijune i milijune crvenih krvnih tjeleaca, svaki puta kad se pojavi u sustavu. Ako se takve
emocije pojavljuju svaki dan u umu, posljedica je strana bolest, prerano starenje i smrt. Tako je
za uivanje dobrog mentalnog i fizikog zdravlja i dugog ivota apsolutno neophodno dranje
striktne Brahmacharye. Znanje koje je steeno za vrijeme dranja Brahmacharye osposobit e
ovjeka da razlikuje pravo od krivog, osvjetljavat e mu put za nebo i bit e mu prijatelj u svim
okolnostima. Ona e mu sluiti takoer kao drutvo u samoi ili prijatelj u osamljenosti i oklop
protiv neprijatelja. U voenju seksualnog ivota ogromna veina ljudi je bezobzirna, to je
openito u otroj suprotnosti sa ivotinjama. Bilo bi dobro za njih da naue lekciju od njihovog
naina ivljenja. ivotinje, ptice i gmazovi, ak i najbeznaajniji kukci imaju strogo reguliran
seksualni ivot. Mujaci i enke svih vrsta se ne pare van sezone. Dok je ovjek sa svom svojom
hvaljenom inteligencijom i zdravim razumom mnogo gori u tom pogledu. Kako je to sramotno!

www.yogacentar.hr
15
Da sumiramo, da bi se stekla prava intuicija mora se provoditi striktna Brahmacharya. Bez
nje nije mogue nikada postii Samadhi i dobiti Brahma-Jnanu (znanje Jastva). Da bi se aktivirale
skrivene i kreativne moi uma neophodno je odravanje Brahmacharye. Prvo je treba provoditi u
djelu, a zatim u rijei i misli. Bez dvojbe to je herkulski zadatak, ali s voljom, strpljenjem i
ustrajnou uspjeh e sigurno doi. Treba poduzeti sve potrebne mjere opreza i striktno se drati
na poetnom stupnju svih pravila i regulacija odreenih za Brahmacharija. Ali kada se postigne
savrenstvo, nee biti straha od pada i ovjek e se moi kretati slobodno ako je potrebno i meu
mladim i lijepim osobama suprotnog spola. Oenjeni ljudi mogu tek dobiti uvid u snagu njihove
moi i volje i njihove moi koncentracije kao i stanje njihovog fizikog zdravlja, kad provode
Brahmacharyu. Nasuprot tome, mogu takoer uvidjeti to se dogaa s tim stvarima kad se
bezobzirno predaju seksualnim uivanjima. Istinu govorei, nema veeg gubitka za ovjeka od
seksualnog ivota i nema vee dobiti za njega od ivota samodiscipline i samokontrole.

www.yogacentar.hr
16

www.yogacentar.hr
17
HRANA I PIE
Hrana i pie imaju veoma vanu ulogu u kontroli uma. Sa tetnom hranom i tekim
trbuhom ne moe se prakticirati meditacija i postii koncentracija uma. Pored toga ovjek koji je
rob svoj jezika ili nepca, takoer je rob poude, jer postoji jako uska veza izmeu jezika i spolnih
organa. ovjek koji pazi na odravanje striktne Brahmacharye mora imati punu kontrolu nad
svojom hranom i piem. Mnoge sekte i ljudi imaju jako primitivne ideje o hrani i piu. Neki
preporuuju striktnu vegetarijansku hranu, dok drugi nemaju zamjerke za nevegetarijansku hranu.
Obino se dogaa da ako je osniva pojedine sekte vegetarijanac on hvali vegetarijansku hranu i
zapovijeda svojim sljedbenicima da budu striktni vegetarijanci. Ako se meutim dogodi da on
sam nije vegetarijanac on dozvoljava svojim sljedbenicima da jedu meso, ribu i sl. Takvi su
pogledi meutim jednostrani i uski. Nije mogue i uputno prepisati jednu te istu vrstu prehrane
za sve ljude u razliitim klimama. Kod odluivanja koju hranu i pie emo uzimati trebamo
koristiti na zdrav razum. Moramo uzeti u obzir vrijeme, klimu, konstituciju i lokalnu dostupnost.
Priroda ima svoj vlastiti plan u tom pogledu. Fauna i flora razliitih mjesta i razliitih sezona se
razlikuje, a ljudi koji koriste lokalno najdostupnije artikle hrane i pia ostaju zdravi i veseli. U
Indiji neki uskoumni i fanatini ljudi jako mrze nevegetarijansku ishranu. Sam pojam o jedenju
mesa nanosi im bol i obara im njihove principe. Oni nikada ne mogu tolerirati jedenje mesa. U
vezi s tim bih elio navesti mali dogaaj. Prije deset godina, dok je autor ivio u Haridwaru, neki
Vaishya gospodin (pripadnik trgovake kaste) koji je bio striktni vegetarijanac, postavio je sljedee
pitanje svom Guru-u (duhovnom uitelju): Gospodine, ovjek je striktni vegetarijanac, ali ini
preljub, govori la, ima udjela u crnom tritu i ini sve vrste zla. Drugi ovjek jede meso, ali je
ljubazan, blag, edan, ist, milosrdan, ne ini preljub, govori istinu. Od ta dva ovjeka koji je bolji
i blii Bogu? Guru je dao sljedei odgovor: Dragi moj, po mom miljenju, oba ovjeka su
grenici, ali ovjek koji jede meso je gori grenik. Zar takav odgovor ne pokazuje najveu
glupost? I mnoge takve strano glupe osobe poziraju kao religiozni voe i vode tisue ljudi
pogrenim putem. Upravo takvi ljudi i njihovi sljedbenici uzrokuju svae i prolijevanje krvi pod
maskom religije i u ime Boga. Kako su nerazumni ti fanatici? Oni ne mogu zamisliti i razumjeti
tekoe ljudi koji ive u razliitim dijelovima svijeta. Po tim ljudima, nevegetarijanci su svi
nereligiozni, a je li to istina? Da li ovjek moe ivjeti bez Boga i religije? injenica je da ovjek ne
moe tako ivjeti. Tako dugo dok ovjek ima ivo tijelo i pojam o bolesti, smrti, on ne moe
odbaciti Boga i religiju. Istinski govorei, nema ateista na ovom svijetu u pravom smislu rijei.
Oni koji nijeu postojanje Boga ili odbijaju vjerovati u Njega, govore o Prirodi, Sili, Duhu itd. u
tom istom smislu. I srce ovjeje osjea da postoji Vrhovno Bie koje vodi njegove korake i pred
kojim mora saviti svoja koljena.
Uzmite na primjer ljude koji ive u ekstremnim klimama, kao sjeverni i juni pol Zemlje, ili
Tibet, ili ak Istoni Bengal (Pakistan). Blizu Sjevernog i Junog pola stanovnici ne mogu uzgajati
bilo koju vrstu itarica ili povra, a njihova glavna hrana je meso i ulje tuljana. Na Tibetu ljudi
ive na velikoj nadmorskoj visini. Tamo itarice ne rastu osim u niim predjelima, i to je
nedostatno da opskrbi cijelu zemlju. Ljudi uvoze itarice u nekoj koliini iz Indije ili Kine i
njihova glavna hrana je peeno penino brano (Chatu), aj i meso, jer mogu drati koze, ovce i
jakove na malo trave za vrijeme kine sezone. U Istonom Bengalu cijela polja su pod vodom za
vrijeme kine sezone. Kao takva ona ne mogu dati nikakvo povre za vrijeme kinih sezona. Iako
je dostupno uvezeno povre, ono je preskupo da bi ga kupili obini ljudi. Zato oni mogu dobiti
obilje ribe po jako niskoj cijeni. ak je mogu mnogo uloviti bez puno napora. Primjeri poput tih
se mogu umnoiti, ali ovih nekoliko bi trebalo zadovoljiti nau svrhu. Neophodnost je majka

www.yogacentar.hr
18
izuma. U svim tim sluajevima ako ljudi hoe ivjeti moraju koristiti lako dostupne artikle hrane i
pia u njihovom podruju, nema drugog naina. A fanatici bi oznaili sve one koji jedu meso kao
heretike i nedostojne religiozne prakse, i nedostojne Boje naklonosti i milosti.
Ponovno bacimo pogled na mutnu povijest nae zemlje. U stara vremena arijski Hindu
Rishiji (vidioci) nisu bili vegetarijanci. Imali su obiaj da uzimaju govedinu i opojno pie Somu.
Za meso i Somu je reeno da je to omiljeno jelo i pie bogova. Rishiji su koristili meso i Somu
obilno za prinoenje bogovima kod oboavanja i za vrijeme rtvovanja. Nema sumnje da je bilo
zabranjeno ubijati mlijene krave, ali bikove, telad i neplodne krave je bilo doputeno ubijati i
jesti. Primjeri iz Veda podravaju to stajalite. Yajur-Veda, Satpat Brahmana, Brihadaranyaka
Upanishad, Adhyaya 6., 4. brahmana, 18. stih kae ovako: Onaj koji eli da mu se rodi takav sin,
koji e biti poznati uenjak, posjeivati skupove i govoriti ushiujue rijei, koji e studirati sve
etiri Vede i postii pun smisao ivota, trebao bi kuhati riu s mesom snanog bika ili jednog
starijeg i to bi on i njegova ena trebali jesti s proienim maslacem. I tada e biti u stanju da
rodi takvog sina. Te stare navike ljudi da jedu meso mogu se jo uvijek nai u mnogim
dijelovima Indije gdje Brahmani i druge tri kaste jedu slobodno ribu i meso kao npr.u Bengalu,
Asamu, Orisi, Kamiru i djelovima Bihara i Uttar Pradesha.
Zatim uzmimo sluaj velikih duhovnih i moralnih divova, velikih zakonodavaca i osnivaa
velikih svjetskih religija. Ti rijetki veliki ljudi koje slijede ljudi cijelog svijeta i oboavaju ih kao
Inkarnacije Boga ili od Boga poslane ljude ija samilost nad svim ivim biima nije znala granica,
u kojima neznanje nije imalo mjesta i koji su vidjeli svoje vlastito Jastvo u svakom i u svemu, svi ti
veliki proroci su izali iz nevegetarijanske klase. Manu, Rama, Krishna, Buddha, Mahavir,
Zoroaster, Mojsije, Isus, Muhamed, Nanak, Lao-Ce, Sinto i Ramakrishna nisu bili vegetarijanci.
Ako religija zabranjuje jesti ribu i meso kao grijeh i ograniava svoje sljedbenike samo na
vegetarijansku hranu, jesu li ti veliki ljudi bili nereligiozni? Moe li grijeh roditi vrlinu? Da li netko
smije nijekati najvia religiozna dostignua tih ljudi? Ako e se nijekati visoka i velianstvena
duhovna dostignua tih velikih ljudi, to e postati od svih velikih svjetskih religija?
Tantrici koriste ribu, meso i vino slobodno u njihovom oboavanju, tako takoer ine i
budistiki tantrici. ak je Gospod Buddha koji je bio spreman dati svoj vlastiti ivot umjesto
janjeta koje je trebalo rtvovati i koji je propovijedao protiv rtvovanja ivotinja, dopustio svojim
sljedbenicima da uzmu ribu i meso u sljedeim okolnostima: Vinaya-Pitak odlomak 6-8, str.
245: Gospod Buddha sa svojim sljedbenicima prisustvuje objedu kojeg je priredio kralj Singa
Senapathy. Tu u odgovoru na pitanje o jedenju mesa, Gospod Buddha kae ovako: O Bikkhus,
ti ne bi trebao jesti bilo koju ribu ili meso koje je specijalno prireeno za tvoj objed. Bilo tko tko
jede takvo to bit e kriv za grijeh koji se zove Dukkat. Ali ja ti poruujem da moe jesti takvu
ribu i meso za koje si siguran da nije ubijeno za tebe.
Jainizam stoji na temelju Ahimse (neubijanje i nenasilje). Nijedna religija nije dala tako
veliku vanost Ahmisi kao to je to uinio jainizam. Ipak kad govori o etikom zakonu ponaanja
za domaine suoava se sa potekoom i propisuje za njih blai oblik Ahimse. Jainistiki spisi
kau da je svaka akcija sraunata da povrijedi neko drugo ivo bie. Govorenje grubih rijei da bi
se povrijedili osjeaji drugih je nasilje u govoru. Misliti loe o drugima ili razmiljati o
povreivanju je mentalno nasilje. Domainu nije mogue izbjei sve te vrste povreivanja u
njihovoj sveobuhvatnosti i zbog toga je odreeno za njega da izvrava svoje svjetovne dunosti
uz minimalno povreivanje drugih. Da bi se dao praktian uvod u tu stvar, povreivanje drugih je
svrstano u etiri glave: 1.sluajno, 2.poslovno, 3.zatitno, 4. namjerno.
1. Nasilje nad malim ivim biima neizbjeno kod zidanja kue, kuhanja jela, bruenja poda,
hodanja, kupanja i drugih slinih poslova dnevnog ivota dolazi pod prvu glavu.

www.yogacentar.hr
19
2. Nasilje koje uini vojnik u borbi i ubijanje neprijatelja ili kad farmer obrauje zemlju i
kad drugi obavljaju svoje zanimanje koje ukljuuje povreivanje ivih bia, spada u drugu vrstu.
3. Nasilje koje poini netko tko brani sebe, svoju enu, djecu i druge od napada drugih
ljudskih bia ili divljih ivotinja dolazi pod treu glavu.
4. Povreivanje ili ubijanje ivotinja ili drugog nieg ivota jednostavno zbog njihovog
povreivanja ili ubijanja spada u etvrtu glavu.
Domainima je odreeno da se potpuno klone etvrte vrste nasilja i da smanje u najveem
moguem opsegu nasilja ostalih triju vrsta. Od tuda je zavjet Ahimse domaina nazvan Anuvrata
(manji zavjet).
U Indiji nije niti jedna knjiga tako poznata kao ri mad Bhagavat Gita, a ime Gospoda
Krishne se spominje u svakom domu. Svaka sekta navodi Gitu kao autoritet za podrku svojim
pogledima. Ali sam nastanak Gite je bio zbog Arjuninog odbijanja da ratuje pravednu bitku i ubije
svog vlastitog djeda (Pitamaha), Gurua (uitelja) i drugu rodbinu. Po fanaticima Arjuna je bio u
pravu to je odbijao da vodi pravedan rat. Ali Gospod Krishna iz iste suuti i ljubavi za Arjunu
propovijedao mu je u 18 poglavlja dubokoumno znanje, unitio je njegovo neznanje i nagovorio
ga je da vodi stranu bitku na Kurukshetri. Kako da cijenimo ri Krishninu propovijed u
Bhagavat Giti ako je ubijanje ljudi apsolutan grijeh pod svim okolnostima? Ubijanje je grijeh, bez
sumnje. ak povrijeivanje drugih u mislima i rijeima je takoer grijeh. Niti jedna priznata
religija ne trai od svojih sljedbenika da nemilosrdno ubijaju ili da budu neljubazni prema bilo
kojem ivom biu. U svom zakonu moralnog ponaanja svaka religija daje veliku vanost ljubavi i
suosjeanju prema svim ivim biima. Ali u ovom svijetu se jedan ivot odrava na raun drugih
ivota. Nii ivot slui kao hrana vieg ivota. U vodi, zraku itd. postoje bezbrojna iva bia koja
su nevidljiva golom oku. U samom disanju, hodanju, govoru, pijenju, uzimanju povra, ita, voa,
ubijaju se milijuni mikroskopskih ivih bia. Uzimajui sve to u obzir postaje jasno da je
nemogue odravati pravu Ahimsu osim u stanju Nirvikalpa Samadhija, stanju u kojem tijelo
postaje skoro le, lieno disanja, kretanja i miljenja. Odvojeno od tog stanja ivot se moe
odravati jedino na raun drugih ivota. Jedino su okolnosti i stav uma ti koji ine neko djelo
grenim. Ako je ego ja odsutan za vrijeme vrenja nekog djela izvritelj ne ini grijeh. Pojam
o ja i moje je taj koji kuje okove ropstva i ini da netko trpi paklenu vatru.
Zakljuno to se tie hrane i pia koje bi sadhaka trebao uzimati trebalo bi vidjeti koja
vrsta hrane i pia mu najbolje odgovara. Izabrana hrana bi trebala biti slatka, ukusna, jednostavna
i lako probavljiva. Ne smije izazivati osjetilna i trbuna nadraivanja. Preobilna hrana, jako
zainjena jela, zaini, bljutava i zaudarajua hrana, otre i gorke stvari, kisele i jetke stvari, tople
stvari, betelovo lie i orasi, sezam, goruica, asafoetida, mirobalans i konji ulje, enjak, previe
slatkia, eera i soli, hrana jednom kuhana i ponovo kuhana nakon tri sata, sve se to treba
izbjegavati. Te su stvari tetne zbog toga to uzrokuju letargiju i ne doprinose koncentraciji. Oni
koji ive u jako toplim klimatskim podrujima trebali bi koristiti hladna pia i hranu koja
rashlauje organizam, ali previe tih pia i hrane je tetno. Tako sadhaka mora uvati i umjereno
ih unositi. Oni koji ive u jako hladnim klimatskim podrujima trebali bi koristiti hranu i pie koji
griju organizam, samo da uine da organizam radi na normalan nain. Svaki ovjek u god kojem
podneblju da ivi, toplom, hladnom ili umjerenom, mora nauiti poznavati svoje potrebe i njima
se prilagoditi. Ali gdje god da netko ivi i prakticira kontrolu uma, mora biti jako redovan u
uzimanju hrane, u odreene sate. Za vrijeme perioda Sadhane ak jedan zalogaj hrane vie ili
manje, pokazat e se tetnim i uznemirit e um. Trbuh nikada ne bi trebao biti pretrpan, to je jako
tetno i donosi pad. Dobro je ako se napuni pola trbuha hranom, jedna etvrtina vodom i jedna
etvrtina se ostavi praznom. Ne bi trebalo uzeti nikakvu hranu ili pie potaknut eljom njenog

www.yogacentar.hr
20
uzimanja. Nikada ne treba biti rob svog jezika, to takoer donosi veliki pad u kontroli uma i
koncentraciji. Prema tome treba provoditi savrenu kontrolu nad jezikom. elja i udnja za bilo
kojom vrstom pia ili hrane mora biti obazrivo obuzdana. Hrana i pie bi se trebali uiniti istim i
svetim njihovim mentalnim prinosom Bogu prije nego to se koriste. Taj mentalni prinos u punoj
vjeri otklanja sve njihove neistoe.
Hrana i pie postaju neisti u sljedeim okolnostima i kao takvi bi se trebali izbjegavati pod
svaku cijenu: kuhanu hranu ostavljenu preko tri sata sadhaka ne bi trebao koristiti. Ako je uzeta
proizvest e vjetar i nered u trbuhu. Kad praina, kosa i muhe padnu u hranu, ona se ne bi trebala
koristiti. To je racionalno, ak i sa higijenskog pogleda. Hrana se ne bi trebala uzeti iz ruke neiste
i zle osobe niti od one koja zarauje svoju plau na nezakonit nain. Postoji neto to se zove
prenoenje zaraze. Sa uzimanjem takve hrane i pia, sadhaka gubi svoju mo koncentracije i um je
skloniji da postane neist i grijean. Hranu pripravljenu za Sraddha ceremoniju (hrana ponuena
u ime mrtve osobe), sadhaka ne bi trebao uzimati. Ona bi se pokazala jako tetnom. Odvojeno od
tih zabrana, zdrav razum (baziran na pogodnosti i dostupnosti stvari, vremenu i klimi) trebao bi
biti glavni i odluujui faktor to se tie neije svakodnevne hrane i pia.

www.yogacentar.hr
21
DISKRIMINACIJA/RAZLUIVANJE I NEPRISTRANOST (VIVEKA I VAIRAGYA)
Razluivanje i nepristranost (Viveka i Vairagya) uvijek idu zajedno. Stvarno razluivanje
prati uvijek prava nepristranost. Potrebno je stalno razluivati izmeu stvarnog i nestvarnog,
dobrog i loeg, poroka i vrlina. Kad netko stvarno poinje shvaati nerealnost svjetovnih stvari,
prolaznost osjetilnih uitaka, osuen je da juri u potragu za Jednom Stvarnom Stvari i Stvarnim
Blaenstvom. I to traganje ga konano vodi do toga da njeguje pravu nepristranost ka
iezavajuim osjetilnim zadovoljstvima i da prione za vjeno Blaenstvo koje dobiva kroz
osvjetavanje svoje vlastite Prave Prirode ili Atmana.
Pojmovi ja i moje su uzrok ropstva. Ti pojmovi su stvarno pakao. Oni su uzrok
ovjekove strane patnje. Tako dugo dok opstaje taj nitavni ego, ovjek trpi paklenu vatru i
nema kraja njegovom jadu, brigama, nevoljama i progonstvima. ovjek koji je revan u potrazi za
stvarnim Mirom i Blaenstvom i koji eli kontrolirati svoj um i osjetila mora iskorijeniti taj pojam.
Taj nitavni ego mora umrijeti u ovjeku prije nego e istinsko znanje i mudrost moi osvanuti.
Taj ego je uzrok svih elja, misli i planova. ovjek koji planira i ovjek pun bezbrojnih elja i misli
ne moe nikada stei savrenu koncentraciju. Prema tome, on treba najprije razluiti izmeu
dobrog i loeg i odbaciti sve loe elje i misli i umjesto njih ispuniti svoj um dobrim i plemenitim
eljama i mislima. Na kasnijem stupnju e trebati nauiti odbaciti ak i dobre elje i misli da bi
stekao savrenu koncentraciju uma. Jer i dobre i loe elje i misli veu ovjeka i djeluju kao
smetnja na putu ka najvioj koncentraciji uma. Kad se ubodemo nogom na trn, vadimo ga
pomou drugog trna ili igle, a kad je trn otklonjen, koriten trn bacamo ili iglu spremamo. Tada
oboje postaje beskorisno za nas. Slino tome, da bi se um oslobodio od grijeha, treba gajiti
plemenite elje, misli i djela. A kada um i srce postanu isti treba ostaviti sve elje i misli. Samo
tada moemo ostvariti najviu vrstu koncentracije. Svaka elja je potreba, a svaka potreba je u
dualnosti. Ta potreba ini um slabim i nemirnim. U pokuaju da provuemo konac kroz usko oko
igle moramo ga dobro uviti i uiniti ga potpuno jednousmjerenim. Ako nije dobro uvijen ili ak
ako tu i tamo stre fine pamune niti, konac nee moi ui kroz uicu igle. Ba takav je sluaj s
umom. Svaka elja, ma kako da je fina i dobra, samo je kao strea nit koja sprijeava prolaz
konca kroz uicu igle. Tako da bi se postigla najvia vrsta koncentracije (Nirvikalpa Samadhi)
treba ostaviti ak i elju za Mokshom ili Slobodom. To znai da um mora postati savreno
slobodan od svih vrsta elja. Onda i jedino onda je mogue postii Samadhi.
Da bi se iskorijenio pojam ega i stekla bezeljenost uma, ljudi primjenjuju razliite metode.
Neke od njih su: Raja-Yoga, Bhakti-Yoga, Karma-Yoga i Jana-Yoga. Ljudi kod kojih prevladava
sposobnost uma za koncentraciju slijede put Raja-Yoge. Oni lako kontroliraju um kroz
Pranayamu i meditaciju i tako iskorjenjuju pojam ega postignuem Samadhija (transcendentalno
stanje). Ljudi kod kojih prevladava osjeajna sposobnost uma slijede Bhakti-Yogu i tim procesom
postiu Samadhi i oslobaaju se pojma o egu. Ljudi u ijem umu prevladava sposobnost volje
lako slijede put Karma-Yoge i stjeu istou uma i srca kroz nesebian rad i tako postiu Samadhi
i odlaze iza ego pojma. I na kraju ljudi koji su blagoslovljeni jako otrim intelektom i u kojima
prevladava razluujua sposobnost uma primjenjuju Jana-Yogu i postiu Samadhi i tako odlaze
iza ego pojma. Koji god put da netko izabere, glavni cilj je potpuno oslobaanje od ega. Bhakta
ga iskorjenjuje konstantnim razmiljanjem o Bogu, oboavajui Ga, ljubei Ga i neprestanim
iskrenim molitvama. Jani iskorjenjuje nitavan ego identificiranjem sebe s Jastvom, a ne s
tijelom. Raja-Yogi iskorjenjuje ego kontroliranjem osjetila i uma i konstantnim usmjeravanjem
uma na Boga ili Atmana. Karma-Yogi ini to radei svaki dio posla kao oboavanje i sebe smatra
jedino sredstvom ili slugom Bojim. Ego je uzrok Samsare (kota raanja, rasta, starenja i smrti).

www.yogacentar.hr
22
Drei ego u sreditu, ovjek izgrauje ogromno carstvo oko njega. im je taj ego centar
pobijeen, cijelo carstvo se raspada i postie se vjeni mir i blaenstvo.
ovjek intenzivno pati u ovom svijetu zbog nedostatka nepristranosti. Obian ovjek
privren je mnogim stvarima kao: eni, djeci, prijateljima, rodbini, imenu, slavi, bogatstvu itd. Ta
privrenost ini da on podnosi paklenu vatru i sve dok ne pone kultivirati nepristranost ka
svjetovnim stvarima, on nee moi uivati pravi Mir i Blaenstvo. Sve svjetovne stvari su lane;
one su nestalne i stalno promjenjive. ovjek se raa posve sam i posve sam odlazi nakon smrti.
Ono to ga slijedi su dobre i loe posljedice njegove Karme (djela). Prijatelji, obitelj, rodbina itd.
su kao prijateljstva na eljeznikom putovanju. Ljudi koji idu u razliita mjesta, susreu jedni
druge u eljeznikim kompozicijama i za neko vrijeme postaju bliski prijatelji na tom putovanju.
Ali kad dou njihova razliita odredita, oni silaze jedan po jedan, pozdrave se i raziu. Sline su i
ljudske veze u ovom svijetu. Ali onda, trebaju li svi ljudi ostaviti svijet i postati redovnici? Ne.
Ono to se trai je jedino promjena srca i vlastitog zamiljanja svijeta koji stvarno nije nita drugo
ve projekcija naeg vlastitog uma. Odgovarajuom vjebom i razumijevanjem moe se stvarno
mirno ivjeti u svijetu i djelovati kao gospodar. Prava nepristranost lei prema tome u pravilnom
stavu uma. Treba ivjeti u svijetu, ali svijet ne bi trebao ivjeti u umu. U redu je da brod plovi po
vodi, ali voda ne bi trebala nikada ui u brod. Ako voda ispuni brod, on e potonuti. Takav je
sluaj sa umom. ovjek moe sigurno ivjeti u svijetu kultiviranjem stvarne unutranje
nepristranosti. Neka ne bude vezanosti za bilo koga ili bilo to. Voli jednako sve, slui
siromanima, bolesnima i osakaenima, ali u isto vrijeme ne budi nikada ni za koga vezan. Na
poetku je to teko prakticirati, ali u svoje vrijeme i sa punom vjerom, strpljenjem i briljivou to
postaje lako i prirodno. Da bi se stekla koncentracija, nepristranost je apsolutno neophodna.
eljom obuzet ovjek ne moe imati vrsti um i kao takav ne moe meditirati. Nemeditativan um
ne moe imati mir. ovjek koji je kolebljiv i udi za imenom, slavom, novcem, uivanjima itd. ne
moe nikada koncentrirati svoj um. Takav um e biti posve nemiran i nestalan. Ljudi ak postaju
vrlo bijedni usred obilja hrane i pia jer su robovi svog uma i osjetila i pate zbog strastvene
privrenosti prema objektima osjetila. Jedino ljudi koji kultiviraju pravu nepristranost su ti koji
postaju stvarno sretni ak i ako nita ne posjeduju. Tako neije blagostanje ili bijeda ovisi o
njegovom vlastitom umu, tj. o tome koliko ga je istrenirao. Ako je um dobro istreniran i dotini
naui kako da kultivira nepristranost i kako da kontrolira osjetila i um on moe stvarno uivati
nebo u samom ovom ivotu na zemlji, ak i u siromatvu. ak sa stanovita dobrog fizikog i
mentalnog zdravlja, nepristranost igra vanu ulogu u ivotu. Potrebno je kontrolirati i ostaviti sve
vrste emocija. Sve bolne ili polubolne emocije kao to su: pouda, ljutnja, pohlepa, ponos,
arogantnost, mrnja, strah, uznemirenost, tuga itd. su kodljive za mentalno i fiziko zdravlje
pojedinca. Uvijek kad se te emocije jave u estokom obliku dovode cijeli sustav u kaos, proizvode
toplinu i otrov u krvi, uzrokuju konfuziju u mozgu i ubijaju milijune krvnih tjeleaca proizvodei
razne bolesti kao to je slabljenje ivaca, groznica, kaalj, poremeena probava, krvni tlak,
tuberkuloza, dijabetes itd. Mogue je nadvladati razliite bolesti pravom nepristranou te stei
dugi ivot sa snanim mentalnim i fizikim zdravljem.
Sebinost je jedna od najgorih bolesti dananjice. U svakom podruju i na svakom
ivotnom putu ovjek je postao jako sebian. Nije zadovoljan onim to ima. On alosno ostaje
bez zadovoljstva. Jadni ovjek misli da e biti sretan ako uspije ostaviti na stranu koji novi za
crne dane. Kad uspije nabaviti taj novac to mu se ini jako malo i eli vie i jo vie. I kad skupi
veu svotu novca ini mu se premalo i eli imati bar deset puta toliko. Tako nema kraja njegovim
eljama. Nadajui se protiv svake nade i stvarajui svaki dan nove planove on provodi jako
bijedan i nezadovoljan ivot. Jadni bijednik, ne poznajui vrijednost i vanost nepristranosti i bez

www.yogacentar.hr
23
da naui voditi zadovoljan ivot, umire u pripremanju. Sebinost je unitila ivote pojedinaca kao
i nacija. Nezadovoljstvo i sebinost su dva glavna uzroka krvavih ratova, nasilja nad slabima i
nevinima i transformacije svijeta u istinski pakao. Svaki ovjek i svaka nacija eli sreu. Svatko eli
dobru hranu, dobro pie, dobru odjeu, dobro i lijepo namjetene kue na raun drugih. Kad bi
svi mukarci i ene nauili biti stvarno nestrastveni i postali ljubazni, dobri, plemeniti i
velikoduni i kad bi nauili kontrolirati um i osjetila, stvarno bi mogli uivati i donijeti Kraljevstvo
Boje na zemlju. Tako da bi se postigao brzi progres u kontroli uma i uspjelo u njegovoj
koncentraciji, apsolutno je potrebna prava nepristranost. S brigama, bolestima, bolom i tugom
rasipaju se snage uma i veoma je teko prakticirati koncentraciju. Da bi se kontrolirao um treba ga
drati mirnim, staloenim i neuzburkanim svjetovnim eljama, mislima i brigama. Da bi se to
postiglo mora postojati izvorna nepristranost prema svim vienim, uivanim i uvenim stvarima.
Privrenost svakoj svjetovnoj stvari je grijeh. Ona vue ovjeka na nie i vee ga. Ona usporava
njegov rast i prlja um. Ako netko eli biti uspjean u kontroli uma, mora kultivirati pravu
nepristranost i duh odricanja. Jer je um jako suptilna stvar i vara ovjeka na jako razliite naine.
Prema tome treba biti budan, treba bdjeti stalno nad njim i postaviti ga na pravi put.
Znajui dobro potpunu vrijednost nepristranosti Rishiji su od davnine podijelili ivot
ovjeka na etiri Ashrame: Brahacharya (student), Grihashta (domain), Vanprastha (povuen
ivot) i Sanyasa (samotnjak). Oni su prakticirali nepristranost od samog poetka ivota, tj. kao
Brahmachariji. Svaki mladi i djevojka viih stalea su provodili striktnu Brahmacharyu (celibat)
sve do dvadeset i pete godine. Za vrijeme tog perioda oni su vodili krepki ivot samodiscipline i
kontrole uma. Za vrijeme tog ranog doba studenti su uili provoditi jednostavno ivljenje i
uzvieno miljenje i ivjeti ivot savrene nesebinosti. Od njih se trailo da postanu savreni
gospodari svojih osjetila i uma i da budu u stanju kultivirati nepristranost ka svjetovnim stvarima.
Oni koji su bili revni u voenju ivota celibata kroz cijelo zemaljsko razdoblje ivota, ostali su
Brahmachariji i nisu stupili u brani ivot. A oni koji su eljeli postati domaini enili su se u
dvadeset i petoj godini tj. nakon zavretka svojih studija. ak i tijekom branog ivota od svih
njih se trailo da vode ivot Dharme (pravda), Arthe (sabiranje bogatstva), Kame (uivanje) i
Mokshe (osloboenje). S Dharmom kao temeljem domain je morao stjecati bogatstvo i to
bogatstvo se trebalo uivati u skladu s odredbama Dharme. Na kraju kad su sve obaveze branog
ivota bile ispunjene, svaki mu i ena bi se povukli od svih svjetovnih aktivnosti i posvetili svoje
vrijeme postizanju Mokshe. Prakticiranje nepristranosti u poodmaklom dobu (bez da netko
stvarno dobije duh odricanja tj. kao rezultat nekih dobrih zasluga (Samskara) iz prolih ivota) je
zapravo jako teko. Tada ovjek mora raditi sa mnogo hendikepa. Prvo, postaje veliki problem
odravati dobro fiziko zdravlje. Drugo, razuzdan um i osjetila su jako nestalni i teko ih je
kontrolirati i staviti na pravi put. Tree, ivotno duge navike i obiaji postaju suvie uvreni da
bi bili promijenjeni i izmijenjeni na bolje. etvrto, on nije u mogunosti da se bori tako jako,
fiziki i mentalno, kao to to moe initi u mladosti. Najbolji period ivota za kultiviranje
nepristranosti i za prakticiranje kontrole uma i osjetila je u kasnom djetinjstvu tj. u periodu
izmeu desete i tridesete godine. Bilo koje navike koje se kultiviraju za vrijeme tog perioda ostaju
cijelog ivota.
Dok su se te etiri Ashrame striktno odravale u Indiji i ljudi su ili putem Dharme, cijela
nacija je prosperirala. Indija se tada uzdigla u zenit svoje slave. Degeneracija je dola samo padom
Ashrama i njihovih Dharmi. Mnogi ljudi sa nedovoljnim znanjem predbacuju taj pad religiji, to je
potpuni apsurd. ak i sada ako Indija eli prosperirati i dati njenu vjekovima staru poruku svijetu
i ustanoviti mir na zemlji, ona mora oivjeti i obnoviti svoju Dharmu.

www.yogacentar.hr
24

www.yogacentar.hr
25
ASANA ILI POLOAJ
Asana znai poloaj. Postoje bezbrojni poloaji, ali Yogiji smatraju 84 od njih jako korisnima.
Te yoga asane su namijenjene za ouvanje dobrog mentalnog i fizikog zdravlja. Redovna i
sistematska praksa tih asana ini tijelo snanim, okretnim, zdravim i jako gipkim. Asane osiguravaju
dobar apetit, pomau kod kontrole emocija i pomau kod odravanja Brahmacharye (Celibat). One
takoer ravnomjerno distribuiraju krv po cijelom tijelu, osnauju ivane struje i dre razne tjelesne
organe u punom radu, kao to stvaraju mentalni mir i pomau koncentraciji uma. Asane lijee
mnoge bolesti. ak neke kronine bolesti su potpuno iskorijenjene kroz redovnu i sistematsku
praksu asana. Neke od tih asana takoer pomau u probuivanju Kundalini Shakti (centralna
tjelesna mo). Neke od njih se prakticiraju stojei, neke leei, neke sjedei, neke s glavom dolje i
nogama gore. etiri od njih su propisane u svrhu: 1. prakticiranja Mantra-Japa (ponavljanje Bojeg
imena), 2. Pranayama, 3. probuivanja Kundalini Shakti i 4. prakticiranja koncentracije. One su
nazvane Padmasana, Siddhasana, Swastikasana i Sukhasana. Te su asane najbolje i najkorisnije, i u
njima ovjek moe sjediti lako i udobno prilino dugo vremena.
Sljedeih pravila bi se trebalo pridravati:
Asana mora biti stabilna i tijelo se ne smije micati. S tresuim tijelom se ne moe prakticirati
koncentracija uma ili Pranayama. S druge strane, um se uznemiruje i gubi se koncentracija kad se
tijelo trese. Ako ovjek moe sjediti vrsto i udobno u razdoblju od tri sata u bilo kojoj asani, on
stjee Asana Siddhi (savrenstvo u asani). Sjedi uvijek uspravno s bradom i glavom lagano
povuenom unazad i nagore uzrokujui laganu kontrakciju grla. Stegni lagano anus i povuci ga gore
i dolje. Uini to isto s donjim abdomenom. Neka tijelo tj. glava, vrat i grudni ko budu u pravoj
liniji tako da cijela teina gornjeg dijela tijela poiva na rebrima. Uvijek dri kraljenicu uspravno i
grudi izboene. Nikad ne sjedi u savijenom poloaju. Savijen poloaj je jako tetan za mentalno i
fiziko zdravlje. Ne moe se sjediti dugo vremena u savijenom poloaju. Ometa se slobodno
strujanje Prane (ivanih struja). Kad je slobodna cirkulacija ivanih struja naruena, pojavljuje se
sklonost obolijevanju od raznih bolesti. Jer nedostatak ivanih struja u nekom dijelu tijela ili njihov
suviak u nekom dijelu tijela uzrokuje bolest u tom dijelu tijela. Tako dranjem uspravnog poloaja
pomae se slobodnoj cirkulaciji ivanih struja u raznim dijelovima tijela. Muladhara akra (dodirno
mjesto anusa i mokranog kanala) je sjedite generatora ivanih struja. Ida i Pingala su dva glavna
simpatetika (suptilna kanala) koja prenose aferentne i eferentne ivane struje. Ta dva glavna Nadija
(ivca) su povezana s Muladhara akrom i s bezbroj drugih Nadija. Pored toga Muladhara akra je
sjedite Chitte (umni materijal). Misaone funkcije se odigravaju kroz Saraswati Nadi (za daljnje
detalje paljivo pogledajte autorovu knjigu Prvobitna mo u ovjeku ili Kundalini Shakti). Kad
netko sjedi u savijenom poloaju, taj Nadi (Saraswati) ne moe normalno funkcionirati. Tako se
automatski u svinutom poloaju ovjek izlae veem broju zlih i pokvarenih misli. Uvijek sjedi
uspravno kako je upueno i izbjegni padove i opasnosti. Jednu asanu uini svojom vlastitom i
prioni joj pod svaku cijenu. Uvijek bi trebalo sjediti i prakticirati meditaciju u toj jednoj asani. Na
poetku bi trebalo sjediti u toj asani toliko dugo koliko je mogue a kad se ponu osjeati
neudobnost i smetnje treba lagano protresti noge. Ali ako se bol povea i osoba vidi da je
nemogue nastaviti u toj asani, treba lagano promijeniti taj poloaj u neki drugi. Kad se mijenja
asana ne treba tijelu nikada dozvoliti da se trese. To bi trebalo izvesti jako lagano i glatko tako da
ak i ukoliko i drugi ovjek sjedi pokraj, ne primijeti pokret. Kad netko sjedi mirno i meditira on
nesvjesno pobuuje Chittu (umni materijal) ili Kundalini Shakti. Kundalini Shakti se zagrijava i
poinje slati svoje struje prema modanom centru. to vie te struje idu prema gore to se vie uiva
koncentracija uma i istinsko blaenstvo. Kad se tijelo estoko trese, ometa se tok Kundalini struja

www.yogacentar.hr
26
prema gore i gubi se koncentracija. Pored toga takoer se dogaa veliki pad. Jer kad se Kundalini
struje naglo spuste iz modanog centra, prva i prvenstvena reakcija je nenormalna seksualna udnja.
Duhovni aspiranti zbog nepoznavanja te velike tajne jako esto upropaste cijelu svoju karijeru.
Zbog samog tog razloga i da bi izbjegao uz to usko vezanu veliku opasnost, aspirant bi trebao
sjediti u istom poloaju 10-15 minuta nakon zavretka meditacije. Radnje kao: uzimanje hrane i
pia, itanje, govor, spavanje itd. se nikad ne bi trebale provoditi odmah nakon meditacije. Treba
sjediti mirno u svom sjeditu i opustiti tijelo i um. Ako je mogue trebalo bi baciti pogled na
prostrano nebo i proiriti opseg vizije svog uma. Ta praksa daje umu pojam o Beskonanosti i
takoer pomae u daljnjim meditacijama.
Za prakticiranje Mantra-Jape i meditacije treba odabrati dobro mjesto, omiljeno, isto, ravno i
slikovito. Ako si netko moe priskrbiti usamljeno mjesto daleko od svjetovne vreve i buke bit e to
jako pogodno za praksu. Ukoliko si to moete priutiti, dobro je osigurati si sobu za meditaciju.
Soba tako odabrana trebala bi biti prozrana i dobro provjetrena, bez praine i prljavtine, muha i
ostalih ometajuih elemenata. U toj sobi ne bi trebalo spavati. Uvijek bi je trebalo drati istom,
urednom i svetom. Nikom drugog temperamenta i ukusa ne bi trebalo dopustiti da ue u tu sobu.
Trebalo bi ju se tretirati kao oltar i jedino s istom odjeom na sebi i poslije kupanja bi se trebalo
ulaziti u nju. Zle i pokvarene misli se ne bi trebale unositi u sobu. Trebalo bi objesiti i drati unutra
fotografije i slike bogova, boginja, velikih svetaca i svoje Ishta-Devate. Ukoliko je mogue, dobro je
imati u njoj i lijepo cvijee u vazama. Treba nastojati kreirati svijetlu atmosferu i potruditi se da se
stvarno osjeti boanska prisutnost u toj sobi. U poetku e malo imaginacije biti neophodno, a ako
netko bude striktno slijedio ta pravila neko vrijeme i nastavio svoju meditaciju i Mantra-Japu kroz
nekoliko mjeseci soba e stvarno poeti vibrirati mirom i spokojstvom, te e se samim ulaskom
osjetiti Boansku prisutnost. Ta sveta atmosfera uvijek utjee na um, pomae meditaciju i duhovno
podie aspiranta. U svoje vrijeme soba e tako vibrirati spokojstvom da e djelovati umirujue i
utjeno i kad se u nju ue s uznemirenim stanjem uma. Dobit e mo da umiruje um i tako utjee
na njega da automatski vodi ka viim i plemenitijim stvarima. To je razlog zbog kojeg se kae da
ovjek ini hramove svetima, a oni zauzvrat ine njega svetim. Jer misao je velika sila i ovjeja
vjera, pobonost i istoa okruuju ga atmosferom svetosti. Tijekom vremena ta svetost je predana
hramu ili oltaru koji zauzvrat poinje vibrirati oko sebe boanskim.
Kad ovjek eli i misli, on odailje misaone vibracije manjeg ili veeg intenziteta. Snaga
misaone vibracije se mijenja u skladu s istoom, iskrenou i koncentracijom uma. Ljudi
konstantno odailju misaone vibracije u eter koji je pun dobrih, loih, slabih, snanih, zlih i
plemenitih misaonih vibracija. Um svakog stvorenja stalno izbacuje takva misaona zraenja bez
odmora. Ti misaoni valovi zrae u svim pravcima kao to se svjetlosni valovi ire iz svog izvora.
Postoji aura koja vibrira oko svake osobe. To nije nita drugo nego misaona vibracija koju on ili ona
konstantno odailjaju. One kreiraju atmosferu u skladu s njihovom prirodom i intenzitetom. ist,
edan i svet ovjek kreira oko sebe istu i svetu atmosferu, i gdje god iao, nosi je sa sobom. Slab,
pokvaren i zlonamjeran ovjek rasprostire zlu atmosferu oko sebe. Svatko uvijek nosi sa sobom
misaonu auru odreenu njegovim unutranjim eljama i mislima. Ti misaoni valovi svake individue
utjeu na druge umove. Tako su kue, mjesta, hramovi i gradovi proeti misaonim vibracijama u
skladu s prirodom ljudi koji ive u njima i oni takoer utjeu na druge ljude. Razliita domainstva,
kue, mjesta, hramovi i gradovi imaju svoje vlastite karakteristike. Oni imaju svoje vlastite, slabe ili
jake, plemenite ili porone elje i misli koje vibriraju u njima i zrae iz njih. Kua u kojoj ivi edan,
ist i plemenit par je uvijek puna svijetlog Sunevog sjaja, prijateljstva i veselja, a porodica
napreduje. Kue u kojima ena i mu ive u neslozi i podozrenju su turobno hladne i odbojne. Kad
god netko posjeti drevnu posveenu crkvu, hram, damiju, pagodu ili samostan poinju iste, svete

www.yogacentar.hr
27
i inspirirajue misli navirati u umu i dotini posjetitelj osjea intenzivan mir i blaenstvo. Ta sveta
mjesta utjeu na um i automatski smiruju njegovu lutajuu tendenciju obino tako dugo dok osoba
ostane u njima. To je zbog misaonih vibracija milijuna velikih ljudi iz prolosti i sadanjosti koji su
posjetili ta mjesta i oboavali Boga s istom ljubavlju i vjerom i time kreirali spokojnu i svetu
atmosferu. To je ta atmosfera koja utjee na posjetitelja. Ta misaona zraenja nastavljaju vibrirati u
tim mjestima dok se ne zamijene brojnijim i snanijim misaonim valovima. S tom idejom postala je
praksa razliitih religija da oltare smatraju svetima, i ta se ideja takoer odnosi na sobu za
meditaciju.
Kada je odabrano odgovarajue mjesto, treba napraviti isto sjedite stavivi asuru kusha
trave na ravan pod sobe ili postolje od oko pola ili jedne stope visine. Postolje ne bi trebalo biti
visoko da se ovjek ne ozlijedi ako sluajno padne s njega. Jer kad se prakticira pranayama i
meditacija i ue se u trans ili kada se po prvi puta podigne Kundalini Shakti neke sadhake nesvjesno
padnu. Da bi se izbjegla ta opasnost sjedite ne bi trebalo biti vie od jedne stope ili samo pola
stope. Na asuru od kusha trave trebalo bi namjestiti kou tigra ili srne, a iznad istu pamunu
tkaninu da pokriva svu kou. Ako to ne bude mogue trebao bi biti dovoljan jedan jastuk 4x3 stope
i jedan in debeo, prostrt preko tepiha. Jastuk bi trebalo prekriti istom pamunom krevetnom
plahtom. Na to sjedite treba sjesti licem okrenutim ka sjeveru ili istoku u asanu koja je udobna,
lagana i stabilna. Nikad ne bi trebao sjesti okrenut prema jugu. To je tetno iz sljedeih razloga:
znanstvenici su otkrili da elektrine struje putuju na sjever i jug i kada se dva magneta dre jedan
pored drugoga s njihovim istoimenim polovima meusobno se dodirujui, oni potpuno gube svoju
magnetsku mo. Ali, ako se magneti dre svojim razliitim polovima dodirujui jedan drugog, oni
neodreeno dugo zadravaju svoju mo. To znai da isti polovi odbijaju jedan drugog, a da razliiti
polovi privlae jedan drugog. U ljudskom tijelu, glava predstavlja sjeverni pol, a noge juni pol. Ako
ovjek uvijek spava okrenut glavom prema sjeveru on uskoro gubi svoju mentalnu mo. Zbog
samog tog razloga Hindu Shastre (Spisi) zabranjuju ovjeku da spava glavom prema sjeveru.
Hindusu je naloeno da uvijek spava glavom prema istoku ili jugu, a isto se pravilo primjenjuje za
Asane.
Nakon sjedanja trebalo bi uvijek odaslati dobre i uzdiue misli elei blagostanje i mir svim
ivim biima. Trebalo bi rei: Neka sva bia budu mirna i sretna zauvijek. Poalji takve misli
svom svojom snagom i s iskrenou na sjever, jug, istok, zapad, dolje i gore. Za vrijeme slanja tih
dobrotvornih misli, treba iskreno misliti da se one stvarno odailjaju i da se misaona sila stvarno iri
u razliitim pravcima pokrivajui sav prostor. Na poetku je neophodno malo imaginacije, ali nakon
duge prakse uspijeva se u slanju takvih misli ogromnom snagom. Da to svi ljudi prakticiraju ujutro i
naveer, za kratko vrijeme bi se ovaj svijet mogao promijeniti u istinsko nebo, u tome nema
pretjerivanja. injenica je da ljudi stalno prave tetu svijetu sa svim vrstama zlih i pokvarenih misli.
Zato netko treba slati takve dobre misli i koja je korist? Kao to je reeno eter je pun
misaonih vibracija i one su dobre i loe, jake i slabe, dobrotvorne i zle itd. Kad netko ne misli i ne
alje nikakve misli to je kao da ivi u zatvorenoj sobi i kao takav on je siguran od utjecaja vanjskih
slinih misaonih valova koji vibriraju u eteru. Ali im on poalje dobre ili loe misli on otvara
odreen ulaz i sve sline dobre ili zle misli koje vrebaju u eteru, ulaze u njegov um i djeluju u njemu
na taj nain da ga potiu da ponavlja iste misli ponovo i ponovo. Tako sa odailjanjem zlih i
pokvarenih misli dotini povreuje toliko mnogo drugih ljudi sa slinim mislima, a takoer unitava
i sebe. Suprotno, ako netko odailje dobre misli mira, ljubavi i blagoslova, on potpomae tako
mnogo drugih ljudi sa slinim mislima i svemir uope, a i njegov osobni dobitak nije beznaajan. To
je znaenje koje nosi ideja o slanju dobrih misli u razliite pravce svemira.

www.yogacentar.hr
28
Poslije tako odaslanih misli u razliite pravce treba izrei Shanti Mantru (Mantra mira) tri puta
govorei: Om Shanti! Om Shanti! Om Shanti! Tu netko moe upitati, zato Om Shanti treba
izrei tri puta? Zato ne samo jednom? Razlog je da svako bie ima trovrsno tijelo tj. grubo,
suptilno i uzrono. Iskustva budnog stanja dobivamo pomou grubog tijela. Kad sanjamo nismo
povezani s grubim tijelom. Tada stjeemo iskustva pomou suptilnog tijela. Uivamo ili patimo u
skladu s prirodom sna i to uz pomo suptilnog tijela. U stanju dubokog sna ne odravamo vezu niti
sa grubim niti sa suptilnim tijelom. Tada imamo iskustvo blaenstva sna kroz uzrono tijelo. To je
razlog zato zaboravljamo ak i bolest i intenzivnu bol grubog tijela kada uemo u duboki san.
Sasvim je mogue da se jave mnoge smetnje kad sjednemo za Mantra-Jap i meditaciju. Moe
nas omesti fiziko tijelo boleu, bolovima itd. Rekavi Om Shanti prvi puta molimo Boga da
odri nae tijelo snanim i zdravim tako da ne bude nikakvih smetnji naoj meditaciji od grubog
tijela. Drugo, smetnje se mogu javiti od suptilnog tijela i od vanjskih posrednika, kao prijatelj koji
nas zove ili neki ljudi koji prave buku. Izgovaranje Om Shanti po drugi puta ukljuuje da molimo
Boga da nas sauva od svakog ometanja koje dolazi od suptilnog tijela i od vanjskih posrednika.
Tree, smetnje se mogu javiti od uzronog tijela i od boanstva, takve kao velika oluja, sijevanje,
grmljavina. Izgovarajui Om Shanti trei put ukljuuje molitvu Bogu da nas sauva od svih vrsta
smetnji koje se javljaju od uzronog tijela i od svemirskih posrednika.
Nakon to je Shanti Mantra izrecitirana tri puta, trebalo bi mentalno oboavati svog Gurua u
Sahasrari. Treba na kruni svoje glave zamisliti procvali lotos koji iri latice i pretpostaviti da Guru
sjedi na lotosu, da njegovo nasmijano lice i sveto tijelo zrai blistavo svjetlo i blagoslove. Onda bi se
trebalo mentalno pokloniti Guruu i oboavati ga s cvijeem, vijencima, sandalovom pastom itd. i
moliti Ga za blagoslov i za otklanjanje neznanja, te za svjetlo i pravo vodstvo. Neka to bude
uinjeno sa svom iskrenou i punom Bhavom (osjeanjem). Sada dolazi na red Ishta-Devata
(izabrani Bog ili Boginja iju je Mantru dotini uzeo) koju treba zamisliti da se nalazi u sranom
centru (u sreditu srane duplje) sjedei na procvalom lotosu s osam latica. Tada bi trebao lik Gurua
uroniti u lik Ishte-Devate, mislei sve vrijeme da je Guru postao jedno s Ishta-Devatom te poeti s
njenim mentalnim oboavanjem, cvijeem, vijencima, sandalovom pastom itd. Treba je moliti
iskreno da mu oprosti sve grijehe njegove prolosti i da ga spasi od svih nesrea, zamki i opasnosti,
da ga vodi na pravi put i dodijeli mu mir i snagu uma, karakter, mudrost i Prosvjetljenje. Trebale bi
se moliti samo iskrene molitve, bez licemjerja i krivnje, i s punom vjerom. Prave i iskrene molitve
dobivaju odgovor i imaju takoer veliku duhovnu vrijednost. Nakon oboavanja Ishtea-Devate
treba oboavati Majku Kundalini Shakti u Muladhara akri, s cvijeem, vijencima, sandalovom
pastom itd. Trebalo bi zamisliti procvali lotos s etiri latice na dodirnom mjestu anusa i mokranog
kanala i misliti da Majka svemira, koja je svemona i lijepa i samo utjelovljenje bogatstva, uspjeha,
mudrosti i uenja, stoji s blistavim tijelom smijui se i blagoslivljajui. Nakon molitve Majci takoer
za pomo, vodstvo i sigurnost treba buditi Majku Shakti sljedeim rijeima: Probudi se Majko!
Digni se Majko! I dostigni cilj ovog trenutka! Nakon izgovaranja tih rijei treba probuditi
Muladhara akru umom i voljom i zamisliti da se Majka Shakti potpuno podigla. Tada treba voditi
um od Muladhara akre kroz Sushumna Nadi do Sahasrare i vrsto vjerovati da se Kundalini
Shakti potpuno podigla iz Muladhare i postala jedno sa Shivom (Gospodom) u Sahasrari. Kad je to
uinjeno treba izgovoriti Mantru Om Ram. Dok se recitira ta Mantra treba misliti da postoji
vatreni krug koji osobu zatiuje od svih vrsta smetnji, i od Deva (Bogova) i od zlih duhova. A sada
za aspiranta dolazi vrijeme da pone sa svojom Mantra Japom i meditacijom.

www.yogacentar.hr
29
MAHA BIJA MANTRA ILI JEDNOSLOG OM
Rije Om () je nazvana Maha Bija Mantra. Maha znai jako velika, a Bija Mantra
znai uzrok ili porijeklo Mantre. OM je prema tome uzrok svih Mantri (veliki uzrok). Sve Vedske
Mantre poinju sa OM. OM je prva i posljednja rije koja se koristi u svakoj religijskoj ceremoniji.
Sve himne poinju s OM. Svi rtveni rituali i prouavanje spisa, sve Upanishade i sve religiozne
knjige poinju s OM. OM je sama bit svih Veda. On predstavlja Vede. Svemir ima svoje porijeklo
u OM, on ivi u OM i na kraju se rastvara u OM: OM je znan kao Shabda Brahman (Brahman
kao zvuk), Taraka Mantra i Pranava (Mantra koja struji kroz Pranu (dah) i proima sav ivot). Tri
su slova u OM tj. AUM. A je grlen i poetna je toka zvuka. U se provlai od korijena do kraja
usta. M je usneni i nosni i dolazi od kraja usta. Tako OM predstavlja sve zvukove. Ne moe biti
zvuka bez OM. Kao takav, OM je uzrok svih zvukova i prema tome svih rijei.
Sada pogledajmo odakle dobivamo tu rije OM. OM nije fantastina kreacija, niti izum
neke religijske sekte. To je svemirski zvuk koji se moe uti yogikim umom (visoko istim,
suptilnim i jednousmjerenim umom).
Brahman (Vrhovno bie) i Njegova Kreativna Mo su identini. Oni su kao lice i nalije
jednog novia. Kao takvi oni su u biti jedno i sasvim nerazdvojivi. Brahman se ne moe
razlikovati, niti se o Njemu moe misliti odvojeno od Njegove Shakti (Prakriti Shakti). Iako su
Brahman i njegova Shakti jedno, ipak izgleda da se oni razilaze i odvajaju jedno od drugog u
kreaciji. Prakriti Shakti (Brahmanova mo) je ta koja se razvija kao um i materija, i kao ovaj
vidljivi svijet. Prakriti ima tri Gune, tj. Sattva, Rajas i Tamas. Te su Gune kvalitete, jednako kao i
supstance Prakriti Shakti i uzrok kreacije. Nema ni jedne stvorene stvari liene tih Guna. One su
krajnji uzrok razlike izmeu mukarca i ene, izmeu sveca i grenika. Kod uvlaenja, te tri Gune
ostaju u ravnotei. Tako dugo dok su u savrenoj ravnotei ne moe biti kreacije, Prakriti Shakti
ostaje u svojoj velikoj mirujuoj formi. Ali, to stanje ne traje dugo. Jer Gune djeluju jedna na
drugu, komeaju se i gube balans. S tim prevratom poinje kreacija. Kad se volja Boja (Iccha
Shakti) manifestira u kreaciji, Ona (taj stupanj ili stanje kreacije) je nazvana Nada. Nada znai
zvuk. Kad se tri Gune komeaju, one stvaraju zvuk. Taj zvuk nije grub, kakav uju obini ljudi.
To je najfiniji aspekt zvuka ili sama poetna toka zvuka, kakva je doivljena yogikim umom. U
tom stanju zvuka (Nada) njegovo znaenje, umno shvaanje i pojedinosti ostaju u njihovoj biti ili
nemanifestiranoj formi. Nada je prvi proizali stupanj manifestiranog sloga, rijei ili reenice.
Kada se Nada razvije ili kada volja Boja stigne do toke kreacije naziva se Bindu. Taj Bindu je
takoer nazvan Shabda Brahman (Brahman kao sveproimajui Shabda (zvuk) ili kreativni
Brahman). Shabda Brahman je izvor svih manifestiranih zvukova, znaenja i umnih shvaanja.
Shabda Brahman je uzrono stanje svih manifestiranih zvukova i On je sveproimajua
neizdiferencirana Mo, dok je Mantra njegova partikularna manifestacija. Iz Shabda Brahmana
potie cijeli svemir i njegova bia. Zvuk kreativnog kretanja Shabda Brahmana je rije OM. Od
tog Jednosloga potjeu svi razliiti zvukovi, kako zapisani tj. sa znaenjem, tako i nezapisani tj.
bez znaenja. On je poetna toka svih zvukova. Taj jedan zvuk i njegovo znaenje obiljeavaju
potpunost svemira. Od tog jednog zvuka potjeu sva slova i glasovi. OM je vjean, nema
promjene u tom zvuku. On je zajedniki i univerzalni zvuk i kao takav On je zajedniki svim
razliitim jezicima svijeta. Rije OM, HUM, HAM, AUM, AMEN, AMIN, imaju isto znaenje.
Ne moe biti rijei ili zvuka bez OM. Ako paljivo promotrimo, vidjet emo da sve rijei poinju
sa OM i zavravaju sa OM. Huka mora, prskanje vodopada, ubor brzotekue rijeke, zujanje
pela, kukca ili ose, rika lava, njakanje magarca, mukanje bika, lajanje psa, otvaranje i zatvaranje
ljuture koljke, kontinuirano zvonjenje zvona, udaranje bubnja, dug pisak lokomotive, djetetov

www.yogacentar.hr
30
pla, glasni zov ovjeka, i svi zvuci drugih vrsta jasno predstavljaju zvuk OM ili Omkaru. Tako je
Om univerzalni zvuk i nijedna rije se ne moe izgovoriti i ni jedan zvuk izazvati, a da se ne
proizvede taj sveti zvuk.
Rije Om sa svoja tri slova (AUM) predstavlja Trojstvo. Tako Om stoji za Brahmu,
Stvoritelja i Njegovu Stvaralaku Mo; Vishnua, Odravatelja i Njegovu Odravateljsku Mo; i
Shivu, Razoritelja i Njegovu Razarateljsku Mo. On stoji za Sat Chit Anandu (Apsolutno
Postojanje, Znanje i Blaenstvo). On predstavlja Saraswati (boginja uenja), Lakshmi (boginja
bogatstva) i Durgu (Majka svemira). Om stoji za vrijeme, prostor i uzronost; prolost, sadanjost
i budunost; roenje, rast i smrt; poetak, sredinu i kraj; tri svijeta (nebo, zemlja i pakao), tri Vede
(Rig, Yajur, Sama); takoer za Duh, um i materiju; stanje budnosti, sna i besanog spavanja; te za
fiziki, mentalni i astralni nivo. Kao cjelina Om znai Turiya stanje (etvrto stanje postojanja).
Tako je Om najznanstveniji simbol Vrhovnog Bitka (Brahman) i najpogodnije ime za Vrhovni
Bitak. On predstavlja sve razliite simbole Boga u raznim religijama. Ako ima ikoja univerzalna
Mantra koja predstavlja Vrhovno Bie u svim njegovim mnogostrukim moima i funkcijama i
koja moe obuhvatiti i zadovoljiti mnogobrojne vjere, doktrine, dogme i religiozne sekte, to je
Maha Bija Mantra OM. Tu Mantru svi mogu koristiti s velikom dobrobiti. Ona ne znai niti
predstavlja niti jednog boga ili boginju; Ona zapravo ukljuuje i obuhvaa sve bogove, boginje,
Svece i njihove religije. Zbog toga nijedna sekta, nijedna doktrina i nijedna religija ne bi trebala
odbaciti Om; odbaciti Ga bilo bi odati vlastito neznanje o duhovnim stvarima.

www.yogacentar.hr
31
TAJNE MANTRA-JAPA
Um je jako suptilna stvar. Nema vlastitog oblika i boje; ali preuzima oblik i boju objekta o
kojem misli. elja podie misao, a misao postaje uzrok djela. Mi smo ono to su od nas uinile
nae prole elje, misli i djela. to smo posijali u prolosti u obliku elja, misli i djela, to anjemo
danas. Svaki je uzrok praen posljedicom i svaki je rad praen njegovim plodom. To se ne moe
izbjei. To to mi zovemo sudbinom, nije nita drugo nego nagomilane posljedice naih prolih
djela, misli i elja. Mi smo sami odgovorni za nau sadanju sreu ili nesreu, na uspjeh ili
neuspjeh itd.
Obian um djeluje s tri nivoa: sa svjesnog, podsvjesnog i nesvjesnog nivoa, dok um onog
koji je postigao Nirvikalpa Samadhi djeluje sa supersvjesnog nivoa. Prevladavajue elje i misli, tj.
elje i misli koje netko najvie voli i eli, koje mu se dnevno javljaju u njegovom poslu, ostaju u
svjesnom nivou uma. Nevane elje i misli ive neko vrijeme na podsvjesnom nivou, ali ako ih se
ne prisjetimo, one tonu u nesvjesni nivo. Kod prisjeanja prolog dogaaja, sluaja, elje, misli itd.
one koje se mogu brzo obnoviti, bez dubokog razmiljanja, proizlaze iz svjesnog nivoa uma, a sve
one koje zahtijevaju i malo dublje razmiljanje dolaze iz podsvjesnog nivoa.
Postoje neki drugi proli sluajevi, dogaaji itd. kojih se nije mogue prisjetiti, ak ni
dubokim razmiljanjima kroz sate i dane. Ali takve prole elje, misli i djela nisu izgubljena
zauvijek; ona samo potonu u nesvjesni nivo uma i ostaju u umnom materijalu (Chitta) u
njihovom uzronom stanju. Tako ogroman i glavni dio neijih iskustava (ne samo od sadanjeg
roenja, ve i od prolih utjelovljenja) lei u nesvjesnom nivou uma. Mi nazivamo taj nivo
nesvjesnim, jer je obian ovjek sasvim nesvjestan tog ogromnog skladita znanja. Jedino Yogi
koji je postigao Nirvikalpa Samadhi postaje nasljednik te ogromne zalihe znanja na tom nivou
uma. Za njega nema nesvjesnog nivoa. Kako on djeluje sa supersvjesnog nivoa, sposoban je lako
stei to ogromno znanje.
Karakter nije nita drugo nego sveanj navika. Kada se elja, misao ili djelo jako esto
ponavlja ono postaje navika. Tako je ovjek izgraen od jako puno navika. U naim dnevnim
aktivnostima dajemo bezbrojne impresije umu u obliku elja, misli i djela. Kada elimo neto, to
volimo i tome smo privreni, mi stvaramo jako snanu impresiju te stvari u umu. Tada um
poinje stalno eljeti i misliti o tom objektu. Drugim rijeima, um preuzima oblik i boju tog
objekta. Kada jako mrzimo neku stvar ili objekt ili ga se bojimo ili ga se elimo osloboditi,
takoer stvaramo snanu impresiju u umu. Ako je naa elja ili mrnja samo blaga, stvaramo
samo blagu impresiju u umu. Ali kada niti elimo, niti imamo odbojnost prema neemu i
indiferentni smo prema elji, misli ili djelu, stvaramo samo indiferentnu impresiju u umu.
Yoga znai Chitta-Vritti-Nirodha. Kada se stiaju elje svih vrsta i razliita osjetila i um su
mirni i spokojni, stjee se stanje Yoge. Ono to su mjehurii i valovi mirnoj povrini oceana, to su
elje i misli mirnoi i spokojstvu uma. elje su te koje dre um budnim, i opet, elje su te koje
rasipaju njegove moi. Kao to je ve reeno, bezbrojne elje ive u svjesnom, podsvjesnom i
nesvjesnom nivou uma. istoa, spokojstvo i jednousmjerenost moe se stei jedino ako se sve te
ivue i skrivene i potisnute elje iskorijene ili ponite. Brisanje elja je jedan naporan zadatak, to
nije posao od jednog dana. Mnogima je to ivotno duga borba. Ali ostaje injenica da se to prije
ili kasnije treba uiniti u ovom ili u buduim roenjima. Bez potpune kontrole i iskorjenjenja elja
uma, nikad se ne moe oekivati stvarni Mir na ovom ili na drugom svijetu.
Najlaka, a u isto vrijeme najefikasnija metoda usvojena da bi se um uinio istim,
spokojnim i jednousmjerenim je Mantra Jap. Mnogobrojne elje i misli trebale bi dati prostora
jednoj dominantnoj elji i misli u neijem ivotu. Mantra je ta koja bi trebala ispuniti um svih 24

www.yogacentar.hr
32
sata. Mantra Jap bi trebalo mentalno nastaviti dok se jede, pije, hoda i ak za vrijeme spavanja.
Trebalo bi postii da Mantra unutar i izvan nas vibrira zajedno s disanjem i otkucajima srca.
Kad je to postignuto, um se lako moe kontrolirati i sve mnogobrojne elje su automatski
unitene. to vie netko prakticira Mantra Jap, to je bolje za njega i ogroman je njegov duhovni
dobitak. Svaki put kad se prakticira Mantra Jap, daje se dobra impresija za impresijom u svjesni,
podsvjesni i nesvjesni dio uma. S tim procesom, zajedno s umnim materijalom, polako, ali
sigurno, um prolazi transformaciju na bolje. Um potpuno zaokupi znaenje i forma Mantre.
Svaka Mantra ima veliko znaenje i mo iza sebe. Nema razlike izmeu Mantre i Mantra Devate
(bog ili boginja Mantre). Zajedno sa ponavljanjem Mantre njena se Mantra Shakti (mo Mantre)
takoer ukljuuje u igru. Stalno ponavljanje Mantre ini da se Mantra tj. njena mo manifestira u
umu i tijelu praktiara. Mantra Jap proiuje tijelo, Nadije (ivci) i um. Ta trostruka istoa
omoguuje dizanje Kundalini Shakti od Muladhara akre do Sahasrare i na taj nain je poploen
put za Osloboenje.
Ponovo, kod memoriranja rijei, reenica, poeme ili nekog odlomka, ono to inimo je to
da jako esto ponavljamo istu rije, reenicu itd. i mislimo o njoj ponovo i ponovo. Time
stvaramo snanu impresiju o njoj u umu i umnom materijalu. Kada moramo obaviti neki vaan
posao, koji pada na odreeni datum, mi ponovo i ponovo pamtimo taj datum i time dajemo
snanu impresiju posla i datuma umu i umnom materijalu. Ta nas snana impresija osposobljava
da ne zaboravimo datum ili da ne propustimo posao. Slino, stalno ponavljanje Mantre u punoj
vjeri i s intenzivnim osjeajem djeluje udotvorno na um i kroz neko vrijeme on se transformira i
stjee istou, suptilnost i jednousmjerenost. Ukratko, stjee se Yoga i postaje se Yogi. Mantra je
posebno ime izabranog boanstva (Ishta-Devate), boga ili boginje kojeg netko najvie eli, voli i
oboava. Bez dvojbe, Bog je samo jedan, on je impersonalan i beskonaan. Ipak, On se
manifestira u mnogim imenima i mnogim oblicima da se prilagodi ukusu i sklonostima svojih
oboavatelja. Ljudi pobonog temperamenta vole oboavati Boga u odreenim formama bogova
ili boginja. Pored toga postoji tako mnogo svemirskih energija koje kao bogovi i boginje rade pod
Vrhovnom komandom Boga. Kao to u fizikom svijetu vladar ima tako puno ministara i
guvernera da mu pomognu u obavljanju administrativnog posla, tako postoje mnoge svemirske
energije koje vladaju svijetom Devate (bogovi i boginje). Jako esto ljudi zavole jednog od tih
bogova i boginja i izabiru ga za svoju Ishta Devatu (izabrano boanstvo). Ime tog izabranog
boanstva postaje Ishta Mantra. Tu Mantru i Ishta Devatu esto izabire Guru (duhovni uitelj) da
odgovaraju ukusu, sklonosti i duhovnom rastu uenika, a on po uputama Gurua oboava
boanstvo, ponavlja Mantru ili prakticira Mantra Jap svaki dan u punoj vjeri i s dubokom
pobonou. Kako svaka Mantra ima veliku mo (Mantra Shakti) iza sebe, kada je ona dobro
usmjerena, djeluje za osloboenje praktiara i obrnuto, kada je krivo usmjerena, ona djeluje kao
otra britva. Ako se paljivo koristi pomae kod brijanja, ali ako se nepaljivo koristi ostavlja
duboke posjekotine i moe nanijeti ak i smrt. Nema razlike izmeu Boga i Njegovog Imena.
Stalno razmiljanje o Bogu i njegovoj Moi i Slavi i neprekidno ponavljanje Njegovog imena
(Mantre) osposobljava um aspiranta da preuzme boansku formu, proe snanu transformaciju,
te da prikupi beskonanu snagu, istou i kvalitete Mantra Devate. Zbog toga je reeno da
Poznavalac Brahmana postaje sam Brahman. Kad um postane ist i svet, on poinje automatski
ivjeti u Brahmanu (Vrhovni Bitak ili Bog) i postaje jedno sa Brahmanom. Tako je Mantra Jap
jedna od najjednostavnijih, najsigurnijih, najznanstvenijih, najefikasnijih i najbezopasnijih metoda
primijenjenih za oienje cijelog uma, zajedno sa Chittom, za stjecanje koncentracije kroz
njegovu profinjenost, i konano za stjecanje Osloboenja ulaskom u Samadhi.

www.yogacentar.hr
33
KAKO PRAKTICIRATI MANTRA JAP
Obino Guru (duhovni voa) odabire Mantru u skladu s ukusom, sklonostima i duhovnim
rastom uenika. Svatko si ne bi trebao umisliti da je Guru i odabirati Mantru svojim uenicima.
Jedino Bogorealizirani ovjek tj. onaj koji je postigao Samadhi, moe znati koja Ishta Mantra
treba ueniku i jedino mu on moe dati inicijaciju. Takva inicijacija ima veliku duhovnu vrijednost
i ona stvarno pogurne uenika naprijed u trenutku Mantra Dikshe (inicijacije). Mananat Trayate
Iti Mantrah, tj. stalnim miljenjem o Mantri, ovjek je zatien i osloboen od kotaa Samsare
(kota raanja, rasta, starenja, smrti). To je ono to kau Spisi.
Kad je jednom Mantra dobivena, treba po svaku cijenu prionuti k njoj. Nikad ne bi trebalo
odustati od nje dok uspjeh nije ostvaren. Treba imati beskonanu vjeru u rijei svog Gurua i u
Mantru. Vjera je Sine Qua Non uspjeha. Prava vjera moe initi uda. Kad su jednom Guru i
Mantra izabrani, moraju se odbaciti sve sumnje. Bilo bi mnogo bolje prostrijeliti si metkom srce
nego dati mjesta bilo kakvoj sumnji. Jer ovjek koji sumnja ne moe nikada dostii Cilj, ne moe
postii duhovni napredak. ovjek koji sumnja ne moe raditi s jednousmjerenom pobonou, i
ne moe uivati mir uma. Mantra Jap treba obavljati u punoj vjeri (Shraddha), s ljubavlju (Prem),
osjeajem, istoom srca i iskrenou. Stalno ponavljanje odabrane Mantre dane u vrijeme
inicijacije zove se Mantra Jap. Postoje dva naina na koja se to moe provoditi: Jap sa Dhyanom i
jednostavno ponavljanje Mantre. Kad um postane koncentriran, Mantra se automatski zaustavi,
um poinje ivjeti u znaenju Mantre. Ishta Mantra i njena suptilna forma uvijek idu zajedno. Ali
na poetnim stupnjevima ne moe se shvatiti ta injenica, kako je um nestalan i nemiran. U
poetku bi se Mantra prema tome trebala ponavljati jako esto. Ne bi se trebalo brinuti oko
lutanja uma, ve raditi redovito i sustavno. Treba imati beskrajno strpljenje i ustrajnost i nikada se
ne obeshrabriti ako nije postignuta odreena promjena u umu. Promjena ima i uvijek e ih biti,
jedino su one jako suptilne i ne mogu se opipljivo primijetiti. Mantra Jap stvara harmoniju i
sigurno isti um od svih njegovih neistoa. U svoje vrijeme sigurno vodi aspiranta u Samadhi i
ispunjava ga savrenim Mirom i Blaenstvom. Ali ta apsolutna savrenost se ne moe ostvariti za
nekoliko mjeseci. Neophodan je redovit i sustavan dugogodinji rad da bi se ostvario taj najvii
cilj ivota.
Dok se vri Mantra Jap, treba drati znaenje Mantre u umu i vrsto misliti da Bog stvarno
sjedi u sranom centru. Takoer treba imati beskonanu vjeru u uinkovitost Mantre i svoje Ishta
Devate. Aspirant treba vjerovati da je Bog koji je Bezoblian, Sveproimajui, Beskonaan i Jedan
bez drugog poprimio oblik njegove Ishte Devate i da je On sam njegov Atman (unutarnje Jastvo).
Tako treba stalno ponavljati Mantru bez odmora i poinka i u njoj se mora traiti utoite. Uvijek
bi se trebala ponavljati sa osjeajem, trebala bi vibrirati zajedno s otkucajima srca. Ako netko to
prakticira redovno kroz neko vrijeme, postat e sposoban da osjea boansku prisutnost,
boansku slavu i boansku svijest. Stalna praksa Mantra Japa obuzdava razuzdane misli i integrira
lutajui um, te stvara nove Samskare (nove impresije), koje nastavljaju skupljati snagu na raun
starih.
Treba biti iskreno poboan dok se recitira Mantra. Sve druge misli bi se trebale izbaciti iz
uma, a svijet, ak vlastito tijelo bi se trebalo zaboraviti i izgubiti iz vida. Mantra je boanska Mo,
uzima oblik pohvala i obraa se boanstvu za pomo i zatitu. Beskonana vjera u Mantru i njenu
Devatu je prema tome apsolutno neophodna. Takoer treba biti redovit i sistematian u njenom
recitiranju.
Izgovaranje Mantre moe imati tri glavna oblika, tj. Manasika (mentalno), Upamsu (Jap s
usnama tj. aptanje ili mrmljanje) i Vaikhari (glasno i jasno). Manasika Jap se vri iz sranog

www.yogacentar.hr
34
centra. Mantra se izgovara u sranom centru i nitko osim osobe koja prinosi taj oblik Japa ne
moe znati o tome. Manasika Jap je najvii oblik Japa, on je najefikasniji, ali poetniku je esto
vrlo teko zapoeti s njim. Meutim, duhovno napredne osobe izvravaju lako Manasika Jap.
Upamsu Jap je izgovaranje Mantre aptom. Osoba pored moe uti apat i zamjetiti rastavljanje
usana u njegovom izvravanju. Taj oblik Japa je bolji nego Vaikhari Jap koji se sastoji u glasnom
izgovaranju Mantre da svi uju. Duhovnom poetniku moe biti lako da pone s tim treim
oblikom, a da onda prijee na Upamsu i Manasika oblik.
Mantra Jap nikada ne treba vriti u urbi. Mantru treba uvijek izgovarati sasvim jasno. Ne
bi je trebalo ponavljati prebrzo i presporo. Nikad ne bi trebala biti izgovorena olako, nemarno i
bez Shraddhe (vjere). Japa treba uvijek biti obavljena u punoj vjeri, s paljivou i s istim tijelom
i umom. Nakon pranja nogu, ruku i lica, te ispiranja usta, uvijek treba sjesti uspravno (u odabranu
asanu). Dok se vri Jap ne bi se nikada trebalo zijevati ili micati tijelom. Koliko god dugo je
mogue treba sjediti u nepominom poloaju. To e uiniti um aktivnim i otkloniti pospanost i
san. Odvojeno od prakticiranja Japa u sjedeem poloaju, Mantru treba uiniti svojim stalnim i
vjernim drugom. Uvijek je treba ponavljati i stavljati um i srce u njenu ritmiku melodiju. Treba je
ponavljati kud god se ilo i to god se radilo. Uvijek treba biti budan te dopustiti da Mantra
vibrira kroz vene i ivce.
Nekim Sadhakama je koritenje Japa Male (brojanice) zamorno, za brojanje ponavljanja
Mantre. Oni se ale da je teko izgovarati Mantru, brojati brojanicom i u isto vrijeme fiksirati um
na formu Ishta Devate. Na poetku je teko, bez sumnje. Ali ako se ima malo strpljenja i nastavi
se s tom praksom kroz neko vrijeme to postaje lako i jako ugodno. Obino mnogim ljudima
Mantra Jap postane monoton nakon nekog vremena. Usne se automatski pokreu izgovarajui
Mantru dok um luta ka drugim interesantnim predmetima i mislima, mjestima. Ponekad ljudi
osjete pospanost i zaspu za vrijeme Jape. Onda za vrijeme akcije dugo prakticiraju Mantra Jap. A
u periodu reakcije ne ele sjesti ni deset minuta. Jap i meditacija im nisu zanimljivi. Ba za vrijeme
perioda reakcije mnogi ljudi ostave duhovnu Sadhanu i njihov se napredak zaustavi. Takvi ljudi
ne mogu nikada duhovno napredovati. Poduzeti rad treba obavljati redovno i sustavno. Broj
ponavljanja Mantre treba odrediti po svom kapacitetu i okolnostima. Mantra Jap sa Malom
(brojanica) pomae da se um odri budan i da se konstantno fiksira na Mantru, njeno znaenje i
brojanje, da bi se izbjegle gore navedene opasnosti. Prakticiranjem Mantra Japa s brojanicom
dobiva se toan pojam o vremenu koje se obino koristi i time se omoguava aspirantu da odbaci
pomo sata. Takoer se moe regulirati Asana. Lutajui um se kontrolira i disciplinira. Mogunost
da se Jap vri u urbi da bi se ulagivalo hirovima i udima uma je eliminirana.
Japa Mala (brojanica) sadri 108 zrna. Ta zrna mogu biti izraena od Rudrakshe, odrezanih
i poliranih komada od korijena biljke Tulsi, stakla ili sandalovog drveta. Dok se prebiru zrna,
esto se dogode pogreke i ponekad se dva zrna broje kao jedno. Da bi se dalo mjesta razliitim
pogrekama dodano je osam zrna vika. Tako, pravljenje cijelog kruga na brojanici od 108 zrna,
ukljuuje samo sto ponavljanja. Na mjestu gdje su dva kraja brojanice spojena zajedno u vor,
obino se nalazi vee zrno. Ono se zove Meru i smatra se sjeditem Mantra Devate. Kod
prebiranja zrna treba poeti u smjeru kazaljke na satu od prvog zrna od Merua, a kad se zavri
krug i ponovo se stigne do Merua, ne treba ga prijei ve poeti brojati u obratnom smjeru, ili to
je ista stvar, obrnuti Malu i poeti u smjeru kazaljke na satu. Brojanicu treba uvijek drati
prstenjakom i palcem, a srednjak treba koristiti za brojanje i povlaenje. Kaiprst uope ne bi
trebalo koristiti. Brojanje krugova na napravljenih na Mali se vri lijevom rukom. Kad je jedna
Mala zavrena, treba staviti palac lijeve ruke na vrh malog prsta lijeve ruke i tako podijelivi svaki
prst na pet dijelova, treba micati palac od dijela do dijela i prsta do prsta. Svaki prst e tako

www.yogacentar.hr
35
pokazivati pet izvrenih Mala ili 500 izvrenih Japa. Druga metoda je uzimanje potrebnog broja
kovanica ili kamenia i otklanjanja jednog po jednog kamenia ili kovanice s hrpe, kako se
zavri svaka Mala dok hrpa ne nestane.
Postoji jo jedan nain brojanja Mantra Japa. Stavi palac desne ruke na srednji mesnati dio
srednjaka. Tu broji jedan nakon zavrenog jednog Mantra Japa ili poni brojati jedan kad poinje
s prvim Japom. Onda za drugo brojanje stavi palac na nii mesnati dio istog prsta. Zatim nastavi
dodirujui najnii mesnati dio malog prsta, zatim srednji dio i na kraju njegov vrh i vrh prstenjaka,
srednjaka i kaiprsta i na kraju dodirni srednji i najnii mesnati dio kaiprsta. Taj ciklus kompletira
deset Mantri. Poni ponovo s palcem na srednjem mesnatom dijelu srednjaka desne ruke i nastavi
Jap.
ivot uzevi u cjelini ima dva dijela, i to, duhovni i materijalni. Samo jedan bez drugoga
nema znaenja i nije dostatan. Za stvarni rast i dobrobit ovjeanstva potreban je i duhovni i
materijalni rast. Kao to vidimo, znanost je potpuno zapostavila duhovnu stranu ovjeka to je
alosna, ali i vrlo opasna injenica. Stoga bi odgovorni ljudi trebali posvetiti panju i duhovnom
razvitku ovjeka. Za stvarni mir u svijetu i progres nacija, taj kombinirani rast je apsolutno
potreban. Pored toga, duhovna nauka je vrlo suptilna i teka. To je stoga to ne postoje aparati da
istrae injenice na polju Duha, niti e ih ikada u budunosti biti. Tamo gdje materijalna nauka
prestaje, poinje duhovna nauka. U ovome nema nikakvog pretjerivanja



PISANJE MANTRA JAPA
Uzmi istu biljenicu i svakodnevno ispisuj svoju Ishta Mantru, redovito i sustavno. Odredi
broj Japa za pisanje. To moe initi u slobodno vrijeme. Operi lice, usta i noge. Operi usta i
obuci istu odjeu. Mantra Jap treba pisati jedino u istom stanju uma i tijela. Dok se zapisuje
Mantra, treba je takoer mentalno izgovarati. S nikim ne treba priati dok se ona zapisuje. Treba
odravati savreni mir i svaku Mantru pisati u punoj vjeri i s intenzivnim osjeajem. Pisanje
Mantra Japa ini um budnim. Nema anse da se zaspi kod toga. Najbolji nain je da se kombinira
brojanje Mantra-.Japa s brojanicom do odreenog broja ponavljanja i da se onda posveti pisanju
Mantra Japa. Pored toga, Sadhaka (duhovni aspirant) mora prakticirati mentalno Mantra Jap kud
god da ide i to god da radi. Ako Sadhaka moe provesti te tri stvari, on moe lako kontrolirati
osjetila i um i postii Osloboenje.



ITANJE MANTRA JAPA
Postoji jo jedna metoda obavljanja Mantra Japa. To je itanje Mantra Japa. Uzmi Ishta
Mantru odtampanu ili napisanu jasnim rukopisom 108 Mantri na stranici ili mali notes od 108
stranica i sa samo jednom Mantrom odtampanom ili napisanom po stranici. Dok ita Mantru,
dri se svih pravila koja su dana za vrenje Mantra Japa Malom.

www.yogacentar.hr
36
POTREBA SIMBOLA U MEDITACIJI I KOD RAZMILJANJA O BOGU
elja je prvi stupanj misli. Kad se ona razvije postaje misao. Njih dvije su razliiti stupnjevi
iste stvari, kao pupoljak i cvijet. One nisu jedna te ista stvar, kako mnogi misle u svom istom
neznanju. elje se najprije jave u umu u obliku suptilne sugestije za odreenu stvar. To znai da
um najprije poprimi jako suptilni oblik stvari u modanom centru i tu se onda javlja suptilna elja
za dotinim objektom. Na tom stupnju obina osoba jo nije potpuno svjesna to ini i emu tei.
S tom suptilnom eljom um alje impuls u umni materijal (Chitta) da dobije akumulirano znanje
iz prolosti o eljenom objektu. U Chitti je sve prolo znanje razliitih objekata, dogaaja itd.
smjeteno u razliitim odjeljcima. Kada um poalje impuls u Chittu i dobije to znanje, on reagira i
vraa se u podruje srca. Tu se suptilna elja pretvara u grubu elju. Tek sada je obian ovjek
postaje potpuno svjestan. A kad se ta elja vrati natrag i dostigne modani centar, ona postaje
misao. im se misao pojavi, suptilni oblik misaonog objekta zaokupi um. To pokazuje da svaka
elja i svaka misao ima suptilni oblik iza sebe. Ne moe biti nijedne elje i nijedne misli, bez da se
prvo mentalno vidi objekt ili bez da se mentalno projicira suptilna slika stvari ili objekta. Kad god
mislimo ili primamo znanje o odreenoj stvari, tu je uvijek i jasna slika stvari o kojoj mislimo u
modanom centru. Bez mentalne projekcije slike misaonog objekta, ne moe se primiti nikakvo
znanje o njemu. Znai da ime i suptilni oblik uvijek idu zajedno i sasvim su nerazdvojni. Obian
um i intelekt mogu raditi samo pod tim ogranienim procesom.
ovjek moe biti veliki intelektualac i moe biti duhovno jako napredan, a da jo ne moe
oprostiti od imena i suptilnog oblika. ak i ovjek koji je dostigao Nirvikalpa Samadhi, misli uz
pomo suptilnog oblika kad sie na nivo relativne svijesti. U stanju Nirvikalpa Samadhija nema
elja i misli. Tada um, volja, intelekt, ego i Chitta, svi zajedno utonu u Vrhovni Duh ili Brahman,
kao i ideje o subjektu, objektu i znanju. U tom stanju ostaje i prevladava Ocean Svijesti po sebi ili
u sebi. Jedino u tom stanju Nirvikalpa Samadhija ovjek moe shvatiti bezoblini aspekt Boga.
Odvojen od tog stanja ivot se sastoji u percepciji Dwaite (dualnosti) i svako miljenje se odvija s
mentalnom slikom misaonog objekta. Ali u istom neznanju ovjek govori mnogo gluposti protiv
koritenja simbola kod oboavanja Boga i u meditaciji. To ini zbog nepoznavanja tajni uma i
umnih funkcija. Prema tome, aksiom je da se kod miljenja o Bogu, kod oboavanja Boga, ili kod
meditiranja o Njemu, ovjek ne moe osloboditi suptilnog ili grubog simbola.
Bog je samo Jedan bez drugoga. On je Vjean, Beskrajan, Nepromjenjiv, Nepokretljiv, bez
roenja, rasta i starenja, Besmrtan, Bespolan, Bezoblian. On je materijalan i djelatan uzrok ovog
svemira. Kao to para postajui hladnija i grublja poprima oblik oblaka, vode, leda itd., na slian
nain Shakti (Mo) Boja evoluira Sebe kao um, materiju i kao raznolika imena i oblike ovog
univerzuma. Nema niti jedne jedine stvari odvojene od Boga. On je u svemu i svugdje. Bog ne
moe biti oznaen kao On, Ona ili Ono; ali svejedno se On, Ona ili Ono stalno koristi kod
govora o Bogu. Bog nema odreeno ime ili oblik, svejedno se on otkriva svojim oboavateljima
kroz brojna imena i oblike u skladu s njihovim eljama i sklonostima.
Za ilustraciju uzmimo dijete koje tek ui itati, pisati i raunati. Uitelj najprije daje djetetu
ploicu i pisaljku od kriljevca i ui ga da pie samo slova i znakove. Kad se dijete osposobi i
uspije u pisanju slova i znakova sigurnom rukom, ui se pisati u finu biljenicu i postepeno ga se
ui da koristi nalivpero i papir za lijepo i uredno pisanje. Kao to idemo od grubljih ka finijim
stvarima u materijalnom svijetu, isto tako moramo initi u duhovnom podruju. Bog je suptilniji
od najsuptilnijih objekata i poto je takav, ogranien um ne moe misliti o Njemu u Njegovom
Esencijalnom Obliku. Kada ovjek izgovori ime Boga ili Brahmana, on umno projicira Njegov
suptilni oblik na sebi svojstven nain, prema svom predznanju, i u skladu s tim Ga doivljava.

www.yogacentar.hr
37
ak ovjek koji tvrdi da je sljedbenik Jana Yoge i hvali se da misli o Brahmanu u Njegovom
Bezoblinom Aspektu ili tko gleda na Brahmana kao na Sat Chit Anandu (apsolutno postojanje,
znanje, blaenstvo) primoran je misliti o Akai (eteru) ili irokom prostranstvu morske vode, da
oblikuje pojam o Sveproimajuem Brahmanu. ovjek koji smatra Boga Svemonim i
Svemilostivim, misli o monom, ali ljubaznom vladaru. Tako kod svih vrsta izraavanja, ma kako
profinjeni bili naini samog izraavanja, ovjek kao ovjek s ogranienim umom, ne moe nikad
pojmiti beskonanost ili Bezoblini Aspekt Brahmana bez pomoi simbola ili slike koji mogu biti
grubi ili suptilni.
Ne postoji religija prema kojoj niti ne ovjek prije postignua Nirvikalpa Samadhija po
kojem bi se simboli mogli potpuno odbaciti kod formiranja istinske koncepcije Boga. To je razlog
zbog kojeg su razne svjetske religije uvele grube i suptilne simbole kod oboavanja Boga. Kao to
ovjek prolazi kroz razliite stupnjeve od roenja do zrelosti, tako i duhovni aspirant prolazi kroz
razliite stupnjeve duhovnih praksi dok ne postigne Nirvikalpa Samadhi i ne doivi Bezoblini
aspekt Boga ili Brahmana. Dakle treba poeti s meditacijom i koncentracijom na grube forme, a
onda uzimati finije i jo finije forme, dok se konano ne dostigne Nirvikalpa Samadhi i osposobi
se ostaviti sve vrste simbola. To je neophodno. Npr. uzmimo vojnika koji ui gaati. Prvo uzima
za cilj vee mete i kada to uspije uzima manje mete, dok konano ne postane odlian strijelac. Na
slian nain, poetnik na duhovnom putu prvo uzima grube simbole kod razmiljanja o Bogu, da
bi stekao istou, suptilnost i jednousmjerenost uma. Kad um postane ist, suptilan i
jednousmjeren, duhovni aspirant uzima finije i suptilnije pojmove za meditaciju, i konano,
dostigavi Nirvikalpa Samadhi, odlazi s onu stranu imena i forme i ne osjea potrebu za bilo
kojom vrstom simbola.
Utemeljitelji razliitih religija su odredili svojim sljedbenicima razliite metode i razliite
simbole za koritenje kod oboavanja Boga, tako da odgovaraju njihovim ukusima i u skladu s
njihovim duhovnim rastom. Neke religije zovu Boga Svemilostivim Ocem na nebu, druge zovu
Boga Svemilostivom Majkom, dok ga neke druge zovu Voljeni prijatelj itd. Neki oboavaju Boga
kroz svece i Bogoljude. Postoje i oni koji Ga oboavaju kroz Yantre i Mantre (mistine dijagrame
i mistine slogove). Tako ima bezbroj putova i bezbroj simbola koje su usvojile razliite religije da
bi odgovorile na zahtjeve osoba raznolikih temperamenata i duhovne evolucije. Simbol moe biti
jako grub, ali tovatelj ne uzima sliku kao sliku. On vidi Boanstvo, opaa Boanstvo i poima
Boanstvo u slici. On daje sve boanske kvalitete slici koju oboava. On primjeuje boansku
prisutnost u objektu svog oboavanja. A kako postie duhovni napredak, nii i grublji simboli i
slike otpadaju sami od sebe kao suho lie sa stabla. Aspirant tada koristi vie i suptilnije vrste
simbola, dok ne dostigne Najvie i konano bude lien svih vrsta simbola. Tako u religiji i
kontroli uma simboli igraju jako vanu ulogu i ne mogu se odbaciti kao bezvrijedni.

www.yogacentar.hr
38
MO VOLJE, NJENO GUBLJENJE I STJECANJE
Mo volje je jedna od sposobnosti uma koja ini da ovjek misli, govori i djeluje. Intelekt
ili diskriminirajua sposobnost uma razluuje, odluuje i daje znanje o stvarima. Kad je odluka
donijeta i znanje primljeno, mo volje izvrava odluku kroz Indriye (osjetila) i tijelo. Osjetila i
tijelo ne mogu djelovati sami od sebe bez da ih volja svjesno ili nesvjesno stimulira i potie. Prije
govora, mi najprije elimo, mislimo, odluujemo i na kraju hoemo, a onda govorimo. Bez tog
procesa (iako je kod mnogih postao automatski proces), ne moemo govoriti. Ako elimo vidjeti,
uti, dodirnuti, kuati ili mirisati, mi prvo elimo, mislimo, odluujemo i hoemo i jedino tada
djeluje odgovarajue osjetilo. U svim mentalnim i fizikim aktivnostima mi najprije elimo (ta
elja ima oblik sugestije), mislimo i dolazimo do odreenog zakljuka i na kraju hoemo i
djelujemo. Nema umne ili fizike akcije bez tog procesa.
Mo volje jaa i slabi; raste i opada. U mladosti i srednjem dobu je obino snana, a slabi s
godinama. Kao rezultat dugotrajnih bolesti ili kroninih oboljenja i pretjerivanja u gubljenju
seksualne energije, mo volje postaje jako slaba. Kako ogromna veina mukaraca i ena nema
reguliran seksualni ivot, obino posjeduju slabu mo volje. Najvie ovisi o samoj osobi hoe li
svoju mo volje uiniti snanom ili slabom. istoa, suptilnost i jednousmjerenost uma stvara i
osigurava nepopustljivu mo volje. Svetac, ist i svet ovjek, ovjek dobrog karaktera i vladanja, i
Brahmachari (celibatarac), obino posjeduju snanu i nepopustljivu mo volje. ovjek jake volje
nikad ne odgaa. On je brz u odluivanju i odreen u svojim odgovorima. Kao to je ve reeno,
istoa uma, brza i jasna odluka, nepopustljiva volja i svetost idu zajedno. Takvi ljudi uivaju mir
uma i rade svoj posao. Njihove misli, rijei i djela su meusobno usklaeni. Nikad ne dolaze u
sukob jedni s drugima. ak i ako su im tijela rasjeena na komade, ne odvraaju se od svojih
zakljuaka ili odluka. Ljudi od volje posjeduju veliku mo i govore sa sigurnou, snagom i
autoritetom. Nema prepredenosti i drskosti oko njih i daleko su od dvojakosti i diplomacije.
Naprotiv, uvijek su istiniti, jednousmjereni, edni i nesebini.
Mo volje ovisi o istoi uma; ona je oslabljena njegovom neistoom. Um postaje neist
kroz mnogobrojne elje. One su te koje rasipaju mo uma. A elje se uglavnom tiu uivanja pet
grubih i pet suptilnih osjetila. elje se provlae kroz um kao rezultat ego ideje, koja je opet uzrok
ropstva i neizrecive bijede. Tako ovjek koji eli stei jaku volju mora prvo oistiti um, a da bi se
oistio um, mora se ubiti ego ideja, iskorijeniti sve elje, provoditi kontrolu nad osjetilima i
prakticirati koncentraciju. Mo volje se drugaije ne moe razviti.
Brahmachari (celibatarac) uiva vrlo snanu mo volje ak i u poodmaklom dobu. Istinski
Brahmachari, tj. onaj koji se uvrstio u Brahmacharyi u misli, rijei i djelu, uvijek posjeduje
nepopustljivu mo volje. Takav ovjek moe pokrenuti nebo i zemlju i nita mu nije nemogue
dosei. S druge strane, razuzdan seksualni ivot jako oslabi mo volje. Prema tome da bi se stekla
mo volje, istoa i jednousmjerenost uma, treba odravati striktnu Brahmacharyu, a da bi se
postigla normalna mo volje treba provoditi bar dobro reguliran seksualni ivot. Seksualna
energija je sam sok ivota i kad netko izgubi tu najsvetiju i najvaniju energiju, uini bijednim
vlastiti ivot. S druge strane ako je obuzda, kontrolira, zatiti i sauva, ona se pretvara u jako
snanu mentalnu mo Ojas Shakti. Stekavi tu Shakti, automatski se stjee istoa,
jednousmjerenost i suptilnost uma s otrim intelektom, snanom memorijom i nepopustivom
voljom. Tako da bi se razvila mo volje i stekle skrivene vie moi uma, treba se uvrstiti u
savrenoj Brahmacharyi. Uzburkano stanje uma, rastresenost, nepostojanost, gubitak radosti,
gubitak samopouzdanja, sumnja, odlaganje, nestalan pogled, ispijen izgled, zlovoljnost, gubitak
pamenja, zamagljen intelekt, poudne elje i misli, strah itd., sve su to simptomi slabe moi volje.

www.yogacentar.hr
39
KAKO STEI MO VOLJE
1. Prije svega, otkrij koje su tvoje slabosti, nedostaci, rupe, grijesi i grijena djela. Dobro ih
proui. Sjeti se jada, boli, ponienja, tuge, nevolje, progonstva koje si proao zbog njih. Razluuj, i
sjeti se beskrajnog dobra koje e stei njihovim odbacivanjem i okretanjem novog lista.
Razmiljaj postojano i razluuj ispravno. Odlui da li eli sreu i uspjeh ili jad i neuspjeh. Za
Slobodu i Blaenstvo treba kontrolirati svoj um i osjetila i ostaviti grijena, prolazna, osjetilna
zadovoljstva. Kod robovanja svojim emocionalnim osjeanjima, osjetilima i umu, gubi se vjeni
Mir i Blaenstvo. Preispituj se neprestano, sjeti se koja e zla i patnje slijediti ako izabere krivi
put i na kraju izvedi zakljuak i stvori stvarnu nepristranost za sve svjetovne stvari i trenutna
osjetilna zadovoljstva. Kad jednom dosegne taj zakljuak, budi vrst u svojoj odluci. Ne daj
ponovno mjesta slabostima i emocionalnim osjeanjima. Budi jak. Skupi hrabrost, snagu i prioni
svojoj odluci pod svaku cijenu.
2. Napravi si dnevni raspored i podijeli vrijeme za rad, oboavanje, poinak itd., u skladu sa
svojim mogunostima. Slijedi obazrivo dnevni red. Ne ini kompromise kod izvoenja svoje
dnevne rutine. Jedino ako si jako paljiv, te redovito i metodiki izvrava svoje dnevne dunosti,
bit e na sigurnom putu stjecanja izgubljene moi volje.
3. itaj dobre, inspirativne i uzdiue knjige o Bogu, filozofiji i devociji, te ivotopise
velikih svetaca. Takva e ti djela sigurno pomoi kod izgradnje moi volje.
4. Slobodno se drui s velikim ljudima, dobrog, istog i snanog karaktera, te s ljudima koji
su realizirali Boga i dobrovoljno im slui. To e ti jako puno pomoi u izgradnji karaktera, u
stjecanju istoe uma i srca, i u postizanju sveopeg napretka.
5. Izbjegavaj loe drutvo, posebno drutvo pokvarenih i zlih ljudi. Ne itaj erotine prie,
niti gledaj slike koje pobuuju seksualnost. To e sigurno poveati tvoje tekoe i sprijeiti tvoj
napredak.
6. Govori malo, ali slatko i korisno. Previe prianja nosi sa sobom gubitak mentalne
energije i ini um nestalnim. Ljudima koji mnogo govore obino nedostaje praktinost. Oni
rijeima rasipaju svoju energiju. Prema tome, pokuaj ouvati tu veliku energiju tijela i uma. to
vie uva te energije to e biti vei tvoj dobitak u moi volje i duhovnom rastu. Ako to doputa
tvoje dnevno zanimanje i ako je mogue, pokuaj provoditi Mounu (tiinu) nekoliko sati dnevno
ili barem jednom u tjednu. Ako se redovito izvodi, ta e te praksa osposobiti da osjeti i realizira
rast volje i moralnog bia.
7. Kao to je ve reeno u prolom poglavlju, reguliraj svoju ishranu. Nikad ne pretrpavaj
eludac, jer je lo eludac uzrok mnogih zala, loih misli, bolesti i neuspjeha.
8. vrsto odlui da e iskorijeniti svoja zla. Budi voen visokim, plemenitim, uzdiuim,
mudrim izrekama u skladu s tvojom odlukom i nastoj djelovati prema njima, sa svom svojom
revnou i arom. Budi strpljiv, radi marljivo i nikad nemoj podlei iskuenju. Bit e neuspjeha na
poetku. Ne brini o njima. Samo ne ini svjesno krivo. Paljivo promatraj svoj um, iznai zla
kojima je nadvijen i primjeni prigodne naine i sredstva u svrhu njihovog potpunog
iskorjenjivanja. Kad god treba uiniti neto to je dobro i korisno, i u isto vrijeme izvriti svoju
dunost, uini to odmah. Ne odlai u takvim stvarima. Ne ekaj nikad sutra koje nikad nee doi.
Ne daj da te prevari tvoj vlastiti um i osjetila. Jer neisti um uvijek pokuava izbjei i odbaci
odgovornost i lako se hvata u svoje vlastite zamke.
9. Posveti odgovarajuu panju malim i naizgled nevanim stvarima. Nikad nemoj nita
zanemariti. Jer ovjek koji je nauio da zanemaruje male i nevane stvari sigurno e zanemariti
velike i vane stvari, jer time um nesvjesno formira naviku odbacivanja svake vrste odgovornosti.

www.yogacentar.hr
40
10. Polako, ali sigurno usvoji metode za otklanjanje zlih navika. Ako si rtva seksualnog
uivanja i eli se okrenuti Brahmacharyi, nemoj u nju naglo skoiti, i nemoj naglo uzeti zavjet
njenog striktnog odravanja. Ne budi nagao. Umjesto toga razmisli, razlui i onda donesi vrstu
odluku o ostavljanju prljave navike. Pobrini se na sve mogue naine i poduzmi sve neophodne
mjere da bi izbjegao drutvo koje stvara pohotne elje i misli. Za poetak ogranii svoja uivanja
na minimum kroz odreeni broj dana. Kad osjeti potrebnu snagu i samopouzdanje, odgodi
uivanje za nekoliko mjeseci i tako dalje dok konano ne ostavi tu naviku zauvijek. U poetnim
stupnjevima bdij nad umom i osjetilima i kad god se pojave vulgarne elje i misli, razlui, obuzdaj
i kontroliraj ih sjetivi se svoje odluke i ogromnog dobra koje e si uiniti pridravanjem
Brahmacharye. ak i u za to odreeno vrijeme, pokuaj ne podlei tjelesnosti suvie lako. Bori se
i pokuaj produiti vrijeme izbjegavanja koliko god je mogue. Podlegni samo kad si ne moe
pomoi. Namami um da se povue dalje i dalje od akcije, ali ne brini ako ne uspije. Imaj
bezgranino strpljenje i neunitivu ustrajnost. Ako si zaista iskren i poduzima sve potrebna
mjere, sigurno e uspjeti u iskorjenjivanju slabosti i izgradnji svoje moi volje.
11. Pokuaj odravati um u savrenoj ravnotei u svim okolnostima. Nikad ne gubi
ravnoteu uma u dobru ili zlu, u boli ili zadovoljstvu, i u svim drugim parovima suprotnosti.
Uvijek nastoj prakticirati kontrolu da bi zadrao svoju uravnoteenost, i prilagodi se bez jadanja
razliitim okolnostima. To e ojaati tvoju snagu volje.
12. Nastavi s Mantra-Japom redovito ujutro kao i naveer. Uvijek dri um uposlenim u
ponavljanju svoje Ishta Mantre. Misli samo na svoju Ishta Devatu i Ishta Mantru. Neka njih dvije
budu tvoji stalni prijatelji, sam dio i estica tvog ivota. U svakoj ima vjernog prijatelja, vodstvo i
spasitelja. Mantra Jap i meditacija pomau u osiguravanju jednousmjerenosti i istoi uma i u
izgradnji karaktera i volje.
13. Nikad ne gubi nadu. Budi pun velikih nada i dri pred sobom visoke ideale. Imaj
neogranienu vjeru vjeru u sebe, vjeru u Boga, vjeru u rijei svog Gurua i vjeru u Spise. Nikad
se ne omalovaavaj. Nikad se ne preputaj svojim slabostima, nedostacima, grijesima i padovima.
Ako si grenik danas, moe biti svetac sutra, samo ako hoe. Samopouzdanje e te ispuniti
neogranienom snagom i moi. Dobre misli i plemenita djela e te uiniti velikim; nedoline elje,
misli i djela e uiniti da potone. Svijet nije nita drugo do projekcija tvog vlastitog uma. Kako
misli, takav postaje. Um je jako suptilna stvar. Nema vlastitog oblika i boje, ve preuzima oblik i
boju objekta o kojem misli. Zato, kad stalno misli i ivi u velikim, plemenitim i uzdiuim
mislima, tvoj um e uzeti oblik tih misli i postat e velik. Suprotno tome, ako ti um nastavi ivjeti
u grijenim, niskim i vulgarnim eljama i mislima, sigurno e postati bijedni nesretnik. S
vulgarnim i niskim eljama i mislima, ve u ovom svijetu ovjek podnosi paklenu vatru. Nae
sadanje dobro ili zlo je rezultat naih prolih dobrih ili loih elja, misli i djela. I naa budua
zadovoljstva i patnje ovise uglavnom o naim sadanjim dobrim ili zlim eljama, mislima i
djelima. Dakle trebao bi uvijek gajiti dobre, plemenite, visoke i uzdiue elje i misli. Odlui
nepopustljivo i djeluj pravedno. Ako stalno misli na Boga, Njegovu Mo i Slavu, sigurno e
kroz neko vrijeme postati kao On. Dakle, da bi se izgradila volja, apsolutno su neophodne
uzviene i podiue misli.
14. Suzdravanje, obuzdana i kontrolirana osjetila i dobro istreniran i proien um su
vjerni ovjekovi prijatelji i istinski vodii. Ali ako su loe istrenirani, nesuzdravani i neisti, oni
izdaju ovjeka i djeluju kao njegovi neprijatelji. Stalna praksa samodiscipline i samokontrole, kao i
vjena opreznost, su prema tome apsolutno neophodni za onog tko stvarno eli postii duhovni
napredak i stei istou uma i divovsku snagu volje.

www.yogacentar.hr
41
15. Karakter nije nita drugo do skup navika. Kada se elja, misao ili djelo stalno ponavlja,
postaje navika. Postaje navika ovjeka da eli, misli i djeluje na odreen nain. Kad netko dri
pero na odreen nain i na taj nain uvijek pie, to postaje navika i dotini moe pisati dobro
samo s tim odreenim poloajem pera. Tako su dobre ili loe elje, misli i djela nae vlastite
tvorevine. U prolosti smo eljeli neke stvari, o njima mislili i djelovali na odreene dobre ili loe
naine. Oni su stvorili impresije u Chitti (umni materijal) koje su se, djelovanjem na um i osjetila,
automatski formirale u navike. Ono to se trai je njihovo iskorjenjivanje, aktiviranjem suprotnih
djela, misli i elja. Za iskorjenjivanje zlih, slabih i pokvarenih misli, elja i djela treba stalno misliti
i ivjeti u dobrim, plemenitim i uzdiuim eljama i mislima i uvijek initi dobra djela. To e ti
proistiti um i poveati tvoju mo volje.



SIMPTOMI RASTA VOLJE
istoa, vedrina, postojanost uma, dobra koncentracija, mir, spokojstvo, samokontrola,
odsutnost zlih elja, vrst pogled, odlino pamenje, dobar karakter, samopouzdanje, odsutnost
odlaganja, jasan intelekt, brze i prigodne odluke su neki od sigurnih simptoma jaanja moi volje.
Jer istoa i postojanost uma, snana memorija, automatska kontrola nad svim osjetilima i
stjecanje divovske snage volje idu uvijek zajedno. ist um je uvijek postojan, a postojan um je
uvijek miran, vedar i spokojan.

www.yogacentar.hr
42
ELJA, NJEN UZROK I KONTROLA
elja je prvotni uzrok ove Samsare (ovaj svijet raanja, rasta, starenja i smrti), ropstva i
neizrecivih nesrea. elje su te koje veu ovjeka i kradu mu mir uma. Zbog njih on bespomono
pati u paklenim mukama. Ego (ja ideja) je uzrok svih elja. One se uvlae u um zajedno s tom
idejom. Da nema tog malog ja, ne bi bilo ni elja. elja je impuls prema vanjskom objektu koji
osobu zanima. elje su uvijek za uivanje pet osjetila, tj. sluanja, dodira, vida, okusa i mirisa. Mi
elimo sluati slatke muzike glasove i zvukove, ali zaziremo od grubih rijei i neugodnih
zvukova. Volimo glatke i mekane dodire, a mrzimo grube i teke. Volimo gledati lijepe stvari, dok
osjeamo averziju prema runima i stranima. Imamo slabost za slatka i ukusna jela, a
odbacujemo ona koja ne pau naem nepcu. Ushieno cijenimo sladunjave i miomirisne mirise, ali
izbjegavamo smrdljive mirise. Tako se vidi da postoje dvije vrste elja, tj. elja za posjedovanjem
ugodnih i elja za izbjegavanjem neugodnih stvari.
ovjek eli zdravo, lijepo tijelo i simpatinu pojavu. eli stei znanje i odbaciti neznanje.
Svjetovan ovjek eli bogatstvo, udobnu kuu za ivot, mladog, lijepog, zdravog, poslunog i
dragog partnera, te dobru, lijepu, snanu i aktivnu djecu itd. Kad dobije sve te stvari on ezne za
dobrim poloajem ili statusom u drutvu i nastoji stei ime i slavu. Neki ak ele sluiti svojim
roditeljima, obitelji, zemlji i ovjeanstvu uope. Bezbrojne elje se stalno povlae po umu
obinog ovjeka. To je ono to opskrbljuje ovjeka neophodnim porivom da nastavi svoj rad, ak
i u neuspjesima, nevoljama i progonstvima. Nadajui se protiv svake nade on nastavlja svoju
borbu. Ako ne uspije u svojim nastojanjima danas, nada se uspjehu sutra i ustraje s beskrajnim
strpljenjem i protiv svih ansi. Glavni motiv koji proima sve elje je srea. ovjek zapravo traga
za pravim Mirom, Blaenstvom i Slobodom. Ali zbog neznanja misli da prava srea lei u
svjetovnim imetcima i uivanju prolaznih osjetilnih uitaka. to vie ima tih stvari, to vie tone u
ropstvo i vie si upropatava ivot. Nastojei zadovoljiti jednu elju stvara stotine novih elja i
tako stostruko poveava svoje brige i patnje. eljom zahvaen ovjek je bespomoan ovjek. On
nema miran um. Ne uspijevajui dostii svoje objekte na ispravan nain, on se okree k
neispravnim djelima. Najvie zla ovog svijeta kao to su varanje, laganje, razvrat, kraa, ubojstva
itd. duguju svoje postojanje injenici da neuspjeni eljom zahvaeni ljudi obino poseu za
krivim sredstvima kako bi ostvarili objekte svojih neispunjenih elja. Da nema svojih elja ovjek
bi lako spoznao vlastitu Pravu prirodu i uivao savreni Mir i Blaenstvo u ivotu.
Sve raznolike elje mogu se grupirati u dvije glavne skupine tj. dobre i loe. Zle elje
stvaraju zle misli koje rezultiraju zlim, grijenim djelima i odvode ovjeka od Boga. Takav ovjek
trpi paklenu vatru. Nasuprot tome, dobre elje proizvode dobre misli iz kojih izniu plemenita
djela i ine ovjeka kreposnim i sretnim. Jedino takav ovjek uiva stvarni mir uma i ea za
Bojom realizacijom.
Svejedno, svaka elja, dobra ili loa, kuje okove i vee. Jer nema ni jedne elje, misli ili djela
koje se moe nazvati apsolutno dobro ili loe. Zapravo, svaka od njih je udna mjeavina dobra i
zla. Duboka analiza otkriva da je ak i djelo koje je nazvano jako dobro po neemu loe u sebi, i
djelo koje je oznaeno kao jako loe nije bez primjese dobra u sebi. elja, misao ili djelo koje
rezultira s vie dobra, a manje zla se naziva dobrim, dok se ono koje uzrokuje manje dobra, a vie
zla naziva loim. Tako i dobre i loe elje, misli i djela veu ovjeka. Traitelj istine mora nadii i
jedne i druge da bi dostigao Najvie. U poetku, ovjek bi si ipak trebao pomoi dobrim i
uzdiuim mislima i djelima kako bi se oslobodio zlih i pokvarenih elja, misli i djela. Na taj nain
e poeti duhovno napredovati i u velikoj mjeri poeti stjecati istou tijela, Nadija i uma. Ali na

www.yogacentar.hr
43
kraju on mora otjerati i ostaviti elje i misli obiju kategorija da bi se um mogao stopiti s
beskonanou.
elje su roene iz neznanja i obino su za stvarima koje su tek viene, dodirnute, kuane,
mirisane ili ute. Meutim ponekad ovjek moe izgraditi dvorce u zraku; to jest moe eljeti
zamiljene stvari; ali esto su takve elje samo matovite i slabe. Obino ovjek eli viene i
uivane objekte i takve ga elje, budui da su jako snane i mone, vode momentalno u akciju.
Snaga elje i misli se razlikuje, a postoje tri glavne vrste, tj. blage, srednje, i intenzivne. Blage elje
i misli prolaze nezamijeene. elje i misli osrednje jake prirode potiu na akciju bez urbe i s
lakoom, dok intenzivne elje i misli ne trpe odlaganje i navode na momentalnu akciju. elja se
uvijek javlja u umu s pojmovnom dualnosti. Neznanje je uzrok dualnosti. Nada, privrenost i
enja osnauju svaku elju. ovjek eli posjedovati stvar koja je odvojena od njega. Kada netko
osjea i vidi svoje vlastito Jastvo svuda i u svemu ili kada vidi Brahmana u svakom objektu, sve se
elje automatski slegnu. Stvarno postoji samo Jedna Stvar. To je Brahman ili Bog,
Sveproimajui, Vjeni i Beskonani. To je jedna nepromjenjiva stvar iza svih promjenjivih stvari
univerzuma. Imena i oblici su ti koji se stalno mijenjaju. Ako se odstrane imena i oblici, ostaje
Bog i jedino Bog. Neto nikad ne moe izai iz niega. Bog je djelatan i materijalan uzrok
univerzuma. Kad ovjek stvarno realizira tu Jednu Istinu tj. Jedinstvo Boga, sve njegove elje
zauvijek nestanu. Ali da bi to dostigao, ovjek mora stalno diskriminirati i prakticirati
nepristranost ka svim svjetovnim stvarima. Suptilna elja je uzrok grube elje, a gruba elja je
uzrok misli. Kad se elja razvije ona postaje misao. Daljnji razvoj misli rezultira u fizikoj akciji.
Prola sjeanja na elje, misli i djela ostaju u njihovim uzronim stanjima u Chitti (umni materijal).
Te prole Samskare (utisci prolog iskustva koji ive u svojim suptilnim uzronim stanjima) esto
se javljaju u umu kao rezultat sljedeeg:

1. Procesa volje
2. Ludog umnog lutanja preko suptilnih misaonih vibracija koje ive i vrebaju u sranom i
modanom centru
3. Osjetilnih iritacija i unutarnjih i vanjskih stimulansa
4. Automatskih misaonih struja koje proizvode diue struje Kundalini Shakti
5. Osjetila koja dolaze u kontakt s vanjskim osjetilnim objektima
6. Ponekad elja, misao, djelo, stvar, mjesto ili sluaj proizvedu misao na sline prole elje,
misli itd.

Suptilna elja se najprije javlja u umu u obliku sugestije za odreenu stvar. Na tom stupnju
ovjek je nije sasvim svjestan, ali ak nesvjesno tei da osigura odreenu stvar ili objekt. S tom
suptilnom sugestijom um alje impuls umnom materijalu u potrazi za prolim znanjem
(sjeanjem) suptilne elje i dobivi ga, reagira i dolazi u predio srca. Suptilna elja sada postaje
gruba elja i ovjek je postane sasvim svjestan. Kada impuls sa grubom eljom dostigne modani
centar, intelekt, ego i volja ulaze u igru i gruba elja postaje misao. Kako se ta misao razvija,
pojavljuje se serija uzastopnih misli koje se odnose na tu jednu elju i misao. Cijeli taj dugi proces
se odvija u umu za vrlo kratko vrijeme i kao takav potpuno izbjegne panji obinog ovjeka.
Jedino kad um postane ist, suptilan i jednousmjeren i kad se duboko proue um i misaone
funkcije, moe se jasno otkriti taj najsuptilniji proces.
Kao to je ve reeno, svaka elja je potreba, a svaka potreba je u dualnosti. Sve elje i misli
bujaju u umu kao rezultat ideje dualnosti. Ta ideja nastaje kroz ego ideju, a ego ideja dolazi iz
nepoznavanja vlastite Istinske Prirode. Rastjeraj to neznanje i ego ideja nestaje automatski, a s

www.yogacentar.hr
44
njom i sve elje i misli. Zbog ego ideje netko voli ili mrzi. Netko eli posjedovati stvar za koju
smatra da ima odreenu korist ili vrijednost za njegovu sreu. Drugi eli izbjei ili se otarasiti
stvari od koje prima nevolju, opasnost, bol i nesreu. Objekti ljubavi i mrnje su ti koji stvaraju
elje i misli u ovjeku. Kakva god da joj je snaga (blaga, umjerena ili intenzivna) svaka elja
ostavlja impresiju ili znak u umu i Chitti (umni materijal). elja i misao na koju se pravo ne
obraa panja tone u Chittu i tamo ostavlja jako blagu impresiju, koju uskoro zastire svjesni i
podsvjesni nivo uma. Kad se obraa panja na elju i misao, ona kreira umjereno jaku impresiju u
umu i umnom materijalu koji ivi neko vrijeme na svjesnom nivou uma. Ali ako ju se ponovo ne
prizove, ona tone u podsvjesni nivo i ivi due vrijeme u suptilnoj formi. A ako ju se ne prizove
ni u tom periodu, ona tone u nesvjesni nivo uma i tamo ivi u svom uzronom obliku. Ali kad
ovjek vatreno voli neku stvar i strastveno joj je privren, on stalno eli i misli o tom objektu i na
taj nain kreira jako snanu impresiju tog objekta u svom umu i Chitti. Tad elja i misao tog
odreenog objekta okupira njegov cijeli um i on se stalno sjea tog objekta. Bezbrojne impresije
prolosti i sadanjosti stalno ive u svom grubom, suptilnom i uzronom obliku u Chitti. elja
koja ivi u svjesnom nivou uma je gruba elja i ivi u grubom stanju. elje te vrste ne zahtijevaju
duboko razmiljanje da bi ih se sjetilo. elja koja ivi u podsvjesnom nivou uma je suptilna elja i
ivi u suptilnom stanju. Takva elja zahtjeva malo dublje razmiljanje da bi je se prisjetilo. elja
koja ivi u nesvjesnom nivou uma je nesvjesna elja i ivi u uzronom stanju. Obian ovjek se
ne moe prisjetiti takve elje ak ni uz duboko razmiljanje satima i danima uzastopno. Ali esto
se te skrivene elje pojavljuju kao snovi i instinkti. Yogi koji je postigao Samadhi postaje
gospodar tog nivoa (nesvjesnog nivoa) uma i na taj nain postaje supersvjestan ili sveznaju.
esto um u njegovom ludom lutanju dolazi u kontakt s grubim i suptilnim eljama koje ive i
vrebaju u sranom i modanom centru u obliku vibracija i tada se iznenada javi suptilna elja za
odreenom stvari, u ovisnosti o prirodi elje s kojom je um doao u kontakt, koja se opet razvije
u grubu elju i misao kako je gore objanjeno. Osim toga, struje Kundalini nose elje u njihovom
uzronom stanju iz Chitte. Kad one dostignu srani centar prelaze u grube elje za odreenim
objektom u skladu s njihovom prirodom i konano dostigavi modani centar razvijaju se u misli.
Kad netko osjea glad ili e, on eli neto jesti ili piti. Kad netko osjea vruinu ili hladnou,
dotini eli imati rashlaujuu ili zagrijavajuu hranu ili pie i slina mjesta da u njima ivi. Kad
netko osjea da ga stee poziv prirode, on eli ii u toalet. Kad se javi bol ili svrbe u bilo kom
dijelu tijela, dotini eli i misli o blagom dodirivanju ili masai tog odreenog dijela tijela. Takve
se elje javljaju u umu zbog tjelesnih potreba, ali one se mogu potisnuti ili kontrolirati ukoliko je
to potrebno.
Pretpostavimo da mladi mukarac vidi mladu lijepu enu. Ako je razuzdan, pohotljive elje
i misli poinju mu okupirati um. Nasuprot tome, ako je celibatarac ili ovjek jakog karaktera, on
ne gaji niti jednu tjelesnu elju ili misao, ve gleda na nju kao na sestru. Pohotljive elje ili misli se
ne javljaju u mukarcu kad ugleda vlastitu lijepu mlau sestru. To je zbog toga jer je izvjebao
svoj um na takav nain. Tako se onakve elje i misli javljaju u umu ovisno o tome kakav trening je
um proao. Um djeluje automatski na odreeni nain kao rezultat ranijeg treninga kojeg je primio.



KAKO KONTROLIRATI ELJE
elje postoje u umu i Chitti (umni materijal) u svojim grubim, suptilnim i uzronim
oblicima. Kontrolirati i onda iskorijeniti sve elje je herkulski zadatak koji trai trajni napor kroz

www.yogacentar.hr
45
jako dugo vrijeme. Mogu postojati ljudi s plemenitim Samskarama (dobre prole zasluge), koji
mogu za kratko vrijeme ostvariti taj uzvieni zadatak, ali oni su prije izuzetak nego pravilo. Za
razliku od tih velikih ljudi, obini ljudi moraju jako naporno raditi dan i no, kroz mjesece i
godine da bi odagnali sve elje uma. Potpuno iskorjenjenje svih elja dogaa se samo nakon
postignua Nirvikalpa Samadhija. U tom stanju um sa Chittom uranja u Vrhovni Duh ili
Brahman i sve elje u njihovim grubim, suptilnim ili uzronim stanjima bivaju unitene. Kada se
um takvog ovjeka (on je znan kao Jivanmukta, tj. Osloboen za ivota) spusti iz tog
Transcendentalnog stanja na razinu relativne svijesti, on vie nije vezan nikakvim vezama jer vidi
Brahmana i samo Brahmana iza svim imena i oblika ovog univerzuma. Kao takav, on zadrava
savrenu staloenost uma u svim okolnostima i u svim parovima suprotnosti. To ne znai da
ovjek kod postignua Nirvikalpa Samadhija nije bolji od kamena ili klade. Tu je divan odlomak
iz Shrimad Bhagavat Gite (glava druga, loka broj sedamdeset) koji opisuje mentalno stanje
Jivanmukte: Kao to u pun i miran ocean teku vode, isto tako Muni (onaj koji je postigao
Nirvikalpa Samadhi) u kojeg ulaze sve elje, a ne onaj koji eli elje, postie mir. Malo
razjanjenje tog citata dobro e doi da se pojasni njegovo znaenje. Nakon postignua
Nirvikalpa Samadhija, kad um Jivanmukte sie na relativni nivo svijesti, pone pokretati tijelo i
osjetila, on zadrava proien ego. On ivi u tijelu samo kao svjedok, s najveim dijelom uma
fiksiranim u Brahmanu ili Atmanu i izvrava dunost bez pojmova ja i moje. Dok ivi, njegov
um i osjetila dolaze u kontakt s objektima osjetila i proizvode elje, ali tu nema reakcije tih elja
na njegov um, jer on u stvari nije elitelj elja. elje dolaze i odlaze bez da proizvedu ijednu
reakciju na njegov um, upravo kao to brojene rijeke stalno izlijevajui svoje vode u ocean
ostavljaju ocean nepromijenjen. On ostaje uvijek isti, neuzburkan i uvijek pun. Takve elje
nemaju vezujuu snagu. Pravo govorei one se ne bi trebale nazivati elje, iako se priinjavaju kao
elje, one su sasvim razliite od elja svjetovnog ovjeka. Pepeo spaljenog konopca se priinja kao
konopac, ali se ne moe koristiti za vezivanje. Takva je razlika izmeu elja Prosvijetljenog
ovjeka i onih obinog smrtnika. elje Jivanmukte poprimaju oblik pepela spaljenog konopca.
Njegova osjetila dolaze u kontakt s objektima osjetila i ona prikazuju objekt umu, ali njegove elje
i misli bivaju spaljene u pepeo vatrom Istinskog Znanja i kao takve, one nemaju vezujuu silu nad
njim jer ne proizvode nikakvu reakciju. Prije postignua tog najvieg Samadhija, elje se moraju
po stupnjevima kontrolirati, tj. prvo se treba suzdravati od djela, zatim od rijei, misli i na kraju
od samog ina eljenja. Jer kao to je ve reeno, elja je uzrok misli, a od misli slijedi rije, a onda
dolazi djelo. Ponovo, elja i misao blage prirode mogu se lako obuzdati i kontrolirati i ak se ne
moraju ni razviti u rije ili djelo. elja i misao srednje jaine potiu na izraavanje misli u obliku
govora ili sporog djelovanja. Ali snana elja i misao tjeraju na govor i djelovanje sa estinom.
Impresija ostavljena u umu i Chitti, uinjena eljom i milju je blaga. Ali kad se ta elja i misao
izraava govorom, impresija postaje snanija i dublja. A kad se sama ta elja i misao razvije u
akciju, ista impresija postaje vrlo jaka. Takve impresije se ne mogu lako iskorijeniti i najee se
same te elje i misli motaju po umu i tjeraju ga na akciju skoro protiv njegove volje. Prema tome,
neophodno je poduzeti mjere da bi se bolest odstranila u zaetku. Sljedee sugestije e se pokazati
od ogromne pomoi ukoliko se paljivo proue i paljivo primijene:

1. Kad se elja pojavi u umu, pokuaj biti indiferentan prema njoj. Ne primjeuj je, ne mari
za nju, ne daj joj nikakvu panju. Neka doe i ode bez ikakve ceremonije. U isto vrijeme ne
naprei um i ne budi zabrinut i iziritiran. Ako bi postao elitelj elja, one bi se uhvatile za tebe i
natjerale te da plee kao lutka.

www.yogacentar.hr
46
2. Osobe koje prakticiraju Jap, meditaciju i koncentraciju i one koje su postigle Pratyaharu
(koji mogu kontrolirati um i fiksirati ga po volji na jedno mjesto ili objekt) su ljudi jake volje. Oni
mogu voljno obuzdati i ograniiti svoje elje i misli. Kod takvih ljudi dominiraju samo dvije rijei,
da ili ne. Oni zapovijedaju svom umu i osjetilima, a ovi im se gotovo bezuvjetno pokoravaju. Ako
se oni ele otarasiti elja, jednostavno im kau Izai i one odu. Oni onda odjednom promijene
tok svojih misli i fiksiraju um na objekt svoje meditacije. Tako oni izbjegavaju reakciju u umu oko
nepoeljnih elja i njihovih fascinantnih objekata.
3. Kad se snana elja mota po umu iskoristi svoju diskriminirajuu sposobnost. Izrei je,
tako rei, na komade i ispitaj potanko dobitke i gubitke kojima rezultira njeno ispunjenje. Na taj
nain pokuaj unititi ili prevladati lou elju. Takoer vjebaj svoju volju. Ne daj mjesta takvoj
elji. Kai joj strogo ne. Kad se ta metoda ustrajno primjenjuje bez dovoenja elje ili misli u
akciju, mo volje postaje sve snanija i snanija. Pored toga ista se elja i misao mogu pojaviti
ponovo i ponovo, a kad se nemilosrdno izmlate svaki put kad se pojave, sigurno je da e njena
vezujua sila postajati sve slabija dok ju kroz neko vrijeme ne bude lako zanemariti i nadzirati.
4. Imaj odreen cilj u ivotu i prioni k njemu pod svaku cijenu. Uvijek dri u umu svetost
ljudskog ivota i njegov etverostruki cilj, tj. Dharmu, Arthu, Kamu i Mokshu (vrli ivot
pravednosti, prikupljanje bogatstva potenim sredstvima, zakonita uivanja u skladu s uputama iz
Svetih Spisa i na kraju postignue Slobode ili Mokshe). Drugim rijeima neka tvoj ivot stoji
vrsto na kamenu temeljcu Dharme (ispravnost). Bivajui ukorijenjen u Dharmi, prikupljaj
bogatstvo koliko ti srce eli. O nepotenim sredstvima ili tajnim opakim djelima ne treba ak ni
sanjati. Slijedei Dharmu trebao bi uivati bogatstvo i ivot zakonito u skladu s pravilima iz Spisa.
To znai da ne bi trebao biti sebian i neumjeren u svojim uivanjima niti bi trebao postati rob
uma i osjetila. Umjesto toga prakticiraj kontrolu nad njima. Treba biti ljubazan, blag i samilostan
u misli, rijei i djelu sa svim ivim biima. Tako provodei dobro reguliran i discipliniran ivot,
cilj ti mora biti postignue Mokshe (slobode). Ako se taj etverostruki cilj ivota ima uvijek u
vidu, zle elje, misli i djela se mogu sasvim lako obuzdavati i kontrolirati.
5. Kad se zla elja i misao pojavi u umu probaj pozvati i izvui odgovarajuu elju i misao
da bi nadvladao zlu.
6. Nije mogue ugasiti ivu vatru izlijevajui na nju benzin ili petrolej, to e jedino
rasplamsati i naglo pojaati vatru. Slino tome, nikad nee ugasiti svoje elje uivanjem eljenih
objekata. Uivanjem jednog eljenog objekta raspiruje stotine novih elja povezanih s tim jednim
djelom koji ti daje samo trenutno zadovoljstvo. Post-efekt je vjena bol i bijeda. Obuzdavanjem i
kontroliranjem svih elja moi e stei Mir i Blaenstvo. Potisni, ogranii i obuzdaj elje prije
nego to postanu suvie snane, jer e inae biti baen u vjeno prokletstvo.
7. Nadomjesti neiste i nedoline elje istim i dolinim eljama. Neka plemenite elje
uzmu mjesto poronim. Kad uspije u tom uini jednu elju (elju za postignuem Samadhija)
vrhovnom tako da prevladava nad svim ostalima. Kad i u tome uspije trebao bi ii iza tog i
pokuati postati savreno bezeljan. To nije nita drugo ve postignue Nirvikalpa Samadhija.
8. elja za realizacijom Boga nije elja kako je nazvana, jer je njena posljedica sprjeavanje
svih drugih elja. Kako jaa ta elja za realizacijom Boga, sve druge elje nestaju iz uma. Ali da bi
se to postiglo, apsolutno je neophodno samouzdravanje, samodisciplina, odricanje i provoenje
striktne Brahmacharye u misli, rijei i djelu.
9. Diskriminiraj izmeu Realnog i nerealnog. Ostavi nestvarno i prioni k Stvarnom. Realna
stvar je Brahman. To je Krajnja Istina, sve drugo je lano. Prioni uz Brahmana i odbaci sve
svjetovne stvari. Ponavljaj stalno njegovo sveto ime. Uvijek pamti Boga. Neka Njegovo ime bude
izreeno sa svakim udahom i izdahom. Neka Ime Boje vibrira u umu i Chitti. Neka ljubav Boja

www.yogacentar.hr
47
i elja da se s njim komunicira ispuni cijeli tvoj um i Chittu. Neka taj Vritti (ideja) vibrira ak i u
tvom snu. Ako redovitom, sustavnom i napornom borbom uspije odrati tu snanu elju (Vritti
ili Samskara) u umu i Chitti, sve e druge elje oslabiti, a ak ako se i pojave, one nee omesti
spokojstvo i blaenstvo tvog uma. Kao to je ve reeno, prole impresije elja, misli i djela su
uzrok naih sadanjih elja, misli i djela. A ako sada kreiramo snanu i monu elju ona e
dominirati nad svim prolima. ak moemo ii iza te jedne elje i postii Samadhi i uivati vjeni
Mir i Blaenstvo. To je jedna od glavnih svrha Mantra Japa, koji je sigurno jedan od najlakih i
najefikasnijih metoda za pobjeivanje i iskorjenjivanje svih elja u svrhu postignua stanja
Nirvikalpa Samadhija.

www.yogacentar.hr
48
MEDITACIJA
Obino meditacija znai duboko razmiljanje, ozbiljnu kontemplaciju i otkrivanje stvari u
umu, dok se u duhovnoj domeni pod meditacijom podrazumijeva ozbiljno razmiljanje o, i
konstantno ivljenje u Ishta Devati i Ishta Mantri (Bogu i Njegovom imenu) i dubokom uranjanju
u boanske kvalitete Ishta Devate. Kao to je reeno um je suptilna stvar bez ijednog svog oblika
i boje. On uzima oblik i boju misaonog objekta. Um prosjenog ovjeka ne moe pojmiti Boga
bez pomoi imena i oblika. Oblik moe biti grub ili suptilan. Kad netko konstantno ponavlja
Boansko Ime (Mantra) i ivi u Boanskom Obliku, njegov um poprima taj Oblik Boga i
odbacuje sve prole neiste i grjene elje i misli. Meditacija je klju za istou uma i srca. Bez
meditacije nije mogue nikakvo Znanje i nikakva Mudrost. Kad ozbiljno mislimo i meditiramo o
Bogu, njegovoj moi i slavi, um poinje stalno ivjeti u tim visokim, plemenitim i divnim idejama
i polako, ali sigurno biva preobraen, dok se kroz neko vrijeme te vrlo plemenite i uzviene ideje
ne manifestiraju u njemu. Suprotno, obian um koji ivi stalno u niskim svjetovnim stvarima
osjetila postaje neist, slab i grean. Ukratko, uspon i pad ovjeka ovisi uglavnom o njegovim
vlastitim idejama (eljama i mislima).
Postoje dvije vrste meditacije tj. Saguna (s oblikom) i Nirguna (bez oblika). Saguna
meditacija znai kontemplaciju u vlastitom sranom centru na oblik svoje Ishta Devate
(Boanstva koje dotini najvie voli i eli) i Njene Boanske kvalitete. Nirguna meditacija je
kontemplacija na bezoblini aspekt Brahmana. Za obinog ovjeka je lake i sigurnije da meditira
na Saguna aspekt Boga, jer nije u stanju meditirati bez pomoi imena i oblika. Bezoblini Aspekt
Boga je jako teko shvatiti, a jo mnogo tee o njemu kontemplirati. On se moe pojmiti,
razumjeti i realizirati jedino u Nirvikalpa Samadhiju. Samo u tom stanju prevladava ista Adwaita
(apsolutni monizam). Odvojeno od tog stanja, ivot znai percepciju Dwaite (dualnosti). Neist
um moe misliti o Vrhovnoj Stvarnosti jedino uz pomo imena i oblika.



KAKO MEDITIRATI NA FORMU (OBLIK)
Guru odabire ueniku Ishta Devatu i Ishta Mantru u skladu s njegovim ukusom i
sklonostima. Oni koji jo nisu nali Gurua, trebali bi se konzultirati s astrologom za svoju Ishta
Devatu i Ishta Mantru, i dati mu ime planeta i znak zodijaka u vrijeme svog roenja. U nekim
sluajevima ovjek automatski izgovori ime Boga ili Boginje, tj. Ishta Devate kad je u jakom bolu
i agoniji. To ime izlazi iz Chitte (nesvjesni nivo uma ili umni materijal) kao rezultat prolih
Samskara (prolih impresija) tj. Bog ili Boginja koju je oboavao u prolom roenju, ije impresije
jo uvijek egzistiraju u nesvjesnom nivou uma. Inae bi trebao odabrati velikog ovjeka,
Inkarnaciju Boga, Mesiju, Proroka ili Sveca kojeg najvie voli i oboava kao onog koji posjeduje
boanske kvalitete. Ako je netko imao divne snove s bogovima, boginjama, anelima i Svecima
itd., neka si odabere jednu takvu figuru za objekt svoje meditacije. Recimo da si odabrao svoju
Ishta Devatu i Ishta Mantru i eli prakticirati meditaciju, nastavi ovako: Sjedni uspravno i dri se
svih pravila danih u poglavlju Asana. Oboavaj Ishta Devatu i svog Gurua u sranom centru i
ispuni si um ovom idejom: Brahman, Vrhovna Stvarnost, je Bezoblian, ali u isto vrijeme moe
uzeti i mnogobrojne oblike. Brahman je vei nego najvei objekt i manji od najmanjeg. Brahman
je svugdje i u svemu. To je Sat-Chit-Ananda (apsolutno postojanje, znanje i blaenstvo). Isti

www.yogacentar.hr
49
Vjeni, Beskonani Brahman je u formi moje Ishta Devate i moja Ishta Devata je moj Atman
(Jastvo u sranom centru). Zamisli i predoi si da tvoja Ishta Devata stvarno sjedi na procvalom
lotosu s 8 latica, sa zraeim tijelom, nasmijanim licem i sijajui srebrnim boanskim svjetlom.
Sad odaberi neke dobre kvalitete koje eli razviti u sebi da bi iskorijenio one loe. Neka to
budu: istinitost, Brahmacharya (celibat), ista ljubav, samilost, nesebinost, snaga, dobro zdravlje,
karakter, istoa, zadovoljstvo itd. Meditiraj o njima sa svim svojim srcem i svim svojim duhom.
Npr. pretpostavimo da si odabrao Ramu kao svoju Ishta Devatu i Jai Rama za svoju Ishta
Mantru. Tvoja meditacija bi trebala tei kako slijedi:

ri Rama je Sat-Chit-Ananda Brahman Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je Sveproimajui Brahman Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je Svemoni Gospodar Univerzuma Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je Sveopa istoa i savrenstvo Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je ocean ljubaznosti i milosti Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je Uzrok svih uzroka Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je ivot svih ivota Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je sm moj Atman Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje Istine i istinitosti Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje Brahmacharye Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje iste ljubavi Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje samilosti Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje nesebinosti Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje snage Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje dobrog zdravlja Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje karaktera Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama
ri Rama je smo utjelovljenje zadovoljstva Jai Rama, Jai Rama, Jai Rama

Na taj nain bi trebao nastaviti meditaciju. Dok meditira, zaboravi cijeli svijet, svoju
okolinu, ak i svoje tijelo. Poni kao to je navedeno, zavri krug i onda poni ispoetka. Na taj
nain meditiraj u vremenskom periodu od pola sata do tri sata. Poni praksu s petnaest do
trideset minuta i polako, ali sigurno poveavaj vrijeme. Ako eli brze rezultate mora sjesti u
meditaciju etiri puta na dan: ujutro, u podne, naveer, i u pono. I odvojeno od tih sjedeih sati
treba svoj um potpuno i stalno drati uposlenim u razmiljanju o tvojoj Ishta Devati i Ishta
Mantri. Nastavi na takav nain, da kroz neko vrijeme sve svoje aktivnosti, kao to su uzimanje
hrane, pia, hodanje, govorenje, sjedenje, spavanje itd. postanu neka vrsta oboavanja. Neka ak i
otkucaji tvog srca postanu neka vrsta oboavanja. Kad se to dogodi i boanska svijest se probudi,
uivat e stvarni Mir, Blaenstvo i Nebo ve u ovom tijelu i na ovoj zemlji. Ali uope nije lako
ustabiliti se u toj ideji. Um, osjetila i ego varaju Sadhaku (duhovni aspirant) na razne naine. Po
samoj svojoj prirodi oni zastranjuju. Oni stalno trae rupe da povuku ovjeka dolje. Zbog toga je
potrebno biti jako oprezan i poduzeti potrebne mjere. Sadhaka mora imati bezgranino strpljenje
i ustrajnost. Nikad se ne bi trebao osjeati odbaenim, unato padovima i neuspjesima. Propusta
e uvijek biti. Jedino ne bi nikada trebalo svjesno uiniti krivo. On treba nastaviti sa svojim
radom, s hrabrou, snagom, vjerom, nadom i svom iskrenou i kroz neko vrijeme mora uspjeti.

www.yogacentar.hr
50
TEKOE U MEDITACIJI
U svrhu meditacije um treba jako puno trenirati. Trebat e iupati mnogo korova. Tu se
mora biti stalno oprezan i budan. Osjetilima treba ovladati i treba ih regulirati. Lutajui um treba
kontrolirati i umiriti, da bude fiksiran na jednu toku. Redovan i sustavan duhovni rad postepeno
smanjuje sklonost uma da luta. elje su te koje ine um neistim, a neistoa opet uzrokuje
nespokojstvo. Dakle, da bi se ostvarila istoa uma trebaju se iskorijeniti sve elje. Na poetku e
um nemirno lutati. On e skakati s mjesta na mjesto i s objekta na objekt. Bezbrojne elje i misli
e se podizati jedna za drugom, kao valovi na oceanu. ak zle i pokvarene misli, takve o kakvima
ovjek nije ni sanjao u svom cijelom ivotu, motat e mu se po umu za vrijeme meditacije. Te se
stvari dogaaju i treba biti spreman i suoiti se s tim tekoama u poetnim fazama. Um pada u
strano stanje. Mnoge Sadhake se uplae. Puni su straha za sebe. U krajnjem oaju naputaju rad i
ostavljaju sav napor. To je alosna pogreka i nosi za sobom veliku tetu. Mnogi se ak pitaju
Zato um tako luta?, Zato se zle, pokvarene i vulgarne misli javljaju za vrijeme meditacije?
Postoji jak razlog za ta zbivanja. Uzmi posudu s prljavom vodom i ostavi vodu da mirno stoji u
njoj oko jednog sata. Talozi e potonuti i staloiti se na dnu posude, a povrina vode e izgledati
razmjerno bistra. Sada stavi prst u vodu i uzburkaj ju. Voda ponovno postaje prljava. Ali ako
procijedi vodu kroz komad krpe nekoliko puta i ostavi je da miruje, nee biti nikakve neistoe
vidljive na dnu, ak i ako je ponovo uzburka. To je jedna prigodna ilustracija u kojoj se voda
moe usporediti s umom, povrina vode koja izgleda isto sa svjesnim nivoom uma, neista voda
s nebrojenim Samskarama uma, talog koji se taloi na dnu posude s nesvjesnim nivoom uma u
Chitti (umni materijal) i meditacija s procesom komeanja i procjeivanja vode. Obino ovjek
poznaje i prosuuje svoj um sa svjesnog nivoa, jer nije svjestan stvari koje postoje u podsvjesnim
i nesvjesnim nivoima uma. Glavna koliina neijih iskustava sadanjeg ivota i eona i eona prolih
ivota ostaje u Chitti (umni materijal) u njihovim uzronim oblicima. Svako duboko razmiljanje
je pokuaj da se dosegnu i da se zatim istrauju nesvjesni nivoi uma. Meditacija je upravo kao
komeanje posude s vodom, ija je posljedica podizanje taloga koji lei na dnu. Tako te bezbrojne
elje i misli, dobre ili grene i pokvarene, koje lee uspavane u svojim uzronim stanjima, niu i
poinju kolati po svjesnom nivou za vrijeme meditacije. Na Sadhaki je da otkloni prljavtine svog
uma i Chitte redovnom i sistematskom Sadhanom, Mantra Japom, Tapom (meditacija),
diskriminacijom i nepristranou ka svim svjetovnim stvarima. Kada se sve te elje otklone, um
postaje miran i spokojan i dotini postie stanje Yoge. Dakle, stalnom i sistematskom
meditacijom mogue je oistiti um i Chittu. Ponovno stjecanje te istoe se oituje stabilnom
mudrou, jednousmjerenou i suptilnou uma.
Tako, u poetku nije lako meditirati. Um oscilira, meditant se osjea umorno i meditacija
postaje bez duha. Ali bezgranino strpljenje i ustrajnost je cijena napretka i uspjeha. Tu su
takoer druge potekoe. esto je poetniku teko vizualizirati njegovu Ishta Devatu u sranom
centru. On mora uzeti kao pomo kip, sliku ili fotografiju Ishta Devate, drati je ispred sebe za
vrijeme Japa i meditacije i pokuati koncentrirati um na nju. Sliku ili kip ne bi trebalo smatrati
obinom slikom ili kipom. Trebalo bi ju gledati kao da je sama osoba Ishta Devate stvarno
prisutna pred meditantom. Treba imati bezgraninu vjeru. Stvarna vjera moe uiniti uda i
pomoi koncentraciji uma. Nakon uzimanja te vanjske pomoi, kroz neko vrijeme i redovne
prakse meditacije (napredak potpuno ovisi o iskrenom i pravom naporu) moe se poeti s
unutarnjom meditacijom. Na tom stupnju potrebno je lagano zatvoriti oi i pokuati proizvesti lik
ili sliku svoje Ishta Devate u sranom centru. Najsigurnija metoda uspjeha u neijim naporima je
meditacija na svoju Ishta Devatu unutra ili mentalno.

www.yogacentar.hr
51
Kad je ta tekoa prevladana, pojavi se neka druga. Neki mogu lako meditirati u sranom
centru, dok drugima to predstavlja potekou. Oni prema tome trebaju nauiti fiksirati svoj um
na vrh glave tj. modani centar ili izmeu obrva ili na Manipura akru (podruje pupka), ili na
Muladhara akru (mjesto gdje se susreu kanal uretre i anus). Pravi odabir moe svatko napraviti
sam za sebe, nakon malo napornijeg rada ili konzultacija sa svojim Guruom (duhovni uitelj).
Nakon to je izabran pravi Guru, treba prionuti uz Njega, ma to dolo. Nikad ne bi trebalo
naglo izabrati Gurua. Treba dobro prouiti Gurua prije nego ga se prihvati, i Guru bi takoer
trebao prouiti uenika. Onda nakon uzajamnog prouavanja, ako su oboje zadovoljni, treba se
ustanoviti veza i sveano obaviti inicijacija. Uurbano prihvaanje bilo kojeg ovjeka za Gurua
unitit e duhovnu karijeru ovjeka i skonati je u sumnji, promaaju i krajnjoj nesrei. Mantru ili
Ishta Devatu nikad ne bi trebalo promijeniti, osim uz pristanak Gurua. Kad je jednom izabran
odgovarajui dio tijela za centar i kad je odabran odreeni nain rada, nikakve promjene ne bi
trebalo raditi na njima. Kao to kod kopanja izvora da bi se dobila voda, treba sve vrijeme kopati
na jednom mjestu, tako je i s meditacijom ili Sadhanom. Ako netko kopa est stopa na jednom
mjestu i onda promjeni i kopa dvanaest stopa na drugom mjestu i na taj nain nastavi dalje, on
nee nikad uspjeti zavriti bunar, i dobiti vodu. Ista istina vai za Sadhanu, ako netko mijenja
Gurua, Mantru, Ishta Devatu i nain rada. Nestalan um se igra trikovima i vara. On ne eli po
samoj svojoj prirodi da prione uz bilo koju vrstu Sadhane. On je zaljubljen u promjene. Kad se
pone s Mantra Japom i meditacijom, to ini se interesantno i radosno u poetku. Ali nakon
nekoliko dana to postaje jako monotono, posebno za vrijeme reakcije. To vrijeme je povezano s
mnogim ozbiljnim posljedicama. Mnogi ostave rad (Sadhanu) potpuno ili krenu nekim novim
pravcem. Duhovni rad biva zastranjen kod tih ljudi i oni obino degeneriraju. Jer za vrijeme
perioda akcije um radi dobro, fiziko zdravlje je normalno, okolnosti su povoljne i sve izgleda
jako ugodno i povoljno. Loe i pokvarene sklonosti uma tada ostaju potisnute, ovjek brzo
napreduje i pitanje postignua Samadhija samo je stvar dana. Ali tada upadne u reakciju, za
vrijeme koje se tjelesno zdravlje poremeti, Jap i Tap se priinjaju dosadni, a potisnute zle i
pokvarene sklonosti uma pokazuju svoje lice. Ako je Sadhaka nepaljiv u tom periodu i ako ne
nastavi savjesno sa svojom dnevnom rutinom, sigurno e imati veliki pad. Jedino kroz redovan
sistematski rad i vjeru, strpljenje i ustrajnost moe se taj period uspjeno prevladati i izbjei
opasnost i padovi. U nekim sluajevima reakcija dolazi esto i traje dan, dva, svaki put. U drugim
sluajevima dolazi rjee, ali estoko i traje danima. To je vrijeme za ekstremnu paljivost i
budnost. Najbolji nain da se prevlada taj period je ivjeti u drutvu svog Gurua, ali kad to nije
mogue treba se kretati u drutvu svetih, pobonih ljudi i provoditi lagane postove s molitvom.
Uzmimo da si odabrao Gurua, Ishta Mantru, Ishta Devatu, i mjesto meditacije te da si
kontinuirano, sistematski i redovno nastavio s tvojom Sadhanom. Ako uspije za vrijeme
meditacije po volji fiksirati um na bilo koje mjesto ili na mjesto svoje meditacije i u stanju si ga
drati na tom odgovarajuem mjestu bar nekoliko sekundi, sigurno si dobro napredovao. To
stanje fiksiranja uma na jedno mjesto i dranje uma na tom odgovarajuem mjestu kroz nekoliko
sekundi naziva se u Raja Yogi Pratyahara. Ali i nakon stjecanja Pratyahare cilj je jo daleko. Jo
uvijek treba naporno raditi dok ne doe do meditacije. Za vrijeme meditacije zamijetit e da
um luta od mjesta do mjesta i od objekta do objekta. Tvoje usne e ponavljati Mantru, dok e
najvei dio tvog uma ivjeti u nekim vanjskim fascinantnim objektima. Pojavit e se misao i tvoj
um e ivjeti u njoj neko vrijeme; onda e odmah druga misao izroniti, a stara e nestati itd.
Brojne misli e se provlaiti i nestajati, ali se ti ne bi smio omesti. Ne brini i ne naprei um u
hrvanju s tim eljama i mislima. U takvoj situaciji ini sljedee:


www.yogacentar.hr
52
1. Nastavi sa svojom meditacijom i Mantra Japom. Neka elje dou i odu bez ceremonije.
Ne mari za njih. Ne pridaj im nikakvu panju. Ostani ravnoduan prema njima. Ali svako toliko
povuci um i stavi ga pred stopala svoje Ishta Devate.
2. Neka misli dou i odu. Kad se misao pojavi u umu, dopusti umu da potpuno ivi u njoj
sa sobom kao svjedokom. Nakon paljivog bdijenja vidjet e da um ne eli ivjeti u toj jednoj
jedinoj misli i njenom objektu. On je eli ostaviti i eli ui u drugu. Kad je blizu da odluta ka
drugoj misli, trgni ga i pokuaj okrenuti ka mjestu i objektu svoje meditacije. Ako e
primjenjivati tu metodu redovno, stalno lutajua sklonost uma e se u stanovitom vremenu sve
vie smanjivati i um e postati ist, suptilan i jednousmjeren.
3. Kad misao ue u um za vrijeme meditacije, pokuaj je odagnati, kai joj: Ti ludo,
odlazi. Ponavljaj svoju Mantru ivo i brzo tako da ona sama vibrira u umu i Chitti. Tu metodu
moe koristiti napredni Sadhaka, a ne svatko.
4. Najlaka metoda postizanja meditacije i koncentracije je: 1. uposliti um stalno u Mantra
Japu i 2. misliti stalno o svojoj Ishta Devati, osjeati Njenu prisutnost, sjeati Je se, predati Joj
svoj um, tijelo i sve, i initi svako djelo kao in oboavanja, ili rtve uvijek, u svako vrijeme. Ako
je to uinjeno, um i Chitta e primiti samo snane impresije ili Samskare sjeanja na Boga. Tada
vanjske misli nee omesti takvog ovjeka za vrijeme meditacije i on e biti u stanju da uiva pravu
koncentraciju.
5. Koristi diskriminaciju. Kad misao doe probaj je analizirati i potanko je ispitaj. Ne daj joj
mjesta, budi bez milosti s njom. Prosudi to je stvarno, a to nestvarno. Prioni uz stvarno i odbaci
nestvarno. Ako e to raditi iskreno i stvarno, lutajua tendencija uma e ubrzo nestati. Kad se ta
metoda primjeni, vezujua sila misli e se sve vie smanjivati, ak ako se i ponovo na momente
pojavi u umu, sve dok potpuno ne nestane.

www.yogacentar.hr
53
MEDITACIJA NA OM

1. POSTUPAK
Meditacija na Om ili Bezoblini Aspekt Brahmana (Nirguna meditacija): Najprije si
postavi pitanje, tko sam ja? A onda odgovaraj kako slijedi:

Ja nisam ovo fiziko tijelo Om, Om, Om, Om, Om
Ja nisam osjetila Om, Om, Om, Om, Om
Ja nisam osjetilni objekti Om, Om, Om, Om, Om
Ja nisam um Om, Om, Om, Om, Om
Ja nisam volja Om, Om, Om, Om, Om
Ja nisam ego Om, Om, Om, Om, Om
Ja nisam intelekt Om, Om, Om, Om, Om
Ja nisam ak ni Prana Om, Om, Om, Om, Om
Ne, ja nisam niti jedno od tih stvari. Ja sam Sat-Chit-Ananda (Apsolutno Postojanje,
Znanje i Blaenstvo) Brahman, Jedan bez drugog Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Brahma (Stvoritelj) i Njegova Shakti (Mo) Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Vishnu (Odravatelj) i Njegova Shakti (Mo) Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Shiva (Razoritelj) i Njegova Shakti (Mo) Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Bog Bogova Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Gospod gospoda Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Svjetlo svjetla Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Mo moi Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Vrhovni Purushottama (Vrhovni Bog) Vjeni Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam roenja Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam rasta Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam starenja Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam bolesti Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam smrti Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam spola Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam kaste Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam vjerske pripadnosti Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam boje Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam straha Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam poude Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam ljutnje Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam pohlepe Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam zaluenosti Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam ponosa Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam mrnje Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam obmane Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam potrebe Om, Om, Om, Om, Om
Ja nemam slabosti Om, Om, Om, Om, Om

www.yogacentar.hr
54
Ja sam uvijek ist,uvijek pun (Purna) i ja sam Vrhovni Brahma,
Jedan bez drugog Om, Om, Om, Om, Om
Ma me ne moe sasjei Om, Om, Om, Om, Om
Vjetar me ne moe isuiti Om, Om, Om, Om, Om
Voda me ne moe smoiti Om, Om, Om, Om, Om
Vatra me ne moe spaliti Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam neroen Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Besmrtan Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Nepromjenjiv Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Vjean i Beskonaan Om, Om, Om, Om, Om
Ja sam Sat-Chit-Ananda Brahman, Jedan bez drugoga Om, Om, Om, Om, Om

Nakon zauzimanja stabilnog poloaja (sjeda) ponavljaj formulu ponovo i ponovo od
poetka do kraja u punoj vjeri (Shrada) i s intenzivnom Bhavom (osjeajem). Kad izgovara svaku
reenicu, osjeaj da ti je cijelo tijelo i um ispunjeno Boanskim kvalitetama, tako stalno osjeaj.
Izgovaraj Mantru u punoj vjeri i s dubokim i vrstim uvjerenjem. Osjeaj punim srcem da ti nisi
prljavo tijelo i osjetila nego, Vjeni, Beskonani Duh. Odvojeno od sati sjedenja (vrijeme
meditacije) dri tu formulu na umu zajedno s Mantrom dok obavlja bilo koju vrstu dnevnog
posla. Svrha je da se um dri u Duhu ili Brahmanu u svakom trenutku i da se primi snana
impresija nitavnosti prolaznih osjetilnih zadovoljstava i njihovih objekata. To e otkloniti sve
slabosti, osjetilne atrakcije, privrenost tijelu i obmane.



2. POSTUPAK
Proiri svoj uma mislima poput ovih:

Ja sam Vrhovni Brahman Om, Om, Om, Om, Om
Brahman je Sveproimajui, bez poetka i bez kraja Om, Om, Om, Om, Om
Milijuni i bilijuni svjetova kao ovaj su samo tokice u Beskonanosti (Brahman). Milijuni i
milijarde svjetova kao ovaj se svake sekunde podiu i strovaljuju u Beskonanosti, kao mjehurii
u ogromnom oceanu. to onda sa tim svijetom? Koja je njegova vrijednost kada se usporedi s
Vjenou? Kad sam taj svijet nema znaaja u Vjenosti, to s tzv. bogatstvima ovog svijeta i
svjetovnim objektima? to s ovim tijelom, umom i osjetilima? Koju vrijednost oni imaju kad se
usporede s Vjenou? Svi su oni prolazni, trenutni i lani. Ja nisam niti jedna od tih stvari. Ja sam
Sat-Chit-Ananda Brahman, Jedan bez drugog Om, Om, Om, Om, Om.
Kad sam ja taj Vrhovni Brahman kako me mogu privui, osvojiti i zavesti te niske, vulgarne
i prolazne stvari ovog svijeta i osjetila? Nita me ne moe oslabiti. Nita me ne moe zavesti.
Nita me ne moe povui dolje. Nema obmane i nema vezanosti za mene. Ja sam Vrhovni Duh.
Ja sam Sat-Chit-Ananda Brahman, Jedan bez drugoga Om, Om, Om, Om, Om.
Nastavi s diskriminacijom i ekspanzijom uma na takav nain. Ponavljaj ponovo i ponovo sa
svom snagom i u punoj vjeri. To e ti jako puno pomoi u stvaranju nepristranosti ka svim
prolaznim stvarima svijeta, vodei te postignuu Brahma-Jnane kroz Nirvikalpa Samadhi.



www.yogacentar.hr
55
3. POSTUPAK
Sjedni uspravno u bilo koju Asanu na uzvienom mjestu s kojeg moe slobodno vidjeti
prostrano nebo ili ogromnu povrinu morske vode. Neka nita ne zaklanja vidik. Tako sjedei,
proiruj viziju svog uma gledajui prostrano nebo ili veliku povrinu mora. Postojano misli da je
Vrhovni Brahman koji je tvoj vlastiti Atman (Jastvo), Sveproimajui i svuda, kao ocean ispred i
nebo iznad. Postojano misli da ima samo Jedna Stvar iza svih imena i formi ovog univerzuma, i ta
jedna Stvar koja je sam tvoj Atman je Vjena, Beskonana, bez roenja, bez rasta, bez starenja,
bez smrti, bez spola, nepromjenjiva i uvijek ista. vrsto misli ponovo i ponovo da univerzum (niti
bilo to u njemu) nije odvojen od Brahmana, koji je tvoje vlastito Jastvo. Tu ideju utisni u um
ponovo i ponovo i pokuaj zaboraviti ideju o vlastitom tijelu. Ne misli na svoje slabosti,
nedostatke i pogreke. Imaj velike nade, dri pred sobom uzviene, plemenite ideje i ideale i
uvijek ivi u osnaujuim mislima. Ako taj postupak bude redovno provodio, lako e stei
snagu uma, volje i stvarnu nepristranost ka svim svjetovnim stvarima, kao pomo za stjecanje
Samadhija i Mokshe (Sloboda). Dok tako proiruje um ponavljaj Om, Om, Om, Om, Om.
To su neke od metoda za meditaciju na Nirguna aspekt (Bezoblini aspekt Boga ili
Brahmana) Brahmana. Ali samo nekolicina je u stanju da ih uspjeno koristi. U tom procesu
meditacije, prva i najvanija stvar koja se trai je otar intelekt, za stjecanje kojeg je potrebno
provoditi striktnu Brahmacharyu (celibat) u misli, rijei i djelu. Da bi netko bio stvarni
Brahmacharin treba ivjeti jednostavan, ist i svet ivot, slijediti moralan ili etiki zakon ponaanja
u njegovoj potpunosti i provoditi kontrolu nad svih pet osjetila. Moralno izopaeni moe postati
velik odvjetnik ili veliki politiar, ali nikad ne moe sanjati o postignuu ni pedlja duhovnog
napretka, niti moe ikad kontrolirati svoj um i osjetila, i postii Samadhi. Zapravo sam temelj
religije ili duhovnosti poiva na kamenu temeljcu moralnosti ili Brahmacharye. Jer Brahmacharya
je ivot, a njen gubitak je smrt. Kontrola svih osjetila i kontrola uma uvijek idu zajedno, ruku pod
ruku, kao i kontrola uma, kontrola seksualne energije i kontrola Prane. Bez postignua
savrenstva u te tri stvari Samadhi je nemogu. ovjek koji nema kontrolu nad svojim osjetilima i
umom i koji nije nadvladao ego (ideja tijela) nikad nee postati Jani i uope nije u stanju da se
prihvati meditacije na Nirakara (bezoblini) aspekt Boga. Ako se njom koristi ovjek koji je
nezreo za takav tip meditacije on nee postii nikakav duhovni napredak, nego e, naprotiv,
degradirati sebe. Jer, sama spekulativna filozofija nije u stanju uiniti ovjeka stvarnim filozofom
(Brahma-Jani).


www.yogacentar.hr
56
KONCENTRACIJA
Shvaanje, osjeanje i htijenje moraju se ujediniti, da bi se oslobodile sve latentne
sposobnosti uma, koje u pojedincu lee uspavane. Prema tome, praksa koncentracije je sama
jezgra religiozne evolucije. Bez prave koncentracije nije mogue postignue Samadhija i
Osloboenja. Sve estetske, umjetnike, poetske, literarne i druge radosti dolaze od koncentracije
uma. ak se i u alosti i bijedi um koncentrira. Intenzitet radosti ili tuge, ovisi jedino o intenzitetu
koncentracije. Kod eksperimentiranja u znanstvenom laboratoriju ili kod prouavanja u
astronomskom opservatoriju, um se automatski koncentrira i sve se njegove latentne moi
manifestiraju. Koncentracija integrira i ujedinjuje sve razbacane sile uma u jednu prevladavajuu i
svezaposjedajuu ideju i misao. Stvarna i savrena koncentracija je Yoga. Nema granica ljudskim
moima koje se otkrivaju koncentracijom, tj. fokusiranjem svih moi uma u jednu toku. Kad
netko stekne savrenu koncentraciju, zajedno s njom stjee sve znanje. Takvom ovjeku Priroda
otkriva Svoje tajne. Stvarna srea proizlazi iz prave koncentracije. Koncentracija je snaga; ona je
blaenstvo; ona proiuje tijelo i kontrolira osjetila i um, koji postaje spokojan i sabran te stjee
mir i istou. U dubokoj koncentraciji nestaje pojam o vremenu i prostoru. ovjek transcendira
pojmove o bolu i zadovoljstvu i postaje nesvjestan svog tijela i okoline. ak prolost i sadanjost
postaju za njega jedno. Te injenice ine test za stvarnu i duboku koncentraciju, koja dolazi od
obuzdavanja i smirivanja emocija, te kontroliranja i obuzdavanja naviruih elja i misli.
U irem smislu koncentraciju moemo podijeliti u dvije glavne grupe, tj. nevoljna ili
automatska i voljna (po volji). Automatska koncentracija uma je razvijena u svakom ivom biu.
Ona se javlja kod osjetilnih uivanja i pod snanim impulsima emocija. Kod uzimanja hrane i
pia, pod impulsom poude, ljutnje, pohlepe, zaluenosti, ponosa, mrnje itd., kao i ljubavi,
radosti, tuge, itd., um se koncentrira automatski. Ona je puno razvijenija kod ivotinja, ptica,
gmazova i kukaca, nego kod ovjeka. to je stvorenje nie, to je vie privreno osjetilnim
uivanjima. Kad su nia stvorenja gladna, ona su u stanju da bilo to uine da zadovolje svoju
glad, ak i da se izloe velikom riziku. Niti jedna opasnost ih tada nee pokolebati. Za vrijeme
sezone parenja ona su skoro luda i zaboravljaju ne samo hranu i pie, ve i opasnost po vlastite
ivote. Moemo vidjeti siune kukce i leptire, kako su satima i danima priljubljeni jedno uz
drugo za vrijeme sezone parenja. Njihovi umovi su kompletno apsorbirani u seksualna uivanja.
Isto se dogaa kod ivotinja, samo u manjem stupnju. Doavi do ovjeka, nalazimo primjere
gdje je poludio ili ak poinio ubojstvo ili samoubojstvo pod impulsom ljubavi, poude, ljutnje
itd. Kad je ljubav ljubitelja prema ljubljenom vrlo jaka i neto se uplete i frustrira slobodan odnos
poude izmeu njih ili kad se smru ili drukije razdvoje, ne nedostaje primjera kad jedan ili ak
oboje polude, ili poine samoubojstvo.

Nie navodimo par istinitih primjera:

Mladi kranski student jednog univerziteta jako je volio kransku djevojku. Mladi je bio
dobar student, te je 1927. godine dobio od indijske vlade stipendiju za vii studij u Engleskoj.
Dogovoreno je da mladi oeni djevojku po svom povratku, tj. nakon zavretka studija. Ali
mladieva privrenost djevojci je bila tako intenzivna da ju je teko mogao zaboraviti, ili ivjeti
odvojeno od nje. Ali njegovi roditelji to nisu znali i uredili su njegovo putovanje za Englesku.
Mladi je doao do Bombaja da se ukrca na brod za Englesku. Stigavi u Bombaj, mladi je
poludio i putovanje se moralo otkazati. Tako je izgubio ansu za vii studij. Meutim, djevojka se
predomislila, iznevjerila mladia i udala se za drugog ovjeka.

www.yogacentar.hr
57
Godine 1950. siromaan sveenik dobio je oko tri laka rupija na lutriji. To se pokazalo
previe za njega. Kad je primio ek izaao je smijui se i smijui. Tako teko je mogao kontrolirati
svoju radost, da se zaboravio i na pola poludio, popeo se na vrh trokatnice, skoio dolje i ubio se.
Takoer ima mnogo primjera gdje su ljudi u dubokim alostima i iznenadnim nesreama
naglo umrli od sranog udara, poinili samoubojstvo ili poludjeli. U svim tim sluajevima
oitovala se automatska koncentracija uma. Emocije, budui presnane, uinile su ovjeka sasvim
nesposobnim da kontrolira um, da zaboravi incident, ili promijeni tok misli. Meutim, ako
mukarac ili ena naue po volji (voljno) kontrolirati um, moi e lako prevladati takve katastrofe
i zaboraviti incidente, ili ih mirno prihvatiti. No, umjesto da kontrolira emocije, ovjek esto bude
nadvladan od emocija koje ga uine sasvim bespomonim i bijednim. ak ako i eli promijeniti
tok misli i zaboraviti sluaj, nije u stanju to uiniti, jer nije nauio kako da kontrolira um. S druge
strane, incident proganja ovjeka bilo kuda da ide i uini ga tako jadnim da on ili poludi ili se
ubije. Meutim, ovjek koji je nauio kontrolu uma moe potisnuti emocije svih vrsta, na svim
nivoima, da bi zadrao um u savrenoj ravnotei. To je najvea blagodat koju ovjek ikad moe
imati.
Kontrola uma po volji nije razvijena i stoga nije mogua kod niih oblika ivota. Mogua je
jedino kod ljudskih bia. Um prosjenog ovjeka lako se koncentrira na razne vanjske objekte,
kao to su: prekrasni prizori, film, drama, igra, zooloki vrt, itd., ako ima malo ukusa za to. Um
obinog ovjeka takoer se koncentrira kod sluanja pria i traeva. Ali ta vrsta koncentracije mu
ne daje mir uma. ovjek literarnog ukusa uiva itajui dobre knjige, dobru literaturu, novine,
novele, ak pobone knjige i Svete spise. Njegov um se koncentrira na razne stvari o kojima ita i
koje razumije. Ima ljudi koji ne mogu ivjeti bez itanja novela, novina, literature ili Spisa. Ima
nekih koji posveuju osam do deset sati dnevno itanju, i dok itaju gotovo da zaborave svijet i
svoju okolinu. Unato tome umovi svih tih ljudi ostaju prevrtljivi i nepostojani. Oni su uvijek
nemirni i ne uivaju mir uma. Bez sumnje, mnogo su bolji nego obine individue, koje imaju
malo duboke koncentracije kao oni, ali sa svim tim nisu blie onom to se moe nazvati stvarna
koncentracija, majka mira i blaenstva. Ogromna veina kolovanih ljudi pripada toj kategoriji.
Oni su takoer mogu pasti kao lake rtve svih emocionalnih osjeaja kao to su ljubav, pouda,
ljutnja itd. Vii oblik koncentracije se sastoji u voljnom koncentriranju uma na jednu stvar. To
zahtijeva daljnji trening uma. Svi kolovani ljudi nisu u stanju to uspjeno izvesti. ovjek koji
uspije u toj vrsti koncentracije, stjee ime i slavu u znanosti, literaturi, pjesnitvu itd. No, jo je
uvijek via vrsta koncentracije, koncentracija uma na odreene objekte ili ideje i kontinuirana
meditacija o njima. Ta vrsta koncentracije je tea i zahtjeva naporan rad i vjebu. Ve smo
napomenuli u prolom poglavlju, da ako ovjek moe po volji povui svoj um od vanjskih
objekata i drati ga na jednom mjestu, to se u Yogi naziva Pratyahara. Ako je i dalje voljno
koncentriran na toku, tako da se zadri na toj toki najmanje dvanaest sekundi to se u Yogi
naziva Dharana. To je najvii oblik koncentracije kojeg mnogi ljudi ne dosegnu ak ni nakon
nekoliko godina provedenih u Japu i meditaciji. Obino se njihovi umovi koncentriraju na sebi
sklone ideje i ne idu iza njih.
Autor je jednom objanjavao ovo direktoru obrazovanja (u mirovini), koji je bio duhovni
aspirant. U toku razgovora slubenik je rekao da ima dobru koncentraciju uma. Jednom je
zgodom itao Spise i bio je tako jako apsorbiran u studij da nije uo poziv zvona za podnevni aj.
Nakon to je zavrio s itanjem, iao se raspitati o zvonu za aj i reeno mu je da je prolo vie od
pola sata i da su oni ve zavrili sa svojim ajem. Taj sluaj je ispriao za podrku svoje izjave.
Autor mu je rekao da se tu um koncentrirao na ideje do kojih mu je stalo i da mnogi posjeduju tu
vrstu koncentracije, ali je jako teko nastaviti dalje i koncentrirati um na jednu toku i drati ga

www.yogacentar.hr
58
bar nekoliko sekundi na toj jednoj toki. Uspjeti u toj vrsti koncentracije, bilo bi stvarno veliko
postignue. Kad bi netko bio u stanju drati um u jednoj toci, zaboravivi sve, i ako bi se ta
koncentracija nastavila bar 12 sekundi, tada bi mogao cijeli dan uivati mir i radost. Kako bilo,
slubenik nije bio uvjeren u to, ali je obeao da e pomno bdjeti nad svojim umom za vrijeme
meditacije i koncentracije i tada e rei autoru. On je nastavio svoju Sadhanu (duhovnu praksu)
due od mjesec dana, jako paljivo i pomno bdio nad umom i na kraju otkrio da je njegovom
umu jako teko i dvije sekunde prionuti na jednu toku.
Koncentraciju uma na jednu toku (Dhyana) je jako teko postii. Ona trai prilian posao.
Mora postojati redovna i sistematska praksa. Um luta zbog svoje neistoe. elje uzrokuju tu
neistou. A elje su uvijek usmjerene prema objektima osjetila i njihovim uivanjima. Odreene
metode su ve propisane za proienje uma. Jedino kad um postane ist, on postane stabilan,
suptilan i jednousmjeren i lako se koncentrira. Mantra-Jap je jedna od tih metoda. Kad se due
prakticira Mantra-Jap i to konstantno i iskreno, um se zajedno sa Chittom (umni materijal),
transformirao i umjesto brojnih misli i elja koje se u njemu javljaju, on se ispuni Mantrom i
njenim znaenjem. Kad netko dostigne taj stupanj tada je lako postii Dharanu i Dhyanu. U
Mantra Japu um se prvo koncentrira na mentalnu sliku i znaenje Mantre. U tom stanju,
izgovaranje Mantre automatski prestaje i um nastavlja sa znaenjem i mentalnom slikom. Umu
tada treba dopustiti da ivi u suptilnom objektu i nastavi koncentraciju. Ako je ta toka dobro
shvaena i koncentracija je dalje nastavljena, ona e ga dovesti do Dhyane i Samadhija.
Odreene formule za meditaciju su ve dane u prethodnom poglavlju. Kada se meditacija
redovno i sistematski prakticira kroz dugi vremenski period, um ostavlja svoje stare Samskare
(impresije), a neke nove i dobre Samskare zauzimaju svoje mjesto i prevladavaju u ivotu
aspiranta. S tom istoom um se lako koncentrira. Kad se ivo meditira na formu Ishta Devate i
Njegove Boanske kvalitete, sve se razliite misli sabiru u osobi Ishta Devate i um poinje ivjeti
u suptilnoj formi Ishta Devate. To je trenutak kada treba biti jako paljiv i budan da se ne prekine
i napusti koncentracija. Zapravo, treba je nastaviti dalje. Um treba stalno drati na mentalnoj slici
Ishta Devate, a tijelo, okolina i sve druge stvari (osim Ishta Devate) treba potpuno zaboraviti i
um kompletno uroniti u formu Ishta Devate. Ako se ta koncentracija dalje nastavi, sigurno e
odvesti ka Dhyani i Samadhiju.
Takoer smo u prolom poglavlju dali meditaciju na Om, tj. na Bezoblini Aspekt Boga
(Nirguna Brahman). Kada se meditacija na Om provodi konstantno i redovno, prole Samskare
postaju sve nejasnije, a um se proiuje zajedno s tijelom i Nadijima (suptilni ivci). Kada je
steena ta trostruka istoa, koncentracija postaje lagana. Za vrijeme meditacije svi razliiti objekti
ili toke meditacije, integriraju se i ujedinjuju u jedan zajedniki objekt, tj. Brahman. Tada cijeli
um i Chitta poinju vibrirati sa Brahmakara Vritti, tj. misli o Brahmanu. Tada se dogaa da um
ivi stalno u misli o Brahmanu, ili drugim rijeima, ovjek ivi u Brahmanu. Kada se um
koncentrira na misao o Brahmanu, istoa i jednousmjerenost uma ine da se Kundalini Shakti
podie u vie akre (centre) i kad dostigne srani centar (Anahata akru) ovjek opaa mentalne
vizije Sveproimajue Boanske svjetlosti (vrsta srebrne svjetlosti). Tada treba pokuati fiksirati
um na tu svjetlost dok se svjetlost ne skupi u toku. Toku treba paljivo drati na vidiku i
koncentraciju nastaviti bez prekidanja, dok vlastita volja, ego, um, intelekt, Chitta i samo Svjetlo
ne urone u tu toku. Koncentraciju treba nastaviti dalje i nakon tog stanja, dok svjetlo potpuno
ne nestane i um uroni u prazninu, stanje u kojem nije ni svjetlo ni tama. Tu nestaju pojmovi o
subjektu, objektu i znanju i ostaje jedino Ocean Svijesti po Sebi ili u Sebi. To transcendentalno
stanje znano je kao Nirvikalpa Samadhi.


www.yogacentar.hr
59
I. KAKO SE KONCENTRIRATI NA GRUBE OBJEKTE
1. Oni koji su izabrali svoju Ishta Devatu za meditaciju, mogu koristiti sliku iste u svrhu
koncentracije. Imaj lijepu sliku svoje Ishta Devate kad prakticira Sadhanu (duhovnu praksu), dri
tu sliku ispred sebe i pokuaj zadrati svoj pogled na bilo kojem njenom djelu. To moe biti lice,
oi, noge ili bilo koji drugi dio koji ti odgovara. Fiksiraj um na to odreeno mjesto. Nemoj
zatvoriti oi. ak ako oi suze ne zatvaraj ih. Fiksiraj um i pogled na to odreeno mjesto sa svom
svojom energijom. Kada vie ne moe nastaviti s gledanjem zatvaraj oi na trenutke i onda
ponovo nastavi praksu. ini tako prije i poslije meditacije pet do deset minuta. Ako to bude
redovno provodio ovrsnut e ti um i bit e u stanju da postigne pravi napredak u koncentraciji.
2. Uzmi lijepu bijelu ili crvenu ruu. Dri je ispred sebe i pokuaj na nju fiksirati svoje oi i
um. Kao to je izloeno iznad i ovu praksu nastavi pet do deset minuta prije i poslije meditacije.
3. Kad meditira, oznai malo mjesto. To moe biti crna mrlja, ili toka na bijelom zidu
ispred tebe, ili crna mrlja na listu bijelog papira postavljenog ispred tebe, na udaljenosti od etiri
do pet stopa. Pokuaj fiksirati oi i um na to crno mjesto. Gledaj tu toku bez da zatvara oi
kako je naznaeno iznad. Nastavi s tom praksom pet do deset minuta prije i poslije meditacije.
4. Uzmi blistajue zrno pijeska ili kamen i stavi ga ispred svog mjesta za meditaciju na
razdaljini jednog jarda i pokuaj fiksirati um i oi na to zrno pijeska. Slijedi upute dane u
procesima iznad.
Kada se bilo koji od gore danih procesa prakticira redovno pomoi e meditaciji i
koncentraciji. Oni ine um postojanim.



II. KAKO SE KONCENTRIRATI NA SVJETLO
1. Misli na prekrasni lotos s osam latica u sranom centru. Misli na vatrenu kuglu, izlazee
sunce ili rije Om punu sjaja u sredini lotosa. Pokuaj fiksirati svoj um na sliku vatrene kugle ili
sunca ili na Om sa zraeim Svjetlom i pokuaj sve drugo zaboraviti. Vraaj lutajui um
ponovo i ponovo na tu toku i nastoj ga tu fiksirati. Nastavi taj proces to je mogue due.
2. Uzmi svijeu u noi, zapali je i postavi je ispred sebe na razdaljini od dva do tri jarda dok
meditira. Neka svjetlo ne treperi, plamen mora biti miran. Sada pokuaj fiksirati svoje oi i um na
to svjetlo. Ne zatvaraj oi ak i ako suze, prakticiraj to dnevno deset do petnaest minuta i to
redovno. Lutajua sklonost e sve vie slabiti i nakon nekog vremena bit e se u stanju lako
koncentrirati.
3. Za koncentraciju u noi izaberi svijetlu zvijezdu, ili daleko svjetlo neke lampe. Sjedni
uspravno i pokuaj fiksirati um i oi na nju. Gledaj je to je mogue due i pokuaj zaboraviti sve
osim svjetla. Koncentracija na svjetlo u noi je jako korisna, jer se oi lako fiksiraju na svjetlo i
um se takoer lako koncentrira jer nema drugih objekata da odvuku pogled i um u mrak.
Odravaj tu praksu koliko god je mogue. Zatvori oi u intervalima kad se umore i onda poni
ponovo s praksom.
4. U naprednom stanju meditacije i s podizanjem Kundalini Shakti do Anahata akre, moi
e jasno uoiti (mentalna percepcija) sveproimajue postojano srebrno svjetlo kroz svu svoju
meditaciju. Kada doe do tog stanja dri se tog svjetla i pokuaj na nj fiksirati svoj um. Kada se
um koncentrira na to svjetlo, i doputeno mu je da ivi u tom svjetlu, sveproimajue svjetlo se

www.yogacentar.hr
60
svede na toku, a um dolazi u fokus. Ako nastavi koncentraciju izgledat e da toka odlazi sve
dalje i dalje, a um, volja, ego, intelekt i Chitta e je slijediti stapajui se u tu jednu toku. Kada se
to stanje koncentracije produbi, ideje tijela se poinju rastapati, a disanje skoro prestaje. Jo malo
dalje u tom stanju koncentracije, toka e nestati, a tako e i ideja tijela nestati. Disanje i otkucaji
srca e automatski potpuno prestati, a um e uroniti u Beskonanost, tj. prazninu koja nije ni
svjetlo ni tama. U tom stanju potpuno nestaje pojam o subjektu, objektu i znanju i pojedinac
dostie i uiva Blaenstvo Nirvikalpa Samadhija. To je vrhunac koncentracije. U tom stanju sve
elje nestaju, a um, Chitta (umni materijal), volja, ego i intelekt (Buddhi), sve uroni i postaje jedno
s Brahmanom. Samo u tom Samadhiju se moe realizirati i razumjeti Bezoblini Aspekt Boga ili
Brahmana.


III. KAKO SE KONCENTRIRATI NA ZVUK
1. Ako ivi blizu morske obale ili vodopada, ili uboreeg izvora, uzmi si za pomo
kontinuirani um koji prave. Sjedni uspravno, zatvori oi i pokuaj misliti na zvuk. Zaboravi sve i
fiksiraj svoj um na taj jedan zvuk. Prakticiraj koncentraciju na njega koliko god je mogue
postojano, redovno i sistematski.
2. Ako ima sat u meditacijskoj sobi, sluaj otkucaje sata. Sjedni uspravno i nastoj se
koncentrirati i uroniti u taj zvuk koliko god je mogue.
3. Stjecanjem malo istoe tijela, Nadija i uma, te podizanjem Kundalini struja prema centru
glave, mogu se uti razni zvuci (o svim pojedinostima pogledajte autorovu knjigu: Prvobitna
mo u ovjeku ili Kundalini Shakti) od kojih je zadnji ili finalni zvuk Omkara. Taj se zvuk
moe kontinuirano sluati svih 24 sata. Na tom stupnju pokuaj koncentrirati svoj um na zvuk
Om konstantno. Ako se to ini redovno i sistematski, um se lako koncentrira na taj zvuk.
Ukoliko se ta koncentracija dalje nastavi zvuk doe u toku i na kraju uroni u Beskonanost, a s
njim i um, Chitta, ego, volja, intelekt i postie se Nirvikalpa Samadhi.



IV. KAKO SE KONCENTRIRATI NA PRAZNINU
Sjedni uspravno u svoju omiljenu Asanu (poloaj sjedenja). Tako namjeten pokuaj ne
misliti ni na to. Isprazni um; oslobodi ga od svih vrsta elja i misli. Zaboravi tijelo. Pusti da um,
volja, ego, intelekt, Chitta i osjetila ostanu na svojim mjestima. Ne koristi ih. Prakticiraj to to je
due mogue. Ako stvarno uspije drati um barem nekoliko sekundi u tom stanju, razumjet e
to znai pravi odmor i pravo blaenstvo. Takoer e dobiti neki pojam o Bezoblinom Aspektu
Boga ili Brahmana. Ta praksa e ti takoer otkriti snagu tvog uma. Ali to se ne postie lako.
istoa uma je esencijalna. Mnogi mogu postaviti pitanje: Zar je mogue osloboditi um svih
elja i misli? Odgovor je odrjeito da. Postojanom praksom to moe ostvariti. Ti stjee to
stanje svakog dana u dubokom snu. Tenja je stei to voljno. im se probudi iz dubokog sna
poni s tom praksom, jo dok sjedi na krevetu. Um je svje i jak nakon dobrog sna i lako moe
uspjeti. Ponekad za vrijeme redovne meditacije dolazi u to stanje kad se um koncentrira na
prazninu. To stanje treba nastaviti i ne prekinuti lanac koncentracije. Ako dugo odri um u
praznini, on e zajedno s egom i Chittom uroniti u prazninu i ti e postii Nirvikalpa Samadhi.

www.yogacentar.hr
61
PRANAYAMA
(Ova tema je potpuno obraena u autorovim knjigama: Prvobitna mo u ovjeku ili
Kundalini Shakti, Idealni ivot i Moksha (Sloboda) i Tajne Prane, Pranayame i Yoga Asana.
Tako e u ovom poglavlju biti iznijeta samo jezgra ovog predmeta. Oni koji ele prakticirati
Pranayamu, uinit e dobro ako proue tri knjige navedene iznad.)

Pranayama je jedna od yogijskih metoda kontroliranja uma i postizanja Samadhija. Kontrola
uma, kontrola Prane, kontrola seksualne energije i postignue Samadhija uvijek idu zajedno ili
ruku pod ruku. Jedno skoro spontano vodi drugome. injenica je da je s postignuem Samadhija
trostruka kontrola kompletna. U Samadhiju (Nirvikalpa Samadhi) um i Prana postaju jedno ili
uranjaju u Vrhovni Bitak. Prana je uzrok seksualne energije i daha. Vibracije ivanih struja su te
koje potiu srce i plua na rad. Generator ivanih struja kod prosjenog ovjeka je Muladhara
akra (anus centar), a Kundalini Shakti (drugo ime je Prana Shakti) je uzrok ivanih struja. Tako
dugo dok Kundalini Shakti ostaje u najniem centru (Muladhara akra), Tamo-Guna dominira u
individui i kod nje je prisutno previe privrenosti i enji za uivanjem tri glavne stvari, tj. hrane,
spavanja i seksa. U tom sluaju Kundalini Shakti se kree prema dolje, a rezultat toga su seksualna
uivanja. Mukarac ili ena u kojima se Kundalini Shakti uvijek kree prema dolje, ive na samom
izmaku ivota. U stvari oni nisu ni po emu bolji od ivotinje. Prema tome, da bi mukarac ili
ena bili u pravom smislu ljudska bia, te da bi upoznali snagu i stekli istou uma i iskoristili
svoje vie sposobnosti, ne bi smjeli dopustiti Kundalini Shakti da se kree prema dolje. Drugim
rijeima, trebaju provoditi Brahmacharyu. Gubitak Brahmacharye povlai za sobom neistou
uma i najmoniji je uzrok pada ovjeka. Njeno striktno odravanje je prvi i osnovni korak prema
Boanskom ivotu i ponovnom zadobivanju izgubljenog kraljevstva. Pranayama je obino
poznata kao kontrola daha. Ali veina ljudi ne razumije tajnu njenog ostvarenja. Tako dugo dok
ivane struje djeluju u tijelu, dah nije mogue kontrolirati. ivci se opskrbljuju strujama preko
generatora (Muladhara akra), koje proizvede Kundalini Shakti, uzrok generatora. Tako dugo
dok Kundalini Shakti ostaje u Muladhara akri i pokree generator, disanje se nikad nee moi
zaustaviti, jer Shakti stalno ide dolje i van u obliku seksualnih uitaka. Ona se ne podie i tako
dugo dok se ne podigne, kontrola Prane (kontrola daha) nije mogua.
Pranayama cilja na pravilno i sustavno disanje. Ona ini praktiara zdravim i osposobljava
ivane struje da funkcioniraju na normalan nain. Jer je suviak ili gubitak ivanih struja u bilo
kojem dijelu tijela uzrok mnogih bolesti. Tako Pranayama donosi proienje tijela, Nadija
(ivaca) i uma. Kad netko odrava striktnu Brahmacharyu (celibat) i kad tijelo, Nadiji i um
postanu isti, Kundalini Shakti se pokuava dii u vie akre. Kada ue u Sushumna Nadi (Rad
tog Nadija se moe usporediti s beinim aktivnostima. To je jedan od najfinijih i najsuptilnijih
Nadija. On se ne moe vidjeti niti jednim instrumentom kojeg je ljudska ruka nainila, ali se moe
osjetiti kad um postane ist, suptilan i jednousmjeren), za vrijeme Njenog gibanja prema gore,
generator prestaje s radom. Time su Nadiji (ivci) ostavljeni bez ivanih struja i automatski
prestaju s radom, a takoer i srce i plua. Na taj nain ovjek provodi sate i dane bez disanja kada
ue u Nirvikalpa Samadhi. Za vrijeme Nirvikalpa Samadhija dogaa se automatska Kumbhaka u
kojoj potpuno prestaje disanje, cirkulacija krvi pa ak i otkucaji srca i dotini izgleda kao mrtvac.
Tako su vjebe disanja samo pomo za proienje tijela, Nadija i uma, ija istoa omoguava
Kundalini Shakti da ue u Sushumna Nadi, dosegne Sahasraru i kulminira u Samadhiju. Sa samo
malo prakse Pranayame nije mogue uspjeti podii Kundalini Shakti do Sahasrare. To zahtijeva
redovnu i jako napornu praksu kroz dug period. Treba prakticirati vie oblike Pranayame i to

www.yogacentar.hr
62
redovno etiri puta dnevno, tj. ujutro, u podne, uveer i u pono. Prakticirati te vie oblike
Pranayame bez provoenja savrene Brahmacharye u misli, rijei i djelu je jako opasno, a ukoliko
se ipak ine mogu uzrokovati ludilo. Pored provoenja striktne Brahmacharye, potrebno je voditi
ist, svet ivot, regulirati hranu i pie i pridravati se svih pravila propisanih za uenika Yoge
(molim pogledati tri knjige navedene iznad za pravila Yoge).

www.yogacentar.hr
63
RAD I OBOAVANJE
(Autorova knjiga: Idealni ivot i Moksha detaljno obrauje tu temu, tj.rad ili Karma Yogu
i oboavanje ili Bhakti Yogu, a u ovom poglavlju je dana samo sr.)

Rad i oboavanje ili Karma Yoga i Bhakti Yoga su dvije od raznolikih metoda danih za
kontrolu uma i dostignue Samadhija. Um kao cjelina ima etiri glavne sposobnosti: volju,
osjeanje, miljenje i usredotoivanje (sposobnost koncentracije). Iako sve etiri sposobnosti
pripadaju umu, sve nisu jednako razvijene u obinoj individui. Kod ogromne veine ljudi samo
jedna od tih sposobnosti dominira nad ostalim sposobnostima. I pod utjecajem te prevladavajue
sposobnosti, ovjek odabire put i postie brz napredak sa striktnim slijeenjem tog puta i na kraju
dostie Najvii Cilj. Kad se odabire odreeni put ne treba misliti da druge sposobnosti lee
uspavane ili nestaju iz uma. One se zapravo nastavljaju pojavljivati i pokazuju se aktivnim
nekoliko puta tijekom dana. To je razlog zato je ovjek nekad skloniji radu, nekad oboavanju,
dok u drugim periodima sjedi tiho i meditira, a u nekim drugim pak tiho i duboko razmilja. Iako
su Karma Yoga, Bhakti Yoga, Raja Yoga i Jnana Yoga etiri razliita puta otvorena traiteljima
Istine da ih usvoje, oni zapravo nisu sasvim razliiti i odvojeni jedan od drugog. Jako paljivo
motrenje otkrit e da se svaki pretapa u drugi. Niti jedan od njih ne moe stajati sam tj. jedan bez
drugoga. Kod prakticiranja bilo kojeg od njih, ostala tri ga automatski slijede. Npr. uzmimo
Karma Yogu. Dok se prakticira Karma Yoga, treba biti predan svom radu, treba se koncentrirati
na rad i na kraju pokazati diskriminaciju i nepristranost te uiniti svoj posao zbog samog posla.
Isto tako ako uzmemo ostale tri Yoge i paljivo ih prouimo, vidjet emo da prakse svih etiriju
Yoga idu jedna uz drugu, iako moemo dati bilo kom obliku istaknuto mjesto i zvati ju po njemu.
Sada vidimo kako se kroz rad moe kontrolirati um i postii Osloboenje. Rad ne moe
izbjei niti jedno ivo bie. Tako dugo dok netko ivi u ovom svijetu, on mora raditi, barem za
odravanje iste egzistencije. Taj rad treba initi s punom koncentracijom uma, ali bez
privrenosti k rezultatu rada. Treba raditi iskreno, cijelim svojim umom, voljom i srcem, ali ne
eznuti za rezultatima, ili oekivati bilo to za uzvrat. Treba raditi kao gospodar zbog rada, bez
oekivanja iega za uzvrat kao njegovog ploda. Pojam o ja i moje mora nestati; njegovo
mjesto mora zauzeti pojam o Ti i Tvoje. Tako dugo dok pojam o ja i moje ispunjava
neiji um on trpi paklenu vatru. On je uzrok svih grijeha, boli, jada i ljudske vezanosti. Sa samim
tim pojmom ovjek si izgradi mono carstvo za sebe na ovom svijetu. Pouda, pohlepa,
sebinost, ljutnja itd. provlae se kroz um samo kroz te ego ideje. Tako dugo dok je ta ideja
uvrena, ovjek ne uiva sreu. Prema tome, prva stvar koju treba uiniti je odstraniti taj ego
pojam. ovjek treba u ivotu obavljati razne vrste poslova. Svoju dunost treba initi poteno,
bez skretanja na sramotne staze i bez tenje za plodovima uinjenog rada. Nikad se ne smije
zanemariti bilo koji rad, ali u isto vrijeme ne bi se trebalo biti privren niti jednom poslu. Nikad
ne bi trebalo izbjegavati obavljati neki posao koji doe netraen, niti bi se trebalo zaustaviti zbog
izabiranja i na taj nain dati mjesto egu da raste. Smjelo se treba suoiti sa svakim dijelom posla
koji dolazi sam po sebi, bez pokuavanja da ga se izbjegne. Rad uinjen u pravom duhu i s pravim
razumijevanjem ne vee ovjeka; umjesto toga, uzdie ga. Jer je motiv taj koji proizvodi neeljene
efekte i donosi vezanost. Svaki rad je neka mjeavina dobrih i loih efekata; ali ako ovjek djeluje
bez pojma o djelatniku, on je imun od plodova i rezultata rada. elja i tjeskoba za i oekivanje
plodova rada je ono to ini um nespokojnim i krade mu mir. Ta tjeskoba roena od egoizma je
uzrok straha i zarobljenosti. Odatle ego treba iskorijeniti pravim radom.

www.yogacentar.hr
64
ovjek kod kojeg dominira sposobnost volje poduzima Karma Yogu. Karma Yogi trai
pomo od svoje Ishta Devate i Ishta Mantre. Dok obavlja bilo koju vrstu posla on stalno
ponavlja Mantru i pamti svoju Ishta Devatu. S nesebinim radom tj. pretvarajui svaki rad u djelo
oboavanja, on stalno ivi u misli o svojoj Ishta Devati i ui se voljno odvojiti od posla. Karma
Yogi mora uiti drati svoj um u savrenoj ravnotei pod svim okolnostima: u dobru ili zlu i u
svim parovima suprotnosti. Takoer mora uvijek biti istinit, poten i iskren. Mora se drati svih
pravila dobrog ponaanja i provoditi savrenu Brahmacharyu. Ako je domain trebao bi poroditi
jedno ili dvoje djece, ali ne vie. Jer je Brahmacharya apsolutno neophodna za stjecanje snage
uma, tijela, Nadija i njihove istoe. Takoer je neophodno razumjeti i slijediti duh Dharme i
revno stupati napornim putem Karma Yoge. Kad je rad uinjen bez interesa tj. rad zbog rada, bez
tenje ili oekivanja plodova uinjenog djela i s umom stalno ivuim u misli o Bogu, tijelo, Nadiji
i um bivaju proieni. Ta istoa ini laganim dizanje Kundalini Shakti prema viim nivoima.
Pored toga, jednousmjerenost uma, Mantra Jap, stalna misao na blagostanje drugih, ograniavanje
osjetila itd., zagrijavaju Kundalini Shakti. Kad je njezin tok na dolje obuzdan odravanjem
Brahmacharye, ona se poinje dizati ka viim akrama, dok ne dostigne Sahasraru i dotini
postigne Samadhi i stekne Osloboenje.
Osoba u kojoj dominira sposobnost osjeanja, uzima Bhakti Yogu za Sadhanu (duhovnu
praksu). Bhakti znai ljubav, a Yoga znai jedinstvo. Tako, Bhakti Yoga je jedinstvo individualnog
Jastva i Vrhovnog Jastva kroz ljubav. Bhakti Yoga nije svaka vrsta ljubavi. Mu voli svoju enu i
obratno, prijatelji, braa i sestre vole jedni druge. Ali ta se ljubav ne zove Bhakti Yoga. To je
svjetovna ljubav koju gaji svjetovan ovjek za osjetilna zadovoljstva, bogatstvo, ime, slavu itd.
Kad je ta ljubav s istom revnou i gorljivou usmjerena prema Bogorealizaciji, ona postaje
Bhakti Yoga. To je koncentracija uma na Boga kroz intenzivnu istu ljubav. Iskrena ljubav, koja
ini da um stalno ivi u misli na Boga tako da joj se i samo mali prekid u tom ini kao veliko
udaljavanje, koje se rairilo na dug period vremena, nazvana je Bhakti Yoga. Kad se ricinusovo
ulje prelijeva iz jedne boce u drugu ono formira kao konac kontinuitet, isto tako um pobone
osobe stalno i bez prekida ivi u Boanskoj misli i Boanskoj kontemplaciji od Bhakti Yoge. To
je neprestano traenje Boga kroz istu ljubav, tjeskoba i bol odvojenosti i intenzivna elja i napor
za sjedinjenjem s Bogom kroz nesebinu ljubav. Bhakti znai prirodno posveivanje uma ka
najvioj Istini i neprekinut tok misli k Njoj. To je okretanje svih aktivnosti osjetila ka oboavanju
Boga. Ljubav za volju ljubavi (zbog ljubavi) je nazvana Bhakti Yoga. ista ljubav ne zna za strah,
za mrnju i za cjenkanje. Bhakti Yogi voli Gospoda bez i najmanje straha i bez najmanje elje za
bilo kakav osobni dobitak. On misli o njemu kao o svom najbliem i najdraem. Na taj nain su
on i njegova ljubav slobodni od ego ideje i svake sebinosti. On daje, ali ne oekuje nita za
uzvrat. On voli Gospoda bez da se brine zato ga voli. On ak ne brine za Mokshu; on je eljan
da bude stalno sa svojim Ljubljenim, da ga voli, komunicira s Njim i oboava Ga. Nikad se ne
brine o vlastitim nevoljama i progonstvima, jadima i brigama. On ne guna nad svojim
nesreama. On misli da sve to mu se dogodi dolazi od Ljubljenog. Odatle mu je sve slatko, jer
on potpuno ovisi o Boanskoj Volji.
Potpuno predanje sebe je od krajnje vanosti u Bhakti Yogi. U vrhovnoj Bhakti, sve moi
uma se ujedinjuju i integriraju i kao takvi um, volja, intelekt i ego rade u harmoniji. Ostala je samo
ista ljubav i ljubav sama. Kad netko dostigne to stanje iste ljubavi, tijelo, Nadiji i um se
automatski proiuju. Osim toga za istu i iskrenu Bhakti, treba ivjeti ist i svet ivot, striktno
slijediti etike zakone i provoditi savrenu Brahmacharyu u misli, rijei i djelu. Kad netko dostigne
istu Bhakti, Kundalini Shakti se podie u vie centre i kad dostigne centar u glavi (Sahasrara)

www.yogacentar.hr
65
stjee se Samadhi i Sloboda. Tako se kroz Bhakti Yogu takoer moe kontrolirati um i postii
Osloboenje.


www.yogacentar.hr
66
ZAMKE I OPASNOSTI
1. Ogromna veina duhovnih aspiranata promai kod izabiranja pravog puta i pravog
vodstva. Mnogi iskreni aspiranti ne nau pravog Sat-Gurua (uitelja) i tako ostanu bez prikladnog
vodstva. Mnogi budu prevareni krivom propagandom i u urbi padaju kao rtve makinacija
pseudo-yogija. U dananje vrijeme religija je mnogima takoer postala profesija. Ako redovnik
ima dovoljno novca na raspolaganju, ako moe prihvatiti neke beskrupulozne ljude i osigurati im
besplatan smjetaj i hranu, ako moe poeti s izdavanjem vlastitog lista ili magazina da na daleko
pronese svoj glas, on obino zauzme mjesto velikog Sat-Gurua. Ne samo to, on ak izjavljuje da
je Avatar (utjelovljenje Boga). Mnoge Sadhake (duhovni aspiranti) podlijeu tim varalicama. Neki
uvide svoju pogreku nakon nekog vremena i doive straan ok, toliki da izgube vjeru u sve
Gurue, u religiju, u Spise i u Boga. Takvi ljudi si ivote uine jako bijednima. Prema tome, ne
treba previe urno izabrati Gurua. Naprotiv, treba dobro prouiti Gurua prije nego ga se prihvati
i Guru mora takoer prouiti uenika. Kad se oba osjete zadovoljeni nakon uzajamnog
prouavanja, samo i samo onda bi se trebala uspostaviti veza, a ishod takve veze mora biti sretan.
Pravi Guru je onaj koji je dostigao najvii Samadhi (Nirvikalpa Samadhi) i u kojem nema tragova
neznanja. On je ljubazan, blag, mudar, gospodar svog uma i osjetila i indiferentan prema imenu i
slavi. Jedino on moe postaviti uenika na pravi put i voditi ga u njegovim praksama. Sretan je
aspirant koji dobije takvog Gurua. Ali kad je jednom pravi Guru prihvaen, uenik mora imati
neogranienu i bezuvjetnu vjeru u njega i njegovu mo i mudrost te doslovno provoditi njegove
instrukcije.
2. Prioni uz jednog Gurua, jednu Guru Mantru i jednu Ishta Devatu. Ne mijenjaj te tri,
osim na savjet Gurua i to takoer kao izuzetak, a ne kao pravilo. Imaj vrstu vjeru u njih i obavljaj
svoju Sadhanu sa strpljenjem i ustrajnou, dok ne dostigne najvie. Inae je sigurno da e
promaiti Cilj.
3. Sadhaka mora jako striktno provoditi zakon moralnog ponaanja. Uvijek mora biti istinit,
ljubazan, blag, nesebian i milostiv. Nikad ne bi trebao izgovoriti la. Mora odravati striktnu
Brahmacharyu. Ako je oenjen, mora voditi normalan i dobro reguliran seksualni ivot dok ne
dobije jedno ili dvoje djece, ali nakon toga mora odravati striktnu Brahmacharyu ako stvarno eli
kontrolirati um i dostii mir i blaenstvo. Da bi se dostiglo Najvie Brahmacharya je prva stvar
na koju treba gledati; dok je gubitak Brahmacharye sigurno najvei pad u duhovnosti. Seksualna
energija je sam sok tijela i ako je obuzdana, kontrolirana i sauvana, ona se transformira u Ojas
Shakti (velika mentalna mo). Bez akumuliranja te velike moi (Ojas Shakti) um se nikad ne
moe kontrolirati, niti ne moe sjesti u koncentraciju ili meditaciju da bi se postigao Samadhi.
4. Sadhaka mora izbjegavati teak rad, kako fiziki tako i mentalni, previe prianja,
prederavanje, slobodno mijeanje s ljudima i kretanje u guvi ili u loem drutvu. ak malo
udaljavanje od provoenja bilo ega od toga e usporiti njegov rast. Teak fiziki i mentalni rad se
protivi koncentraciji, meditaciji i kontroli uma. Previe prianja ini um labilnim. ovjek koji
previe jede, kao rob svog nepca, ne moe nikad kontrolirati um i osjetila. On e ostati rob Kame
(poude). Slobodno mijeanje sa svim vrstama ljudi je jako tetno, jer za vrijeme perioda Sadhane
kad je um u aktu stjecanja istoe, on je kao dobro opran bijeli komad platna koji trenutno prima
bilo koju boju. On e brzo apsorbirati ono to osjetila vide ili uju; tako e ga nebrojene misli,
dobre ili loe, ometati za vrijeme meditacije. Kretanje u prenapuenim mjestima ili gomilama
uzrokuje bolest i trebalo bi se prema tome izbjegavati. Loe drutvo unitava karakter ovjeka i
djeluje kao otrov i donosi duhovnu smrt.

www.yogacentar.hr
67
5. esto se sumnja javlja u umu Sadhake u odnosu na valjanost Spisa ili njegova Gurua i
njegova dostignua ili njegova krajnjeg vlastitog ostvarenja. Sumnjajui um ne moe nikad dostii
cilj. Bolje je prosvirati si metak kroz srce nego dozvoliti sumnji da se javi u umu. Ako se javi
izbaci je van. Koristi diskriminaciju i oslobodi um od nje.
6. Neke Sadhake provode svoju Sadhanu (duhovnu praksu) povremeno; a neki mlako. Oni
ne mogu postii vei napredak. Duhovni rad mora biti redovit i sistematski. Osoba takoer treba
biti redovita i sustavna u radu, oboavanju i odmoru. Prema tome, svoju Sadhanu treba obavljati
briljivo i iskreno.
7. Bez dobrog fizikog zdravlja nikakva Sadhana nije mogua na poetnim nivoima. Mnoge
Sadhake se u samom poetku prihvate velike Tyage (nepristranost tijelu i svijetu). Mada to ine
nesvjesno oni kompletno ignoriraju svoje tijelo i zdravlje. Rezultat je koban. Ponekad ak postaju
rtve nekih neizljeivih bolesti, i ostanu boleljivi cijeli ivot i promae Cilj. Ljudi se razbolijevaju
ne pridravajui se striktno pravila Yoge.
8. Vrlo esto Sadhake uslijed malo neuspjeha i manjkavosti izgube nadu i osjete se
odbaenim te kao rezultat toga ostave svoju Sadhanu (duhovan rad). To je jako loe. Neuspjeha
e uvijek biti. Oni bi trebali poticati ovjeka na jo vei napor. Tko nije promaio i uspio? Treba
skupiti novu snagu i obnoviti rad s nadom i dvostrukim naporom. Samo heroj moe dostii
najvii Cilj, a ne slabi.
9. Najtea stvar koju Sadhaka treba prevladati je unutarnja elja za imenom i slavom.
Ostaviti ak i Kamini i Kanchana (slast i zlato tj. seks i novac) je jako teko. Ali uinivi to, ovjek
se nae bespomoan, zapleten u mreu elje za imenom i slavom. Veina duhovnih aspiranata
biva uhvaena u tu najsuptilniju i najopasniju mreu baenu od Maje (iluzornu mo Boga). Iskren
Sadhaka koji eli dosei najvie mora prema tome pobijediti tu svemonu elju.
10. U svojoj duhovnoj evoluciji, mnogi aspiranti vide Boanske vizije, uoe Boanska
svjetla i uju Boanske zvukove s parcijalnim dizanjem Kundalini Shakti. Oni uivaju prilino
duboku koncentraciju uma. Ali to nije trajni dobitak. Te vizije oznaavaju jedino postignut
duhovni napredak i nita drugo. Ali mnogi slabii rade oko toga veliku galamu. Oni pritjeu
lanoj propagandi i poinju uzimati uenike, te prikupljaju novac za svoje Ashrame itd. Tako oni
varaju druge, varaju sebe i unitavaju svoju vlastitu i karijeru mnogih drugih.
11. Nakon malo naporne prakse i nakon malo stabilnijeg napretka dolazi nesvjesna elja da
se Darma (koju je dotini upoznao) propovijeda drugima. To je jako opasna igra i trebala bi se
izbjei. U suprotnom e ta navika sprijeiti daljnji rast. Sluajui rijei mudrosti mnogi e ga
hvaliti, dok e mu se drugi ak rugati. U periodu Sadhane, pohvale ili pokude proizvode jako lo
efekt na um. Hvaljenje ini dotinog egoistom, dok ga kuenje ini malodunim i klonulim.
Osoba je u svakom sluaju na gubitku i troi mnogo dragocjenog vremena. Umjesto toga trebalo
bi potpuno koncentrirati um na poduzeti rad. Stvarna i vrijedna sluba svijetu se moe uiniti
provoenjem istog, svetog i idealnog ivota. Primjer je uvijek bolji nego uputa, i jedan gram
prakse je vrjedniji nego tone teorije.
12. Hvaljenje sa svojim duhovnim dostignuima i njihovo pripovijedanje svojim prijateljima
je jako loa navika. Pripovijedanje svojih duhovnih iskustava usporava duhovni rast, te esto vodi
u pad, jer e se preko toga sigurno primiti hvaljenje ili osuivanje. U duhovnom podruju vlastiti
prijatelji i rodbina esto postanu najgori neprijatelji. Tako svoja duhovna iskustva treba drati
uvijek u tajnosti. Njih bi trebalo izloiti jedino vlastitom Guruu zbog instrukcija, ali ni u kom
sluaju ih ne bi trebalo pripovijedati drugima. Inae se gubi to se je ve steklo i treba se ponovo
snano boriti za to. Ovo nije ublaavanje. To je opomena koju autor eli naglasiti kao rezultat
stvarnog testa za mnoge Sadhake.

www.yogacentar.hr
68
13. Nikad ne treba prihvatiti ulogu Gurua prije postignua Nirvikalpa Samadhija. ak ako
netko postigne postojan duhovni napredak, ako pone primati uenike, njegov e duhovni razvoj
stradati. Na prvom mjestu to uope nije lak posao. Drugo, kod inicijacije ueniku treba dati novo
tijelo (Dharma Kaya) i nov duhovni ivot. inei to, Guru mora uzeti na sebe grijehe uenika.
Ako je on Prosvijetljen ovjek on e lako moi oprati te grijehe svojim natprirodnim moima. No
kad se obian ovjek prihvati uloge Gurua, on tone sve dublje i dublje i mora patiti od ponienja i
neizljeivih bolesti. To nije pretjerivanje. Zapravo je uzimanje te uloge veliki mamac duhovnom
aspirantu. Kad bogati i utjecajni ljudi dou i poklone se pred njim i mole za duhovne instrukcije i
vodstvo, Sadhaka misli da je dostigao ambiciju svog ivota i u neznanju i ponosu poinje inicirati
uenike i osnivati Ashrame. Kao rezultat poinje patiti paklenu vatru umjesto stvarnog Mira i
Blaenstva koje je traio.
14. Druga primamljiva praksa koja se pokazala kao kamen spoticanja na putu napretka je
koritenje natprirodnih moi. Zapravo je to jako opasno jer njihovo koritenje nije nita manje
nego igranje vlastitim ivotom. Postoje mnogi primjeri u kojima su Sadhake potpuno unitili
svoje ivote razmetanjem natprirodnim moima te kaznu platili poinivi samoubojstva. Te se
moi stjeu punim dizanjem Kundalini Shakti prema viim akrama. Neki takoer posjeduju
manje Siddhije samim roenjem. Sadhaka (duhovni aspirant) propada duhovno ako se predaje
uivanju bilo kakvih osjetilnih uitaka. Posjedovanje Siddhija je posjedovanje moi zapovijedanja
svim osjetilima po volji. Tu lei tekoa valjanog upravljanja tim Siddhijima. Mnogi padaju kao
lake rtve imena, slave, poude, bogatstva itd., a Siddhiji se esto koriste za stjecanje tih objekata.
Kad ih se stekne, dolazi reakcija. Za vrijeme perioda reakcije, te Sadhake izgube sve svoje
Siddhije, sami degeneriraju i degradiraju, te pate ponienja i ivot si uine bijednim. Jako esto se
nau nesposobni da se suoe sa tim ponienjima i poine samoubojstvo. Dakle treba se uvati
Siddhija. Oni nisu dostignue, ve prije smetnja na putu postignua Najvieg. Iskren aspirant,
odluan da dostigne krajnji Cilj mora mrziti i odbaciti Siddhije kao neistou.
15. U toku Sadhane, Sadhaka esto doivljava djelomino dizanje Kundalinija. Mnoge
Sadhake i njihovi Gurui ne razumiju to to predskazuje (taj subjekt je potpuno objanjen u
autorovoj knjizi Prvobitna mo u ovjeku ili Kundalini Shakti. Oni koji ele potpunije detalje
trebali bi prouiti tu knjigu). To djelomino dizanje Kundalini Shakti, ako nije dobro usmjereno i
zbrinuto, poprima oblik razliitih bolesti. Za vrijeme njegovog kretanja prema gore kad dostigne
modani centar, stjee se prilino duboka koncentracija uma i mogu poeti tei suze od emocija.
Neki u ekstazi ponu plesati. Ali ta djelomino podignuta Shakti ne moe ostati u centru glave,
bez da bude paljivo voena i tu lei opasnost. Kada se iznenada spusti u najnii centar
Muladhara akru, Sadhaku obuzme nenormalna elja za seksualnim uivanjem. Ako nije
dovoljno jak da izdri iskuenje, on pada kao laka rtva i unitava svoju duhovnu karijeru. Ne
poznavanje tajni dizanja Kundalini Shakti je razlog zbog kojeg duhovna praksa mnogih Sadhaka
zavrava u razuzdanosti. Sadhaka treba biti jako paljiv i budan kod tog dizanja Kundalini Shakti.
Do toga e dovesti malo iskrene Sadhane. Kada se simptomi pojave, treba se okrenuti viim i
striktnijim Sadhanama da bi se Kundalini Shakti potpuno podigla do Sahasrare. To je jedini put
da se netko osigura od zamki i opasnosti.
16. Duhovna praksa mora uvijek biti glatka i postojana. Ne poveavaj vrijeme svog Japa,
Tapa itd. dok god u njima ne osjeti zadovoljstvo i sigurnost u svoju Sadhanu. Kada ustane
nakon obavljanja Japa i Tapa, nikad se ne bi trebao osjeati slab, istroen. Suprotno, mora
osjeati u sebi neogranienu snagu, mir i blaenstvo. To je pokazatelj stvarnog rasta i napretka.
Nikad ne poveavaj vrijeme svog Japa i Tapa iznad svojih snaga. Nikad ne naprei um. Ali kad si

www.yogacentar.hr
69
jednom poveao vrijeme mora ga se drati s radou. Ako to nije mogue nikad ga ne bi trebao
poveavati.
17. Jo jedna velika opasnost s kojom se Sadhaka mora suoiti je vrijeme reakcije. Ono
mora doi. Nekima ono doe ee i traje nekoliko sati ili dan-dva. Drugima opet doe
povremeno i to u najotrovnijem obliku. Za vrijeme perioda reakcije ljudi esto gube nadu,
osjeaju se odbaeni i ostavljaju svoju Sadhanu. Ima sluajeva da su Sadhake izvrile
samoubojstvo, zbog neposjedovanja znanja o tom vremenu reakcije i snage da mu odole. U
periodu akcije ovjek uiva dobro mentalno i fiziko zdravlje. Jap i Tap postanu jako ugodni i
osoba osjea brzo napreduje, te da je dostignue Samadhija i realizacija Boga samo stvar dana.
Onda iznenada dolazi period reakcije. U tom vremenskom periodu fiziko i mentalno zdravlje je
loije, okolina krajnje nepovoljna, Jap i Tap postaju dosadni i jedna neznana tuga zavlada umom.
Nema vidljivog uzroka, a ipak se osjea tuga i neutjeenost. To je vrlo jadno stanje. Sadhaka koji
provodi redovan i sistematski rad moe lako nadvladati taj najopasniji period. Drugi najbolji lijek
za njegovo prevladavanje je lagan post (na vou i mlijeku), molitva, Jap, meditacija, ivot u
drutvu svog Gurua ili Sveca i itanje dobrih i ohrabrujuih knjiga.
18. Vrlo esto Sadhake grijee ivei na osamljenim mjestima kroz dui period vremena na
poetnim nivoima njihove Sadhane. Za poetnika je gora duga samoa nego ivot usred osjetilnih
objekata. On uiva samou za vrijeme perioda akcije, ali za vrijeme reakcije e osjetiti veliku
odbaenost i kako nije u stanju svih dvadeset i etiri sata drati um u Japu, meditaciji itd. sve mu
poinje izgledati bezukusno, a potisnuti i skriveni osjeaji i nie sklonosti uma dobivaju snagu i
poetnik pada kao njihova laka rtva, te unitava svoju karijeru. Prema tome, treba izbjegavati
duga osamljivanja na poetnim stupnjevima. Kada je netko postigao dovoljan duhovni napredak i
dostigao stupanj u kojem moe voljno drati um u stalnoj meditaciji, tada moe sigurno izvui
ogromnu korist od osamljivanja.
Kao zakljuak moemo rei da Sadhaka uvijek mora biti radostan. On mora imati
neogranieno strpljenje, ustrajnost, hrabrost, nadu. Trebao bi nastaviti svoju Sadhanu usprkos
neuspjesima. Mora imati punu vjeru u sebe, vjeru u Boga, vjeru u Spise i vjeru u svog Gurua.
Mora imati jasan put pred sobom i goruu enju za istinskom Mudrou i Osloboenjem. Pored
toga Sadhaka mora izbjegavati ekstreme. Uvijek mora odabrati srednji put i nastaviti Sadhanu dok
ne dostigne Najvie. Ne smije biti kompromisa u Sadhani. Ako je paljiv, sigurno moe dostii
najvii Samadhi.


www.yogacentar.hr
70
SAMADHI
Kao to je reeno u ranijim poglavljima, dostignue Pratyahare i njeno uspjeno
prakticiranje, zahtijeva puno Sadhane (duhovni rad). Jedino kad ovjek moe kontrolirati svoja
osjetila i um i kada stekne dovoljnu mentalnu istou, on dostie Pratyaharu, te je moe uspjeno
prakticirati. Pratyahara znai voljno prianjanje ili odvajanje uma prema ili od neke eljene ili
neeljene stvari, te njegovo postavljanje na odreeno mjesto i dranje na tom jednom mjestu u
zaboravu eljene ili neeljene stvari. To uope nije lagan posao. On zahtijeva mnogo treninga i
zadobivanje velike moi volje. Nakon uvrenja u Pratyahari treba teiti za Dharanom; to jest
treba dalje vjebati svoj um i umjesto njegova fiksiranja na jedno mjesto, trebalo bi ga fiksirati na
jednu toku. Kad je netko u stanju fiksirati svoj um na jednu toku, te ga u njoj uspjeno i voljno
drati 12 sekundi, zaboravivi svoje tijelo i okolinu, on postie stanje Dharane. Takav ovjek
uiva savreno dobro zdravlje i mir i takoer postaje ovjek jakog karaktera. Sljedei korak je
Dhyana. Ako se koncentracija na jednu toku nastavi dalje i ako je dotini u stanju po volji drati
svoj um kroz dvije minute i dvadeset i etiri sekunde u jednoj toki, zaboravivi sve, ak i svoje
tijelo i svijet, on postie stanje Dhyane. Dhyana vodi Samadhiju. U Samadhiju treba biti u stanju
koncentrirati um na jednu toku i zadrati ga fiksiranim na toj jednoj toki dvadeset i osam
minuta i etrdeset i osam sekundi. Samadhi je krajnje stanje kulminacije Sadhane i koncentracije.
Zamisli samo sunce milijardama puta vee od naeg sunca kao centar univerzuma sa
zrakama koje se ire u svim pravcima tj. prema istoku, zapadu, sjeveru, jugu, gore i dolje, i
ispunjavaju cijeli prostor svemira. Zamisli dalje kako te bezbrojne zrake sunca, polazei iz centra
dostiu najdalje krajeve svog putovanja ne nalazei vie prostora za ispunjavanje, a i njihove snage
skoro iscrpljene, zaustave sve kretanje. Te bezbrojne zrake koje zrae iz sunca nemaju svoje
odvojeno postojanje, ali kroz neznanje su si zamislile da su sasvim razliite jedna od druge i od
sunca. To je prigodna ilustracija da se pokae odnos izmeu Paramatmana i Jivatmana. Sunce se
moe usporediti sa Brahmanom ili Bogom, a te bezbrojne zrake sunca s individualnim Duama
(Jive). Te Jive kroz neznanje zaboravljaju svoj stvarni Izvor (Brahman ili Bog) i zamiljaju da su
sasvim razliita bia jedna od druge i od Boga. Samadhi je samo proces osposobljavanja zrake
svjetla da povrati smjer kretanja k svom izvoru i uroni u sunce. U pribliavanju suncu, zraka
svjetla shvaa svoju glupost i ui istinu da je jedina stvarnost sunce i da mnogobrojne zrake koje
pokrivaju ogroman prostor univerzuma, nemaju odvojeno postojanje od sunca. Tako i ovjek
postigavi Samadhi, postie Brahmana i rastjeruje svoje neznanje. On stjee Mudrost i svugdje
vidi Brahmana i samo Brahmana. Jedino se u Samadhiju moe stei najvia Mudrost. Prema
tome, da bi se postigla mudrost i osloboenje treba postii najviu vrstu Samadhija, nazvanu
Nirvikalpa Samadhi.
Postoje dvije vrste Samadhija: Savikalpa i Nirvikalpa (s formom i bez forme). Te dvije vrste
Samadhija su takoer nazvane Samprajnata i Asamprajnata. Savikalpa Samadhi se moe podijeliti
dalje u nekoliko grupa ovisno o prirodi objekta koji se koristi za stjecanje koncentracije. Koja god
da je priroda objekta (mogu biti grubi i suptilni elementi nazvani Tanmatras ili moe biti neija
Ishta Devata) koritenog u svrhu meditacije i koncentracije, glavna karakteristika Savikalpa
Samadhija je da on ostavlja dualnost u umu, tj. odvojenost meditanta i objekta meditacije. U tom
Samadhiju ovjek ne moe potpuno uroniti um u Jastvo. Tu je uvijek prisutan pojam o meditantu
i objektu meditacije. Kad ovjek koji meditira na formu svoje Ishta Devate stalno ivi u toj jednoj
misli i formi, um na kraju poprima formu te misli, i u svoje vrijeme, dobiva viziju svoje Ishta
Devate. Na poetku je ta vizija posve subjektivna, ali kroz due vrijeme nakon naporne prakse
ona se materijalizira i postane objektivna. Kad je taj nivo postignut, aspirant vidi svog voljenog

www.yogacentar.hr
71
svojim zdravim oima, i osjea njegovu prisutnost. On Ga moe dodirnuti i moe s njim
razgovarati kao to moe govoriti svojem najbliem i najdraem prijatelju. Uz sve to, ta se vizija
ne moe striktno nazvati objektivnom vizijom. Jer ovjek neist i u neznanju koji stoji pored
aspiranta ne moe vidjeti Boga kao to Ga vidi aspirant istog uma. Zato se takva vizija ne moe
striktno nazvati subjektivnom ili objektivnom. Ona je i jedno i drugo, i s onu stranu toga.
Aspirant koji uspije dobiti objektivnu viziju svoje Ishta Devate, stjee kulminaciju Savikalpa
Samadhija.
Koji god put da si netko izabere da dobije duhovni odgovor i postigne Samadhi, Kundalini
Shakti (centralna tjelesna mo) mora se potpuno podii iz Muladhare (najnia akra) i dosei
centar u glavi (Ajna akra). Tako dugo dok je ovjek zadovoljan sa Savikalpa Samadhijem,
Kundalini Shakti ostaje u Ajna akri i kree se izmeu Visuddha akre i Ajna akre, ali nikako se
ne moe spustiti ispod Visuddha akre. Postignuvi Savikalpa Samadhi ovjek postie neto
zbiljski trajno, za takvog ovjeka nema straha od pada. On ostaje ovjek savrenog karaktera i
daleko je superiorniji nad obinim ovjekom. On nee nikad podlei nikakvom iskuenju, niti
loim i pokvarenim sklonostima uma, kao to su pouda, ljutnja, pohlepa, mrnja, ljubomora,
zavist, elja za imenom i slavom itd. On je uvren u Istini i potpuno mu je poznata nitavnost
svjetovnih stvari. On ivi u stalnoj Boanskoj ekstazi i njegova jedina misao, elja je da voli i
stalno bude u drutvu svog Voljenog. On je uvijek zadovoljan u drutvu svog Voljenog Gospoda.
Mnogi Sadhake u kojima dominira osjeajna sposobnost ne ele ii iza tog Samadhija. Oni su jako
sretni i sasvim zadovoljni odnosom sa svojim voljenim Gospodom kad im se pojavljuje u
vizijama. Oni zapravo ele kuati slatkie, a ne ele sami postati slatki.
ovjek koji dostigne najviu vrstu Savikalpa Samadhija (objektivna vizija Boga po volji)
moe lako postii, ako eli, Nirvikalpa Samadhi. Navedeno je u ivotu ri Ramakrishne
Paramahamse (ri Ramakrishna Paramahamsa ivio je sredinom 19. stoljea tj. 1836-1886. nae
ere, a Swami Vivekananda, njegov glavni uenik je osnovao u ime svog Gurua ri Ramakrishnin
red) da je svoju duhovnu karijeru poeo kao sveenik Boanske Majke Kali. Majka Kali je bila
Ishta Devata ri Ramakrishne, i on je prema svim pravilima bio iniciran u oboavanje Majke.
Nakon to je neko vrijeme radio kao sveenik, zahvatila ga je gorua elja da doivi viziju Majke.
U potrazi za realizacijom Boga, ri Ramakrishna je zaboravio na hranu, spavanje i sve tjelesne
udobnosti i potpuno je posvetio svoje vrijeme oboavanju, Japu i Tapu (meditaciji). Kako je
vrijeme prolazilo ta enja za realizacijom Boga je intenzivno rasla. Jednog dana je ri
Ramakrishna dugo sjedio u meditaciji i molio gorue Boansku Majku za njen Darshan (viziju); ali
unato svim njegovim iskrenim molitvama nije dobio odgovor, te mu je na kraju ivot postao
nesnoljiv bez vizije Majke i odluio je da prekine svoj ivot. Pogledavi oko sebe spazio je sablju
kako visi u kutu oltara. ri Ramakrishna je naglo ustao i otrao prema njoj. Prije nego je uspio
doi do ugla i dohvatiti ma, ugledao je kip Majke Kali kako isijava bljetavo svjetlo i onda je
imao viziju Boanske Majke, te se satima izgubio u Samadhiju.
ak i nakon primanja te vizije Boanske Majke, ri Ramakrishna se nije zadovoljio. On je
elio stalno imati viziju Majke po volji i tako je radio svoju Sadhanu (meditaciju) jo intenzivnije,
te je na kraju je uspio dobiti viziju Majke kad god je htio. Nakon dostignua te najvie vrste
Savikalpa Samadhija, ri Ramakrishna bi gledao Boansku Majku i govorio Joj kao to bi
razgovarao sa svojim najbliim i najdraim prijateljem. On je zaustavio svoju Sadhanu budui da
nije elio ii dalje. Meutim, jednog je dana stajao u dvoritu Kalinog hrama u Dakshineswaru,
licem okrenut prema gatu Gangesa, i ugledao kako brod dolazi i zaustavlja se na gatu. Vidio je
visokog, snanog, golog monaha kako silazi sa broda i to nije bio nitko drugi do Paramahamsa
Tota Puridji. Paramahamsa Tota Puridji je bio jako zadovoljan vidjevi mladog Ramakrishnu,

www.yogacentar.hr
72
starog 22 godine i jako visokog duhovnog dostignua. On je razumio iz svoje proiene vizije
gdje se mladi nalazi i koja mu je daljnja pomo potrebna. Rekao je Ramakrishni: Zato ne
pokua ii dalje? Trebao bi poeti s praksom Advaite (Jnana-Marga) i postii Nirvikalpa
Samadhi. Ali ri Ramakrishna se potpuno predao Boanskoj Majci i nije htio nita initi bez da
se s njom konzultira. Tako je odgovorio Tota Purijiju da bi htio prije upitati Majku i da e mu
onda rei. Paramahamsa Tota Puriji se sloio. ri Ramakrishna je otiao k Majci, poklonio se pred
njom i sve joj je rekao o Pramahamsi Tota Purijiju i to mu je on rekao. Boanska Majka ga je
blagoslovila i rekla Moj sine! Ja sam dovela tog ovjeka zbog tebe i ti moe primiti inicijaciju od
njega i poeti prakticirati Jnana Yogu (Advaita). ri Ramakrishna se tada vratio Paramahamsi
Tota Purijiju koji je stajao u dvoritu i ekao ga, i podvrgao se inicijaciji i potrebnom treningu za
postignue Nirvikalpa Samadhija. U tu svrhu odabrana je odvojena soba i u odreeno vrijeme ri
Ramakrishna je iniciran. Paramahamsa Tota Puriji dao je instrukciju ri Ramakrishni da razlui i
zaboravi ovaj osjetilni svijet, da odbaci sva imena i oblike i da fiksira svoj um na bezoblini aspekt
Brahmana. ri Ramakrishna je pokuao, ali nije uspio.On je mogao zaboraviti svoje tijelo i cijeli
svijet, ali je teko mogao zaboraviti Boansku Majku i otii iza Njene forme. Kada je to rekao
Paramahamsi Tota Purijiju, on se naljutio. Uzeo je komad stakla koji je leao u blizini i s njim
Ramakrishni probio elo izmeu obrva, te mu zapovjedio da koristi svu mentalnu energiju da
diskriminira i zaboravi sva imena i forme, ukljuujui i formu Majke, te da se koncentrira na
mjesto gdje je stavio komad stakla. ri Ramakrishna je uinio kako je zamoljen. Ovaj put je uspio
i za pet minuta je postigao Nirvikalpa Samadhi, tj. njegov dah se zaustavio, a on je sjedio
nepomino kao klada. Tota Puriji nije bio samo zadovoljan, nego i jako zapanjen vidjevi
nepokretno tijelo ri Ramakrishne. On je polako i paljivo ispitao tijelo i kad je otkrio sve
simptome Nirvikalpa Samadhija uzviknuo je Moj Boe! To nije nita manje nego udo! Meni je
trebalo etrdeset godina intenzivnog Tapasa da postignem Nirvikalpa Samadhi, a ovaj mladi ga
je postigao za pet minuta!
Postignuem Savikalpa Samadhija ovjek nije postigao Najvie. Od Ajna akre Kundalini
se mora dovesti do Sahasrare. Jedino kad Ona dostigne Sahasraru i ponovo se sjedini sa Shivom,
cijela se kreacija rastvori i tu nastupa Nirvikalpa Samadhi. Jer, u kreaciji je Kundalini Shakti
(Kreativna Mo Brahmana) ta koja se naizgled dijeli, odvaja i razvija kao um i materija; ili kao pet
elemenata. Kada se ta Shakti penje u svom povratnom putovanju, Ona uvija sve to je razvila. U
evoluciji Ona postaje grublja i grublja, a u involuciji sve finija i finija, te kad dostigne poetnu
toku i ponovo se sjedini sa Shivom, ulazi u Svoje uzrono stanje. To sjedinjenje Shive i Shakti u
njihovom najgrubljem obliku je seksualno sjedinjenje (izmeu mukarca i njegove ene). U toj
funkciji pozitivne i negativne sile se sjedinjuju, a rezultat je seksualno uivanje i kreacija
(potomstvo). Ali sjedinjenje Shive i Shakti u njihovom uzronom stanju je blaenstvo Samadhija
koje je postignuto bez osjetila i njihovih objekata i mnogo je vie zadovoljavajue od bilo kojeg
poznatog fizikog uitka. Jedino kad Kundalini Shakti stigne u Sahasraru moe ishoditi
Nirvikalpa Samadhi, i nikako drugaije. Nirvikalpa Samadhi je poznat pod raznim imenima tj.
Asamprajnata Samadhi, Nirvana, Turiya stanje, transcendentalno stanje itd. Kojim god imenom
ga zovemo, iskustvo i Blaenstvo koje osjeti bilo tko od nas njegovim postignuem je isto. To je
jedinstveno stanje, iza shvaanja i dosega obinog ovjeka, ma koliko da je mudar ili inteligentan.
Njega je doivjelo jako malo sretnih ljudi. Kad um postane ist i svet i ispranjen od svih elja,
grijeha, neistoa, privrenosti i odbojnosti, te kad Kundalini Shakti ue potpuno u Sushumna
Nadi i konano dostigne Sahasraru i ujedini se sa Shivom, postie se vrhovno stanje Nirvikalpa
Samadhija. Svaka elja, dobra ili loa, je samo potreba, a svaka potreba je u dualnosti. Od tuda su

www.yogacentar.hr
73
sve elje samo smetnja na putu njegovog ostvarenja. Da bi se postigao Nirvikalpa Samadhi mora
se odbaciti ak i elja za Mokshom.
Na prvom stupnju meditacije prevladavaju pojmovi o subjektu, objektu i znanju. Ime i
suptilna forma uvijek idu zajedno i sasvim su nerazdvojni. Um, ego, volja, intelekt i Chitta (umni
materijal) nisu ujedinjeni. Oni ostaju odvojeni u sukobu jedan s drugima. Ali kad Sadhaka nakon
naporne prakse dosegne stanje Dharane i Dhyane, um, volja, intelekt i Chitta se naue sjedinjavati
i nalaze veliko zadovoljstvo u tom jedinstvu. Kad je koncentracija Dharane dalje nastavljena, sve
rasprene sile uma, volje, intelekta, Chitte itd. se integriraju i ujedinjuju i ogromna energija uma se
usmjeruje i fokusira u jednu toku. Grube forme i objekti meditacije nestaju i ostaje samo
suptilno znaenje koje slijede fokusirane sile. Koncentracija sada postaje dublja i suptilnija, disanje
postaje jako tiho i sporo. Na tom stupnju moe se dobiti uvid u suptilni Sushumna Nadi,
duhovno srce i Jivatman. Srce nije ono fiziko, ono je na desnoj strani grudiju. Mjesto dva ina
iznad srane rupe i malo iznad desne bradavice je sjedite Jivatmana (Jastvo). Ne moemo dati ni
jednu veliinu ni oblik, niti sranog centra niti Jivatmana. Jedino ih moemo uoiti u formi
sveproimajueg svjetla, koje polazi iz toke i naglo se iri. Ta toka je sjedite Jivatmana
(individualna svijest) i duhovnog srca. Neki mogu posumnjati u tu tvrdnju. Da bi ih se uvjerilo
uzmimo jedan primjer. Elektricitet proima cijeli svijet i on je svugdje. Obino ga ne vidimo jer je
jako suptilan i bezoblian, ali kad se koncentrira i djeluje kroz sudarene oblake vidimo munju i
ujemo grmljavinu groma. Slino se u dubokoj meditaciji vidi bezoblini Jivatman u duhovnom
srcu, to je mentalna vizija. Ta se vizija moe jasno vidjeti jedino kad um postane ist, suptilan i
jednousmjeren. Kad se ta suptilna koncentracija dalje produbljuje i kad potpuno podignuta
Kundalini Shakti dostigne Visuddha ili Ajna akru moe se vidjeti jedno sveproimajue srebrno
svjetlo (Boansko svjetlo). Ako se slijedi to svjetlo ono izgleda kao da zrai iz toke. Sad fokusiraj
um svom silom na tu toku. Ta toka se ini kao da sve dalje i dalje odmie, i fokusiran um je
slijedi sa svom svojom energijom. Na tom stupnju mnogi nesvjesno saviju svoja tijela, a mnogi
ak padnu iz sjedeeg poloaja. Kako taj pad ometa napredak, Asana mora uvijek biti stabilna.
Fokusiraj um dalje, slijedi toku; sada se um, volja, intelekt, ego i Chitta, dok je toka svijetla,
ujedinjuju u jednu svijest. Na tom stupnju dobiva se jedno od ova dva iskustva tj. ili se ini da se
ideja tijela rastapa ili da postaje sve vea i vea i na kraju postaje jedno sa ogromnom
Beskonanou. Kad nestane ideje tijela i kad Kundalini Shakti dostigne centar glave (Sahasrara)
um, intelekt, volja, ego i Chitta i toka svjetla urone u individualnu svijest, a individualna svijest
postane finija i suptilnija i postane jedno s Vrhovnom Svijeu, potpuno prestane disanje i
otkucaji srca, bez i najmanje tekoe sa strane meditanta. U tom stanju ostaje Ocean Svijesti po
Sebi ili u Sebi. To stanje je poznato kao Nirvikalpa Samadhi.
U stanju Nirvikalpa Samadhija pojmovi o subjektu, objektu i znanju urone potpuno jedan u
drugoga. Tu nema ideje tijela, nema tragova ega i osjetila. Volja i intelekt potpuno prestanu
funkcionirati. Um i Chitta (umni materijal) urone u Vrhovno Jastvo. Sve tjelesne aktivnosti
prestanu. Osjetilni svijet posve nestane. Nema vie ideje o mnotvu, ak ni o jedinstvu. Jer gdje je
pojam o jednom, tu je takoer pojam o dva ili mnogo. To su relativni termini i kao takvi jedan ne
moe biti bez drugog. U tom stanju Samadhija pojmovi o ropstvu i slobodi nemaju znaenja. Kad
postoji samo Jedna sveproimajua stvar (Bog ili Brahman) i nita drugo, tko moe vezati i koga?
U tom kontekstu sloboda i ropstvo ne mogu imati znaenje.
Stanje Nirvikalpa Samadhija nije stanje spavanja. Ono nije stanje halucinacije ili sna. To nije
stanje slabosti ili bolesti. To nije niti jedno od tih stanja. To je stanje potpuno u sebi. To je
potpuno budno stanje u dubokom spavanju. To je stanje svjesnog dubokog sna i neznalici se ini
kao paradoks. Ali to je gola istina. Nakon postignua tog stanja Samadhija jednom, ne postoji vie

www.yogacentar.hr
74
nita to bi se moglo dobiti ili stei na zemlji i na nebu. Za takvog ovjeka nema potreba, nema
enje i nema nestaice bilo kakve vrste. On uiva potpunu zatienost. Rijei ne mogu potpuno
opisati to stanje, jer je iznad shvaanja uma i intelekta. Imaginacija takoer nije u stanju da
predoi sliku tog Transcendentalnog stanja. To nije zamjetljiva vizija, niti je intelektualno
shvaanje, niti otkrivenje. To je stanje, nivo, trajno postignue po sebi. Ne moe se objasniti,
jedino se moe doivjeti, osjetiti i uivati.
Razlika izmeu stanja spavanja i Nirvikalpa Samadhija je ova: u stanju dubokog sna um,
ego, volja i intelekt urone nesvjesno u trenutku u Jastvo i ovjek nije svjestan te injenice. Ali u
Samadhiju um, volja, ego, intelekt, Chitta i Jivatman urone sami svjesno potpuno u Brahmana
(Vrhovni Duh). Nema prekida u svijesti. Obina svijest napreduje dalje i dalje, postaje sve
suptilnija i konano postaje jedno s Oceanom Svijesti po Sebi. Zaspali luak se probudi kao
luak, u njemu nema promjene, osim to je malo osvjeen i osnaen. Nema mnogo razlike
izmeu nesvjestice i stanja opijenosti. Smru jedino grubo tijelo umire. Um, suptilno tijelo i
ivotne sile nisu unitene. One slijede Jastvo (Jivatman) sa svojim suptilnim i uzronim formama.
Kod stanja budnosti i sna, funkcioniraju gruba i suptilna tijela zajedno sa grubim i suptilnim
osjetilima, zajedno s umom. Kod stanja dubokog sna ostaje uzrono tijelo s pojmom o osjetilima,
umom itd. u njihovim uzronim oblicima. Ali kod Nirvikalpa Samadhija ne funkcionira niti jedna
od tih stvari. Ipak pojedinac nije lien svijesti (ne obine svijesti). U stanju Samadhija um, intelekt,
volja, ego, Chitta i Jivatman svjesno urone u Ocean Svijesti. U tom stanju Nirvikalpa Samadhija
ostaje jedino Ocean Svijesti po Sebi ili u Sebi. U tom stanju imena i oblici nemaju mjesta. To nije
mjesto svjetla niti mjesto tame. Tu sunce ne svijetli, niti mjesec, niti zvijezde. Tu sja jedino
Vrhovni Duh po Sebi. Sva svjetlea tijela primaju svoj ivot i svjetlo od Vrhovnog Duha. U
Samadhiju, za razliku od dubokog sna ili nesvjestice, pojedinac svjesno vodi um, intelekt itd. od
toke do toke, korak po korak, od grubljih ka suptilnijim stvarima i konano ih uroni u Ocean
Svijesti. Samadhi i stanje dubokog sna su suprotni polovi.
Osoba koja jednom postigne Nirvikalpa Samadhi uiva potpuno zadovoljstvo i puno
Blaenstvo. Za njega nema nikakve brige i tjeskobe, budui da on stalno ivi u Brahmanu. On
vidi svoju vlastitu Istinsku Prirodu svuda i u svim pravcima, i osjea sebe kao sveproimajueg
Brahmana. ak i neznalica koji samo jednom postigne to stanje stekne potpunu Mudrost. Nakon
jednog postignua Nirvikalpa Samadhija nestaju sve elje i sve misli, svi grijesi se razrjeuju i
dotini nije vezan dualnou, niti je pokrenut parovima suprotnosti. On se rijeio svih obaveznih
dunosti. Odlazi iza pojma vremena, prostora i uzronosti i iza triju Guna (Sattva, Rajas i Tamas).
Stei to stanje Samadhija je cilj, kraj, kulminacija i sumum bonum ivota.
Kad obian ovjek postigne to najvie stanje Nirvikalpa Samadhija ne moe se vie spustiti
na nivo relativne svijesti, kako vie nema Karme koju treba odraditi. Postignuvi Samadhi on je
iscrpio sve Karme i postao ist i savren. Takav ovjek ivi u stanju Nirvikalpa Samadhija
dvadeset i jedan dan i zatim ostavlja tijelo zauvijek. Kad kap vode jednom ue u ocean, kako
moe zadrati svoju individualnost? To je nemogue. Isto tako kad obina Jiva ue i uroni Sebe u
Brahmana postane jedno s Brahmanom. To je razlog zbog kojeg jedna sljedba Vedanta kole dri
da netko moe imati pravu mudrost i Nirvikalpa Samadhi jedino poslije smrti. Mnogi to ne
razumiju. Ali za razliku od tih obinih Jiva postoje neke velike Due, roene savrene, kao to su
Inkarnacije Boga, Mesije, Proroci i drugi veliki Sveci koji su doli na ovaj svijet da ispune
Boansko Poslanje. Takvi ljudi i nakon postignua Nirvikalpa Samadhija dolaze na
najtajanstveniji nain dolje, posebnom Bojom Milou. Oni vraaju Kundalini Shakti u podruje
estog centra (Ajna akra) ili najvie do podruja petog centra (Visuddha akra), pa izmeu njih i
Sahasrare Kundalini Shakti nastavlja s radom. Ti veliki ljudi silazei iz stanja Nirvikalpa Samadhija

www.yogacentar.hr
75
na nivo relativne svijesti zadre proien ego i rade za trpee ovjeanstvo. Oni prenose svoju
Poruku i pokazuju put Mokshe (Slobode). Ti ljudi mogu ui u Samadhi kad god to zaele i
takoer se po volji mogu spustiti. ovjek koji je samo jednom uao i doivio Nirvikalpa Samadhi
i spustio se u podruje relativne svijesti nije nimalo obmanut bilo im materijalnim ili duhovnim,
ljudskim ili Boanskim. On jasno vidi Boansku ruku i Boansku svrhu iza ivota i smrti, vrline i
poroka, blagostanja i jada itd. Takav ovjek nema tekoa, nema nevolja i nema progonstva, i on
zadrava savrenu ravnoteu uma u svim okolnostima. Ljudski zakoni ga ne mogu vezati. Sveti
Spisi gube svoj utjecaj na Njega i nisu mu vie od koristi, jer same njegove rijei postaju Spisi i
sama Njegova djela postaju Smriti (Spisi koji govore o pravilima ponaanja od roenja do smrti).
Poznavalac Brahmana postaje sam Brahman. Znalac stvarnosti postaje sam Bog, kako nema
ostatka grijeha, neznanja i vezanosti u njemu, a nakon Samadhija ostaje jedino Brahman i samo
Brahman.
Osoba koja sie iz stanja Nirvikalpa Samadhija vidi svijet i njegove raznolike objekte, ali na
sasvim drukiji nain. Cijeli kut njegove vizije je promijenjen. On vidi Brahmana iza svakog imena
i oblika i tog istog Brahmana vidi kao svoje vlastito Jastvo. Bez sumnje njegovo tijelo, osjetila,
um, volja, ego i intelekt funkcioniraju na normalan nain; ali privrenost njima je odumrla. Um je
potpuno odvojen od osjetila i njihovih objekata. Najvei dio uma stalno ivi u Brahmanu. Vizija
Brahmana nije nikada izvan njegovog vienja, ni jedne jedine sekunde. On je uvijek i u svim
okolnostima svjestan svoje Stvarne Prirode. Takav ovjek je nazvan Jivanmukta (Slobodan za
ivota). Jedino Jivanmukta moe uivati Turiya stanje. On nadmauje stanje budnosti, sna i
Sushupti stanje. On sada ivi u Turiya stanju svih 24 sata i jedino u njemu djeluje stvarna intuicija.



PRARABDHA KARMA I JIVANMUKTA
Kako je ve reeno, poznavatelj Brahmana postaje sam Brahman. Um je jako suptilna sila i
nema vlastitog oblika i boje. On preuzima oblik i boju objekta o kojem misli. Jivanmukta je onaj
koji je postigao Nirvikalpa Samadhi i zatim se spustio u podruje relativne svijesti. Njegov um
stalno ivi u misli o Brahmanu i nakon silaska na nivo relativne svijesti. I kao takav on postaje
Brahman. Pored toga, u Svetim Spisima je reeno da Brahmajnani (Jivanmukta) nema tijela, i ak
dok obavlja poslove, on ne ini nita. Ovdje se rijei ne bi trebale shvatiti doslovno, kako izgleda
mnogi ine. To bi bila glupost. Kada Spisi kau da Brahmajnani nema tijela to znai da se
Brahmajnani ili Jivanmukta uvijek identificira sa Brahmanom i kao takav on nema ideje tijela ili
ega. On se ne poistovjeuje niti s tijelom niti s osjetilima. Kad on koristi rije ja, on uvijek misli
na Atman ili Brahman. Zbog toga se kae da on nema tijelo. Zatim se za Jivanmuktu kae da ak i
kod izvravanja svih djela on nita ne ini, to znai da dok obavlja posao Jivanmukti ga obavlja
bez i najmanje ego ideje, bez privrenosti i enje za plodovima svojih djela. Dok vri neko djelo
on nema ego ideje, ili ideje o ja i moje i nema privrenosti i enje za plodovima uinjenog
djela. Prema tome takvo djelo ne proizvodi plod. Nadalje, ivot Jivanmukte je kao onaj izgorjelog
konopca. Pepeo spaljenog konopca ima oblik konopca, ali se ne moe koristiti za vezanje. Tako
ni jedno djelo Jivanmuktu ne moe vezati. To ne znai da Jivanmukta moe uiniti neto greno
ili zlo. To je nemogue. Savreni plesa ne moe uiniti pogreni korak. Dan i no nikad ne
postoje zajedno. Tako dugo dok je i najmanja mrvica grijeha u ovjeku, on ne moe imati
savrenu istou uma i kao takav ne moe postii Nirvikalpa Samadhi. Ako elimo provesti konac
kroz malu iglenu uicu, prvo moramo dobro uviti konac i dovesti ga u toku tako da ni jedno

www.yogacentar.hr
76
vlakno ne stri van. Svako stree vlakno je samo smetnja u tom postupku. Na slian nain da bi
postigao Nirvikalpa Samadhi, um mora biti potpuno ist i bezgrean, bez i traga elje. Kad se sve
elje slegnu i svi grijesi iiste, moe se postii Samadhi. Tako nakon postignua Nirvikalpa
Samadhija nije mogue poiniti nikakvo greno djelo. to god da takav ovjek ini, to je za dobro
drugih.
Prarabdha Karma oznaava posljedice elja, misli i djela neijeg prolog ivota, koje su
uzroci njegovog sadanjeg ivota sa njegovim radostima i patnjama. Prarabdha Karma moe biti
mjeavina dobra i zla, vrline i poroka, itd. Prema tome, ne moemo smatrati da je Jivanmukta pod
utjecajem Prarabdha Karme; jer bi on onda inio i dobra i grena djela to je apsurd. Jivanmukta
je savren ovjek, a savrenstvo i nesavrenstvo ne mogu nikad ii zajedno. Krivo je tako misliti.
Za primjer uzmimo ovjeka koji trpi zbog bolesti. Doktori su lijeili bolesnika i odgovarajuim
lijekom uspjeli izlijeiti bolest te su ga proglasili savreno zdravim. Ali, ako neki neznalica proglasi
tog ovjeka jo uvijek bolesnim, to emo mi misliti? Ili da je lijenika verzija savrenog
zdravlja pogrena, ili da su rijei neznalice da ovjek jo uvijek pati netone. Oboje ne moe
biti ispravno u isto vrijeme. Isto tako kad kaemo da je ovjek Jivanmukta, razumljivo je da je on
potpuno savren ovjek, bezgrean ovjek, onaj koji je nadvladao svoj um i otiao iza svih
dualnosti, onaj koji ivi stalno u misli o Brahmanu i onaj koji ima svoj ivot u Brahmanu. Kako
mu onda moemo pripisati Prarabdha Karmu? Kako ga moemo podvrgnuti utjecaju Prarabdha
Karme? Sama ta ideja je apsurdna.
Ogromna veina tzv. Brahmajnanija nije postigla Nirvikalpa Samadhi. Nirvikalpa Samadhi i
Brahmajnana uvijek idu zajedno. Oni su nerazdvojivi. Ali mnogi tzv. Jnaniji su puni znanja iz
knjiga bez da su postigli najviu realizaciju. Ti ljudi sa znanjem nauenim iz knjiga imaju isto
mentalnu koncepciju Brahmana i Atmana, kroz itanje knjiga o Jnani. Oni uzimaju i ponavljaju
neke formule kao papige, a jako malo imaju praktinog znanja o onom to su nauili i to
ponavljaju dok im se ne smui. Njihovo uvjerenje o Krajnjoj Istini je jako usko i jako esto pate
od prevrtljivosti uma, a i robovi su svog uma i osjetila. Ti Brahmajnaniji ili oni koji poziraju kao
Jivanmukte podlijeu loim i pokvarenim sklonostima svojih umova i postaju lake rtve poudi,
ljutnji, pohlepi, mrnji, imenu, slavi, novcu itd. Kad god dobiju ansu tajno im se predaju. Te
varalice, samo da bi prevarile javnost i izbjegle kaznu, pripisuju Prarabdha Karmu Jivanmuktama.
Da bi opravdali svaku svoju manu oni kau: Oh! To je sve djelo moje Prarabdha Karme.
Sudbina je neizbjena. to god da je moja sudbina, to mora doi, ja se s tim moram suoiti, ali
inei to, ja nisam ni najmanje vezan time. Ja ivim uvijek kao svjedok uma, tijela i osjetila itd.
To nije nita drugo nego samoobmanjivanje. Kako da se onda prikae ivot Jivanmukte? Mnogi
mogu postaviti to pitanje. U Spisima stoji da se Bog utjelovljuje podvrgnuvi Svoju Mayu
(iluzorna mo Boga). Obian ovjek primoran je da se rodi u Mayi u skladu sa svojom Karma
Phalom (plodovi prolih djela) i to neovisno o svom htjenju. Kako se moe utjeloviti Bog bez
ijedne prole Karma Phale? Kako se Bog moe utjeloviti i ivjeti u tom svijetu? Da li je
inkarnacija Boga injenica? Svi Spisi priznaju inkarnaciju Boga pa i mi to moramo potvrditi. Ako
se Bog moe utjeloviti i ivjeti u ovom svijetu bez ijedne Prarabdha Karme, onda Jivanmukta
moe takoer ivjeti bez ijedne Prarabdha Karme. Ve smo objasnili da obina Jiva postignuvi
Samadhi ostaje u tom stanju 21 dan, te ostavlja tijelo nakon toga zauvijek, kako nije ostalo
nikakvog traga Karme za odraivanje i uslijed toga nema potrebe za njega da se ponovno rodi.
Jedino velike due, kao to su inkarnacije Boga ili od Boga poslani ljudi, silaze u podruje
relativne svijesti nakon postignua Nirvikalpa Samadhija, da bi ispunili Boansko poslanje. Oni to
izvedu na najtajanstveniji nain i po istoj Bojoj milosti. Silazei iz stanja Samadhija ti se ljudi
ponovno raaju. Pored toga Jivanmukta je Slobodan ovjek, Poznavatelj Brahmana, koji ivi u

www.yogacentar.hr
77
Brahmanu i iji je bitak Brahman. Prema tome, apsurdno je misliti da takvo bie ivi pod
utjecajem Prarabdha Karme.



KAKO RAZUMJETI OVJEKA NAJVIIH POSTIGNUA
Jivanmukta je uvijek suosjeajan, uzdrljiv, istinoljubiv, odan i isti prema svima,
dobroinitelj svih bia, gospodar svog uma i osjetila, bez elja, istog i savrenog karaktera, tj.
nesklon da pokazuje svoja dostignua i mudrost, postojan, meditativan i uvijek budan, ovjek
savrene uravnoteenosti uma u blagostanju i bijedi i u svim parovima suprotnosti, ovjek
moralne vrstine i gospodar est zala kao to su glad, e, alost, zaluenost, starost i smrt, ne
ezne za imenom i slavom, ali potuje druge, prijatelj je s veselima i milostiv prema onima u
nevolji i uvijek je utemeljen u Brahmanu. Pored toga Jivanmukta je uvijek veseo, zadovoljan,
staloen i spokojan, savreno nesebian i blagoslovljen sa simpatinim licem, bistrim i istim
oima, postojanim pogledom i slatkim glasom. Atmosfera koja okruuje Jivanmuktu je uvijek
miroljubiva i kad god da ga posjeti ovjek sa uzburkanim umom, bez da i zna njegovu veliinu,
on automatski osjeti mir i spokojstvo koje se osjeti naokolo i privuen je k Svecu. to god da
Jivanmukta kae ili prorokuje, to se dogaa. Dok ivi, on djeluje kao gospodar bez i najmanjeg
pojma o ja i moje i bez i najmanje privrenosti i oekivanja plodova uinjenih djela.
U Shrimad Bagavat Giti Arjuna postavlja sljedee pitanje ri Krishni: O Keshava, kakav je
opis ovjeka postojane mudrosti, uronjenog u Samadhi? Kako ovjek postojane mudrosti
(Jivanmukta) govori i kako on sjedi ili hoda? Gospod Krishna odgovara na pitanje ovako: O
Parta (drugo ime Arjune), kada ovjek potpuno odbaci sve elje uma i zadovoljan je u Sebstvu
sam po Sebi, tada se za njega kae da je onaj postojane mudrosti. (To je odgovor na prvo
pitanje.) Onaj iji um nije potresen nesreom, koji ne ezne za sreom, koji je osloboen
naklonosti, straha i gnjeva je zapravo Muni (ovjek meditacije) postojane Mudrosti. Onaj koji je
svugdje nevezan, niti obradovan primanjem dobra, niti ojaen zlom, njegova je mudrost stabilna
(on niti hvali niti kudi). (Ovo je odgovor na drugo pitanje.)
Kad kao kornjaa koja uvlai udove, on potpuno povue osjetila od njihovih objekata,
tada njegova Mudrost postaje postojana (ovjek koji je postigao najviu Realizaciju Boga ili
Nirvikalpa Samadhi moe se u trenutku otresti svih impresija osjetilnog svijeta i otii u Samadhi s
lakoom i prirodnou kornjae koja uvlai svoje udove u sebe). Kao to u ocean pun i miran
teku rijeke, isto tako Muni u kojeg ulaze sve elje postie mir, on, a ne elitelj elja. (Ocean nije
poremeen rijenim vodama koje se sa svih strana ulijevaju u njega. Slino tome, niti jedna
reakcija elje ne nastaje zbog objekta uivanja, s kojima Jivanmukta dolazi u kontakt za vrijeme
njegovog kratkog boravka na zemlji.) (To je odgovor na tree pitanje.)
Najia i najvia vrsta intuicije djeluje jedino u ovjeku koji je postigao najvii Samadhi ili u
Jivanmukti. U Jivanmukti um prirodno ivi u Turiya stanju, gdje vidi jedinstvo u razliitosti. U
najioj i najvioj vrsti intuicije uope nema procesa umovanja. Intuicija transcendira razum, ali
mu ne protuslovi. S druge strane ona ga ispunjava (razum). Intelekt vodi ovjeka do vrata intuicije
i onda se vraa ostavljajui ga tamo. Kroz intuiciju dolazi otkrivanje Istine. ovjek s intuicijom
vidi sve do u detalje, licem u lice, i tako nita nije skriveno od njegove proiene vizije.
Nadalje, Jivanmuktu nita ne moe pokolebati, ni ime, ni slava, ni novac, ni seksualni
instinkti itd. On je stalno uvren u savrenoj Brahmacharyi (celibatu misli, rijei i djela).ak i
ako ivi u drutvu najljepe i mlade osobe suprotnog spola, on ivi bez i najmanje trunke ikakvih

www.yogacentar.hr
78
tjelesnih elja. On je uvijek jednak u zadovoljstvu i boli. Boravei u Sebi, jednaki su mu gruda
zemlje, komad kamena i grumen zlata. Uvijek vrst i uvijek isti s poeljnim i nepoeljnim
stvarima, isti na pohvalu i na pokudu, isti prijatelju i neprijatelju i uvijek isti u asti i sramoti, on se
odrie svih djelovanja i postojano stupa putem znanja Jastva i uzdie se iznad Guna.

www.yogacentar.hr
79

www.yogacentar.hr
80
SR
Ako potanko prouimo sve aktivnosti mnogobrojnih ivih bia univerzuma, vidjet emo da
sva streme prema jednom cilju, koji moemo nazvati Sloboda, Srea, Mir ili Blaenstvo. U
dubljem smislu, sve te razliite rijei oznaavaju jednu te istu stvar. Svatko mrzi bol, bijedu,
ropstvo, bolest i smrt. Ipak sva ona tako puno pate, jer su odabrala krivi put i usmjerile svoje
aktivnosti u pogrenom pravcu. Obian ovjek misli da e biti sretan, ako prikupi bogatstva, uiva
osjetilna zadovoljstva i stekne ime i slavu. Ali, da li ga te stvari stvarno ine sretnim? Ne, one to
ne ine. Naprotiv, one ga ine jo bijednijim. Umjesto Slobode donose mu vezanost, a umjesto da
mu dadu Mir, Sreu i Blaenstvo, one mu oduzimaju mir uma i ine ga jadnim. Gdje onda lei ta
stvarna Sloboda? Ona lei u poznavanju svoje vlastite Istinske Prirode. Da bi se steklo to znanje
treba kontrolirati vlastiti um. Da bi se kontrolirao um treba provoditi kontrolu nad svim
osjetilima. Jer, osjetila su ta koja vuku um van i ine ga slabim i neistim. Da bi se provela puna
kontrola nad svim osjetilima, potrebno je voditi ist i svet ivot. To je apsolutno neophodno.
Na primjer, uzmimo sunce s njegovim zrakama koje padaju na ogledalo. Ogledalo hvata
oblije sunca i dalje reflektira zrake svjetla te one padaju na vodenu povrinu iako prljavu i punu
valova. Iako refleksija sunevog svjetla sa ogledala pada na povrinu vode, ona ne pokazuje
oblije Sunca. Da voda nije tako prljava i da nema tako puno valova na povrini, mi bismo mogli
vidjeti reflektiranu sliku sunca samo to bi bila ona mutna. Ali da je voda bistra i ista i bez
valova, sasvim bismo jasno mogli vidjeti refleksiju. Ovdje se sunce moe usporediti s
Brahmanom, Paramatmanom ili Bogom, a ogledalo s Atmanom (individualna Dua), a vodena
povrina u njena tri stanja s tri vrste uma. Jako prljava voda s puno valova je Tamastian um (jako
neist i tup um), poluista voda sa malim valovima je Rajastian um (aktivan, neist i eljom
zahvaen um), a kristalna voda bez ijednog vala je Sattvian um (ist, suptilan i jednousmjeren
um). (Umovi bia se mogu podijeliti u mnogo grupa, ali zbog praktinosti ih dijelimo na tri glavne
grupe). Iako reflektirane zrake jednako padaju na sve tri vrste vodene povrine, uope ne vidimo
sliku u prvom sluaju, u drugom sluaju je samo letimino vidimo, dok u treem sluaju vidimo
jasno reflektiranu sliku. Kao Sunce, Brahman ili Bog je stvaran ivot iza svakog stvorenja bilo
gdje. Dua je jedino refleksija Vrhovnog Bia, a um prima svoj ivot i svjetlo od Jivatmana (dua
ili jastvo), kao to povrina vode prima reflektirane zrake sa ogledala. Ako je um prljav (Tamas-
um), on uope ne hvata refleksiju Jivatmana i budui da je takav, zaplie se u osjetilna uivanja i
zaljubljuje u otrcano svjetovno ivljenje te za posljedicu podnosi paklenu vatru. Rajastian um je
aktivan um s bezbroj elja i ambicija. Takav um razumije neophodnost Boga i Dharme (pravde),
ali je jo uvijek privren svjetovnim stvarima. U opasnosti ili strahu od smrti takav ovjek misli na
Boga i moli se Njemu. Ali kad je neiji um ist, suptilan, spokojan i jednousmjeren kao mirna
kristalno ista povrina vode (Sattvian um), on hvata refleksiju, to jest on vidi Atmana i
Brahmana. Samadhi ili realizacija Boga je povratak zraka sunca od vodene povrine ka ogledalu i
na kraju ka suncu. Prema tome, da bi se postigao Samadhi, um treba najprije uiniti istim,
spokojnim i jednousmjerenim i onda bi ga se trebalo vratiti Jivatmanu koji se na kraju treba
sjediniti s Pramamatmanom (Brahman ili Bog). To je ono to se podrazumjeva pod Mokshom
(Sloboda). Jedino u tom stanju lei stvarni Mir, Srea i Blaenstvo.
Prema tome kontrola uma je apsolutno neophodna za sve one koji tee pravom Miru,
Blaenstvu i Osloboenju. ak je i obinom ovjeku kontrola uma od velike pomoi. Nema
prave radosti i nema jada bez koncentracije uma. Kad ovjek voli neku stvar i zaljubi se u nju,
njegov um stalno ivi u misli o toj stvari. Isto tako, kad ovjek neto mrzi ili se toga eli
osloboditi, njegov um stalno ivi u misli o toj stvari. U svim emocionalnim osjeajima i osjetilnim

www.yogacentar.hr
81
uivanjima, um se automatski koncentrira. Bez koncentracije uma ne moe postojati znanje o bilo
emu. Ta automatska koncentracija uma je jako razvijena ak i kod ivotinja, ptica i insekata. Ali
ono to je poeljno je voljna koncentracija uma. Ako ovjek naui kako da po volji kontrolira svoj
um i osjetila, on osjea veliku radost i postaje istinski velik. Bez toga ovjek je samo rob uma i
osjetila. Kako samo on postaje bespomoan pod utjecajem emocija, kao to su pouda, ljutnja,
mrnja, tuga, ponos, zavist, itd.! Kakve sve neasne stvari ne ini! S druge strane ako ovjek naui
kako da kontrolira svoj um i osjetila i postane njihov savreni gospodar, on e moi kontrolirati
svaku vrstu emocija na svakom stupnju. Dakle, kontrola uma je potrebna svima.
Tajna uspjeha u svakoj sferi ivota, a naroito u kontroli uma, lei u snanom i jakom tijelu.
Snano zdravo tijelo takoer podrazumijeva snani zdravi um. esto susreemo inteligentne ljude
sa slabim tijelom. Takvi ljudi imaju neko intelektualno shvaanje stvari i mogu predavati o njima,
ali oni nisu praktini. Oni ne mogu primjeniti u praksi ono to su uli i nauili. Ima takoer i onih
drugih koji su snani tijelom, a spori u razumijevanju. Uz malo napora ako im damo neku ideju i
objasnimo im je, oni je ostvare do kraja. Najbolji period u neijem ivotu za kontrolu uma je
izmeu petnaeste i tridesete godine. Kakve god navike da si netko formira u tom periodu, one
traju do kraja ivota. Ukoliko netko zaeli promijeniti te navike u kasnijem ivotu, mora se
prilino jako napregnuti. I tada e mu biti jako teko da ih potpuno iskorijeni. Obian mukarac
ili ena su uniteni gajenjem svih vrsta zlih navika u ranijem ivotu. Mladi mukarac ili ena koji
ele blagostanje moraju voditi brigu o svom tijelu i izgraditi dobro zdravlje. Da bi se to steklo,
treba imati dobru okolinu, dobre mentalne i fizike vjebe u obliku dobrih knjiga, dobrog
drutva, kunih i vanjskih igara, ist zrak za disanje, istu voda za pie i jednostavnu hranjivu
hranu za jelo. Zajedno s fizikim razvojem potrebno je i jasno odabrati put za rad, i uz to treba
biti snaan etiki i moralno. To znai da se moraju kultivirati i doslovno sprovoditi odredbe
moralnog ili etikog ponaanja kao to su istoa, istinoljubivost, milosre, nesebinost, celibat,
ljubaznost itd. Bez striktnog slijeenja moralnog zakona nije mogue imati kontrolu uma i
posljedino tome via dostignua. Moralni izopenik ne moe ni sanjati o postignuu
Osloboenja. istoa uma dolazi od pridravanja pravila moralnog ponaanja. Bez istoe uma
ne moe biti kontrole uma. Sve religije svijeta imaju svoj temelj na pravilima moralnog ili etikog
ponaanja. injenica je da sve svjetske religije naglaavaju tu potrebu. Svi osnivai razliitih
religija su ivjeli jednostavan, ist i plemenit ivot i takoer su zapovjedali svojim sljedbenicima
da to isto ine. Striktnim provoenjem tih pravila Veliki Sveci razliitih vjera su rjeili zagonetku
ivota i postigli Vjeni Mir i Blaenstvo, dok ljudi 20. stoljea, zajedno sa svojim voama zaostaju
u tim pravilima i promauju cilj ivota.
Onda ponovo meu pravilima etikog ponaanja celibat igra vanu ulogu. Da bi uspio
postii normalan sretan ivot i oenjen ovjek mora voditi dobro reguliran seksualni ivot. Ako
ne, njegov ivot obino zavrava u neuspjehu i bijedi. A ako netko eli potpuno kontrolirati um,
apsolutan celibat je esencijalan. Jer pouda je najogavnija neistoa uma. Onaj koji kontrolira
Kamu (pouda) u misli, rijei i djelu i obraa seksualnu energiju u Ojas Shakti (velika mentalna
mo) automatski izvrava tri etvrtine svoje Sadhane i u stanju je lako kontrolirati svoj um i
postii najvii Samadhi. Postoji jako uska povezanost izmeu uma, seksualne energije i Prane
(Kundalini Shakti). Kontroliranjem bilo ega od to troje, (um, seksualna energija i Prana)
automatski se kontrolira i ostalo dvoje. Tako prakticiranje kontrole uma, kontrole Prane i
Brahmacharya (celibat) moraju uvijek ii zajedno, ako netko stvarno eli napredovati.
Da bi se provodila Brahmacharya i pravila moralnog ponaanja potrebno je voditi brigu o
hrani i piu. Regulacija hrane i pia je apsolutno potrebna za provoenje Sadhane (duhovna
praksa). Onda dolazi vodstvo strunog Gurua. I izbor svoje Ishta Devate i Ishta Mantre. Zatim

www.yogacentar.hr
82
slijedi redovan i sistematski rad. Povremeni rad ne vodi nikud. Treba biti iskren do same jezgre
srca i prionuti na Sadhanu s beskrajnim strpljenjem i ustrajnou. Za obavljanje Sadhane treba
pokuati sjesti u odgovarajuu Asanu (poloaj). Bez stabilnog poloaja nije mogue misliti,
meditirati i koncentrirati um na jednu toku due vrijeme. Tako je i Asana neophodna. Sjedei u
odgovarajuoj Asani poetnik mora prakticirati Pranayamu i Mantra Jap. Mantra Jap i Pranayama
jako pomau kod proiavanja uma, Nadija (ivci) i tijela. Ako netko eli brze rezultate u
poetnim stupnjevima mora sjesti etiri puta na dan tj. u jutro, u podne, na veer i u pono za
obavljanje Japa i Pranayame. Ako to nije mogue treba sjesti ujutro i uveer. Mantra Jap jako
pomae poetniku u proiavanju njegovog uma i Chitte (umni materijal) i u otklanjanju
mnogobrojnih elja njegovog uma. Pored toga, Mantra Jap je jednostavan, lak i siguran. Vie
vrste Pranayame se nikad ne bi trebale prakticirati bez pomoi strunog Gurua (duhovni uitelj) i
bez striktnog odravanja Brahmacharye, jer je inae mogue i poludjeti. Najbolji i najlaki nain
kontrole uma je pomijeati rad, oboavanje, psihiku kontrolu i filozofiju. Jako je teko krenuti
samo sa istom Pranayamom. U tom procesu mnogi ak skrenu s puta. Odvojeno od sati za
sjedenje, um meditanta mora stalno biti uposlen u Mantra Japu i njegovoj Ishta Devati. Lutajui
um treba stalno usmjeravati na Posveena Lotosova Stopala svoje Ishta Devate. To je najlaki put
stjecanja Pratyahare. Kada Sadhaka postigne dovoljnu istou uma i srca i sposoban je da znatno
obuzda svoj um i ogranii njegovu lutajuu sklonost, on stjee mo Pratyahare. Pratyahara znai
skupljanje i usmjeravanje uma po volji na odgovarajue mjesto i njegovo dranje na tom mjestu.
Nakon Pratyahare dolazi Dharana kod koje se um mora fokusirati u toku i fiksirati na njoj
najmanje 12 sekundi. Nakon Dharane dolazi Dhyana. Ako se ta koncentracija razvije dalje i ako je
netko u stanju drati um na toj istoj toci najmanje dvije minute i 24 sekunde to postaje Dhyana.
Ukoliko se ta koncentracija razvija dalje i dotini je u stanju drati um u toj istoj toci skoro pola
sata, to postaje Samadhi. Postoje dvije glavne vrste Samadhija, sa formom i bez forme. Najvia
vrsta Samadhija je bez forme i nazvana je Nirvikalpa Samadhi. Jedino ostvarenjem Nirvikalpa
Samadhija ovjek postie potpunu Mudrost, stvarni Mir, Blaenstvo i Osloboenje.
Dragi itatelju, sada smo doli na kraj posljednjeg poglavlja ove knjige. elja nam je da te
potaknemo da ozbiljno prihvati svoju Sadhanu i da je ne propusti ni jedan jedini dan. Ako si
iskren i ima strpljenja i ustrajnosti, uspjeh e pratiti tvoje napore. Tako, ustani, probudi se! I ne
zaustavljaj se dok ne dostigne Cilj. Neka te On vodi pravo Svojom Neogranienom Ljubavlju i
Milou i neka ti da stvarni Mir, Blaenstvo i Slobodu.


www.yogacentar.hr
83
KRATAK IVOTOPIS AUTORA
Swami Narayanananda roen je u brdovitom predjelu Coorga (Kurg) u Junoj Indiji 12. 4.
1902. godine nakon to su njegovi roditelji proveli mnoge godine u ozbiljnoj pokori i molitvama i
bili blagoslovljeni prekrasnim sinom, koji je odmah postao miljenikom sela. Kasnije je postao vrlo
privren svojim roditeljima, ali ipak kad je s pet godina poslan u kolu, otiao je nezabrinut i
otvorenog srca. Kao mladi bio je vrlo aktivan i svestran student, marljiv u uenju i lako uoljiv
na sportskim terenima. esto je predstavljao svoju kolu u turnirima, no usprkos svim svojim
aktivnostima, uspijevao je provoditi svoju tihu i ozbiljnu meditaciju, pola sata do sat vremena
ujutro i naveer. Tu svoju praksu meditacije razvio je sasvim instinktivno bez nekog vanjskog
poticaja. Takva redovita i sistematska meditacija uvrstila ga je u duhovnom ivotu i postavila
temelje za budue iskustvo Nirvikalpa Samadhija.
Nakon zavretka svojih studija, mladi se nije enio. Umjesto toga odrekao se svijeta u
svojoj dvadesetsedmoj godini i postao Sanjasin (redovnik), ali ne zato to je njegov ivot bio
promaaj. Naprotiv, on nije nikad patio od neuspjeha i promaenih ciljeva i pred njim je bila
otvorena blistava karijera. Razlog da postane redovnik bio je taj to se njegovo mentalno stanje
kompletno promijenilo. Jednog dana dok je sjedio u meditaciji, postigao je veoma dugu i duboku
koncentraciju uma koja je trajala vie od sat vremena. Nakon izlaska iz te dubine, uo je svoj
unutranji glas kako ga poziva da se odrekne ovog svijeta. Mladi ovjek nije gubio vrijeme, ve je
podijelio svoju imovinu do posljednjeg novia. Tada, 1929. godine je napustio svoju kuu i
otiao u potragu za svojim Guruom (Duhovnim Uiteljem).
Nakon dugotrajnog i iscrpljujueg putovanja tisuama milja, mladi redovnik stie u Belur
Math u Kalkuti, koji je bio glavni centar Ramakrishna Misije. Tu su ga redovnici samostana tri
dana testirali prije nego to je bio predstavljen Swamiju Shivanandi, direktnom ueniku Sri
Ramakrishne. Kad je mladi Sanjasin ugledao velikog ovjeka, pao mu je pred noge, i potpuno mu
se predao. Tako je sreo svog Gurua koji mu je darivao svoju duboku ljubav i osjeaje. Mladi
redovnik zauzvrat je imao duboku vjeru i predanost Bogu i Guruu.
Tokom sljedeih nekoliko godina, Swami Narayanananda razvio je intenzivan poriv za
realizaciju Boga. itav njegov ivot postao je otro usmjeren prema tom cilju, te je snano
osjeao potrebu za povuenim ivotom da se posveti intenzivnoj Sadhani (duhovnoj praksi).
Konano ga je njegov Guru poslao na Himalaje da ini pokoru (Tapasya) te da se stopi u
Samadhiju (Transcendentalno stanje).
Suoen licem u lice s velebnim, snijegom pokrivenim, inspirirajuim predjelima Himalaja,
Swamji je ostao ispunjen sreom i zapoeo provoditi strogo pokoru u svoj iskrenosti. ivei u
maloj kolibi u dungli bez ikakvih fizikih udobnosti, radio je ustrajno i neumorno. Obino je
sjedio u meditaciji i Mantra-Japu dvanaest do esnaest sati dnevno, ali esto provodi i itave dane
i noi bez odmora. Kao rezultat ustrajne Sadhane, Swami Narayanananda postie u vrlo kratko
vrijeme najvie stanje svijesti, Nirvikalpa Samadhi.
Na Shivaratri no u veljai 1933. godine, no bdijenja i tovanja Boga Shive u cijeloj Indiji,
Swamiji je sjeo u svoju uobiajenu meditaciju u pono. Kroz duboku koncentraciju uma uspio je
uzdignuti Kundalini Shakti do Sahasrara akre (na vrhu glave). Otkucaji srca su mu prestali, a i
disanje mu je stalo automatski (Kevala Kumbaka). Ideja o tijelu se rastopila i um mu se potpuno
apsorbirao u Beskonanosti, a individualna svijest stopila se s Oceanom Svjesnosti po sebi. Nije
ostalo ni traka uma, ega, intelekta itd. To je bilo vrhunsko iskustvo, Bezlinog aspekta Boga ili
Sveobuhvatne Svijesti.

www.yogacentar.hr
84
Swamiji je dugo ostao u tom stanju svijesti Nirvikalpa Samadhiju. Tada se njegov um,
iako jo uvijek na vrlo visokom stupnju, polako ali sigurno sputao dolje na nivo relativne svijesti.
No, sada je kut njegovog gledanja bio potpuno promijenjen. Postigavi potpuno Prosvjetljenje,
nije vie ostalo u umu ni traga neznanja i on je opaao jednog Atmana (Jastvo) svugdje iza svih
imena i formi te je zasita osjeao Boansko jedinstvo u svoj razliitosti.
ak i nakon tog rijetkog postignua, Swami Narayanananda nije radio od svega toga
nikakve predstave. Nastavio je ivjeti jednostavnim povuenim ivotom u Himalajama. Nije
primao uenike niti je brinuo za novac i fizike ugodnosti (koje nije imao). Neuznemiren od
svijeta, posvetio se dubljem pionirskom prouavanju mentalnih procesa, tragajui i otkrivajui
suptilne umne funkcije i njihove skrivene uzroke, koristei svoj proieni jednousmjereni um
kao savreni laboratorij. Bez neke elje da pie knjige, poeo je zapisivati biljeke svojih
jedinstvenih otkria na podruju psihologije i filozofije. S udesnom lakoom i spretnou
zapisivao je svezak za sveskom, vrhunske spoznaje i to iz prve ruke, ali samo da ih pohrani na
papir, bez objavljivanja svijetu.
Za vrijeme sukoba izmeu Indije i Pakistana u 1947. god. Swamiji je bio svjedokom
stranog i neljudskog krvoprolia poinjenog u ime Boga i religije od strane fanatinih
muslimanskih i hinduistikih vjernika. Svjedoei masovnom pokolju, paleu i otimaini nevinih
djevojaka i mladih ena, osjetio je suut nad patnjama ljudi. Tada odluuje pomoi ovjeanstvu,
naputa samou i poinje primati uenike.
Meu prvim Swamijevim uenicima bili su siromani ljudi koji su zamalo izbjegli masakru.
itali su Swamijeve biljeke i rukopise te su razumjevi njihovu izuzetnu vrijednost, poeljeli
publicirati ih u obliku knjiga. Swamiji nije imao novca, kao niti njegovi mladi uenici koji su
izgubili sve u Pakistanu. Tako je bilo vrlo malo nade za publikaciju Swamijevih knjiga. Snalazili su
se na razliite naine. Djevojke su ipak jo uspjele sauvati neto zlatnog nakita, koji su prodale te
tako otvorile mogunost za poetak rada na publiciranju knjiga.
Kroz sve to vrijeme, Swamiji je bio suoen s okrutnim napadima nekih zlih ljudi koji su
zlobno pokuavali prekinuti plemenit rad koji je u to vrijeme bio zapoet. Sasvim sam, bez
ikakvog ohrabrenja sa strane, Swamiji je odolijevao runim skandalima i klevetama usmjerenim
protiv njega od strane raznih huliganskih pokreta. Bio je vrlo omren u oima svih tih klevetnika
koji su mu ak eljeli ugroziti i mjesto gdje je ivio. Usprkos svemu tome, Swamiji je ostao vrst,
neuznemiren i nakon nekog vremena napadi su prestali, ostavljajui huliganima efekte njihovih
vlastitih djela. Rad na knjigama se nastavio i pomalo su poele jedne za drugom izlaziti iz
tamparije da bi odjeknule irom svijeta bez propagande i plakata, kao posljedica njihovih vlastitih
vrijednih sadraja.
U poetku Swami Narayanananda nije stvarao nikakve organizacije ili Ashrame. Za vrijeme
svog redovnikog ivota, nikad nije skupljao dobrovoljne priloge, bilo od ljudi ili samih uenika.
ivei na svoj vlastiti jednostavan nain, nastojao je izbjei raskoni sjaj svjetovnog ivota. Ali
tokom vremena broj uenika se poveao u tolikoj mjeri da je postalo neizbjeno organizirati
pokret u regularnu instituciju. Tako je 1967.g. osnovao Narayananandino Univerzalno Yoga
udruenje s centrima u Indiji, Danskoj, Njemakoj i vicarskoj. U to vrijeme mnogi mladi hipiji
sa zapada, ponajvie iz Danske, poeli su dolaziti Swamiju Narayananandi traiti pomo i
vodstvo. Mnogi od njih bili su sasvim na dnu odbaeni sa svih mjesta kao prijestupnici, uivaoci
droge i prljave skitnice. Kakvi god da su bili, Swamiji ih je mogao razumjeti i primiti za svoje
vlastite uenike te ih ubrzo postaviti na ispravan put. Mnogi od ovih mladih ljudi vratili su se u
Dansku i postali redovnici i redovnice N.U.Yoga Ashrama, u Gyllingu koji je takoer poeo
egzistirati u to vrijeme. Ashram u Gyllingu stvoren je na jednoj staroj farmi oko 70 rali zemlje, a

www.yogacentar.hr
85
stanari Ashrama morali su naporno raditi da bi osposobili uvjete za ivot. U isto vrijeme radili su
u tvornicama te tako zaraivali novac. Kada je Swamiji uoio njihovu iskrenu borbu, prihvatio je
poziv da doe u Dansku i da d poetni poticaj za daljnji razvoj Ashrama.
Tako po prvi puta Swamiji dolazi na zapad 1971. godine i to u posjet Danskoj. U Ashramu
u Gyllingu, Swamiji ostaje pet mjeseci gdje vodi Slobodni Duhovni Trening Kamp u kojem se
okupljaju svi iskreni tragaoci, te ive pod atorima. Tu susreu svog Gurua koji raiava njihove
sumnje. Svi uesnici kampa nastojali su slijediti svakodnevni program treninga. Kamp je trajao tri
mjeseca, a posjetile su ga tisue ljudi.
Od 1971. godine, Narayanananda je posjeivao Dansku, a i ostale centre u mnogim drugim
zemljama zapada svake godine. On vodi Slobodni Duhovni Trening Kamp u Gyllingu kroz
lipanj, srpanj i kolovoz. Inicira sve iskrene traioce istine i prua briljivo vodstvo tisuama
uenika u itavom svijetu. Swami Narayananandin odnos s uenicima baziran je na dubokom
osobnom kontaktu i njegov utjecaj nastoji probuditi njihove skrivene mogunosti te ih postaviti
da stoje na vlastitim nogama. Efekt njegovog vodstva je predubok i ozbiljan da bi se mogao tek
tako olako shvatiti. On ne ostavlja nikad svoje uenike na pola puta ve ih usmjerava na konanu
slobodu (Mokshu) do koje dolaze savrenom kontrolom uma.
Uenici Swamija Narayananande zarauju za svoj ivot i rade kao normalni lanovi drutva.
Provode striktna moralna naela i nastoje se ponaati na neovisan i nesebian nain. Veina
redovnika i redovnica ive u Ashramima od kojih su mnoge samodostatne farme sa svojim
radionicama i svim potrebnim za razne praktine aktivnosti samih lanova Ashrame.
Ashram u Gyllingu u Danskoj koji je glavni centar meunarodnog tijela, ima svoju vlastitu
mljekarsku farmu pripojenu ostalim poljoprivrednim aktivnostima. Ashram takoer posjeduje
veliku tiskaru koja opskrbljuje trite knjigama i magazinima. Postoji i tim koji stalno radi na
izgradnji novih objekata i raznim centrima i Ashramima. Razvijena je i razmjena lanova izmeu
svih centara kada je to potrebno ili kada to zahtijeva posao. Tom uskom suradnjom, organizacija
odrava harmonino jedinstvo meu arolikim meunarodnim lanstvom. Pored svakodnevnih
dunosti, ashramiti (lanovi ashrama) meditiraju ujutro i naveer. Nedjeljom i blagdanom sastaju
se u zajedniku salu za meditaciju te meditiraju i pjevaju, te sviraju devocionalne pjesme.
U pozadini razvoja ovog prekrasnog pokreta, struji blagoslov Velike Due koja ga je
osnovala i koja uvijek briljivo stvara njegov oblik i pomae njegov rast u pravom smjeru. I to je
prirodno, oni koji ive kao njegova velika duhovna obitelj izraavaju svoju zahvalnost u ednoj i
poniznoj elji da podijele dragocjen i plemenit dar sa svim drugim iskrenim tragaocima Istine.
Ve desetljeima Swami Narayanananda neumorno izlae svoju psihologiju i filozofiju
uenicima i svim zainteresiranim ljudima. Mnoge grupe (npr. itavi kolski razredi s grupama
uitelja), te pojedinci (meu kojima su se mogli nai tragai istine svih vjeroispovjesti kao i
znanstvenici), prisustvovali su tim prosvjetljavajuim govorima u kojima je Swami uvijek davao
sve od sebe da rasvijetli suptilne istine na jasan i ilustrativan nain. Nikada nita nije traio za
svoje uenje. On takoer daje i mogunost privatnih razgovora svim iskrenim tragaima istine.