4VTUBWOB
BOBUPNJKB

ulna
epifizna pukotina



radius
epifizna pukotina

circumferentia articularis
capitis ulnae
processus styloideus ulnae

processus styloideus radii

os lunatum
os triquetrum

os scaphoideum

os pisiforme

os trapezoideum

os capitatum

os trapezium

os hamatum
os metacarpi I
os metacarpi V

processus styloideus
ossis metacarpi tertii [III]

4MJLB

,PTUJ
[BQFuB
PTTB
DBSQJ

EFTOF
uBLF
TB
TVTKFEOJN
LPTUJNB
QPEMBLUJDF
J
QFuB
QPHMFE
T
EPS[BMOF
TUSBOF

U proksimalnom nizu od radijalno prema ulnarno lee:

Os scaphoideum (unasta kost), os lunatum
(polumjeseasta kost), os triquetrum (trokutasta kost) i os pisiforme (grakasta kost).
U distalnom nizu od radijalno prema ulnarno lee:
Os trapezium (trapezna kost), os trapezoideum (trapezoidna kost), os capitatum (glaviasta kost) i os humatum (kukasta kost).
Detalji
Tuberculum ossis trapezii (sl. 9.10.) jest kvrica na palmarnoj strani trapezne kosti.
Hamulus ossis hamati (sl. 9.10.), nastavak je
savijen u obliku kuke, usmjeren prema palmarno, a prema radijalno konkavan.
Tuberculum ossis scaphoidei (sl. 9.10.),
kvrica na skafoidnoj kosti jasno istaknuta pri radijalnoj adukciji (prije: radijalnoj
abdukciji).
Eminentia carpi radialis je kotana uzvisina,
sastavljena od tuberculum ossis trapezii i tuberculum ossis scaphoidei.

Eminentia carpi ulnaris je ulnarno poloena

uzvisina, izgraena od os pisiforme i hamulus ossis hamati.
Izmeu ta dva uzvienja nastaje kotana brazda,
sulcus carpi. Pomou vrste trake, retinaculum
exorum, taj se sulcus zatvara u canalis carpi.
Sadraj kanala: tetive za sljedee miie: mm.
exores digitorum supercialis et profundus, m.
exor pollicis longus, m. exor carpi radialis, te
ivac n. medianus.
Razvoj: Jezgre okotavanja kostiju zapea vane su za odreivanje starosti djeteta i u sudskoj
medicini i u pedijatriji.
Pojavljivanje jezgara okotavanja: os trapezium
4.7. godina ivota, os trapezoideum 4.6. godina ivota, os capitatum 1.6. mjesec ivota, os
hamatum 1.7. mjesec ivota, os scaphoideum
4.6. godina ivota, os lunatum 4.5. godina ivota, os triquetrum 1.3. godina ivota, os pisiforme 8.12. godina ivota.
Varijacije: Osim regularnih 8 kostiju zapea
(kanonske kosti zapea) esto se pojavljuju
mnogobrojni dodatni elementi:




.FNCSVN
TVQFSJVT
SVLB
HPSOKJ
VE

Os styloideum (sl. 9.9.), kost poloena izmeu os capitatum, os trapezoideum i os metacarpale II i III; pojavljuje se najee u 34%
sluajeva (prema Ptzneru).
Os hamuli proprium, hamulus ossis hamati
moe biti samostalna kost (nije fraktura!).
Os centrale carpi (rijetko!), kost poloena izmeu os capitatum, os trapezoideum i os scaphoideum. Obino je spojena s os scaphoideum.

4MJLB

7FMJLB
PT
TUZMPJEFVN
TUSFMJDB

NVuLP


HPEJOF
QSFQBSBU
"
1SFTDIFS

radius

epifizna pukotina
facies articularis carpalis

Klinika: 1. Fraktura unaste kosti. Najea fraktura (> 60%) kostiju zapea s dugim
trajanjem izljeenja i estim komplikacijama
(npr. pseudoartroza). 2. U klinikom govoru
esto se rabi os naviculare manus umjesto
os scaphoideum. 3. Malacija polumjeseaste
kosti ( Kienbckova bolest). Aseptina nekroza kostiju sa spontanim destrukcijama polumjeseaste kosti. 4. Sindrom karpalnog tunela. esti periferni kompresijski sindrom.

ulna

epifizna pukotina
circumferentia articularis
processus styloideus ulnae

processus styloideus radii

os scaphoideum
tuberculum ossis scaphoidei

os lunatum
os triquetrum

os pisiforme
os capitatum

os trapezium

os hamatum

tuberculum ossis trapezii

os trapezoideum

os metacarpi I.

hamulus ossis hamati

os metacarpi V.

4MJLB

,PTUJ
[BQFuB
PTTB
DBSQJ

EFTOF
uBLF
TB
TVTKFEOJN
LPTUJNB
QPEMBLUJDF
J
QFuB
QPHMFE
T
QBM
NBSOF
TUSBOF


4VTUBWOB
BOBUPNJKB



ulna

radius

processus styloideus ulnae

os lunatum
os triquetrum

processus styloideus radii

os scaphoideum

os pisiforme

tuberculum ossis trapezii

os trapezium
os trapezoideum

os hamatum
hamulus ossis hamati
basis

os capitatum
ossa sesamoidea

corpus

ossis metacarpi V

caput
basis
corpus

phalangis proximalis V

caput
basis
corpus

phalangis mediae V

caput
basis
corpus
tuberositas

phalangis distalis V

4MJLB

,PTUJ
EFTOF
uBLF
T

EJTUBMOJN
LSBKFWJNB
LPTUJKV
QPE
MBLUJDF
QPHMFE
T
QBMNBSOF
TUSBOF


0TTB
NFUBDBSQJ


PTTB
NFUBDBSQBMJB
LPTUJ
QFuB

toga, kosti pea su lagano savijene (konkavne

prema palmarno).

5 kratkih cjevanica (sl. 9.11., 9.12.), koje su od

radijalno prema ulnarno oznaene rimskim brojkama I.V. i imaju 3 dijela:

Detalji

basis ossis metacarpi (proksimalni dio)

corpus ossis metacarpi (srednji dio)
caput ossis metacarpi (distalni dio).
Baze metakarpalnih kostiju II.V. meusobno
su povezane zglobovima i zbijene. Ossa metacarpi divergiraju prema distalno, tako da je pee znatno ire distalno nego proksimalno. Osim

Os metacarpale I. najkraa i najdeblja

kost, proksimalna zglobna ploha je sedlasta,
nema zglobnog spoja s os metacarpale II.
Os metacarpale II. najdua kost zapea.
Baza pokazuje urez u obliku slova V.
Os metacarpale III. baza pokazuje proc.
styloideus ossis metacarpi tertii u radiodorzalnom kutu (sl. 9.8.) (hvatite za m. extensor carpi radialis brevis).




.FNCSVN
TVQFSJVT
SVLB
HPSOKJ
VE









 



 




 





















 


 

 

 


 




 


 






 
 




4MJLB

3FOEHFOTLB
TMJLB
SVLF
FUSOBFTUPHPEJuOKBLB
EPS[PQBMNBSOB
TOJNLB
*OTUJUVUB
[B
SFOEHFOTLV
EJKBH
OPTUJLV
$IBSJU
#FSMJO

Zglobni spojevi ossa metacarpi s ossa carpi:

os metacarpale I.

os trapezium

os metacarpale II. os trapezoideum

i os capitatum
os metacarpale III. os capitatum
os metacarpale IV. os capitatum
i os hamatum
os metacarpale V. os hamatum.

Razvoj: Ossa metacarpi II.V. imaju samo jednu

distalnu epizu, a os metacarpale I. samo jednu
proksimalnu epizu (kao lanak prsta). Jezgre
okotavanja u trupovima I.V. kosti pojavljuju
se oko 9. embrionalnog tjedna.
Klinika: Carpal-bossing (karpalno izboenje). Izboenje stiloidnog nastavka ossis metacarpi III. prema dorzalno moe uzrokovati
bolni pritisak i nadraenost.


4VTUBWOB
BOBUPNJKB



0TTB
EJHJUPSVN
NBOVT
LPTUJ
QSTUJKV

Ossa digitorum manus (sl. 9.11., 9.12.) jesu kratke cjevanice prstiju. Palac ima 2 lanka (phalanx proximalis et distalis), a ostali prsti 3: izmeu
phalanx proximalis i distalis nalazi se phalanx
media. Kosti prstiju imaju 3 dijela: basis phalangis, corpus phalangis, caput phalangis; od
proksimalno prema distalno postaju manje.
Detalji
Phalanx proximalis, baza nosi plosnato-ovalnu
zglobnu plohu za kuglastu glavu metakarpalne
kosti. Trup je konkavno savijen prema palmarno, a palmarno ima izrazite rubove za pripajanje ovojnica tetiva miia pregibaa. Caput je
preoblikovan u trohleju, trochlea phalangis.
Phalanx media, rubovi su palmarno naglaeni. Caput je u obliku trohleje.
Phalanx distalis, ta falanga distalno ima lopatiasto proirenje tuberositas phalangis
distalis, na kojemu inserira vezivno tkivo leita nokta i vrha prsta.
Ossa sesamoidea (sezamske kosti). Na pregibnim
stranama zglobova prstiju nalaze se male dodatne
kosti, koje su smjetene kao umetnute kosti u tetivama i svezama: ossa sesamoidea. Na bazalnom
zglobu palca redovito lei jedna radijalna i jedna ulnarna sezamska kost. Palac takoer esto posjeduje
interfalangealnu sezamsku kost (~ 70%). I na ulnarnoj strani metakarpofalangealnoga zgloba petog
prsta esto se nalazi jedna sezamska kost (~ 80%).
Razvoj: Ossa digitorum manus imaju samo jednu epizu, i to proksimalnu! Jezgre okotavanja
se pojavljuju u trupovima proksimalnih lanaka
oko 9. tjedna embrionalnog razvitka, u trupovima srednjih lanaka izmeu 11. i 12. embrionalnog tjedna i u trupovima distalnih lanaka izmeu 7. i 8. embrionalnog tjedna.


4ZTUFNB
BSUJDVMBSF
KVODUVSBF


[OBOPTU
P
[HMPCPWJNB
J
TQPKFWJNB

Nastavni ciljevi: sistematska graa, sveze,

sluzne vree, mehanika zgloba i bitni kliniki
aspekti za art. sternoclavicularis, art. acromio-



clavicularis, art. humeri, art. cubiti, art. radioulnaris distalis i artt. manus; razumijevanje
neutralno-nulte metode.
Systema articulare opisuje grau zglobova i geometrijske osobine zglobnog tijela. Polazei od
tih osnova, objanjena je i funkcija zglobova.
Test funkcije zglobova. Neutralno-nultom
metodom sluimo se kako bi se izrazila veliina kutne mjere pri pokretu. Osnovni poloaj:
uspravan stav, sputene ruke, palac usmjeren
prema naprijed, paralelno postavljena stopala,
pogled prema naprijed. Prva mjera pokazuje
pokret odmicanja od tijela (npr. abdukcija,
vanjska rotacija), druga mjera osnovni poloaj
(nulti), a trea mjera pokazuje pokret primicanja k tijelu (addukcija, unutarnja rotacija).

"SUJDVMBUJP
TUFSOPDMBWJDVMBSJT
U articulatio sternoclavicularis (sl. 9.13.) nalazi
se jedini zglobni spoj itavoga gornjeg ekstremiteta za trup. Konveksno zglobno tijelo: extremitas sternalis claviculae, konkavno zglobno tijelo: incisura clavicularis sterni. Vrsta zgloba:
modicirani kuglasti zglob.
Poveana inkongruencija ispravlja se pomou vezivno-hrskavinog, 35 mm debelog diskus artikularisa, koji potpuno dijeli zglob u dvije komore (ditalamusni zglob). Zglobni krajevi kostiju obloeni
su vezivnom hrskavicom. Zglobna ahura je debela, ali labava. Sprijeda i straga je posebno ojaana.
Zglob ima 3 stupnja slobode kao i kuglasti zglob.
Klavikula se moe pomicati iz horizontalnog poloaja mirovanja (pri slobodno sputenim rukama) za 50 prema gore, za 5 prema dolje i za 30
prema naprijed, odnosno prema natrag. Pri okretanju lopatice dogaa se u njemu rotacija od 30.
Sveze
Lig. sternoclaviculare anterius, ventralno pojaava zglobnu ahuru i sprjeava povlaenje
ramena natrag.


4VTUBWOB
BOBUPNJKB


olecranon
lig. collaterale radiale

incisura trochlearis
processus coronoideus

caput radii
lig. anulare radii

tendo m. brachialis
recessus sacciformis (otvoren)
chorda obliqua
tendo m. bicipitis brachii i bursa bicipitoradialis
facies medialis
margo anterior

ulnae

margo anterior
facies anterior
radius

facies anterior
facies lateralis

membrana interossea antebrachii

articulatio radioulnaris distalis

(zglobna ahura otvorena)

processus styloideus ulnae

4MJLB

3BEJVT
J
VMOB
TB
TQPKF
WJNB
J
WF[JWOJN
TWF[BNB
V
QPMPyBKV

TVQJOBDJKF
QSJLB[
T
QSFEOKF
TUSBOF

processus styloideus radii

Discus ulnocarpalis (sl. 9.26., 9.27.). Trokutasti

discus articularis, koji je poloen izmeu kostiju
korijena ake i ulne, ima iroku bazu prema distalnom ulnarnom rubu radiusa i svojim vrhom je
srastao na proc. styloideus ulnae. Pri rotacijskim
kretnjama on se kree s radiusom.
Recessus sacciformis. Labava zglobna ahura
prianja na rubove hrskavice i na discus ulnocarpalis (discus articularis) i proksimalno izmeu
radiusa i ulne gradi rezervni nabor (recessus sacciformis) za rotacijske kretnje.

facies articularis carpalis


"SUJDVMBUJPOFT
NBOVT
[HMPCPWJ
uBLF

Na prijelazu od podlaktice prema aci i na aci nalaze se mnogobrojne zglobne formacije, koje su
uzglobljene usporedno ili jedna iza druge. Kosti
korijena ake pri svim kretnjama neprestano mijenjaju poloaj jer se odgovarajue kosti u susjednim
zglobovima optimalno prilagouju svakom poloaju i optereenju to osiguravaju okolni ligamenti.
Articulatio radiocarpalis, proksimalni zglob ake (sl. 9.27.). Taj tipini articulatio elipsoidea (jajoliki zglob) spaja korijen ake s podlakticom.




.FNCSVN
TVQFSJVT
SVLB
HPSOKJ
VE

membrana interossea antebrachii

radius

ulna
recessus sacciformis

articulatio radiocarpalis
articulatio mediocarpalis
processus styloideus radii

articulatio radioulnaris distalis

processus styloideus ulnae
discus articularis
os lunatum

os scaphoideum
os trapezium
os trapezoideum
articulatio carpometacarpalis pollicis

os triquetrum
os hamatum
os capitatum
lig. intercarpale interosseum

articulatio carpometacarpale
os metacarpi I

ligg. metacarpalia interossea

4MJLB

1SFTKFL
LSP[
EMBO
EFTOF
SVLF
QSJLB[
[HMPCPWB
uBLF
T
QBMNBSOF
TUSBOF

Konveksno zglobno tijelo: os scaphoideum,

os lunatum i os triquetrum.
Konvavno zglobno tijelo: facies articularis
carpalis, discus ulnocarpalis.
Radiokarpalni odijeljak proksimalnog zgloba ake se
sastoji od dva odsjeka, koji su meusobno razdvojeni pomou hrskavine izboine na distalnoj zglobnoj
povrini radiusa:

lateralni okrajak radijalna faseta radiusa

(fovea scaphoidea) os scaphoideum
medijalni okrajak ulnarna faseta radiusa
(fovea lunata) os lunatum (radijalni dio).
Ulnarni odjeljak proksimalnoga zgloba ake. Distalni kraj ulne ne sudjeluje u proksimalnom zglobu
ake jer discus ulnocarpalis ispunjava prostor izmeu distalnoga kraja ulne, os lunatum (ulnarni dio) i
os triquetrum. Diskus slui prijenosu sila pritiska i
moe biti probijen ili uniten poradi degeneracije.
Zglobna upljina koja pokazuje brojne udubine
katkada je povezana s articulatio mediocarpalis
(najee izmeu os scaphoideum i os lunatum).

Recessus ulnaris. Palmarno, na proc. styloideus

ulnae lei sinovijalna vreasta udubina zglobne
upljine articulatio radiocarpalisa. U artrograji
se prikazuje kao tvorevina u obliku kapljice.
Articulatio mediocarpalis, distalni zglob ake
(sl. 9.27.). To je zupasti valjkasti zglob izmeu proksimalnoga i distalnog reda kostiju korijena ake. Razlike u veliini pojedinih ossa carpalia uvjetuju vijugavu i valovitu zglobnu crtu (
okrenuti Napoleonov eir radiologa), koja je
prema distalno savijena:
dvije ulnarne treine je konkavna, a radijalna
treina je konveksna.
Zupasti valjkasti zglob izgrauju sljedee
kosti:
proksimalna konkavna zglobna plotina (os
scaphoideum, os lunatum, os triquetrum): artikulira s distalnom konveksnom zglobnom
plotinom (os humatum, os capitatum)


4VTUBWOB
BOBUPNJKB



proksimalna konveksna zglobna plotina (os

scaphoideum): artikulira s distalnom konkavnom zglobnom plotinom (os trapezium,
os trapezoideum).
Zglobna upljina ima brojne izboine koje seu izmeu
kostiju korijena ake. U mnogim sluajevima postoji
ak i kontinuirana veza s articulationes carpometacarpales, esto izmeu os trapezium i os trapezoideum.

Pokreti se dogaaju uvijek kombinirano u proksimalnom i distalnom zglobu ake (sl. 9.28.):
palmarna eksija, dorzalna ekstenzija (poprena os): 5060/0/3560
radijalna dukcija i ulnarna dukcija (dorzopalmarna os): 2530/0/3040.
Articulationes intercarpales. Kosti proksimalnoga i distalnog reda korijena ake meusobno


 







su zglobno povezane. Ti zglobovi doputaju razliito velike otklone, prije svega izmeu os lunatum i os scaphoideum u smislu rotacije.
Vezivni spojni aparat karpusa (sl. 9.29., 9.30.).
Imena navedena u Terminologia Anatomica nisu
dovoljna za opis, a takoer su u literaturi esto
nejasno denirana.
Troslojna ralamba. Ovdje je preuzeta klasikacija Schmidta i Lanza. Prema njoj se
karpalni vezivni aparat ralanjuje u povrinski, sredinji i dubinski sloj.
Povrinski sloj
Retinaculum exorum, protee se izmeu eminentia carpi radialis i eminentia carpi ulnaris i zatvara
sulcus carpi u canalis carpi.
Retinaculum extensorum, sastoji se od dva sloja
vezivnog tkiva: povrinskoga (iznad tetiva) i dubinskog (ispod tetiva). Retinaculum extensorum
sa 6 vertikalno postavljenih septa gradi 6 loa za
prolaz tetiva ekstenzora.
Sredinji sloj. Sastavljen od 3 skupine spojeva.






  













Ligg. radiocarpalia, koji su podijeljeni na: ligg.

collaterale carpi radiale, lig. radiocarpale palmare (dodatno podijeljen na: neimenovani povrinski i 3 duboka ligamenta: lig. radioscaphocapitatum, lig. capitatohamatotriquetrum, lig. radioulnotriquetrum) i lig. radiocarpale dorsale (dodatno
podijeljen na: lig. radioscaphoideum, lig. radiolunatum i lig. radiotriquetrum).
Ulnokarpalni kompleks sa: discus articularis, ligg. radioulnare palmare i dorsale, lig. ulnolunatum, lig. ulnotriquetrum, ligg. ulnocarpale palmare et dorsale, lig. collaterale carpi ulnare i ovojnica tetive m. extensor carpi ulnaris.
Lig. intercarpale dorsale (lig. carpi arcutum dorsale ili Fickov luk, polukruna sveza).
Dubinski sloj

4MJLB

0QTFH
LSFUOKJ
[HMPCB
uBLF
TVLMBEOP
OF
VUSBMOPOVMUPK
NFUPEJ
QSFNB
)
6
%FCSVOOFS

OPS
NBMOF
WSJKFEOPTUJ
[B
[HMPC
uBLF

Ligg. intercarpalia palmaria, dorsalia et interossea, meusobno povezuju ossa carpi. Od tih spojeva posebno se opisuju pojedini, funkcionalno
vani predstavnici:
ligg. trapezotrapezoideum palmare, dorsale, interosseum
ligg. trapezoideocapitatum palmare, dorsale, interosseum




.FNCSVN
TVQFSJVT
SVLB
HPSOKJ
VE

ligg. metacarpalia palmaria
lig. metacarpale dorsale I

ligg. carpometacarpalia
palmaria
lig. trapeziometacarpale
("volar ligament")
lig. pisometacarpale
lig. pisohamatum

lig. carpometacarpale
obliquum anterius

lig. capitatohamatotriquetrum
lig. scaphotrapezium
lig. collaterale carpi ulnare

lig. collaterale carpi radiale

lig. ulnotriquetrum
lig. ulnolunatum
lig. radioscaphocapitatum
lig. radioulnare palmare
lig. radiolunotriquetrum

* = proksimalna V-sveza
= distalna V-sveza
= Poirierov prostor

4MJLB

,BSQBMOJ
TVTUBW
MJHBNFOBUB
EFTOF
uBLF
J
TFEMBTUPH
[HMPCB
QBMDB
QSJLB[
T
QBMNBSOF
TUSBOF
MJH

SBEJPTDBQIPDBQJUBUVN
KF
EWPTUSVLP
QPEJKFMKFO
WBSJKBCJMOPTU

*NBUJ
OB
VNV
SBTQPSFE
QSPLTJNBMOJI
J
EJTUBMOJI

7TWF[B
SVyJBTUP

%VCMKJ
MJHBNFOUJ
[CPH
QSFHMFEOPTUJ
OJTV
QSJLB[BOJ
B
DBOBMJT
DBSQJ
KF
PUWPSFO
VLMBOKB
OKFN
SFUJOBDVMVN
FYPSVN
QSFNB
)
.4DINJEUV
J
6
-BO[V

ligg. hamatocapitatum palmare, dorsale, interosseum

lig. lunotriquetrum palmare
ligg. scapholunatum palmare, interosseum
lig. scaphotrapezium palmare
lig. radioscapholunatum palmare (Testutov ligament)
lig. pisohamatum.

Lig. carpi radiatum je palmarna varijabilna struktura

i ovdje, kao i u Terminologia anatomica, nije uzeta u
obzir.

U klinikoj se medicini osim ove anatomske

podjele primjenjuje i pojednostavnjena klasikacija spojeva. Dvije palmarne V-sveze
(proksimalna, distalna) stoje nasuprot jednoj
dorzalnoj V-svezi.

Proksimalna palmarna V-sveza: lig. radioulnotriquetrum i lig. ulnolunatum.

Distalna palmarna V-sveza: lig. radioscaphocapitatum i lig. capitatohamatotriquetrum.
Dorzalna V-sveza: lig. intercarpale dorsale,
lig. radiolunatum i lig. radiotriquetrum dorsale.
Klinika: 1. Perilunarna luksacija korijena
ake. Korijen ake se zbog slobodnog prostora ispod os lunatum luksira prema dorzalno.
2. De Quervainova fraktura. Pri frakturi os
scaphoideum proksimalni fragment ostaje u
postojeemu poloaju s os lunatum, dok se
distalni dio s ostatkom korijena ake luksira
prema dorzalno.


4VTUBWOB
BOBUPNJKB


ligg. metacarpalia dorsalia

lig. metacarpale dorsale I

lig. carpometacarpale
obliquum posterius

ligg. carpometacarpalia
dorsalia

lig. carpometacarpale dorsoradiale

lig. intercarpale dorsale

lig. radioscaphoideum

lig. collaterale carpi ulnare

lig. ulnolunatum

lig. radiolunatum

lig. radioulnare dorsale

lig. radiotriquetrum dorsale

* = dorsales V-Band
4MJLB

,BSQBMOJ
TVTUBW
MJHBNFOBUB
EFTOF
uBLF
J
TFEMBTUPHB
[HMPCB
QBMDB
QSJLB[
T
EPS[BMOF
TUSBOF

*NBUJ
OB
VNV
EPS[BMOV
7TWF[V
SVyJBTUP

EVCPLJ
MJHBNFOUJ
[CPH
QSFHMFEOPTUJ
OJTV
QSJLB[BOJ
QSFNB
)

.
4DINJEUV
J
6
-BO[V

Articulatio carpometacarpalis I (pollicis),

zglob palca, (sl. 9.10., 9.11.). Zglobni spoj izmeu os trapezium i basis ossis metacarpi I. Jedinstveni oblik zglobnih povrina sa suprotno poloenim zakrivljenostima doputa veliki opseg
pokreta palca, slino kao u kuglastom zglobu:
mogue su ekstenzija, eksija, palmarna i
radijalna abdukcija, adukcija i rotacija (sl.
9.31.).
Pri rotaciji oko uzdune osi os metacarpale I,
kontakt se zglobnih povrina ostvaruje preko
dvije male dodirne povrine. Time nastaje optereenje vrlo visokog stupnja. Rotacija je pretpostavka za opoziciju, koja se sastoji od ekstenzije,

abdukcije, eksije, addukcije i unutarnje rotacije. Opozicija postavlja palac nasuprot malom prstu tako da se njihove jagodice dodiruju.
Ligamenti sedlastoga zgloba palca:

lig. carpometacarpale dorso-radiale

lig. carpometacarpale obliquum anterius
lig. carpometacarpale obliquum posterius
lig. trapeziometacarpale.

Klinika: Rizartroza. Artroza (degenerativno oboljenje zglobova, istroenost zglobova)

sedlastoga zgloba palca izazvana optereenjem pri opoziciji (rotaciji!); bolovi se ire u
podlakticu.




.FNCSVN
TVQFSJVT
SVLB
HPSOKJ
VE

imaju jedinstvenu zglobnu pukotinu cik-cak oblika. Zglobna pukotina komunicira s articulationes
intermetacarpales i articulatio mediocarpalis.


 

 







Zglobna ahura i ligamenti koji osiguravaju

zglobove:



Ligamenti i hvatita tetiva uzrokuju napetu vezu

ossa metacarpalia II i III s kostima korijena ake.
Ossa metacarpalia IV i V su labavije povezani
(manja mogunost opozicije dig. V).

 










  











  





Ligg. carpometacarpalia dorsalia, palmaria et

interrossea. Seu od ossa carpi do ossa metacarpi. Posebno se naznauje: lig. pisometacarpale
izmeu os pisiforme i basis ossis metacarpi V.

Articulationes intermetacarpales, zglobovi izmeu kostiju zapea (sl. 9.27.). To su amartroze. Tri zgloba izmeu bonih povrina ossa
metacarpalia IIV. Napeti ligamenti ine vezivni
aparat, koji se sastoji od:
ligg. metacarpalia dorsalia, palmaria et interrossea. Seu izmeu baza ossa metacarpi.
Articulationes metacarpophalangeae, zglobovi
prstiju (sl. 9.11.). Radi se o kuglastim zglobovima
ogranienog opsega pokreta izmeu capita ossium
metacarpalium kao konveksnim zglobnim tijelima
i bases phalangium proximalium kao konkavnim
zglobnim tijelima. Zglobna ahura je prostrana i
labava. Postoji kompleksan ligamentarni aparat:

Ligg. collateralia, lee radijalno (jae) i ulnarno (slabije). Ti se kolateralni ligamenti sastoje


od 3 dijela (lig. collaterale proprium, lig. collaterale accessorium i lig. phalangoglenoidale),
vode susjedne zglobne plohe tijekom pokretanja prstiju i sprjeavaju njihovo udaljavanje te
poveavaju zglobne pukotine (sl. 9.32a-c).


Ligg. sagittalia, sveza koja lei na ulnarnoj
odnosno radijalnoj strani zgloba, izlaze iz
4MJLB

0QTFH
LSFUOKJ
[B
[HMPCPWF
QBMDB
TVLMBEOP

OFVUSBMOPOVMUPK
NFUPEJ
QSFNB
)
6
%FCSVOOFSV

dorzalne aponeuroze i spajaju se s lig. metacarpale transversum profundum (sl. 9.33.).

Articulationes carpometacarpales IIV, zglo- Palmarna ploa. Radi se o palmarno poloebovi korijena ake i zapea (sl. 9.27.). Zglonoj ploi, koja poveava zglobnu udubinu. Ta
bovi izmeu ossa metacarpalia IIV i distalnoga
se struktura sastoji, kao i na zglobovima prstiju, od distalno zadebljane vlaknasto-hrskavireda kostiju korijena ake jesu amartroze koje


4VTUBWOB
BOBUPNJKB



lig. collaterale accessorium

lig. collaterale

lig. phalangoglenoidale

A2

A1
FDP

FDS

palmarna ploa

lig. metacarpale transversum profundum

A2
A1

A1

A2
c

4MJLB

B
7F[JWOJ
BQBSBU
[HMPCOF
BIVSF
V
BSUJDVMBUJP
NFUBDBSQPQIBMBOHFBMJT
'%1
UFUJWB
N
FYPS
EJHJUPSVN

QSPGVOEVT
'%4
UFUJWB
N
FYPS
EJHJUPSVN
TVQFSDJBMJT
"
QSTUFOBTUB
TWF[B
"
"
QSTUFOBTUB
TWF[B
"
QSFNB

)
.
4DINJEUV
J
6
-BO[V

C
*TQSVyFOJ
QPMPyBK
-JH
DPMMBUFSBMF
KF
PQVuUFO
MJH
DPMMBUFSBMF
BDDFTTPSJVN
J
MJH
QIB
MBOHPHMFOPJEBMF
TV
OBQFUJ
J
PHSBOJBWBKV
JTQSVyBOKF
D
1PMPyBK
QSFHJCBOKB
4WF
TWF[F
TV
OBQFUF
0CSBUJ
QP[PSOPTU

OB
UP
EB
TF
QSPTUPS
J[NFV
QSTUFOBTUJI
TWF[B
"
J
"
TV[JP
TM
BD
QSFNB
)
.
4DINJEUV
J
6
-BO[V





.FNCSVN
TVQFSJVT
SVLB
HPSOKJ
VE

ne ploe (brocartilago palmaris), koja je priblino pravokutnog oblika, a proksimalno od

tankoga dijela vezivnog tkiva. Ona prelazi u
dva vezivna snopa (check-rein-ligamenti), koji su proksimalno od caput ossis metacarpi neposredno privreni na trup. Palmarne ploe
poveavaju udaljenost tetiva miia pregibaa
od osi vrtnje osnovnih zglobova ( poveanje momenta sile), sprjeavaju ukljetenje tetiva pregibaa u uskim pukotinama osnovnih
zglobova i sprjeavaju hiperekstenziju. Terminologia Anatomica (1998), kada se govori o palmarnoj ploi, nedostatna je i netona
jer je preuzela netoan termin lig. palmare,
koji se prije upotrebljavao.
Lig. metacarpale transversum profundum
(cave: mm. interossei lee dorzalno od ligamenta, a mm. lumbricales palmarno), liga-

ment meusobno povezuje vlaknasto-hrskavine ploe od digg. IIV , pri emu se sprjeava prekomjerno irenje ake.
Cirkularni metakarpofalangealni uporini aparat (Zancollijev kompleks; sl. 9.33). Taj sloeno
izgraeni vezivni aparat omotava cijeli osnovni
zglob i sastoji se uglavnom od gore navedenih
vezivnih struktura. Sloena zona spajanja, koja
je poloena radijalno i ulnarno pokraj ovojnice tetive savijaa, oznaena je kao metakarpofalangealna toka spajanja (Zancolli) (sl. 9.33.).
Zancollijev kompleks stabilizira tijek kretnji,
upravlja zglobnim strukturama i palmarnom
ploom.
Mehanika. Kretnje nastaju oko 2 osnovne osi:
eksija i ekstenzija oko poprene radioulnarne osi (neutralno-nula-90)

tetiva m. extensor digitorum

lamina intertendinea
(pars transversa)

ligg. collateralia
m. interosseus dorsalis
(tetivna vlakna na polazitu)

lig. sagittale
caput metacarpale
m. interoseus
(vlakna koja polaze s kosti)
palmarna ploa
lig. metacarpale
transversum profundum

metakarpofalangealna
toka spajanja (ZANCOLLI)
tetiva m. flexor digitorum
superficialis i profundus

a. i n. digitalis palmaris proprius

m. lumbricalis
prstenasta sveza A1

4MJLB

$JSLVMBSOJ
NFUBLBSQPGBMBOHFBMOJ
VQPSJuOJ
BQBSBU
;BODPMMJKFW
LPNQMFLT

QPHMFE
T
QSPLTJNBMOF
TUSB
OF
oNFUBLBSQPGBMBOHFBMOB
UPLB
TQBKBOKBp
P[OBFOB
KF
DSWFOJN
LSVyJFN
QSFNB
)
.
4DINJEUV
J
6
-BO[V


4VTUBWOB
BOBUPNJKB

abdukcija (irenje prstiju) i addukcija oko

dorzopalmarne osi
rotacija (vrtnja) mogua je samo pasivno jer
nedostaju odgovarajui miii.
irenje uspijeva samo u poloaju opruenih prstiju, jer
su pri eksijr prstiju kolateralni ligamenti jako napeti.

Cirkumdukcija je kombinacija vie glavnih pokreta. Osnovni zglob palca ima poseban poloaj,
i u njemu su mogui samo pokreti kao u valjkastom zglobu (080). Nadalje, redovito palmarno pokazuje jednu radijalnu i jednu ulnarnu sezamsku kost u zglobnoj ahuri.



Nastavni ciljevi: skupine miia: miii ventralne strane trupa, miii ramena, ventralni i dorzalni miii nadlaktice, miii podlaktice (brahioradijalni miii, dorzalni ekstenzori i ventralni eksori), miii ake (miii tenara, sredinji
miii ake, miii hipotenara); za sve miie:
polazite, hvatite, inervacija, opskrba ilama,
funkcija, fascije, tetivne ovojnice i sluzna vrea


.VTLVMBUVSB
WFOUSBMOF


TUSBOF
USVQB

Ligg. collateralia, ligg. collateralia accessoria i ligg. phalangoglenoidalia. Oni su u sredinjemu poloaju zglobova oputeni, a pri
opruanju i pregibanju lanaka prstiju maksimalno su napeti.
Dorzalna aponeuroza miia opruaa.
Mala palmarna ploa ligg. palmaria.
Interfalangealni zglob palca (neutralno-nula80) esto posjeduje interfalangealnu sezamsku kost.

1. M. pectoralis major (sl. 9.35., 9.36.). 3 dijela (podjela prema polazitu).

Pars clavicularis. P.: medijalna polovica klavikule.
Pars sternocostalis. P.: manubrium i corpus
sterni, 2.7. hrskavice rebara.
Pars abdominalis. P.: prednji list ovojnice
rektusa.
H.: Crista tuberculi majoris, pri emu se donja
uzlazna vlakna postavljaju ispod vlakana koja silaze odozgo, tako da na dorzalnoj povrini miia nastaje pektoralna torba okrenuta
prema kranijalno.
I.: Nn. pectorales mediales, laterales (C6C8,
Th1); a. thoracoacromialis, a. thoracica lateralis, aa. intercostales.
F.: Addukcija, unutarnja rotacija, anteverzija u
ramenom zglobu. Povlai rameni pojas prema naprijed i pri vrsto ksiranoj ruci podie rebra, a time proiruje grudni prostor (
pomoni inspiratorni mii!) (v. poglavlje
10.4., str. 808.).

Pokret. Articulatio interphalangea proximalis:

pregibanje neutralno-nula-100, articulatio interphalangea distalis: pregibanje neutralno-nula90. Interfalangealni zglob palca: pregibanje
neutralno-nula-80.

Klinika: Polandov simptomatski kompleks. Uroena kriva graa: jednostrana anomalija ake
(sindaktilija, simbrahidaktilija), homolateralna
aplazija m. pectoralis i fakultativna jednostranina hipoaplazija ili aplazija mamille ili mamma.

Articulationes interphalangeae manus. To su

valjkasti zglobovi u kojima se izvodi jedna skupina pokreta.
Zglobno tijelo. Valjkasto konveksno zglobno tijelo (caput sive trochlea phalangis) proksimalnoga i srednjeg lanka lei na bazi srednjega i
distalnog lanka u gotovo ravnoj zglobnoj udubini koja po sredini ima greben.
Zglobna ahura. Ojaana je ligamentima i vezivnim strukturama:



"LUJWOJ
BQBSBU
[B
LSFUBOKF

O muskulaturi dorzalne strane trupa govori

se u poglavlju 8.5.1., str. 664.

2. M. pectoralis minor (sl. 9.35., 9.36.)

P.: S tri zupca 12 cm lateralno od kotano hrskavine granice 3.5. rebra.
H.: Proc. coracoideus.


4VTUBWOB
BOBUPNJKB

Te viestruke podjele nastaju zbog viebrojnih

polazita miia. Na pozadini tijela bule dijeli
crista medialis povrine polazita m. tibialis posterior i m. exor hallucis longus.
Glenjevi. Distalni kraj je klinasto zadebljan i
ini vanjski gleanj, malleolus lateralis, s facies articularis malleoli lateralis. Lateralni se
gleanj prua nie od tibije. Skupa s malleolus
medialis tibiae nastaje glenjasta vilica, koja
obuhvaa gleanjsku kost. Na pozadini glenja
se nalazi sulcus malleolaris kao lijeb za tetive
mm. peronei. Fossa malleolaris lateralis slui
za lig. talobulare posterius kao hvatite.
Razvoj. U 7. tjednu razvoja nastaje kotana jezgra dijaze. Epiza vanjskoga glenja nastaje
u 1. godini ivota, epiza glave bule u 3. 6.
Proksimalne i distalne epizne pukotine osiciraju u 18. 21. godini ivota.
U ontogenezi se sve vie poveava razlika u debljini izmeu tibije i bule (4:1). Gubi se veza
bule sa zglobom koljena. Nosivu funkciju preuzima samo tibija.
Klinika: 1. Fraktura glenja (sl. 14.38.). Pri
izvrtanju stopala, uglavnom prema van; podjela po Weberu (A, B, C). Tip A: popreni
prijelom vanjskoga glenja ispod neozlijeene sindesmoze. Tip B: fraktura vanjskoga glenja u visini sindesmoze. Tip C: v. fraktura
bule. 2. Maisonneuveova fraktura. Posebni
oblik frakture nonoga zgloba, visoka Weberova C-fraktura ispod glave bule, membrana
interossea cruris-ruptura kao i syndesmosis
tibiobularis-ruptura prilikom frakture unutranjega glenja (klinika, pogl. 14.1.1.2.3.,
str. 1127. odnosno ruptura lig. deltoideum
unutarnji ligament). 3. Fraktura bule (=
Weber tip C, v. pogl. 14.1.1.2.3., str. 1127.).
Iznad sindesmoze s napuknuem membrana
interossea distalno od prijeloma, esto povezana s frakturom tijela tibije.




0TTB
QFEJT
LPTUJ
TUPQBMB

Stjecanjem uspravnoga hoda (bipedija) u ovjeka je iz stopala za hvatanje i penjanje nastalo stopalo za stajanje i tranje: nazadna tvorba prstiju, gubitak mogunosti opozicije palca,
poveanje noja ( 50% duljine stopala) i izgradnja uzdunoga i poprenoga svoda.
Ossa pedis, kostur stopala, dijeli se u tri dijela
(sl. 14.5., 14.6., 14.7.):
kosti noja, ossa tarsi (tarsalia)
kosti donoja, ossa metatarsi (metatarsalia) IV
kosti prstiju, ossa digitorum (phalanges).
Osim toga se kostur stopala dijeli u medijalni i
lateralni niz.
1. Medijalni (tibijalni) niz ine gleanjska
kost, talus, unasta kost, os naviculare, tri
klinaste kosti, ossa cuneiformia, kosti donoja IIII i prsti IIII.
2. Lateralni (bularni) niz ine petna kost,
calcaneus, kockasta kost, os cuboideum, ossa metatarsalia i ossa digitorum IVV.
Distalno su nizovi blizu jedan drugome. Proksimalno lee jedan preko drugoga. Zbog toga nastaju uzduni i popreni svodovi stopala.
Klinika: U klinici se stopalo dijeli u: 1. stranji dio (talus, calcaneus), 2. srednji dio (os
naviculare, os cuboideum, ossa cuneiformia),
3. prednji dio (ossa metatarsalia, phalanges).
0TTB
UBSTJ
UBSTBMJB

LPTUJ
OPyKB

Ossa tarsi su kratke kosti koje su zbog velikog optereenja snano oblikovane. Trabekule spongioze, koje se nalaze u debelom kortikalisu, pokazuju trajektorijalnu grau (sl. 14.43.). U usporedbi
s kosturom ake samo se distalno dade raspoznati popreni niz kostiju; jedna do druge se nalaze:
klinaste kosti, ossa cuneiformia i kockasta kost,
os cuboideum. Proksimalni dio noja ine samo
dvije kosti, talus i calcaneus, koje lee jedna preko druge. Samo talus ima zglobni kontakt s kosti-




.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

phalanx distalis
caput phalangis
phalanx distalis
phalanx media

phalanx proximalis
basis phalangis
caput ossis metatarsalis

phalanx proximalis

os metatarsale i
os metatarsale v

os cuneiforme mediale
os cuneiforme intermedium

os cuneiforme laterale

tuberositas ossis metatarsalis v

os naviculare

os cuboideum

tuberositas ossis navicularis

caput tali

collum tali
talus

trochlea peronealis

trochlea tali

calcaneus

processus posterior tali

4MJLB

%FTOP
TUPQBMP
QSJLB[BOP
T
EPS
[BMOF
TUSBOF
T
PTPWJOPN
FLTJKFFLTUFO[JKF

B

J
PTPWJOPN
FWFS[JKFJOWFS[JKF
C

tuber calcanei
b

ma potkoljenice, tibijom i bulom. unastoj kosti, os naviculare, koja se nalazi izmeu klinastih
kostiju i talusa, odgovara os centrale u prvobitnu
osnivanju stopala kraljenjaka.

kosti, calcaneus, unastom kosti, os naviculare i

s lig. calcaneonaviculare plantare.

1. Talus, gleanjska kost (sl. 14.5., 14.8.)

Corpus tali. Na svojoj gornjoj strani nosi hrskavicom presvuen valjak, trochlea tali. Facies superior trochleae ( glava) konveksno je savijena u
uzdunom pravcu. U poprenom proirenju malo
konkavno udubljena k lunoj brazdi, postaje sprijeda prema straga sve ua. Bone plohe od trochlea tali ( plotine valjka) slue malleolus medialis i lateralis kao zglobni oslonci. Facies malleo-

Talus prenosi teret tijela s potkoljenice na subtalarni kostur stopala.

Uzduna osovina kosti pokazuje prema distalno
i medijalno. U gornjemu nonom zglobu talus je
u vezi s tibijom i bulom, u donjemu s petnom

Od proksimalno prema distalno dijeli se u: tijelo,

corpus tali, vrat, collum tali, glavu, caput tali.


4VTUBWOB
BOBUPNJKB



phalanx distalis

phalanx media
phalanx proximalis

capita ossium metatarsalium

ossa sesamoidea
os metatarsale i

bases ossium metatarsalium

os cuneiforme laterale
os cuneiforme intermedium

tuberositas ossis metatarsalis v

os cuneiforme mediale
os naviculare (tuberositas)

os cuboideum
caput tali

tuberositas ossis cuboidei

sustentaculum tali
calcaneus
sulcus tendinis m. flexoris
hallucis longi
processus lateralis tuberis calcanei

4MJLB

%FTOP
TUPQBMP
QSJLB[

T
QMBOUBSOF
TUSBOF

tuber calcanei

laris medialis odgovara svojim obrisom leeemu

zarezu. Sprijeda je zaobljena, a straga otro zavrava. Lateralna ploha talusa, facies malleolaris lateralis, trokutasto je oblikovana. Plantarno usmjeren vrak prelazi u horizontalno postavljen processus lateralis tali. Odostraga tijelo talusa zavrava
s processus posterior tali. Medijalno od njega se
nalazi lijeb za dugi pregiba palca noge, sulcus
tendinis m. exoris hallucis longi, koji odvaja tuberculum mediale od tuberculum laterale.
Collum tali. Izmeu glave i tijela talusa suzuje
se gleanjska kost k vratu talusa, koji nije presvuen hrskavicom. Plantarno je udubljen slino lijebu, sulcus tali, i skupa sa sulcus calcanei
ini duplju noja, sinus tarsi, iza kojih se nala-

processus medialis tuberis calcanei

zi ukoso orijentirana facies articularis calcanea posterior. Konkavno je oblikovana i pripada

stranjemu dijelu donjega nonog zgloba, articulatio subtalaris (talocalcanea).
Caput tali. Nosi zglobnu plohu eliptinog oblika.
Njezina uzduna os, koja see od medijalno-dorzalno prema lateralno-plantarno iskazuje torziju
vrata talusa. Glava talusa sklapa zglob s os naviculare, facies articularis navicularis i s lig. calcaneonaviculare plantare koji je djelomono presvuen hrskavicom, facies articularis lig. calcaneonavicularis plantaris. Plantarno se hijalinom
hrskavicom presvuena zglobna povrina glave
talusa nastavlja dvjema zglobnim fasetama, facies articularis calcanea media i anterior.




.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

facies superior trochleae tali
facies malleolaris medialis tali

os naviculare
talus

os cuneiforme intermedium
os cuneiforme mediale
phalanx distalis

os metatarsale I
caput

tuberositas
phalangis
distalis

corpus

basis

calcaneus

phalanx proximalis
basis

caput
corpus

basis

tuberositas ossis metatarsalis v

sustentaculum tali

tuberositas ossis cuboidei

tuber calcanei

os sesamoideum

tuberositas ossis navicularis

4MJLB

%FTOP
TUPQBMP
QSJLB[BOP
T
NFEJKBMOF
TUSBOF
caput tali (facies articularis navicularis)
facies articularis cuboidea
facies articularis calcanea anterior
facies articularis calcanea media
sulcus tali

sulcus calcanei
facies articularis talaris ant.
facies articularis talaris media

sulcus tendinis m. flexoris hallucis longi

sustentaculum tali

facies articularis calcanea posterior

facies articularis talaris post.

processus posterior tali
processus lateralis tali

corpus calcanei

4MJLB

B
%FTOB
QFUOB
LPTU
QSJLB[BOB
PEP[HP
C
EFTOB
HMFyBOKTLB
LPTU
QSJLB[BOB
PEP[EP

Razvoj. Okotavanje u talusu zapoinje u 28.

32. tjednu razvoja s 1 ili 2 kotane jezgre. Kao
apozni dodatak moe se razviti tuberculum laterale od proc. posterior tali. Ako izostane kotano stapanje s corpus tali, nastaje samostalan
kotani element (u 6%), os trigonum.
2. Calcaneus, petna kost (sl. 14.5. 14.8.)
Calcaneus je najvea stopalna kost.
Graa. Uzduna os calcaneusa see od straga-medijalno prema naprijed-lateralno. Pri uspravnom
dranju tijela samo petna kvrga, tuber calcanei,

koja se nalazi plantarno, dotie tlo. Distalni odsjeak je udaljen 21 mm od podloge. Hrapavi stranji
dio tuber calcanei slui Ahilovoj tetivi, tendo calcaneus, kao hvatite. Na plantarnoj strani tubera su
za processus lateralis i medialis tuberis calcanei
privreni brojni plantarni miii stopala i plantarni ligamenti. U prednjemu plantarnom podruju
calcaneusa polazi lig. calcaneonaviculare plantare,
od tuberculum calcanei. Distalna povrina nosi kao
sedlo iskrivljenu facies articularis cuboidea. Na
dorzalnoj se strani nalaze korespondirajue zglobne povrine za artikulaciju s talusom. Straga se u
srednjemu odsjeku uzdie facies articularis talaris


4VTUBWOB
BOBUPNJKB

posterior, a naprijed facies articularis talaris media i anterior. Izmeu zglobnih povrina nalazi se
sulcus calcanei, koji stvara dno sinus tarsi i posjeduje brojne otvore za krvne ile. Srednja se zglobna povrina nalazi na sustentaculum tali, kotanoj
izboini slinoj stupu podupirau, ispod koje prolazi tetiva m. exor hallucis longus. Na lateralnoj
povrini calcaneusa istie se trochlea bularis (peronealis), hipomohlion tetivi m. peroneus longus.
Razvoj. Hrskavina petna kost dobiva u 20.
24. tjednu razvoja kotane jezgre, koje izgrauju
najvei dio calcaneusa. Hvatite Ahilove tetive
se okotava apozerno u 9. 11. godini ivota.
Stapa se s preostalom kosti u 14. godini ivota.
Klinika: 1. Gornji petni kljun (= kljun calcaneusa). Suvina kost u hvatinom podruju Ahilove tetive. 2. Donji petni kljun. Jednostrana ili obostrana trnasto izvuena kost na
donjoj strani od tuber calcanei uz utvrdu preoptereenih vlakana tetiva i aponeuroza. Razlog tarzalgije (petna bol). 3. Fraktura petne
kosti. Aksijalni zbijajui prijelom ili kotana
kidajua fraktura hvatita Ahilove tetive na
tuber calcanei (podjela po Vidalu IIII). 4.
Haglundova peta: razvojem prouzroena varijanta oblika jako presvoene apoze tuber
calcanei ( Haglundova eksostoza).
3. Os naviculare, unasta kost (sl. 14.5. 14.7.)
Graa. Nalazi se na medijalnom rubu stopala
izmeu glave talusa i tri klinaste kosti. Proksimalna zglobna povrina je dio donjega nonog
zgloba. Na distalnoj strani se nalaze tri razliito velike zglobne fasete za ossa cuneiformia. Na
medijalnom rubu pojavljuje se tupa, plantarno
usmjerena kvrga, tuberositas ossis navicularis.
Razvoj. Osikacija zapoinje u 4. godini ivota.
Ako izostane kotano stapanje s ostalim dijelom
kostura, nastaje os tibiale externum.
4. Ossa cuneiformia, klinaste kosti (sl. 14.5.14.7.)
Graa. Imaju klinasti oblik ( ime!). Baza os
cuneiforme mediale usmjerena je prema plantar-



no, od ossa cuneiformia intermedium i laterale

prema dorzalno. Takav raspored pojaava popreni svod stopala. Proksimalno klinaste kosti
artikuliraju s os naviculare, distalno s ossa metatarsalia IIII. Lateralna klinasta kost jednom
zglobnom povrinom takoer dotie srednji odsjeak medijalne strane os cuboideum. Meu
klinastim kostima jednako tako postoje korespondirajue zglobne povrine. Dodatno os cuneiforme laterale dotie bazu os metatarsale IV.
Razvoj. Kotane jezgre u os cuneiforme laterale
u 1. godini ivota, u os cuneiforme mediale u 3., u
os cuneiforme intermedium u 4. godini ivota.
Klinika: Dorzalna stopalna kvrga. Ispupenje
na gornjoj strani stopala izmeu os cuneiforme
mediale i os metatarsale I ili izmeu os naviculare i os cuneiforme mediale. Podizanje rubnih
nabora dorzalnih zglobnih faseta pogrenim optereenjem pri pes cavus i ravnim stopalima.
5. Os cuboideum, kockasta kost (sl. 14.5., 14.6.)
Graa. Kost se nalazi u lateralnom stopalnom nizu. Lateralna strana kosti je kraa od medijalne.
Proksimalno se nalazi zglobna povrina oblika
sedla za calcaneus. Distalno se nalaze dvije fasete za ossa metatarsalia IV. i V. Medijalna strana
nosi zglobnu povrinu za os cuneiforme laterale,
ponekad i za os naviculare. Na vanjskoj povrini
poinje sulcus tendinis musculi peronei (bularis)
longi, koji se produuje na plantarnu stranu kosti.
Tuberositas ossis cuboidei slui dugoj tetivi peroneusa (bularisa) kao toka preusmjeravanja.
Razvoj. U 40. tjednu razvoja nastaje centar osikacije, koji slui kao znak zrelosti u novoroenadi.
Varijijacije. Uz sedam pravilnih kostiju noja
( kanonski dijelovi kostura) pojavljuju se dodatne kosti. Radiolozi ih poznaju i tako mogu
iskljuiti frakturne raspore:
os trigonum, na stranjemu rubu talusa (13%)
os tibiale externum (10%), nalazi se uz tuberositas ossis navicularis
os sustentaculi (1,5%)



calcaneus secundarius (4,5%)

os peroneum (10%)
os cuboideum secundarium (1%).
6. Ossa metatarsalia, kosti donoja
(sl. 14.5. 14.7.).
Na pet kostiju donoja razlikujemo: tijelo corpus, bazu basis, glavu caput.
Corpus. Tijelo je u plantarnom pravcu konkavno savijeno. Os metatarsale I. je najjaa, ali i najkraa kost. Najdua je os metatarsale II. Snanija je k tomu os metatarsale V.
Basis. Proksimalne zglobne povrine klinasto
oblikovanih baza (iznimka: os metatarsale V.)
artikuliraju s ossa cuneiformia i s os cuboideum
( Lisfrancova zglobna linija). Meusobno su
kosti donoja II.V. u zglobnom kontaktu (articulationes intermetatarsales).
Baza od os metatarsale I. nosi plantarno-lateralno tuberositas ossis metatarsalis I. za hvatite m. peroneus (bularis) longus. Tuberositas ossis metatarsalis V. na lateralnoj strani
baze slui m. peroneus (bularis) brevis kao
hvatite. Moe se dobro opipati na bonom
rubu stopala (sl. 14.74., 14.75., str. 1185.).
Tijelo kostiju donoja ima trokutasti presjek.
Osim toga, srednji su odsjeci torkvirani (uzduno zavrnuti). Torzija je najizraenija na os
metatarsale I., u koje je proksimalni dio zavrnut prema unutra, distalni prema van. Kosti donoja su jako optereene savijanjem.
Caput. Sa strana splotene glave nose konveksne
zglobne povrine, koje su plantarno vie proirene
nego dorzalno. Bono od zglobnih povrina nalaze se kvrice za uvrenje struktura ahurnh ligamenata. Kod os metatarsale I. plantarna zglobna povrina zavrava s dva lijeba, u kojima se
kliu ossa sesamoidea, koja konstantno postoje
u metatarzofalangealnom zglobu nonog palca.
U 10 13% postoji lateralna sezamoidna
kost na os metatarsale V.
Razvoj. Perihondralna maneta kosti dijaza ossa
metatarsalia nastaje u 12. tjednu razvoja. Epizne
jezgre u glavama ossa metatarsalia I.V. nastaju u


.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

3. i 4. godini ivota. Baze tih kostiju nemaju epizne jezgre, no ipak nastaje u 3. odnosno 4. godini
ivota jedna bazalna epizna jezgra.
Klinika: 1. Stres fraktura (Mar sindrom).
Stresni lom jedne ili vie kostiju donoja preoptereenjem. 2. Hallux valgus. Deformitet
optereenjem s lateralnim prelamanjem nonog palca u metatarzofalangealnom zglobu.
7. Ossa digitorum pedis (phalanges), lanci
prstiju (sl. 14.5. 14.7.)
Graa. Kotana graa nonih prstiju jednaka je prstima ake. Razlikujemo osnovni lanak, srednji i
krajnji lanak, phalanx proximalis, media i distalis.
Palac uvijek ima samo dva lanka, 5. prst u 25%
sluajeva. Falange su kratke cjavaste kosti.
Svaki lanak prsta pokazuje basis, corpus i caput. Na krajnjemu lanku nalazi se distalno-plantarno tuberositas phalangis distalis za privrenje vezivnog tkiva vraka prstiju. Glave falangi
nose valjkaste zglobne povrine (trochlea).
Razvoj. Okotavanje dijaza proksimalnog
lanka u 12. 24. tjednu razvoja, srednjeg lanka od 24. do 40. i krajnjeg lanka u 36. tjednu razvoja. Epizne jezgre svih falangi u bazi nastaju
u 2. 5. godini ivota.


4ZTUFNB
BSUJDVMBSF
KVODUVSBF


[OBOPTU
P
[HMPCPWJNB

Nastavni ciljevi: zglobno tijelo, zglobna ahura, zglobni ligamenti, zglobna mehanika

"SUJDVMBUJP
DPYBF
DPYPGFNPSBMJT


[HMPC
LVLB

Zglob kuka je poseban kuglasti zglob (articulatio cotylica ili enarthrosis) s 3 glavne osi kretanja.
Zglobno tijelo. Zglobna su tijela glava femura,
caput femoris, i aica zdjeline kosti, acetabulum, s facies lunata C-oblika (sl. 14.9., 14.10.).
Facies lunata je najira kod krova aice. Pri


4VTUBWOB
BOBUPNJKB




"SUJDVMBUJPOFT
QFEJT


[HMPCPWJ
TUPQBMB

Stopalo (sl. 14.33., 14.34., 14.36., 14.37.), kao
organ za oslonac, ima zadau prijenosa tjelesne
teine i omoguuje kretanje. Prema potkoljenici je stopalo postavljeno pravokutno. U prijelaznom se podruju nalaze oba nona zgloba. Oni
omoguuju obilne kretnje, koje skupa s krutim
zglobnim vodom preostalog stopala omoguuju
optimalno prilagoivanje tlu kao podlozi. Osim
toga, nastaje uzduni i popreni svod, koji pri
optereenjima gibljivo nose teinu tijela.
Tijekom kretanja dolazi pri stajanju na prstima do izvrnua prednjega dijela stopala prema
njegovu stranjemu dijelu (sl. 14.32.). Prsti i
glave metatarzalnih kostiju su pri pronaciji pritisnuti na tlo. Calcaneus je kontrakcijom miia lista supiniran. Time je stopalo optimalno
stabilizirano.

  
    



 


 

4MJLB

4UBKBOKF
OB
QSTUJNB
T
KBTOJN
J[WSOVFN

QSFEOKFH
EJKFMB
TUPQBMB
V
TNJTMV
QSPOBDJKF

1. "SUJDVMBUJP
UBMPDSVSBMJT
HPSOKJ
OPyOJ
[HMPC

TM



Nastavni ciljevi: zglobno tijelo, zglobna ahura, ligamenti, mehanika

Gornji i donji noni zglob su bitni za kretanje,
a sastavljeni od kostiju, ligamenata i miia.




 
 


  

 



articulatio talocalcaneonavicularis

  


 


   
  





 

 








 




 

articulatio
subtalaris

  

  
 
  
 
 

 

 


 




 
 




  




 

 

 





 

 

 
  





4MJLB

4BHJUBMOJ
QSFTKFL
LSP[
EFTOP
TUPQBMP
V
WJTJOJ
OPyOPH
QBMDB




 

 





.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

membrana interossea cruris

tibia

fibula

articulatio talocruralis

syndesmosis tibiofibularis

lig. deltoideum

articulatio subtalaris

talus
tuberositas ossis navicularis

calcaneus
lig. talocalcaneum interosseum

lig. bifurcatum

articulatio talocalcaneonavicularis
articulatio cuneonavicularis
os cuneiforme mediale

lig. calcaneonaviculare
lig. calcaneocuboideum

ligg. intercuneiformia interossea

articulationes
tarsometatarsales

articulatio calcaneocuboidea
os cuboideum

os metatarsale I

tuberositas ossis metatarsalis V

os metatarsale V
ligg. metatarsalia interossea

4MJLB

-JHBNFOUJ
J
[HMPCPWJ
EFTOPHB
TUPQBMB
QSJLB[BOJ
T
EPS[BMOF
J
MBUFSBMOF
TUSBOF
QPWSuJOTLJ
EJKFMPWJ

TV
VLMPOKFOJ
DSOF
TUSFMJDF
V[
NFEJKBMOJ
J
MBUFSBMOJ
SVC
TUPQBMB
QPLB[VKV
QSJMB[
$IPQBSUPWJN
PSJKFOUBDJKB
UVCF
SPTJUBT
PTTJT
OBWJDVMBSJT

J
-JTGSBODPWJN
PSJKFOUBDJKB
UVCFSPTJUBT
PTTJT
NFUBUBSTBMJT
7

[HMPCOJN
MJOJKBNB

Graa. Uzglobljuju se, facies articularis inferior

tibije i glava kolotura trochleae tali, facies superior. Obraze kolotura talusa obuhvaaju medijalno i
lateralno obrazi glenja. Facies articularis malleoli medialis tibije artikulira s facies malleolaris medialis talusa. Na unutarnjoj se strani bularnoga
glenja nalazi facies articularis malleoli lateralis.
Ona se nalazi u zglobnom kontaktu s facies malleolaris lateralis talusa.

 




"
$!

!"








































!#


!
%!


#! 





















!# 

















































Syndesmosis tibiobularis (sl. 14.31.) s lig. tibiobulare anterius i posterius kao i medijalni i lateralni
ligamentni sustavi, koji pojaavaju ahuru, osiguravaju zglob. Neki od tih seu preko zglobnih pukotina donjega nonog zgloba te osiguravaju i njega.











4MJLB

.KFSF
LSFUOKF
V
HPSOKFNV
OPyOPN
[HMP
CV
B

J
V
EPOKFNV
OPyOPN
[HMPCV
C

Lig. deltoideum. Lepezasto poredani dijelovi od

lig. collaterale mediale (lig. deltoideum) s povrinskim dugim i kratkim dubokim vlaknima seu
izmeu malleolus medialis, talusa, kalkaneusa i os
naviculare: pars tibiocalcanea, pars tibionavicularis, pars tibiotalaris anterior i posterior (sl. 14.36.).
Lateralne ligamentne strukture seu od malleolus lateralis do talusa i kalkaneusa. Priblino
horizontalno see, esto dvostruko osnovan lig.


4VTUBWOB
BOBUPNJKB



tibia

pars tibiotalaris ant.

lig. deltoideum

pars tibionavicularis
talus

ligg. tarsi dorsalia

pars tibiotalaris post.

pars tibiocalcanearis

os cuneiforme mediale

lig.
deltoideium

talus

lig. tarsometatarsale dorsale

[lig. talocalcaneum post.]

lig. talocalcaneum mediale

calcaneus

lig. calcaneonaviculare plantare

tendo m. peronei longi

lig. plantare longum

lig. calcaneocuboideum plantare

4MJLB

-JHBNFOUJ
EFTOPHB
TUPQBMB
QSJLB[BOJ
T
NFEJKBOF
TUSBOF


 







 



 


 



 


  

 


















 




 





 











 




 
 



4MJLB

-JHBNFOUJ
EFTOPHB
TUPQBMB
QSJLB[BOJ
T
MBUFSBMOF
TUSBOF




.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

talobulare anterius od prednjega ruba lateralnoga glenja prema collum tali. Od velike je vanosti za stabilizaciju gornjega nonog zgloba.
Snani lig. talobulare posterius polazi s unutranje strane od malleolus lateralis i inserira na processus posterior tali. Lig. calcaneobulare takoer
polazi s prednjega ruba bonoga glenja i see ukoso natrag prema lateralnoj povrini calcaneusa, prekriven ovojnicama tetiva mm. peronei (sl. 14.37.).
Prednja vlakna medijalnih i lateralnih postraninih ligamenata osiguravaju gornji noni zglob pri
plantarnoj eksiji, dok su stranja vlakna nategnuta pri dorzalnoj ekstenziji. Srednja vlakna (lig. calcaneobulare i pars tibiocalcanea od lig. deltoideum) sprjeavaju prelamanja stopala prema medijalno (varizacija), odnosno lateralno (valgizacija).
Zglobna ahura. Privrena je za rubove povrina presvuenih hrskavicom. Glenjevi su goli.
Sprijeda i straga je tanka i zbog toga lake ranjiva. Sprijeda je srasla s ovojnicama tetiva mm.
extensores digitorum et hallucis. Time se sprjeava ukljetenje pri dorzalnoj ekstenziji.
Mehanika. Articulatio talocruralis je po obliku
zglobnih tijela kutni zglob sa sigurnim kotanim i
ligamentnim vodom. Stopalo se dade prema potkoljenici dorzalno ekstendirati za 20 30 i plantarno ektirati za 40 50 (sl. 14.35.). Pri dorzalnoj
se ekstenziji glenjasta vilica iri trohleom, koja se
proiruje prema natrag. To odgovara postavljanju
pete pri fazama hoda. Stopalo je tvrdo uvreno.

Pri pomicanju u plantarnu eksiju vod je labaviji.

Facies superior trochlea tali je sprijeda ua. Zbog
toga su bona pomicanja i okretaji talusa mogui
kao prilagoivanje tlu. Osovina kretanja gornjega
nonoga zgloba lei transverzalno. Prema osovini
tibije je za 82 lateralno nagnuta (sl. 14.5.).
Klinika: 1. Distorzija (uganue, istegnue, izvrtanje). Nepotpuna puknua vlakana ligamenata s oticanjem, hematomom, gubitak funkcije
indirektnim utjecajem sile. 2. Ruptura ligamenta. Kompletno puknue vlakana indirektnom
silom. 3. Fraktura glenja (= fraktura nonoga
zgloba; sl. 14.38.). Najea fraktura donjega
ekstremiteta. Jednostrani (najee vanjski gleanj) ili obostrani (bimaleolarni) prijelom kosti indirektnim utjecajem sile (prijelom stopala
u smislu inverzije-adukcije ili everzije-abdukcije). Podjela po Weberu: tip A, fraktura bule
distalno od intaktne sindesmoze, tip B, fraktura
u visini sindesmoze, tip C, fraktura proksimalno od sindesmoze s rupturom ligamenta; posebni oblik Weberove C-frakture je Maisonneuveova fraktura (visoka fraktura bule s pukotinom
membrana interossea cruris i pukotinom syndesmosis tibiobularis, kao i istodobne frakture
unutarnjega glenja odnosno rupture lig. deltoideum). 4. Kidanje sindesmoze. Prekid ligamenata sindesmoze pri frakturi bule proksimalno
(tip Weber C) ili u visini pukotine sindesmoze
(tip Weber B) indirektnim utjecajem sile.

membrana
interossea
lig. tibiofibulare
posterius
lig. deltoideum
lig. talofibulare
posterius
lig. calcaneofibulare
normalno
everzijska fraktura inverzijska fraktura
B

4MJLB

B
-JHBNFOUJ
OPyOJI
[HMPCPWB
J
OKJIPWB

VMPHB
QSJ
GSBLUVSBNB
HMFyOKB
C
GSBLUVSF
HMFyOKB
J
QP
EKFMB
QP
8
8
8FCFSV

tip A

C

tip B

tip C


4VTUBWOB
BOBUPNJKB


"SUJDVMBUJP
TVCUBMBSJT
UBMPDBMDBOFB

FU
BSUJDVMBUJP
UBMPDBMDBOFPOBWJDVMBSJT


EPOKJ
OPyOJ
[HMPC
TM



Nastavni ciljevi: articulatio subtalaris, articulatio talocalcaneonavicularis, lig. calcaneonaviculare plantare, sinus tarsi, mehanika
Donji noni zglob ine tri zasebna zgloba:
1. articulatio subtalaris,
2. articulatio talocalcaneonavicularis.
Funkcionalno oba zgloba stvaraju cjelinu. Talus
se moe okretati oko kose osovine prema calcaneusu i os naviculare (sl. 14.5.). Ta osovina ulazi
lateralno i plantarno u tuber calcanei i izlazi medijalno i dorzalno iz vrata talusa.
Articulatio subtalaris. U stranjemu dijelu, articulatio subtalaris, uzglobljuju se konkavni facies
articularis calcanea posterior talusa i konveksni
facies articularis talaris posterior calcaneusa. Za
rubove zglobnih povrina privrena je tanka ahura pojaana s lig. talocalcaneum laterale, lig.
talocalcaneum mediale, lig. talocalcaneum posterius, pars tibiocalcanea lig. deltoidei (sl. 14.36.).
Articulatio talocalcaneonavicularis. U prednjoj komori artikuliraju talus, calcaneus, os naviculare i brocartilago navicularis s lig. calcaneonaviculare plantare. Kosa, priblino kuglasta
zglobna povrina glave talusa, facies articularis
navicularis, dotie ovalnu zglobnu povrinu os
naviculare i lig. calcaneonaviculare plantare. Facies articularis calcanea anterior i posterior na
plantarnoj strani talusa artikuliraju s facies articulares talares anterior i posterior na sustentaculum tali kalkaneusa. Na dorzalnoj strani pojaava iroki lig. talonaviculare dorsale ahuru prednjega dijela donjega nonoga zgloba. Medijalno i
dorzalno see pars tibionavicularis lig. deltoidei
(sl. 14.36.). Lig. calcaneonaviculare mediale (
lig. neglectum), koji polazi sa sustentaculum tali
i lig. calcaneonaviculare kao dio lig. bifurcatum,
osiguravaju i vode glavu talusa zajedno s os naviculare u osteoligamentarnoj petlji.



Lig. calcaneonaviculare plantare. Ligament

ispunjava prazninu izmeu calcaneusa i os naviculare (sl. 14.36., 14.40.). Na kontaktnoj zoni
s glavom talusa u ligament je ugraena brozna
hrskavica, brocartilago navicularis. Ligament
podupire uzduni svod stopala. Nema nosivu
ulogu za talus, kako se po imenu da naslutiti.
Sinus tarsi. Prednji i stranji dio donjega nonog zgloba dijeli duplja noja, sinus tarsi (sl.
14.34., 14.37.). U tome, od lateralno prema medijalno suzujuem prostoru, nalazi se vei broj
vlakana ligamenata:
Lig. talocalcaneum interosseum, dio vlakana
polazi lateralno od calcaneusa i see prema
vratu talusa.
Retinaculum mm. extensorum inferius, prekriva lig. talocalcaneum interosseum skupa s
m. extensor digitorum brevis.
Lig. canalis tarsi. U uemu dijelu duplje noja
lee medijalni dijelovi od lig. talocalcaneum
interosseum, koje nazivamo lig. canalis tarsi.
Funkcija. Donji noni zglob je obrtno kuglasti zglob. U njemu se stranji dio stopala moe
okrenuti prema unutra za 35 60 inverzija.
No vanjski okretaj ( everzija) iznosi samo oko
15 30. Inverzija subtalarne stopalne ploe
kombinirana je s adukcijskom kretnjom, everzija s abdukcijom kretnjom. Budui da os kretnje
zgloba prolazi kroz sredinu sinus tarsi, lateralna meukotana vlakna ligamenata ograniavaju
inverziju i medijalnu everziju.
Klinika: Sindrom sinus tarsi. Poslije prijeloma stopala (inverzijska trauma), artroza u
oba skona zgloba, pogrene tvorbe stopala
ili promjene svodova stopala, nastajui bolovi i oticanja u podruju duplje noja s osjeajem nestabilnosti.
3. ZHMPCPWJ
J[NFV
QSFPTUBMJI
LPTUJKV
OPyKB
Nastavni ciljevi: articulatio calcaneocuboidea,
Chopartov zglob, articulationes intercuneiformes, articulatio cuneocuboidea: graa, funkcija




.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

Articulatio calcaneocuboidea, zglob petne i

kockaste kosti (sl. 14.34.)
Articulatio tarsi transversa (Chopartov zglob).
Povrine calcaneusa i os cuboideum, okrenute
jedna prema drugoj, sedlaste su. Skupa s articulatio talonavicularis donjega nonog zgloba ine
articulatio tarsi transversa.
Zglobna ahura, ligamenti. ahura prati rubove zglobnih povrina. Dorzalno, lateralno i plantarno je pojaana ligamentima:

Lig. calcaneocuboideum, koji see dorzalno,

dio je od lig. bifurcatum. Bono od njega nalazi se lig. calcaneocuboideum dorsale.
Na lateralnomu rubu stopala prelazi lig. calcaneocuboideum laterale preko kalkaneokuboidnoga zgloba.
Kao kratki udio lig. plantare longum je lig.
calcaneocuboideum plantare lepezasto privren za ahuru (sl. 14.39., 14.40.).
Funkcija: U articulatio calcaneocuboidea dolazi
do okretajnih kretnji, neznatno i do plantarne eksije i dorzalne ekstenzije prednjeg dijela stopala.












 











lig. plantare longum














 



 
 



 





 
















 







 
 
 







 




 

   




 




4MJLB

1PWSuJOTLJ
MJHBNFOUJ
OB
QMBOUB
QFEJT
PWPKOJDB
UFUJWF
N
QFSPOFVT
MPOHVT
KF
VLMPOKFO
TLVQB
T

WMBLOJNB
TUSBUVN
TVQFSDJBMF
MJH
QMBOUBSF
MPOHVN


4VTUBWOB
BOBUPNJKB



 
   
  


  
  

 
  

 

   

  
 

 

 
   

  
  


    
 
  
 
 
   

   
   
 
  


 
   


  
 
  


  

 

 


 

 



 
   

 





 

  
 
  





  

 
  
 

 
  
 

 
  
 

4MJLB

%VCPLJ
MJHBNFOUJ
QMBOUBF
QFEJT
J
PNPUBJ
UFUJWB

Articulatio cuneonavicularis, zglob klinaste

i unaste kosti, articulationes intercuneiformes, meuklinasti zglobovi, articulatio cuneocuboidea, zglob klinaste i kockaste kosti
(sl. 14.33. 14.40.)
Zglobne veze kostiju distalnog noja su amartroze, osigurane s ligg. tarsi dorsalia, plantaria i interossea.

Funkcija: Zbroj malih kretnji u pojedinanim

zglobovima omoguuje prilagoivanje stopala
tlu. Podupiru popreni svod. Osim toga su skupa
s kretnjama u Chopartovu zglobu i u articulationes tarsometatarsales mogue okretajne kretnje
prednjeg dijela stopala prema njegovu stranjemu dijelu (sl. 14.32.). To izvrtanje prednjeg
dijela stopala iznosi u smislu pronacije oko 15,
u smislu supinacije oko 35. Zglobne upljine
distalnih zglobova noja komuniciraju s articulationes tarsometatarsales I. i II. i intermetatarsales I. i II.




"SUJDVMBUJPOFT
UBSTPNFUBUBSTBMFT


[HMPCPWJ
OPyKB
J
EPOPyKB
TM



Nastavni ciljevi: articulationes tarsometatarsales, Lisfrancova zglobna linija, articulationes intermetatarsales, lig. plantare longum,
uzduni i popreni svodovi stopala
Zglobovi noja, donoja i meuzglobovi noja su utegnuti zglobovi (amartroze).
Korespondirajue zglobna tijela ine proksimalno os cuboideum kao i ossa cuneiformia i distalno baze od ossa metatarsalia. Osnovane su tri
podijeljene zglobne upljine:
u prvoj artikuliraju os cuneiforme mediale i
os metatarsale I.
u drugome tarzometatarzalnomu zglobu su u
kontaktu os cuneiforme intermedium i laterale s 2. i 3. kosti donoja
os cuboideum i baze 4. i 5. kosti donoja ine
treu zglobnu upljinu.
Lisfrancova zglobna linija. Ti zglobovi zajedno ine Lisfrancovu zglobnu liniju. Zbog razliite veliine i poloaja kostiju donoja viestruko
je prelomljena. Poloaj joj se dade jasno utvrditi
po opipljivoj tuberositas ossis metatarsalis V.
No zglobovi, koji su amartroze, doputaju
kretnje u maloj mjeri: plantarna eksija i dorzalna ekstenzija distalnih dijelova stopala te sudjelovanje pri izvrtanju prednjega dijela stopala. Te
kretnje osiguravaju dorzalni, plantarni i meukotani tarzometatarzalni ligamenti (sl. 14.34.,
14.36., 14.37., 14.40.).


.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

proksimalnih dijelova kostiju donoja: plantarno prelazi lig. plantare longum preko zglobova noja i donoja (sl. 14.36., 14.39.). Polazi s
donje povrine tuber calcanei i hvata se s dubokim vlaknima za tuberositas ossis cuboidei (lig.
calcaneocuboideum plantare). Povrinska, dua
vlakna prelaze preko ovojnice tetive m. peroneus longus. Rascijepljeni poput lepeze veu se za
baze ossa metatarsalia II.V.
Funkcija. Lig. plantare longum mjerodavno sudjeluje u odravanju uzdunoga svoda
stopala.

"SUJDVMBUJPOFT
NFUBUBSTPQIBMBOHFBF

Nastavni ciljevi: graa i funkcija articulationes metatarsophalangeae
Glave kostiju donoja artikuliraju s bazama
proksimalnih falangi prstiju. Plantarno se metatarzalne glave kliu po brozno-hrskavinim
ploama (plantarne ploe).
Zglobnu ahuru pojaavaju dorzalna aponeuroza i ligg. collateralia:
Ligg. plantaria. Plantarno dodatno pojaavaju zglobnu ahuru ligg. plantaria.
Lig. metatarsale transversum profundum.
Izmeu plantarnih oslonaca metatarzofalangealnih zglobova prstiju prolazi lig. metatarsale transversum profundum. Uvruje metatarzofalangealne odsjeke zgloba i pomae
svojim pritezanjem odravanju poprenog
svoda stopala.

Funkcija: Kutne kretnje. Prsti se mogu aktivno saviti za 30 40 i ispruiti za 50 60. Bone kret
"SUJDVMBUJPOFT
JOUFSNFUBUBSTBMFT
[HMPCPWJ
nje su mogue samo u maloj mjeri. Noni palac se
J[NFV
LPTUJKV
EPOPyKB
TM


moe saviti za 40 45 i ispruiti za 60 70.

Zglobne se povrine nalaze na bazama metatarzalnih kostiju II.V., koje su okrenute jedna prema drugoj.
Lig. plantare longum. Kruti ligamenti seu prema dorzalno, plantarno i meukotano izmeu


"SUJDVMBUJPOFT
JOUFSQIBMBOHFBF
QFEJT


TSFEOKJ
J
LSBKOKJ
[HMPCPWJ
QSTUJKV

Nastavni ciljevi: graa i funkcija articulationes interphalangeae pedis


4VTUBWOB
BOBUPNJKB

Tu artikuliraju zglobne povrine proksimalnih

i srednjih glava falangi, savijene poput kolotura, s bazama srednjih i krajnjih falangi. Zglobne
ahure pojaava, kao i u metatarzofalangealnih
zglobova, dorzalna aponeuroza i postranini ligamenti. Fibrozno-hrskavine plantarne ploe
plantarno ine potporu zgloba.
Funkcija: Zglobovi prstiju su kutni zglobovi.
U srednjemu zglobu su najee mogue samo
plantarne eksije za 35. U krajnjim zglobovima se moe savijati do 60 i ispruati do 30.
Savijanje nonoga palca je u interfalangealnom
zglobu mogue za 70 80.
0QB
BOBUPNTLB
QSPNBUSBOKB
TUPQBMB
Nastavni ciljevi: rendgenska anatomija, statika i mehanika stopala, svodovi stopala
1. Rendgenska anatomija stopala (sl. 14.43.).
Oblik i struktura kostiju i zglobova najbolje se moe
identicirati u snimkama s bonim pravcem zraka.

Noni zglobovi moraju biti slikani u sagitalnom i

u bonom pravcu zraka!
Na a-p.-slikama ima se osobito dobar pregled preko glenjaste vilice i trochleae tali. Subtalarno se
podruje donoja zbog preklapanja projekcija kostiju ne moe ocijeniti.
Boni pravac zraka jasnije razluuje zglobna podruja gornjega i donjeg nonoga zgloba. Osim
toga, moe se pratiti tok trabekula spongioze, prije svega distalne tibije, talusa i calcaneusa.

2. Statika i mehanika stopala. Pri uspravnom se

poloaju dio tjelesne teine u gornjemu nonom
zglobu prenosi na prednji i stranji dio stopala.
Centar teita tijela nalazi se na potpornoj povrini distalno od popreno prolazee osi gornjega
nonog zgloba. Ta povrina je najvea i najpogodnija za odravanje ravnotee, kad medijalni rubovi
stopala ine prema naprijed otvoreni kut od 30.
Tjelesna teina se prenosi putem tuber calcanei na
petnu podlogu i na prednji dio stopala putem glavica kostiju donoja. Masno tkivo stopala je strukturirano u smislu sustava komora i ublaava pritisak
optereenjem i djeluje poput prigunika udara.



3. Svodovi stopala
Kotani dijelovi stopala i njihova pritezanja
vezivnim tkivom izgraeni su u obliku uzdunoga i kraega, poprenog svoda.
To naelo funkcije slijedi pretvorbu stopala za
hvatanje u antropomorfnih ivotinja k stopalu za
stajanje i hodanje u ovjeka. Calcaneus se uspravio tako da talus iznad petne kosti prosljeuje
raspodjelu tereta poput kotanog meniskusa prema kraoj stranjoj i duoj prednjoj poluzi (sl.
14.33.). Tome su prilagoene trabekule spongioze u kostima stopala.
Uzduni svod je na medijalnoj strani vii nego na lateralnoj. Medijalno svod see od tuber calcanei preko talusa, os naviculare, ossa
cuneiformia prema glavama kostiju donoja
I.III. (sl. 14.7.). Lateralni svodni luk see
preko tuber calcanei prema os cuboideum i
prema glavama kostiju donoja IV., V. Uzduni svod osiguravaju m. tibialis posterior,
kratki miii tabana kao i plantarni ligamenti stopala (lig. calcaneonaviculare plantare,
lig. plantare longum) i plantarna aponeuroza.
Popreni svod uvjetovan je poloajem calcaneusa, talusa i os naviculare kao i ossa cuneiformia i os cuboideum (sl. 14.41.). Uvrenje
poprenog svoda ostvareno je ligamentima, miiima i tetivama. Vlakna tetive m. tibialis posterior, koja se veu za srednju i bonu klinastu
kost, i tetiva m. peroneus longus, koja see ukoso od os cuboideum prema bazi os metatarsale
I., osobito slue odravanju poprenog svoda.
Visina svodova stopala je ovisna o poloaju i
dranju stopala (sl. 14.42.). Pri pes varus je uzduni svod vii, u valgus-poloaju nii. Osim
toga, postoji ovisnost o optereenju. Tendenciju izravnanja svoda optereenjem tjelesnom
teinom sprjeavaju pritezanja plantarnih ligamenata i miia. Djeluju kao remenske veze s mehaniki povoljnim efektom smanjenja
optereenja savijanjem kostiju donoja. Poradi preoptereenja moe doi do insucijencije




.FNCSVN
JOGFSJVT
OPHB
EPOKJ
VE

ossa cuneiformia

os cuboideum

m. tibialis posterior
a

m. peroneus longus

4MJLB

1PQSFOJ
TWPE
TUPQBMB
B
VWSuFOKF

TWPEB
QSFEOKFHB
EJKFMB
TUPQBMB
UFUJWBNB
N
UJCJBMJT

QPTUFSJPS
J
N
QFSPOFVT
MPOHVT
C
WSMP
NBMFO
QP
QSFOJ
TWPE
TUPQBMB
V
QPESVKV
HMBWB
LPTUJKV
EPOPy
KB
QP
5
W
-BO[V
8
8BDITNVUIV

4MJLB

0UJTDJ
TUPQBMB
OPSNBMOP
TUPQBMP
T
WS
MP
WJTPLJN
TWPEPN
B

WJTPLJN
TWPEPN
C

OJTLJN

TWPEPN
D

QMPTOBUP
TUPQBMP
E

muskularnih pritezanja plante pedis. Optereenje savijanjem postaje ekscentrino. Kosti

donoja reagiraju pregradnjom kotanog materijala. Neprilagoeno moe doi do fraktura
kostiju donoja ( mar-fraktura).
Klinika: 1. Rascijepljeno stopalo. Uroena pogrena tvorba (minusvarijanta). Procjep izmeu
2. i 3. kosti donoja ( rakova klijeta), 3. prst
nedostaje. Artikulacija izmeu 1. i 2. kosti donoja s palcem odnosno 3. i 4. kost donoja s
4. prstom. 2. Pes valgus. Stopalo se stavlja na
unutranji rub. 3. Pes planus (= platfus), pes planovalgus. Izravnanje kostura stopala i uspravljanje talusa s plantarnim padom calcaneusa. 4. Pes
transversoplanus. Najei deformitet stopala
optereenjem. Izravnanje poprenog svoda, irenje prednjeg dijela stopala zbog divergiranja
metatarzalnih kostiju. 5. Pes adductus. Prednji
se dio stopala nalazi u adukciji (metatarsus varus), stranji dio stopala se nalazi u valgus-poloaju. 6. Pes equinus. Fiksirana plantarna eksija
u gornjemu nonom zglobu. Nemogue podizanje vrha stopala. Uzrok: paraliza, spasmus, poslije nezgoda. 7. Pes equinovarus, v. kliniku pod
pogrenim tvorbama. 8. Pes calcaneus. Strmi
poloaj petne kosti i pojaanje uzdunog svoda,
uroeno ili steeno. 9. Pes cavus. Jaka izraenost
uzdunog svoda, supinacija stranjega, pronacija prednjega dijela stopala. esto u kombinaciji s kandastim prstima. 10. Deformiteti prstiju:
10.1. hallux valgus: lateralna devijacija nonog

4MJLB

3FOEHFOTLB

TMJLB
EFTOPH
TUPQBMB
HP
EJuOKFH
NVuLBSDB
T
CPOJN

QSBWDFN
[SBLB
T
MKVCB[OJN

PEPCSFOKFN
SBEJPM
[BKFE
OJLF
QSBLTF
ES
/DLFM


ES
4FXJOH
ES
7BIMFOTJFDL

J
ES
8FTUFSNBOO
#POO


4VTUBWOB
BOBUPNJKB

palca sa subluksacijom u metatarzofalangealnom

zglobu uz varus-poloaj os metatarsale I., pes
transversoplanus. Uzrok: suvie uska obua, reumatoidni artritis, uzetosti, ozljede ( pes transverso-planus), opsjenjiva egzostoza, 10.2. digitus malleolus (= ekiasti prst, kandasti prst).
Kontraktura savijanja srednjih i krajnjih zglobova prstiju uz preispruanje u metatarzofalangealnom zglobu, u ranoj se fazi dade pasivno korigirati, poslije nije mogua ni pasivna ni aktivna
korektura kontrakture prstiju II.V., 10.3. hallux
rigidus. Djelomino uvrenje u metatarzofalangealnom zglobu palca zbog artroze uz preoptereenje. U mladei oboljenje epize u podruju metatarzofalangealnom zgloba. 11. Metatarzalgija (= Mortonova neuralgija). Bolovi u prednjemu dijelu stopala u smislu metatarzalgije pritiskom u metatarzofalangealnom zglobu, plantarni kapsulitis, tenosinovitis tetiva miia pregibaa, neuralgija (nn. digitales plantares communes = Mortonova metatarzalgija), mar-fraktura.


"LUJWOJ
MPLPNPUPSOJ
BQBSBU


4ZTUFNB
NVTDVMBSF
NVTDVMJ


[OBOPTU
P
NJuJJNB



.JuJJ
[HMPCB
LVLB
Nastavni ciljevi: unutarnji miii kuka, vanjski miii kuka, funkcija stava i kretnje
Muskulatura zgloba kuka sastoji se od unutarnjih (prednjih) i vanjskih (stranjih) miinih grupa.
Miii zgloba kuka (= miii kuka) polaze sa
irokih povrina na zdjelici i hvataju se proksimalno za femur u podruju trochanter major i
minor. Miii natkoljenice koji potjeu od zdjelice, veu se distalno za femur (mm. adductores)
ili seu preko zgloba koljena prema proksimalnome kraju kostiju potkoljenice (eksori i ekstenzori). Hvatita miia kuka i polazita miia natkoljenice kriaju se u visini zgloba kuka:



Miii kuka pokreu slobodni donji ekstremitet u

razliitim pravcima, preduvjet za kretanje.
Miii kuka pokreu zdjelicu prema slobodnomu
donjem ekstremitetu = nagibi zdjelice: leati, sjediti, stajati, ustati iz unja.
Miii kuka stabiliziraju zdjelini prsten u suradnji sa slobodnim donjim ekstremitetom pri jednononomu i dvononom stajanju.

6OVUBSOKJ
JMJ
QSFEOKJ
NJuJJ
LVLB
M. iliopsoas (sl. 14.48.).
dva dijela (poslije polazita):
1. M. psoas major
Povrinski sloj. O.: 12. grudni kraljeak 4.
lumbalni kraljeak i pripadajui disci intervertebrales.
Duboki sloj. O.: od processus costarii svih
slabinskih kraljeaka.
U iremu smislu taj se mii moe ubrajati u
stranji trbuni zid (poglavlje 11.1.3., str. 919.).
2. M. psoas minor (pojavljivanje: 30% sluajeva). O.: 12. grudni kraljeak i 1. lumbalni
kraljeak.
3. M. iliacus
O.: Fossa iliaca.
I.: Seu kroz lacuna musculorum i zajedno se
hvataju na trochanter minor
(m. psoas minor za fascia iliaca i eminentia
iliopectinea).
Bursa iliopectinea. Izmeu ahure zgloba kuka
i m. iliopsoas nalazi se b. iliopectinea. U 15%
sluajeva moe komunicirati sa zglobom kuka.
I.: Grane iz plexus lumbalis i n. femoralis (L2
L3); a. obturatoria, a. iliolumbalis.
F.: Snani eksor zgloba kuka, vanjska rotacija,
adukcija. U leeem poloaju podizanje trupa. M. psoas major savija lumbalnu kraljenicu prema naprijed. Pri jednostranoj inervaciji bono savijanje lumbalne kraljenice.
7BOKTLJ
JMJ
TUSByOKJ
NJuJJ
LVLB
1. M. gluteus maximus (sl. 14.44., 14.45.)
O.: Facies glutea na os ilium (iza linea glutea posterior), pojaanje fascije m. gluteus medius,
fascia thoracolumbalis, boni rub krine i trtine kosti, lig. sacrotuberale.