Você está na página 1de 7

Trabalho Digital Business.

Naran :-Agostinha de J. Lúcia de Fátima.(2203070110060)

- Carla de Carvalho(2203070110227)

Departamentu :Accounting /A

Semester :V

Tim Berners Lee


Tim Berners Lee moris iha 08 de junho 1955, London ,Inglanterra, nu’udar ciéntista
komputador britaniku nian ne’ebe hetan kréditu nu’udar inventor ba World Wide Web,(www)
iha tinan 2004. Komputador mai ho Berners-Lee tamba nia inan aman nain-rua servisu iha
Ferranti mark I, komputador komersial dahuluk. Tim Berners Lee graduadu iha tinan 1976 husi
universidade Oxford, Tim Berners Lee dezeña software komputador tinan rua iha Plessey
Telecommunication L.td., iha Poole,Dorset,Inglaterra. Depois de ida ne’e nia hetan pozisaun
oioin iha indústria komputador nian, iha juñu to’o dezembro 1980 Tim Berners Lee nu’udar
konsultor engeñãria software iha CERN, iha laboratório fízika partikular Europeia nian iha
Genebra.

Iha CERN, Tim Berners Lee dezenvolve programa ida ba nia an rasik hanaran
ENQUIRE, ne’ebe bele rai informasaun iha arkivu sira ne’ebe iha ligasaun ho (links) tekniku
ne’e konhesidu hanesan HIPERTEXTU.

Tim Berners Lee servisu mos iha imagine computer systems Ltd, iha Ferndown, Dorset,nia
dezeña sistema komputador oioin. Iha 1984 Tim Berners Lee fila fali ba CERN hodi dezeña rede
komputador laboratório nian. Hodi dezenvolve procedimento sira ne’ebe permite komputador oi-oin atu
komunika ba malu ho peskizador sira.

Iha 1989 Tim Berners Lee hato’o proposta atu kria sistema dokumento global ida ne’ebe uza
internet. Objetivo atu fornese ba peskizador sira nia abilidade atu fahe sira nia rezultadu, tekniku no
prátika sem presija troka e-mail beibeik. Outubro 1990 até 1991 Tim Berners Lee hakerek software ba
utilizador WEB dahuluk no kliente ne’ebe dahuluk ba BROWSER.

Iha 1991 até 1993 Tim Berners Lee Avangelized the web iha 1994 iha Estadus Unidus, nia lori
WORLD WIDE WEB (W3) Consortium iha institutu teknológia Massachusets laboratory for computer
science iha 1999 Tim Berners Lee sai fundador World Wide Web. Tim Berners Lee mak autór ida ne’ebe
hamutuk ho Mark Fischetti husi Weaving. The original design and ultimato Destiny of the World Wide
Web 2000.
MARC ANDREESON

Marc Andreesson moris iha loron 09 fulan jullu tinan 1971, iha Cedar Falls, Lowa, iha Nova
Lisboa,Wisconsin. Nu’udar empresário Amerikanu ida, ne’ebe investidor capital emprezarial no enjeñeiru
software.

Mark Andreesson hanesan mos Ko-Autor ba Mosaic, navegador Web dahuluk ne’ebe uza iha
interfase utilizador gráfiku Ko-fundador, Marc Andreesson harii depois fa’an fali ba kompanhia software
opsware ba Hewlett-Packard. Marc Andreessen mos nu’udar Ko-fundador ba Ning, kompanhia ida ne’ebe
fornese plataforma id aba sitiu rede sociál sira.

Marc Andreesson mos tur ho director sira husi meta plataforma. Marc Andreesson nu’udar ema
ida husi nain ne’ebe iha World Wide Web hall of fame ne’ebe anunsia iha konferensia internasional
dahuluk kona ba World Wide Web iha 1984 to’o fevereiro 2023, nia valor net totál billiaun $1.7 husi
forbes.

Iha dezembro 1993 Marc Andreeesson simu nia lisensiatura iha area siencia komputador husi
universidade illnois iha Urbana – Champaign(UIUC) nu’udar graduadu, Marc Andreesson tama dala rua
iha IBM iha Austin, taxas.

BILL GATES

William Henry Gates III (moris iha 28 fulan outubro tinan 1955, hela iha Medina, Washington,
Amérika serikat. Nu’udar emprezárial ida, investidor, filantropista, hakerek nain amerikana no CEO
ne’ebe oras ne’e dadaun sai nu’udar xefe ba Microsoft. Bill Gates inklui mos iha kompanhia ida ne’ebe
popular liu iha mundo ho nune’e taktika emprezarial sira hetan krítika tamba konsidera hanesan anti-
kompetitivu. Bill Gates halo esforsu filantopia oin-oin hodi kontribui pezente barak ba organizasaun,
asaun oin-oin no programa peskiza sira liu husi fundasaun Bill & Melinda Gates ne’ebe harii iha tinan
2000.

Bill Gates rezigna nia eskritoriu nu’udar ezekutivu bo’ot liu iha Microsoft iha fulan janeiru tinan
2000. Bill Gates serbi nu’udar ulun no forma ulun ba arkeipellu. Iha fulan juñu tinan 2006, Gates hatete
katak nia sei servisu iha tempu ne’ebe diak iha Microsoft no iha tempu ne’ebe diak iha Bill & Melinda
Gates Fundation.
MICHAEL DELL
Michael Dell. Moris iha loron 23 fulan feverreiro tinan 1965, Novaiork. Igreja ortodoks. Nia inan
no aman servisu nu’udar jestor osan. Dell iha interese ka iha vontade atu aprende komputador desde Dell
sei iha idade ne’ebe ki’ik tebes. Dell estuda iha universidade taxas ho esperansa atu sai doutor maibe, iha
tinan 19 nia laran, nia sei hahu ninia sevisu rasik. Ho osan dollar rihun ida Dell hahu “De’s limited” iha
1984. Husi universidade Dell nia quarto hahu harii no no fa’an komputador privado husi komputador
ne’ebe fahe ba malu.

Nia hatete: “hanoin didi’ak katak sei iha fallansu sira no hatene katak sei iha susar. Maibe imi sei
aprende husi imi –nia sala no ema seluk nia sala sira, tamba laiha buat ida mak bele aprende hotu ho
susesu.” Laiha ema ida ne’ebe hetan susesu halo ida- sein falla. Loron 28 fulan feverreiro tinan 2018.

JEFF BEZOS

Jeffrey Preston Bezos, Jorgensen; moris iha loron 12 fulan janeiru 1964. Nia hanesan emprezariu
amerikana ida, no na’in ba media no investor. Nia mos nu’udar fundador prezidente ezekutivu, eix
prezidente no CEO husi amazon, kompanhia komérsiu eletróniku no komputador cloud ne’ebe bo’ot liu
iha mundo. Ho valor Net Worth US $ 150.00 billiaun iha fulan jullu tinan 2023,Bezos nu’udar ema
ne’ebe riku liu iha mundu no riku iha tinan 2017 to’o 2021 tuir índise Bilionariu Bloomberg no Forbes.

Mais iha Albuquerque no moris iha Houstor Miami, no Bezos graduadu husi universidade
Princeton iha 1986. Nia iha lisensiatura iha enjiñaria elétrika no ciénsia komputador. Nia servisu iha wall
street iha fatin oioin ne’ebe iha relasaun ho nia husi tinan 1986 to’o tinan 1994. Bezos harii amazon iha
tinan 1994 nia rohan hodi halo viagem iha dalan husi cidade Novaiorke ba Seattle. Empreza ne’e hahu

Bezos harii kompanhia Aeoro-espasial fábrika no sub-orbital servisu aviaun espasu nian blue
origin iha 2000. Blue origin nia kareta Neo shepard nian to’o iha fatin iha tinan 2015 no depois de ida
ne’e nia monu fali ba rai; nia semo ba fatin iha blue origin NS-16 iha tinan 2021. Nia mos sosa jornal
bo’ot iha Amérika the Washington post iha 2013 ho osan milliaun $250 no jere investimentu barak liu
husi nia empreza capital emprezariál Bezos expenditions. Iha fulan setembro 2021, Bezos hamutuk harii
kompanhia bioteknólogia altos labs ho fundador Mail.ru, Yuri Milner.

JERRY YANG
Unit Chih-Yuan ne’ebe naran original husi Jerry Yang, moris iha loron 06 fulan novembro tinan
1968. Nia mak kompanhia ida ne’ebe raan Amérikanu-Taiwan, hamutuk ho David Filo, no chefe
ezekutivu kompanhia nian. Nia mos sai nu’udar chefe ida hahu iha tinan 2007, nia rikusoin hamutuk
dollar amérikanu billiaun $2.2 nu’udar ema ne’ebe popular liu iha mundu, tuir revista Forbes. Ikus mai,
iha tinan 2012,nia husik ida-ne’e no hala’o de’it semana rua hafoin lokasaun ka hili CEO foun, Scott
Thompson. Nia hetan pursentu 3,69 husi total númeru ida-ne’e bazeia ba dadus iha fulan Abril-Maiu iha
tinan 2011.

Jerry Chih-Yuan Yang (China: Yang Zhi Yuan, Pinsin: Yang Zhiyuan, moris Yang Chih-Yuan;
loron 06 fulan Novembro tinan 1968) mak programador komputador Billiaun Taiwan- Amerikanu,
emprejariu internet no kapitalista emprezariu. Nia nu’udar Ko-Fundador no eis CEO Inc. Parseiru
Fundador, AME Cloud Ventures.

JACK MA

Jack Ma mak ema emprejáriu husi nasaun China nian ida. Nia nu’udar fundador no prezidente
ezekutivu grupu Alibaba, kompanhia kómersiu elétroniku bo’ot liu iha nasaun China. Nia nu’udar
sidadaun China ida ne’ebe mosu iha revista Forbes no Lista hanesan osan ne’ebe nia iha Billiaun Mundial
ida. Nia moris iha loron 10 fulan setembro tinan 1964. Iha Hangzhou, China. No nia valor Net USD
billiaun $ 24.4. Nia fundador ba organizasaun hirak tuir mai ne’e Alibaba Group, Alibaba.com, Ant
Group, Caimiao Smart Logistics Network. Nia estuda iha universidade Cheung Kong Graduate School of
Business (2006), nia parseiro mak Ma Yuankun, nia inan-aman mak Ma Laifa ho Cui Wencai.

LISA SU

Lisa Su moris iha lorom 07 fulan novembro tinan 1969 (agora idade 53 anos),iha cidade Tainan
Repúblika Tiongkok. No Lisa Su hanesan casada ida no nia casado ou parseiru mak Daniel Lin. No Lisa
Su nia inan-aman mak ;Tom Su & Sandy Su.

Lisa Su mak ema ida ne’ebe ezekutivu emprezárial no enjiñaria eletrisidade ida-ne’ebe mai husi
rai-Amérikanu, ne’ebe mak prezidente, xefe ezekutivu no prezidente AMD. Sedu iha nia karreira, Su
servisu iha Texas Instruments, IBM, no Freescale Semicondutor iha pozisaun enjeñaria no jestaun.

RICHARD STALLMAN
Richard Matthew Stallman, ne’ebe baibain koñesidu husi nia inisiál RMS, mak fundador ba
movimentu Software livre, projetu GNU, no fundasaun Free Software. Nia mak ema ne’ebe kriador, no
kriador ba kristaun. Nia moris iha loron 16 fulan Marsu tinan 1953 (husi tinan 70), iha cidade Novaiorke,
Amérika. No nia harii organizasaun ne’e : hanesan pakote fundu, projetu GNU, jestaun fundu no selu-
seluk tan

PIERRE OMIDYAR
Morad Omidyar, moris iha loron 12 fulan juñu tinan 1967. Nia moris husi rai-laran nemak husi
rai-Amerikanu. Morad Omidyar nu’udar dezenvolvimentu ne’ebe naran bo’ot. Omidyar ho ninia kaben ka
parseiru ho naran Pamela no sira harii Rede Omidyar iha tinan 2004 to’o tinan 2023. Hodi habelar sira
nia esforsu iha rai li’ur no hodi deskreve dezempeñu Negósiu no públiku. Morad Omidyar ne’ebe hetan
osan Billiaun ida ne’ebe mai husi Nasaun Fransa. Emprezáriu teknologia, enjiñeiru Software no
Filantropista no nia mak fundador ba eBay, iha ne’eba nia servisu nu’udar prezidente husi 1998 to’o
2015. To’o tinan 2023, Forbes hetan klasifikasaun nu’udar ema riku liu 245 iha mundu ho Válor net
ne’ebe estimadu hamutuk Billiaun $8.7.

LINUS TORVALDS

Linus Torvalds, (moris iha loron 28 fulan Dezembru tinan 1969,Helsinki,Finlandia), sientista ba
komputadór Finlandes ne’ebe sai nu’udar forsa principal ba dezenvolvimentu sistema operasaun Linux
nian. No nia enjiñeiru software Finlandes nian ida-ne’ebe di’ak liu no hatene ona atu hahu dezenvolve
Kernel Linux. No agora nia sai nu’udar koordenador ba projetu (ka dictator di’ak ba moris nian).

No iha projeitu ne nia hakarak tebes atu fo naran “Freax,” maibe ema ne’ebe uza kódigu original
ne’e atu fahe fali kódigu original ne’ebe naran “Linux”ho naran “Torvalds nia naran primeiru no liafuan
Unix, ho naran ne’ebe nia hatudu.

Iha tinan 1991, Torvalds deside katak nia PC foun ne’ebe lidera husi MS-DOS presija sistema
operasaun alternative. Nia iha koñesimentu programa ne’ebe sufisiente ho nia asunto atu assume katak nia
rasik bele atinji programa ne’e. ninia objetivu mak atu kria sistema operasaun hanesan UNIX ne’ebe nia
bele uza iha uma.
MARK ZUCKERBERG

Mark Elliot Zuckerberg nu’udar programador komputadór no emprezáriu internet. Nia koñesidu
hodi kria sítiu rede social Facebook ho nia kolega sira, ho nia mos sai ofisiál ezekutivu no prezidente.
Mark Zuckerberg moris iha loron 14 fulan maio tinan 1984,(idade 39), White Plains, New York,
Amerika. No nia iha rikusoin ne’ebe ho montante $104,3 Milliar USD(2023) tuir Forbes nia deskobre .
Nia kaben naran Priscilla Chan . No oan husi Edward Zuckerberg ho Karen Kempner. Nia remata ninia
estudu iha universidade Harvard(2002-2004), akademik Phillips Exeter (2000-2002)

Mark Zuckerberg nu’udar fundador ba prezidente no CEO ba meta, ne’ebe uluk harii nu’udar
Facebook iha tinan 2004. Nia koñesidu ho Ko-Fundasaun Website media sociál Facebook ho nia empreza
inan-aman Meta Platforms (foin Facebook, Inc.), ne’ebe nia nu’udar prezidente ezekutivu, xefe ezekutivu
no kontrola mos ba aksaun nain sira seluk nian hanesan nia estrutura sira.

Você também pode gostar