Você está na página 1de 214

1 | N

COMISSO ANTI-CORRUPO

Manual
Ba
Investigasun Kriminal

Direitu Prosesual Penal Neeb Aplika Ba








Jos Fernando Barros de Sousa Brito
Asesor Investigasaun Kriminal




MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


2
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


































MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


3
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional











Iha mbitu planu ba formasun Investigador sira Komisun Antikorupsun nian,
nee sai momos katak presiza atu foti koesimentu tkniku no prtiku iha mbitu rekizitu
operasional sira rasik ba asun sira investigasun kriminal nian, liu-liu iha neeb refere ba
koesimentu jurdiku no prosedimentu prosesual penal sira.
Elabora manual nee iha finalidade atu fo konjuntu koesimentu sira iha mbitu
direitu prosesual penal nian ba elementu sira KAK nian, atu nunee sai nuudar
instrumentu auchiliar ba servisu no atu kumpre diak liu tan ho ita nia misun.

Jos Fernando Barros de Sousa Brito
Asesor Investigasaun Kriminal


















MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


4
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Kaptulu I Direitu Prosesual Penal Neeb Aplika Ba


Introdusun

Direitu nee konjuntu ba norma jurdiku sira neeb atu regula relasun ema sira
nian. Iha kain direitu sira oi-oin, Direitu Penal no Direitu Prosesual Penal nee setor
espesfiku Direitu nian, neeb ita sei analiza iha nee atu komprende diak liu, tan sa maka
sira la hanesan, ho hadok an ona kedas hosi ideia la los ida dahuluk nian, neeb sira nain
rua hanesan deit no iha objetu hanesan.
Direitu Penal, no iha abordajem dahuluk ba problema, iha hanesan nkleo
importante liu figura jurdiku nain rua: krime no pena; maib Direitu Penal la remata ho
estudu ba figura sira nain rua nee. Direitu Penal nee mos tau matan ba kestun sira
relasiona ho presupostu no kondisun sira neeb fo definisun atu iha ka lae infrasun
kriminal, neeb determina responsabilidade ka lae ba ajente kriminal, etc., nee maka,
Direitu Penal iha funsun, iha termu jeral sira, atu fo karaterizasun no kualifika fatu ho
hanoin atu hatene katak nee krime ka lae, katak nia ajente nee iha responsabilidade ka
lae no pena neeb, la har ba dadu konkretu sira, sei aplika ba ajente neeb halao
delitu.

Banati: Abel, tinan 23, ho tudik ida, oho Bento.

Direitu Penal nia funsun maka atu hatene:

a) Fatu nee krime ka lae;
b) Tuir Direitu Penal se maka autor;
c) Autor bele ka lae hetan responsabilidade kriminal;
d) Iha ka lae situasun sira neeb hamenus ka halakon ajente kriminal nia sala;
e) Iha ka lae resn sira neeb fo justifikasun ba fatu neeb halao ona;
f) Pena neeb, la har ba dadu konkretu sira, maka atu aplika ba ajente
kriminal.

Resposta ba kestun hirak nee, neeb sei sai nuudar objetu estudu ba Direitu
Penal, fo ho anlize ba diploma lei sira nian neeb oi-oin. Nunee, no karik ita kaer KP, ita
bele har saida maka tuir mai:

Artigu 138 KP nian
(Omisdiu)

Ema neeb oho ema seluk sei hetan pena prizaun tinan 8 too tinan 20.

Lee hela preseitu normativu nee, ita har lalais, relasiona ba banati neeb fo ona,
katak iha omsidiu ida, neeb krime no fo punisun ho pena prizun tinan 8 too tinan 20.
Iha sorin seluk, karik ita har ba art. 29 no 30 KP nian, ita har katak Abel nee autor ba
krime no ho tinan 23, hanoin katak nia ema ida neeb iha anomalia pskika (moras
ulun/iha hanoin), nee iha responsabilidade ba krime neeb halao ona.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


5
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Hakat liu presupostu sira seluk neeb tenke tadak ba, importante liu iha nee atu
foti katak Direitu Penal fo kualifikasun ba fatu sira nuudar krime no tau ba sira pena ida.
Direitu Prosesual Penal nee iha misun seluk. Tan sa laos deit atu fo definisun ba krime
omisdiu (iha banati neeb fo ona) no fo sansun ba krime nee. Importante maka atu
har oin sa Direitu Penal sei aplika ba. Laos deit hatene katak Abel oho Bento.
Sei prova fatu nee liu hosi halao atu sira oi-oin neeb lei fo relevnsia jurdiku.
No nunee, kestun sira barak maka foti kedas, hanesan:

a) Se maka atu halao investigasun?
b) Se maka foti hamutuk prova sira?
c) Prova sira neeb maka hatan?
d) No prova sira neeb maka la bele hatan?
e) Se maka halo akuzasun? No ho termu sira neeb?
f) Se maka fo julgamentu? No Tribunal ida neeb maka sei apresia kazu?
g) Har ba dadu konkretu sira, pena neeb maka sei aplika ba?

Nee maka Direitu Prosesual Penal nia funsun. Wainhira ita bele dehan ho forma
neeb kamn liu katak Direitu Penal fo definisun ba situasun sira, fo kualifikasun ba
fatu sira nuudar krime no tau pena la ho har ba dadu konkretu sira, DPP analiza kazu no
ho nia atuasun sei bele hamosu aplikasun Direitu Penal ba kazu konkretu.
Laos deit hateten katak fatu CH nee krime ho punisun pena prizun Y hanesan
DP halo. Presiza mos atu halo katak, iha konkretu, pena nee aplika ba ema neeb prova
ona katak halao fatu X. Sorin ikus liu nee maka Direitu Prosesual Penal nia kompetnsia.


Relasionamentu Direitu Penal ho Direitu Prosesual Penal no konseitu sira

Direitu Penal nee maka konjuntu norma jurdiku sira neeb hakarak atu fo
disiplina ba atividade sidadun sira ida-idak nian, atu nunee ka atu evita katak sira la
halao atu sira balun (norma sira neeb bandu) ka haruka sidadun ida-idak atu foti tipu
hahalok balun (norma preseptiva sira).
Hosi uluk kedas wainhira ita hanoin kona ba krime sira omisdiu, furtu, roubu, etc.,
karik atividade sidadun ida-idak nian la disiplina ho termu sira nee, neeb hosi sira nia
violasun la hetan sansun ruma, moris iha sosiedade sei la bele ka, iha mnimu, nee
perigu liu. Wainhira la iha norma sira, sei foti aas liu hakaran hosi ema sira neeb
makaas liu, ida neeb iha biit liu no bele tau nia hakaran ba sira seluk.
Maib norma jurdiku sira nee, neeb forma Direitu Penal halao tuir filozofia ida
rasik. Ita bele dehan katak norma sira neeb tau iha Direitu Penal maka sira neeb
hakarak atu fo validade (no hasirin) valor sira balun neeb importante dunik ba moris iha
sosiedade.
Valor sira nee, ho mos dezignasun hanesan bem jurdiku sira neeb importante
ba moris iha komunidade no ba seguransa ida-idak nian (moris, propriedade, riku soin,
dame, etc.). Nunee ita bele fo definisun ba Direitu Penal nuudar konjuntu norma
jurdiku sira, neeb fo disiplina ba atividade ema nian no har liu-liu atu hasirin valor sira
importante liu ba moris iha komunidade.
Kona ba Direitu Prosesual Penal, objetivu neeb nia halao nee la hanesan Direitu
Penal nian. Ba Direitu Prosesual Penal la tau problema atu hatene ka lae saida maka
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


6
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


krime no saida maka laos krime. Ba Direitu Prosesual Penal iha interese liu atu regula
forma neeb sei halao atu sira neeb oi-oin ho har atu prova katak iha krime ka lae, se
maka nia autor sira, prova sira neeb maka bele uza no oin sa Tribunal sei pronunsia
kona ba kazu konkretu nee.
Ho liafuan ida deit ita bele fo definisun ba Direitu Prosesual Penal nuudar
konjuntu norma jurdiku sira neeb fo disiplina ba atividade sira neeb presiza atu
aplika Direitu Penal ba kazu konkretu sira.
Iha konseitu neeb tau ona, ita hetan ligasun klean Direitu Penal ho Direito
Prosesual Penal; iha neeb (DP) fo definisun, hosi buat seluk tan, ba tipu legal krime sira
nian, no iha nee (DPP) forma atu konkretiza saida maka DP prev no tau ona.
Ho liafuan seluk ita bele hateten katak Direitu Penal nee la iha sentidu la ho
Direitu Prosesual Penal, tan sa sei la hanoin atu katak saida maka krime, no hosi sorin
seluk, la prev kona ba forma atu bolu prevarikador ba responsabilidade kriminal.
Seluk fali nee mos los. Ita sei la hanoin katak iha Direitu Prosesual Penal la ho
Direitu Penal; ho efeitu, oin sa atu hetan aplikasun ba buat ida neeb la iha?
Importante atu dadaun kaer metin nuudar prinspiu katak Direitu Penal no Direitu
Prosesual Penal, hanesan kain sira ba direitu neeb la hanesan, sira forma unidade ida.
Nunee mos dehan katak Direitu Prosesual Penal, iha medida neeb nia sai nuudar
instrumentu ba aplikasun Direitu Penal nian, nia iha mos dezignasun hanesan direitu
instrumental ka direitu adjetivu, no husik ba Direitu Penal dezignasun hanesan direitu
substantivu.


Prosesu

Too iha nee ita hela ho ideia katak Direitu Prosesual Penal nee konjuntu ba
norma jurdiku sira. Konjuntu ba norma jurdiku sira nee atu, hosi buat seluk tan, fo
disiplina ba atu sira oi-oin neeb halao ona. No iha nee ita har ba Direitu Prosesual,
atividade sira atu tau disiplina maka sira neeb hakbokar iha mbitu prosesu nian.
Nunee dunik tenke mos hatene saida maka prosesu.
Wainhira halao investigasun ba krime ida ita halao konjuntu ba atu sira. Atu sira
nee la halao naran deit maib tuir dalan los ida, neeb hanesan konjuntu ba atu pre-
ordenadu sira ho har ba rohan ida neeb maka prosesu.
Tau mos liu tan, ita bele dehan katak prosesu nee hanoin ba atividade wainhira
Direitu Prosesual Penal nee nuudar konjuntu ba norma jurdiku sira neeb regula
atividade neeb.


Objetu ba prosesu penal

Iha relasun naran ida hosi sujeitu sira nain rua, iha beibeik objetu ida neeb
fokus ba sujeitu sira nee.

Banati: A hakarak hola B nia kareta.

Iha banati nee ita dehan katak sujeitu sira maka A no B no katak objetu maka
kareta. Prosesu penal iha mos objetu, nee maka, atividade sira neeb hakbokar iha
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


7
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


mbitu prosesu nian neeb fokus ba buat ruma.
Wainhira hah prosesu penal, nee halao ho imperativu sira neeb kait ba
komisun fatu ida, prtika ba krime ida. Maib la iha interese ba fatu naran ida. Fatu ema
nian maka iha relevnsia penal. Nunee, objetu ba prosesu maka fatu neeb presiza atu
hatene nia istria no wainhira iha ona nee maka presupostu atu aplika pena.


Objetivu sira ba prosesu penal

Wainhira objetu ba prosesu penal nee fatu ema nian, prosesu nia objetivu buat
seluk. Wainhira foti prosesu penal, ita hakarak atu har karik iha krime ka lae no, karik
iha, har karik iha ka lae juzu suspeita ba ema ruma, karik juzu nee sai probabilidade ida
neeb makaas no, iha rohan, dezisun ikus neeb tribunal foti.
Ita dehan too katak dezisun ikus neeb tribunal foti (neeb bele nuudar
sentensa kondenasun ka absolvisun) nee maka aplikasun ba Direitu. Nee maka, bele
kondena ka fo absolvisun deit, karik har ba prova neeb hasai ona, har hosi
aplikasun ba direitu substantivu ka adjetivu katak tau hamutuk rekizitu no presupostu
sira neeb presiza atu foti dezisun ikus nian.
Hateten ho forma seluk, ita bele dehan ikus liu katak objetivu ba prosesu penal
maka aplikasun ba Direitu ho termu objetivu sira. Aplikasun ba Direitu laos saida maka
sujeitu sira hakarak, maib saida maka Direitu tau ona.
Hah hosi prinspiu katak norma jurdiku sira neeb iha atu regula atividade ema
nian, atu justisa sai tebes dunik, ita bele dehan katak:

a) Objetivu dahuluk prosesu penal nian maka atu aplika Direitu;
b) Objetivu ikus liu prosesu penal nian maka atu halo justisa.


Fonte sira ba direitu prosesual

Direitu Prosesual Penal nee konjuntu ba norma jurdiku sira no kompleksu ba
norma sira neeb iha estrutura no dame. Kompleksu ba norma sira nee la mosu kedas;
laos obra ida neeb mosu lalais. Nia har ba buat ruma, nee maka, nia iha suporte
dahuluk no bziku iha norma sira balun neeb saran status dahuluk ba Direitu Prosesual
Penal.
Nunee dunik ita bele hateten katak fonte sira ba Direitu Prosesual Penal sei
konjuntu tomak ba diploma sira neeb fo moris ba kain direitu nee; neeb, ho liafuan
ida deit, nuudar sira nia orijem.
Laos importante ba kursu nee atu fo indikasun, ho forma neeb tomak, ba
diploma sira hotu neeb nuudar fonte ba Direitu Prosesual Penal.
Importante nee duni maka atu hatudu deit diploma sira neeb presiza duni
nuudar fonte sira ba kain direitu prosesual, neeb maka Konstituisun Repblika
Demokrtika Timor-Leste nian (KRDTL) no ida neeb nuudar ruin lolos ba prosesu
penal: Kdigu Prosesu Penal (KPP).


Konstituisun Repblika Demokrtika Timor-Leste
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


8
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Konstituisun Poltika maka diploma fundamental rai nee nian. Diploma
fundamental, tan sa resn rua: ida maka nia sai nuudar norma neeb aas liu, nee maka,
neeb iha valor boot liu ho har ba sira seluk, neeb sira ikus liu sei halo tuir nia no la
bele hasouru nia; resn dahruak maka liu-liu iha fatu katak KRDTL tau prinspiu jeral sira
neeb sei fo forma ba kompleksu norma sira ho atu fo vialibilidade ba prinspiu jeral sira
nee duni.

Banati: KRDTL hateten: Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade, seguransa no
integridade ba nia an rasik.
1


Nee katak valor liberdade, iha norma jurdiku naran ida no liu-liu iha ida neeb
kain ba Direitu Prosesual Penal, maka valor ida neeb sei respeita beibeik. La iha lei ida
atu hasouru norma nee, ho exsesun, karik Konstituisun maka tau duni nia limite no
exsesun sira
2
ba regra jeral nee.
Iha sorin seluk fali, karik ita loke tahan ida-idak Konstituisun kona ba Direitu,
Dever, Liberdade no Garantia Sira, ita sei har konjuntu ba prinspiu sira neeb iha
interese ba Direitu Prosesual Penal. Hanesan nee, ita har ba importnsia aas liu KRDTL
nian. Iha Direitu Prosesual Penal atu fo hela indikasun ba dalan sira neeb sei halao
hosi lejislador ordinriu, atu bandu hela norma jurdiku sira neeb fo ofensa ba prinspiu
jeral sira neeb nia tau ona.


Kdigu Prosesual Penal

Nee maka diploma neeb hanesan ruin prinsipal ba Direitu Prosesual Penal. Iha
nia maka ita hetan norma jurdiku sira neeb aplika, ho forma jeral, ba prosesu, no regula
nia iha faze sira oi-oin no tau forma sira atu foti meiu ba prova sira neeb hatan, fo
disiplina ba atividade orgun sira polsia kriminal nian, MP no juiz sira no ho nee hotu atu
hetan desizun ikus liu kona ba kazu konkretu ida.
Importante dadaun atu komprende KPP, tan sa nee maka diploma neeb ita sei
trata duni la ho haluha ba aspetu espesial sira tau iha diploma sira seluk.


Nosun elementar sira: nosun ba krime

Ba lei prosesual penal, krime maka konjuntu ba presupostu sira neeb depende
atu aplika ba ajente pena ka medida seguransa krime sira nian, neeb halao ho asun ka
omisun
3
ba fatu ema nian neeb preenxe tipu jurdiku-kriminal. Lei tau pena ka medida
seguransa ida ba prtika fatu, maib aplikasun depende atu iha ka lae presupostu sira
seluk, pozitivu ka negativu. Krime sira bele pbliku ka semi-pbliku.


Prinspiu sira ba direitu prosesual penal

1
Cf. N 1 art. 30 KRDTL.
2
Cf. Art. 24 (Lei restritivu sira) no 25 (Estadu esesaun nian) KRDTL.
3
Cf. Art. 11 KP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


9
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Wainhira ita lee Kdigu Prosesu Penal ita har katak nia iha artigu 323, neeb
balun haketak iha nmeru sira no sira nee iha alnea sira. Nee hanesan konjuntu ba
norma jurdiku sira neeb luan no, maski hanesan nee, hatudu ba se maka lee KPP ho
atensun mnimu liu, katak norma sira nee relasiona malu ho dame.
Atu iha dame nee no atu la iha norma sira neeb hasouru malu, presiza atu sira
la bele deit sai nuudar tradusun ba prinspiu sira neeb tau ona.
Nee atu hateten katak norma sira la mosu naran deit no la iha ligasun ba nia
duni. Hosi sira, hamosu ideia komplementariedade no dame. No iha mos kazu konflitu
sira, har katak konflitualidade nee aparente no laos nee duni. Aparnsia nee hetan
solusun hosi aplikasun ba tknika sira ba interpretasun lei nian no integrasun ba nia
lakuna sira, neeb objetu ba sinsia jurdiku neeb hatene ho naran teoria
interpretasun ba lei sira. Ho nee hotu atu dehan katak dame no komplementariedade
neeb iha no fokus ba nee mai hosi konjuntu ba prinspiu sira neeb fo orientasun atu
hamosu norma sira no halo ligasun sira nian ba malu.
Prinspiu sira ba Direitu Prosesual Penal nee maka orientasun sira boot liu ka
lia-mestra sira neeb, forma hun fundamental ida, limita no fo konsistnsia atu harii
norma jurdiku sira neeb rasik, iha kazu nee, ba kain Direitu Prosesual Penal.

Banati: Wainhira hateten, hanesan banati, katak prosesu penal iha estrutura ba
akuzasun sira, ita hateten kedas prinspiu neeb sei fo limite atu harii norma jurdiku
sira oin seluk atu prinspiu nee sai tebes duni.

Prinspiu sira Direitu Prosesual Penal nian nee oi-oin deit. Maib iha ita nia
hanoin, ita sei la bele fo sai sira iha tomak, tan sa konfuzun neeb sira bele hamosu ka
tan sa har ba objetivu sira kursu nee nian, ita la haneon nuudar importante atu halo
lista tomak ba nia. Maib, iha prinspiu sira balun, neeb har ba nia importnsia, sei
presiza atu hatudu no esklarese.


Prinspiu ofisialidade

Atu bele komprende diak liu tan prinspiu nee, diak liu trata kestun nee ho
banati kiik ida:

Banati: Abel, ho arma fogu (kilat), oho B.

Prosedimentu saida maka sei halao? Hein katak B nia maluk sira hatudu sira nia
hakaran atu hah prosesu krime ida hasouru A? Husik katak B nia maluk naran ida halao
asun hasouru A no simu katak hosi nee sei foti rekursu atu haselu malu no, hamosu
kedas, justisa privadu?
Ita hotu-hotu, maski ho forma intuitivu deit, hatene katak laos nee duni maka
akontese. Ho efeitu, no iha banati neeb fo ona, presiza deit, hanesan banati, katak
elementu naran ida neeb hola parte iha instituisun polisial hetan koesimentu ba
krime (ka majistradu ruma MP nian) atu hah prosesu-krime.
Ho nee ita hakarak atu hateten katak atu hah ka promove prosesu nee la
depende deit ba partikular sira nia hakaran. Ho efeitu, promove prosesu, iha jeral, nee
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


10
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


hakruk ba parte sira nia hakaran no beibeik iha termu jeral sira bele iha promosun nee
maski partikular sira mos la hakarak.
Ho saida maka hateten tiha ona, lalais ita hah atu har saida maka prinspiu ba
ofisialidade.
Ho harii Estadu modernu, konsepsun sira barak neeb iha tiha ona muda.
Nunee, karik Direitu Penal dadaun sai nuudar forma protesun ba bem fundamental sira
komunidade nian, no nia reprezenta hosi Estadu, aplikasun ba pena sira, nee dadaun
knar rasik Estadu nian.
Iha sorin seluk, komprende mos katak prosesu penal nee asuntu komunidade
jurdiku nian, hatan katak knar nee sei tau liu-liu ba Estadu. Ho liafuan ida deit, ita bele
dehan katak promove prosesu (hah) nee har nuudar Estadu nia knar neeb sei halao
liu hosi ofsiu, nee maka, la depende ba parte sira nia hakaran ka asun.
Nunee, foti konkluzun lalais katak prinspiu ofisialidade nee maka kompetnsia
neeb Estadu iha atu, liu hosi MP, hah investigasun kona ba krime neeb halao ona
no foti desizun atu foti ka lae kazu nee ba julgamentu.
Prinspiu nee tau ona iha KRDTL wainhira fo kompetnsia ba MP atu halao asun
penal. Har too: Ministriu-Pbliku reprezenta Estadu, halao asaun penl, hametin
defeza ba labarik sira, ema neeb laiha, no inkapasitadu sira, defende legalidade
demokrtiku no promove banati tuir lei
4
.
No mos iha KPP ita hetan prinspiu ofisialidade iha: Ministriu Pbliku iha
lejitimidade atu promove prosesu penl, ho limitasaun sira-neeb hakerek iha nmeru
seginte
5
.
Maib prinspiu nee sofre limitasun sira balun hosi ordem jurdiku no ho
obedinsia ba kestun sira kona ba natureza tika ka relevnsia penal krime nian neeb
kiik.
Limitasun sira neeb? Kestun nee kait ba buat neeb hanaran krime pbliku
no partikular sira.
Iha kotuk liu ba ita dehan katak iha krime sira neeb wainhira halao ona sei lori
kedas atu foti prosesu ida, la depende ba partikular sira nian hakaran. Baibain tipu krime
sira nee hanaran krime pbliku sira.

Banati: krime omisdiu p. no p. hosi art. 138 KP nian.

Sei iha krime sira seluk neeb maski halao ona, sei la lori kedas atu foti prosesu.
Krime semi-pbliku sira nee maka sira neeb depende molok hetan kesar hosi partikular
neeb lei fo lejitimidade atu promove prosesu.

Banati: Alexandra, tinan 23, hetan agresun hosi Maria neeb basa nia no halo
nia oin bubu kedas.

Fatu nee krime ofensa ba integridade fzika simples
6
. Maib, maski autoridade
polisial sira hetan ona koesimentu ba delitu nee (ka majistradu naran ida MP nian),
prosesu iha kazu nee sei la bele hah wainhira Alexandra la kesar no ho nunee hatudu
nia hakaran atu foti prosedimentu krime hasouru Maria.

4
Cf. n 1 art. 132 KRDTL.
5
Cf. n 1 art. 49 KPP.
6
Cf. art. 145 KP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


11
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Kuandu prosedimentu kriminl tenke hah ho lezadu ka ema seluk keixa, ema
nee tenke fo-hatene faktu ba Ministriu Pbliku para Ministriu Pbliku atu promove
prosesu
7
.
Nunee ita har katak iha tipu krime sira balun neeb la lori kedas atu forma
prosesu ida, karik la iha kesar ho hanoin atu hah prosesu.
Halo ona distinsun nee, ita komprende dadaun katak prinspiu ofisialidade iha
hanesan limite sira krime semi-pbliku sira, no importante dadaun kedas atu esklarese
resn sira neeb iha atu sustenta limitasan sira nee, ka tan sa maka relasiona ho krime
semi-pbliku sira, prosedimentu kriminal la halao kedas, maib presiza atu ema neeb
iha legitimidade tuir lei fo sai nia hakaran ho hanoin ba neeb.
Tan sa iha krime semi-pbliku sira, nuudar banati kazu krime devasa
8
neeb
todan, nee katak fatu sira neeb kona ba intimidade no moris privadu ema sira nian. Lei
foti atitude respeitu ba moris privadu no intimidade ema sira nian, neeb dala barak la
iha interese atu fo sai fatu sira neeb susar ba sira no bele hetan koesimentu pbliku,
no nunee sira hakarak liu atu la foti hahalok neeb laos sijilu nuudar forma atu la bele
rona komentriu sira hosi ema seluk.
No mos iha prosesu, ema sira neeb vitima ba tipu krime nee sei bele hasouru
moris foun ida ba situasun sira neeb trauma atu iha relatu neeb sira sei halao ka iha
faze julgamentu nian.
Lei komprende ho forma nee atu saran ba partikular sira posibilidade atu tetu
dezisun neeb atu foti, la haruka sira atu hasouru situasun sira neeb bele foti karter
la diak ba sira.
Nunee duni, ita komprende lalais atu husik ba partikular nia kritria atu foti
prosedimentu kriminal, karik nia hakarak. Ho opsun nee lejislador evita mos katak
tribunal sira simu prosesu sira neeb kona ba krime sira ho todan neeb kiik, neeb
akontese karik prinspiu ofisialidade tama iha vigor iha nia pureza.


Prinspiu akuzatriu

Prinspiu akuzatriu mosu tan sa prosesu kriminal iha estrutura akuzatriu no
hakarak atu tau entidade sira oin seluk atu diriji ka halao atu sira kona ba faze sira oin
seluk prosesu nian. Nunee, karik husik investigasun ba orgun polisia kriminal, hanesan
KAK, akuzasun ba entidade seluk, MP, no julgamentu ba entidade seluk, Juiz, sei buka
atu hetan objetividade ida neeb boot liu no imparsialidade iha juizu sira neeb forma
hela. Liu-liu juiz neeb halao julgamentu, tan sa la hatene buat hotu neeb akontese
ona, sei la bele iha ideia sira neeb forma tiha ona. Opiniun neeb nia fo sai iha
sentensa ikus liu nee objetivu, imparsial no iha korespondnsia ho realizasun ba Direitu.
Ita komprende katak, ho forma nee, prinspiu akuzatriu nee maka garantia boot
liu atu fo defeza ba arguidu sira. Nunee mos ita komprende katak prinspiu nee tau ona
iha KRDTL.
Nee katak entidade ida, MP, laos deit atu foti investigasun maib fo sai mos
akuzasun, no hafoin maka juiz halao julgamentu. Nee katak, karik prosesu uluk liu nee
segredu (segredu justisa neeb kontempla iha KP) sei la akontese iha situasun nee
neeb bele (no sei) fo sai ba pbliku.

7
Cf. n 2 art. 49 KPP.
8
Cf. art. 183 KP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


12
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Prinspiu nee mos katak jurisdisun la foti intervensun liu hosi ofsiu, la foti
intervensun wainhira la husu nia intervensun no la bele halo luan tan nia biit atu julga
ema no fatu sira neeb la hanesan sira neeb maka objetu ba akuzasun. Prinspiu iha
knar mos nuudar garantia ba imparsialidade tribunal nian, no la bele fo responsabilidade
ba nia karik absolvisun mosu hosi akuzasun neeb la diak ka kondenasun ba
preparasun neeb aat ba defeza.
Hafoin ho buat hotu-hotu neeb dehan tiha ona, ita bele karateriza prinspiu
akuzatriu nuudar ida neeb intervensun hosi entidade sira nee la hanesan, iha faze
sira oi-oin prosesu nian, liu-liu, hosi sorin ida, iha faze sira neeb iha interese ba
investigasun no akuzasu, no hosi sorin seluk, sira neeb kona ba julgamentu.


Prinspiu kontraditriu
9


Prinspiu kontraditriu katak tribunal sei rona akuzasun no defeza molok foti
dezisun. Rona akuzasun no defeza katak rona, hosi sorin ida MP no nia asistente no nia
reprezentante, no, hosi sorin seluk, arguidu no nia defensor rasik. Maib laos nee deit.
Prinspiu kontraditriu nia funsionamentu nee husu atu halao produsun ba prova sira
neeb indika ona hosi akuzasun no hosi defeza: inkirisun ba sasin sira, ezame perisial
sira, akareasun sira, etc.


Prinspiu investigasun ka lia los material
10


Halao ona krime ida, tribunal la foti pozisun pasivu atu apresia fatu sira neeb
akuzasun ka defeza aprezenta ba nia. Tribunal sei lao dok liu tan. Nia iha knar atu foti
asun, la ho depende ba kontribuisun sira neeb fo hosi parte sira atu harii ho
autonomia hun sira ba nia dezisun.
Hateten ho forma seluk, saida maka iha interese, atu tribunal foti dezisun, laos
saida maka atu hanesan lia los, maib saida maka lia los duni. Nee maka, prosesu tomak
sei konstitui fila fali ho los istria ba fatu sira, ho halao investigasun, ho rona parte sira,
ho halao persia, ezame no dilijnsia seluk hotu-hotu ho inisiativa rasik.

Banati: Abel dehan katak nia oho Bento ho tudik ida.

Wainhira hah prosesu la bele no sei la foti konkluzun kedas katak Abel oho
Bento. Nee hanesan simu ona lia los formal ba fatu sira.
Iha banati neeb fo ona, sei halao investigasun katak Abel maka oho duni
Bento, ho foti peskiza ba resn sira ka ho buka no ezamina arma krime no halao persia
sira kona ba vestjiu temtiku sira neeb hein katak iha tiha ona, etc.
Hafoin investigasun konklui ona ho efetivu katak Abel oho duni Bento no foti
prova sira ho hanoin ba neeb (no nee maka lia los material) maka sei iha akuzasun no
tuir mai julgamentu.
Ho rezumu: tribunal maka halao investigasun ba fatu sira neeb sujeitu ba
julgamentu, maib parte sira bele mos fo sira nia kontributu. Prosesu bele iha estrutura

9
Cf. art. 246 KPP (definisun ba prinspiu ba kontraditriu).
10
Cf. art. 252 KPP (definisun ba prinspiu ba investigasun).
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


13
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


akuzatriu no halao prinspiu investigasun no sei tau ba juiz nus atu esklarese no
halao investigasun ho autonomia no fatu sira neeb submete ba julgamentu.
Investigasun ho autonomia juiz nee nian la fo dispensa ba parte sira, nee maka, MP,
arguidu no assitente, atu lori ba prosesu elementu sira prova nian neeb sira hanoin ba.


Prinspiu in dubio pro reo

Prinspiu nee relasiona liu-liu ba prova. Ita har ona katak tribunal sei halao
investigasun hosi meiu sira hotu neeb iha ba fatu sira ho hanoin atu kontitui fila fali
sira nia istria lolos. Maib no dala barak nee akontese duni laos beibeik maka bele
foti prova sira neeb presiza no naton neeb fo indsiu katak ema ruma halao krime.
Wainhira nee akontese, prova neeb hasai ona la bele, ho nia rasik, determina
dezisun ida ba kondenasun. Wainhira prova neeb tau hamutuk ona la too atu foti
konkluzun, juiz la bele desfavorese arguidu nia pozisun. Karik tribunal la iha serteza ba
fatu sira, karik nia iha dvida ba, nia sei fo absolvisun ba arguidu ho resn la iha prova
sira, no nunee lakohi duni pozisun ba akuzasun. Prinspiu nee koese mos nuudar
prinspiu prezunsun ba inosnsia.


Prinspiu livre apresiasun ba prova

Nee katak la iha kritriu sira lei nian kona ba valor neeb atu saran ba prova,
neeb juiz fo valor ba prova sira tuir nia konviksun rasik. Prova nee apresia tuir regra
sira experinsia no konviksun livre entidade kompetente nian. Maib, nee la katak
tribunal bele uza liberdade tuir nia hakaran, ho forma neeb diskrisionriu no arbitrriu,
no foti dezisun hanesan nia hanoin, la ho fundamentasun. Juiz sei fo orientasun ba
produsun prova atu buka lia los material no, wainhira foti desizun, sei fundamenta nia
dezisun sira.


Kdigu Prosesu Penal no nia aplikasun

Ita dehan tiha ona katak KPP maka diploma importante liu iha termu sira Prosesu
Penal nian no nunee ida neeb sei merese estudu adekuadu.
Ho aplikasun ba KPP, iha kestun sira barak neeb presiza atu esklarese kedas.
No matria nee atu hanesan la iha signifikadu ho har uluk nian.
Ita har tuir banati sira rua:

A) Abel, Timor oan naok Charles, Austrlia oan, nia kareta iha sidade Darwin, iha
loron 4 fulan Abril tinan 2006.
B) Carlos halao burla ba David, ho osan 20.000$ iha loron 20 fulan Dezembru
tinan 2005.

Banati sira rua nee foti kedas tipu kestun sira rua. Kona ba banati A) tau kedas
kestun atu hatene, hanesan banati, lejislasun prosesual no tribunal neeb maka iha
kompetnsia atu julga kazu.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


14
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Kona ba banati B) ita sei halao diskusun karik Kdigu Prosesu Penal neeb atu
aplika, ida neeb dadaun ka lejislasun uluk nian, ho tau iha hanoin katak ida dadaun
nee foin maka tama iha vigor iha loron 1 fulan Janeiru tinan 2006.
Tipu kestun sira rua nee relasiona ho:

Aplikasun lei prosesual iha fatin - banati A);
Aplikasun lei prosesual iha tempu - banati B).


Aplikasun lei prosesual iha tempu

Wainhira diploma lei nian tama iha vigor, iha jeral, nia foti kedas problema sira ba
nia aplikasun kona ba fatu sira neeb halao iha tempu uluk molok nia tama iha vigor.
Fila fali ba banati B. Hanesan ita har ona KPP dadaun foin tama iha vigor iha loron
1 fulan Janeiru tinan 2006 no fatu sira halao iha fulan Dezembru tinan 2005. Hosi nee
hamosu problema ida atu hatene katak KPP dadaun ka legislasun uluk nian maka sei
aplika ba.
KPP aprova ona hosi Dekretu-Lei n 13/2005, loron 1 fulan Dezembru, neeb tau
katak nia tama iha vigor iha loron 1 fulan Janeiru tinan 2006. Too loron nee lejislasun
Indonzia maka iha vigor.
Ita hanoin too dadaun, iha banati seluk atu fo, katak Manuel halao agresun ba
Joaquim iha loron 20 fulan Novembru tinan 2005 maib fatu sira nee fo sai deit iha loron
3 fulan Janeiru tinan 2006. KPP neeb maka atu aplika ba?
Karik ita analiza art. 5 prembulu diploma neeb aprova KPP, ita har katak iha
neeb dehan katak diploma no ninia dispozisun sira sei hah atu vigora iha loron 1 fulan
Janeiru tinan 2006, maib aplika deit ba prosesu sira neeb foti hosi data nee, la ho
depende ba momentu neeb halao ona infrasun, no prosesu sira neeb pendente iha
data neeb, sei aplika nafatin, too trnzitu julgadu dezisun nian neeb remata nia,
lejislasun neeb revoga ona.
Nee katak, iha banati neeb haneon ona, KPP dadaun maka diploma neeb
aplika ba, tan sa, maski nia relasiona ho fatu sira neeb halao molok nia tama iha vigor,
prosesu foti tiha ona hah iha loron 1 fulan Janeiru tinan 2003.
Hosi nee hotu, kona ba aplikasun KPP dadaun nian, importante atu kaer hanesan
tuir mai:

a) Fatu sira hotu-hotu neeb halao hafoin loron 1 fulan Janeiru tinan 2006;
b) Fatu sira hotu-hotu neeb halao molok loron 1 fulan Janeiru tinan 2006
maib ho prosesu neeb foti tiha ona iha loron 1 fulan Janeiru tinan 2006 ka
hafoin loron nee.

KPP dadaun la aplika ba fatu sira neeb halao ona molok loron 1 fulan Janeiru
tinan 2006 neeb hamosu prosesu sira neeb molok data nee foti tiha ona.
Ho liafuan ida deit, ita bele foti konkluzun katak: KPP dadaun nee la aplika ba
prosesu sira hah hafoin loron 1 fulan Janeiru tinan 2006 no relasiona ba fatu sira neeb
halao ona molok data nee wainhira hosi nia aplikasun hamosu ba arguidu
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


15
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


agravamentu neeb sensvel no sei bele evita ba nia situasun prosesual.
11

Situasun ida atu hanesan maka sei halao wainhira ho aplikasun KPP dadaun
hakotu dame no unidade atu sira oi-oin prosesu nian.
12



Aplikasan lei prosesual iha fatin

Banati neeb fo ona iha A) no iha kotuk tau iha B) foti kestun atu hatene lei
prosesu penal neeb sei aplika (lei prosesual hosi rai neeb). Maib, matria nee
relasiona metin ho aplikasun ba lei penal iha fatin neeb sei estuda iha mbitu Direitu
Penal nian. Maib, ita bele fo sai regra jeral sira balun hafoin haketak tipu situasun sira
rua.
Ita hanoin too katak A oho B iha Baucau. Iha kazu nee la tau problema ida kona
ba aplikasun lei prosesual. Ho nee ita har kedas katak KPP maka sei aplika. Bele tau
kestun deit kona ba tribunal neeb maka iha kompetnsia atu hetan koesimentu ba
krime. Maib, situasun nee relasiona fali ho problema kompetnsia tribunal sira nian no
laos ho problema atu aplika ka lae KPP. Ida nee aplika beibeik.
Regra sira neeb determina kompetnsia tribunal sira nian tau iha KPP.
13
Regra
hun maka:

Artigu 5 KPP
Aplikasun iha espasu
1. Lei prosesul penl aplika iha Timr-Leste nia territriu tomak.
2. Lei prosesul penl aplika mos iha territriu estranjeiru, tuir tratadu, konven-
saun ka regra iha direitu internasionl.

Ida nee atu dehan katak KPP aplika:

a) Beibeik iha territriu tomak Timor nian;
b) Dala barak, iha rai liur, wainhira nee defini ona iha tratadu, konvensun no
regra sira direitu intenasional nian.


Sujeitu prosesual sira

Estudu ba prosesu tau mos refernsia sira beibeik ba atu no prtika sira hosi
entidade sira oi-oin. Wainhira la hatene sira maka se, sei la komprende prosesu penal ho
forma tomak.
Wainhira halao prosesu nee, ema barak maka tama iha laran. Sasin sira neeb
hetan inkirisun, arguidu sira neeb hetan interrogatriu, MP iha nia dezisun sira
neeb, iha faze inkritu, halo pronunsia, juiz sira wainhira foti desizun kona ba
situasun sira balun, peritu sira wainhira fo sai sira nia opiniun sira, intrprete sira ho
funsun atu halo tradusun, polsia sira atu halo investigasun, nee maka, mundu ba
interveniente sira neeb lao ba mai iha prosesu tuir regra sira balun no halao atu sira

11
Cf. al. a) n 2 art. 4 KPP.
12
Cf. al. b) n 2 art. 4 KPP.
13
Cf. art. 12 too 36 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


16
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


balun.
Interveniente sira nee hotu maka partisipante prosesual sira ho medida neeb
sira hola parte ka fo kolaborasun atu halao atu prosesual sira.
Maib, iha mos tipu rua ba partisipante prosesual sira neeb, iha abordajem
dahuluk, ita bele fo dezignasun nuudar partisipante baibain sira no partisipante espesial
sira.
Atu iha ideia diak liu tan kona ba saida maka ita hateten ona, diak liu sublia
katak, hanesan banati, Ministriu Pbliku, wainhira prosesu iha faze inkritu (no ba oin ita
sei har nee katak saida), fo sai despaxu sira neeb dezisun importante; hosi sorin
seluk, sasin neeb fo nia depoimentu la hola parte iha prosesu ho intensidade neeb
hanesan no biit tuir MP nian.
Banati nee (no har deit nuudar banati ida) diak ba ita, atu ho intuisun, har
katak MP nee sei maka partisipante espesial no sasin, partisipante baibain. Maib iha
nee importante atu har ba karaterstika fundamental sira neeb husik ita atu halo
distinsun nee. Hosi ema sira oi-oin neeb tama iha prosesu laran, iha sira neeb lori
prosesu ho efetivu, nee maka, ho atividade neeb sira halao sira lori ka bele lori prosesu
ba dalan ida. Ema sira nee sei iha funsun atu halo orientasun ba prosesu tan sa sira
maka lori prosesu ba dalan ida nee ka seluk. Iha ema seluk tan neeb tama iha prosesu
laran, maib la iha biit sira neeb katak atividade ida ho kapasidade atu determina
prosesu ba dalan naran ida. Sira neeb maka partisipante prosesual espesial sira no sira
nee maka sei baibain.
Diak liu ita kaer ona distinsun sujeitu prosesual sira no partisipante prosesual
sira. Tan sa sujeitu prosesual maka partisipante prosesual espesial. Nunee foti
konkluzun katak sujeitu prosesual sira hotu nee partisipante prosesual sira maib laos
partisipante prosesual sira hotu maka sujeitu prosesual sira.
Sujeitu prosesual sira, hanesan haneon ona hosi KPP, maka:

a) Tribunal sira;
14

b) Ministriu Pbliku;
15

c) Arguidu no nia defensor;
16

d) Lezadu ka Vtima.
17


Interveniente sira seluk hanesan, tuir banati, sasin, intrprete, peritu sira, etc.,
nee partisipante prosesual sira.


Tribunal sira

Tribunal sira nee orgun sira ba soberania ho kompetnsia atu halao
administrasun ba justisa
18
. Sira deit maka orgun sira ho kompetnsia atu foti desizun
ba kazu jurdiku-penal sira neeb lori ba ninia koesimentu, liu hosi prosesu sira, no
aplika direitu penal no prosesu penal. No ita komprende katak hanesan nee duni no

14
Cf. art. 7, 13, 16 no 47 KPP.
15
Cf. art. 48 too 51 KPP.
16
Cf. art. 58 too 70 KPP.
17
Cf. art. 71 no 72 KPP.
18
Cf. n 1 art. 118 KRDTL.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


17
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


haneon katak aplikasun ba pena sira ba autor krime sira nian nee prerogativa Estadu
nian no hatudu an nuudar vertente sira ida hosi neeb manifesta jus puniendi Estadu
nian.
KPP dehan katak Tribunl sira-neeb lei kona-b organizasaun judisiria
estabelese maka iha kompetnsia atu administra justisa penl.
19
Maib, tribunal sira la
foti dezisun tuir kritriu sira neeb livre hosi juiz sira rasik. Ita hateten ona katak
tribunal sira halao administrasun ba justisa no aplika direitu penal substantivu, hanesan,
sira iha vinkulasun ba aplikasun Direitu nian. KPP rasik refere mos katak Kuandu kaer
nia funsaun tribunal tenke obedese deit ba Lei no Direitu.
20
Maib, interese saida atu
foti desizun, aplika Direitu no administra justisa karik la iha forma atu fo validade, iha
prtika, ba desizun sira neeb? Nee katak, wainhira sira nee orgun soberania, biit
neeb sira hatudu nee mos biit soberania nian. Hosi sorin seluk no har mos katak iha
orgun soberania sira seluk (v.g. Prezidente Repblika, Parlamentu Nasional no Governu),
karik biit atu foti desizun hetan limite hosi rai laran, hanesan banati, wainhira orgun
soberania sira seluk la halo tuir sira nia desizun sira, sei tau iha kauza independnsia ba
tribunal sira neeb sai nuudar ponto uluk fiar sidadun sira hotu-hotu nian ba sira.
Nunee maka KRDTL foti solusun ba kestun nee atu evita konflitualidade sira wainhira
tau katak Desizaun neeb tribunl sira f ona tenke halo tuir duni no soi kbiit aas liu
desizaun autoridade siraseluk nian.
21

No atu, iha prtika, soi kbiit aas liu nee atu konstitui buat ida neeb la bele tau
kestun tan, har too ba saida maka hateten ona:

Artigu 8 KPP
Autoridade seluk nia kooperasaun
1. Autoridade hotu-hotu iha obrigasaun atu kolabora ho tribunl, atu administra justisa
penl, kuandu tribunl husu.
2. Kolaborasun referida iha artigu anterir tenke halao uluk liu servisu hotuhotu.

Titular sira ba orgun soberania tribunal sira maka juiz sira. Iha nee
importante, uluk kedas, atu hatene KPP hanaran mos juiz sira nuudar autoridade
judisiria sira, maib sira laos deit juiz sira. Juiz nee grosso modo titular ba orgun
soberania (tribunal sira) neeb halao julgamentu. Nee katak, nia fo avaliasun ba prova
sira neeb tau iha nia ukun no refere ba krime ida neeb halao ona no autoria tau ba
ema ida, no foti desizun, liu hosi sentensa, ba kondenasun ka absolvisun ema ida
neeb hetan akuzasun ba prtika krime. KPP fo definisun ba autoridade judisiria:
Autoridade judisiria: juz no Ministriu Pbliku, ida-idak kona-b aktu prosesul
neeb tama iha nia kompetnsia.
22



Kompetnsia material

Diak liu, uluk kedas, define didiak konseitu ba kompetnsia. Lei, wainhira harii
orgun ida, nia fo definisun ba nia atribuisun ka finalidade sira; nee katak, nia hateten

19
Cf. n 1 art. 7 KPP.
20
Cf. n 2 art. 7 KPP.
21
Cf. n 3 art. 118 KRDTL.
22
Cf. al. b) art. 1 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


18
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


saida maka nia hein katak orgun nee sei halao atu hetan objetivu sira neeb nia harii
ba. Atu hetan objetivu sira neeb lei tau ba nia orgun presiza atu halao asun. Maib,
asun nee la bele halao ho forma ida neeb la iha kordenasun se lai efeitu sira ba
atividade neeb halao ona bele sai nulu ka hamenus tiha, no mos bele halo interfernsia
ba esfera asun orgun seluk nian.
Atu fo solusun ba problema nee lei saran ba orgun konjuntu biit sira neeb
bele uza wainhira halao nia atividade. Konsesun lei nian ba biit sira neeb iha sentidu
rua:

Ida, neeb pozitivu, no katak saida maka bele halo;
Seluk, neeb negativu no kontrriu fali katak saida maka la bele halo;

Nunee maka ita bele hateten katak kompetnsia katak kompleksu ba biit sira,
neeb fo hosi lei ba orgun ida, no tau atu halao objetivu sira neeb saran ba nia. Fo
definisun ba konseitu kompetnsia ita pronto atu fo limite ba nosun kompetnsia
material.
Hanesan nia naran rasik hatudu, lalais ita komprende katak kompetnsia material
katak kompleksu ba biit sira, neeb fo hosi lei ba orgun ida, verifika ba konjuntu matria
sira no tau atu halao objetivu sira neeb saran ba nia.
Nunee, KPP estabelese kompetnsia material tribunal sira nian tuir hierarkia sira
nian, nia kompozisun ka nia natureza.
23

Iha organizasun judisiria nia laran, iha kategoria tribunal sira oi-oin:

Supremu Tribunal Justisa;
Tribunal sira ba instnsia dahruak ka Tribunal sira ba Relasun;
Tribunal sira ba instnsia dahuluk, neeb hanaranTribunal sira ba Distritu.

Ba efeitu sira prosesu penal nian, importante atu kaer metin saida deit mak tuir
mai:

Supremu Tribunal Justisa (STJ), iha, hakat kompetnsia sira seluk neeb fo hosi
lei, kompetnsia material atu:
24


Julga Prezidente Repblika;
Julga rekursu sira ba desizun sira neeb foti iha instnsia dahuluk, hosi
seksun kriminal Supremu Tribunal Justisa;
Tau uniformidade ba jurisprudnsia, iha termu sira art. 321 no artigu sira tuir
nia;
Julga prosesu sira ba krime sira neeb halao hosi juiz sira STJ nian, PGR no
ajente sira seluk MP nian neeb halao knar sira rabat tribunal neeb;
Julga prosesu sira ba krime sira neeb halao hosi juiz sira instnsia dahuluk
ka hosi ajente sira MP nian;
Hetan koesimentu ba pedidu sira ba habeas corpus, tan sa hetan prizun ka
detensun neeb la tuir lei;

23
Cf. art. 12 too 15 KPP.
24
Cf. art. 12 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


19
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Kona ba tribunal sira instnsia dahuluk, tribunal sira ba distritu nee hafahe ba
espsie sira oi-oin, ba efeitu sira prosesu penal nian. Nunee ita iha:

Tribunal jri;
25

Tribunal koletivu;
26

Tribunal singular;
27



Kompetnsia territorial

Nee aspetu sira neeb OPC sira sei haneon nafatin atu hatene tribunal no MP
neeb iha kompetnsia territorial atu diriji inkritu no halao julgamentu.
Kompetnsia territorial nee tau iha termu sira KPP
28
nian no ita bele hateten
katak kompetnsia bele muda karik:
krime halao iha fatin ida neeb los;
krime halao iha fatin ida neeb seidauk los;
krime halao iha rai liur;
krime halao iha roho ka aeronave;
krime nee kona ba majistradu ida.


Krime halao iha fatin ida neeb los

a) Iha kompetnsia atu hetan koesimentu ba krime ida, tribunal ida neeb iha
rea neeb nia halao ba
29
. Banati: karik A naok B nia kareta iha Baucau,
tribunal distritu Baucau maka iha kompetnsia atu hetan koesimentu ba
krime nee.
b) Ara neeb halao atu ikus liu krime ida nian, neeb halao hosi atu susesivu
ka reiteradu sira.
30

c) rea neeb remata konsumasun krime sira neeb susetvel atu halao ba
beibeik iha tempu.
31



Krime sira neeb halao iha fatin seidauk los

Iha rea sira ruma, wainhira krime relasiona ho rea sira oi-oin no iha dvida sira
ka la hatene identifikasun kona ba lokalizasun elementu neeb iha relevnsia atu
determina kompetnsia territorial, tribunal neeb hetan notsia dahuluk ba krime nee,

25
Cf. art. 13 KPP.
26
Cf. art. 14 KPP.
27
Cf. art. 15 KPP.
28
Cf. art. 16 too 25 KPP.
29
Cf. n 1 art. 16 KPP.
30
Cf. n 2 art. 16 KPP.
31
Idem.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


20
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


maka sei iha kompetnsia atu hetan koesimentu.
32


Banati: A, neeb ema har sai hosi Baucau ba Suai, mate iha Dili no iha tempu
hanesan, ema hetan mos nia kareta iha Suai, neeb iha vtima nia ran no iha kareta laran
projtil ho tipu ran hanesan no kpsula kalibre 7,65 mm iha nee tribunal ho
kompetnsia maka komarka Suai.

Banati: A, neeb halao viajem hosi Dili ba Suai, wainhira too iha Same har katak
ema ruma naok nia karteira ho atus hitu dlar amerikanu no nia fo koesimentu fatu nee
ba autoridade sira Same nian. Fatin nee pertense ba komarka Suai no nee maka tribunal
neeb sei iha kompetnsia atu hatene kazu nee.


Krime sira neeb halao iha rai liur

Iha kompetnsia atu hatene krime ida, tribunal:

a) rea hela fatin ajente kriminal ka rea neeb nia hetan ba;
33


Banati: A, Timor oan, hela fatin iha Caicoli, Dili, ba Kupang no iha neeb nia
naok hosi B, Indonsia oan, joia sira ho valor USD $20.000, no nia fila fali mai
Timor-Leste. Karik ema lokaliza A iha Baucau ho joia sira nee, tribunal distritu
Baucau maka sei iha kompetnsia.

b) rea hela fatin ikus nian neeb hatene iha territriu Timor karik ajente la
hetan ka metin hela iha rai liur.
34


Banati: iha kazu neeb tau iha leten no karik la hatene A nia hela fatin no mos la
hetan nia lokalizasun, ita hanoin too katak B telefone hosi Kupang ba nia belun ida
neeb hela iha Dili, neeb fo avizu kedas ba autoridade sira. Tribunal Dili maka sei iha
kompetnsia atu hatene krime nee.


Krime neeb halao iha roho ka aeronave

Iha kompetnsia atu hatene krime, tribunal:

a) rea porto ka aeroporto Timor iha neeb ajente krime atu ba ka atu sai;
35

b) rea hela fatin ikus liu iha territriu Timor neeb hatene karik la hetan ajente
ka nia metin iha rai liur;
36

c) rea neeb iha dahuluk notsia krime wainhira situasun sira rua iha kotuk liu

32
Cf. n 2 art. 19 KPP.
33
Cf. n 1 art. 18 KPP.
34
Cf. n 2 art. 18 KPP.
35
Cf. n 1 art. 18 KPP.
36
Cf. n 2 art. 18 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


21
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ba seidauk verifika.
37



Kompetnsia hosi koneksun

Koneksun, hanesan nia naran duni fo indikasun, nee buat ruma neeb iha
ligasun ka sei iha ligasun ka hamutuk. Dehan katak iha koneksun hosi prosesu sira rua
wainhira sira nain rua hotu tau hamutuk no forma prosesu ida deit. Hanesan ita bele lalais
tau iha imajinasun, koneksun bele hatan desviu sira ba regra sira neeb tau ona iha
kotuk liu ba kona ba matria kompetnsia.
Maib, laos prosesu sira hotu maka bele sai nuudar alvu ba koneksun. Iha regra
sira neeb fo definisun wainhira sei halao koneksun ka wainhira la husik nia. No mos,
iha regra sira neeb fo definisun ba tribunal neeb iha kompetnsia atu fo apresiasun
ba prosesu sira oi-oin neeb refere ba krime sira oi-oin no sai ona objetu ba koneksun.


Admisibilidade ba koneksun

Koneksun ba prosesu sira bele deit wainhira:

a) ajente hanesan halao ona krime sira oi-oin liu hosi asun ka omisun ida
hanesan, iha okaziun ka fatin hanesan, neeb sira balun nuudar kauza ka
efeitu sira ba sira seluk, ka sira balun ho hanoin atu iha nafatin ka atu subar
sira seluk;
38

b) ajente sira oi-oin neeb halao ona, ho partisipasun hamutuk, krime sira
hanesan ka oi-oin.
39


Karik foti prosesu sira neeb la hanesan, sei halao, liu hosi ofsiu ka rekerimentu,
apensasun ba prosesu sira hotu neeb iha koneksun, wainhira koneksun nee hetan
kedas koesimentu no autos sira iha faze prosesual neeb hanesan.
40
Karik prosesu sira
ho koneksun sei tau ba tribunal sira oi-oin nia kompetnsia ho resn kona ba territriu,
sei iha kompetnsia atu hetan koesimentu ba sira hotu tribunal ida neeb iha
kompetnsia ba krime ho pena boot liu limite msimu rea dahuluk neeb hetan notsia
ba krime sira naran ida.
41



Limite sira ba koneksun

Laos beibeik maka prosesu sira la hanesan no kona ba krime sira neeb mos la
hanesan maka determina fali sira nia koneksun ba malu. Koneksun la halao iha prosesu
sira neeb kompetnsia ka laos kompetnsia maka:
42


37
Cf. n 1 art. 19 KPP.
38
Cf. al. b) n 1 art. 20 KPP.
39
Cf. al. a) n 1 art. 20 KPP.
40
Cf. n 2 art. 20 KPP.
41
Cf. n 2 art. 23 KPP.
42
Cf. art. 22 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


22
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



a) tribunal sira ba ema kiik sira;
b) STJ neeb funsiona nuudar instnsia dahuluk wainhira arguidu sira balun sei
la hetan julgamentu hosi tribunal nee.


Ministriu Pbliku

MP, iha termu sira KPP nian, nee autoridade judisiria ida.
43
KRDTL la fo
definisun ba saida maka MP, no fo prefernsia liu atu, molok, fo nomeasun ba knar sira
neeb nia sei halao
44
. Nunee, ita bele dehan katak MP servisu Estadu nian neeb fo
kompetnsia atu:

a) reprezenta Estadu;
b) ezerse asun penal;
c) hametin defeza ema kiik, auzente ka inkapaz sira nian;
d) fo defeza ba legalidade demokrtika;
e) fo promosun atu kumpre lei.

Saida maka MP nia papel iha prosesu penal? Atividade MP nian iha prosesu penal
maka, hosi sira seluk, atu kolabora ho tribunal sira atu hetan lia los no halao Direitu.
Atividade nee hotu la bele halao ho forma arbitrria, maib halao tuir kritriu sira ba
objetividade neeb klot.
45
Kolaborasun nee liu hosi konjuntu ba atu sira neeb MP deit
maka bele halao no nunee hateten katak MP iha kompetnsia espesial kona ba matria
sira balun.
46
Ho efeitu Ministriu Pbliku iha kompetnsia espesial atu:

a) Simu dennsia, kesar ka partisipasun sira no fo ordem atu foti
prosedimentu kriminal, wainhira preenxe ona rekizitu sira ba lejitimidade;
47


Tan sa dennsia, kesar no partisipasun sira haruka ba MP nee la katak entidade
nee maka sei simu sira beibeik. Ho efeitu, bele mos haruka ba autoridade judisiria seluk
ka ba organ sira polsia kriminal.
48
Maib, entidade sira nee sei tatoli dennsia, kesar ka
partisipasun sira
49
ba MP iha tempu badak nia laran. Har ba fatu katak MP mos halao
apresiasun atu lori ba neeb dennsia, kesar no partisipasun sira, nee maka ita
komprende katak nia entidade neeb kaer monopliu ba inisiativa prosesu penal.
50

MP sei halao apresiasun ba lejitimidade ema neeb kesar, foti dennsia ka halo
parte, sei verifika katak nee krime ka lae no analiza presupostu legal sira neeb hanetik
ka permite promosun.

b) Diriji inkritu;

43
Cf. al. b) n1 art. 1 KPP.
44
Cf. art. 132 KRDTL.
45
Cf. n 1 art. 48 KPP.
46
Cf. n 2 art. 48 KPP.
47
Cf. al. a) n 2 art. 48 KPP.
48
Cf. n 2 art. 213 KPP.
49
Cf. n 2 art. 210 KPP.
50
Cf. art. 48 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


23
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Inkritu katak faze prosesu ho forma komum. Nee faze obrigatriu ho hanoin atu
verifika katak iha ka lae krime, atu hetan nia autor sira no lori prova neeb presiza.
51
Nee
faze neeb dirije hosi MP no ba oin ita sei analiza ho pormenor liu.

c) Deduz akuzasun no sustenta ho efetivu julgamentu;

Akuzasun (karik iha) foti hafoin inkritu no halo juzu probabilidade katak, har
ba indsiu sira neeb iha, ema ruma halao krime ida.

d) Foti rekursu sira, atu fali iha interese exkluzivu defeza nian;

Rekursu katak petisun ba tribunal ida ho nivel hierrkiku boot liu atu nia bele foti
desizun ida kona ba kestun neeb tau ba nia. Hosi rekursu bele hetan kadiak ba defeza
tan sa MP nia knar laos deit atu foti akuzasun, maib atu buka lia los maski fo proveitu
deit ba defeza.

e) Promove ezekusun ba pena no medida seguransa sira.

Hafoin sentensa kondenasun hosi tribunal, sei foti providnsia sira atu ezekuta
pena ka medida seguransa neeb tau iha sentensa. Nee MP nia kompetnsia atu
promove nia ezekusun. Hakat kompetnsia espesial nee, MP iha mos knar jeral ida seluk
neeb nia rasik halao no iha interese ba promosun prosesual.
Promosun prosesual relasiona ho tempu hah prosesu, impulsu uluk nian neeb
presiza atu iha prosesu.
52
Maib, iha limitasun sira balun, neeb ita hateten tiha ona
wainhira ita refere ba prinspiu ofisialidade.
Ita har too regra sira neeb maka KPP tau ona kona ba promosun prosesual:

a) Ba krime pbliku sira hotu MP iha lejitimidade atu promove prosesu;
53

b) Kona ba krime semipbliku sira (sira neeb depende ba kesar) MP bele deit
promove prosesu hafoin ema neeb hetan ofensa ka ema seluk ho
lejitimidade hatoo kesar.
54
Kesar nee bele hatoo ba entidade naran ida
neeb iha obrigasun legal atu tatoli ba MP, no bele hakerek hosi mandatriu
sira ho biit espesial sira banati: advogadu.

Saida maka akontese maka iha prosesu ida deit bele halao investigasun ba krime
sira oi-oin ho natureza prosesual neeb la hanesan. Nee maka, iha prosesu ida bele
hetan krime pbliku no semipbliku sira. Nunee tau kestun atu hatene katak MP bele liu
hosi ofsiu promove prosesu ba krime sira nee hotu. Iha nee, KPP estabelese mos regra
sira, neeb atu hatene maka:

a) Karik krime sira hotu ho gravidade neeb hanesan ka karik krime ida neeb
todan liu maka pbliku, MP promove prosesu iha krime sira neeb nia iha

51
Cf. art. 225 KPP.
52
Cf. estatui iha art. 49 KPP.
53
Cf. n 1 art. 49 KPP.
54
Cf. n 2 art. 49 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


24
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


lejitimidade, nee katak, relasiona ho krime pbliku sira;
b) Karik krime semipbliku nee la todan liu, MP sei dahuluk fo notifikasun ba
ema sira titular ba direitu atu hatoo kesar no deklara katak sira hakarak atu
halao hanesan nee duni;
c) Karik sira neeb iha interese fo deklarasun katak sira lakohi ezerse sira nia
direitu ka la fo deklarasun ruma, MP sei promove prosesu kona ba krime ida
neeb nia iha lejitimidade ba;
d) Karik sira neeb iha interese fo deklarasun katak sira hakarak hatoo kesar,
MP promove prosesu kona ba krime sira hotu.

Karik prosedimentu kriminal, iha krime pbliku no semipbliku sira depende ba
kesar ka akuzasun hosi ema neeb hetan ofensa ka sira seluk neeb iha lejitimidade,
nee tan sa lei hanoin katak hakaran neeb sira hatudu nee importante. Nunee, nee
mos baibain ba ema sira nee, iha krime semipbliku sira, katak sira bele fo validade ba
sira nia hakaran wainhira sira hakarak atu remata prosesu. Nunee, maka ita hateten
katak titular sira ba direitu atu hatoo kesar no akuzasun bele deziste hosi kesar ka
akuzasun, neeb, iha termu prtiku sira, sei determina extinsun ba prosedimentu
kriminal.
Iha termu sira nee bele fo konkluzun katak dezistnsia ba direitu sira atu kesar
ka halo akuzasun nee iha relevnsia jurdiku deit hafoin omologa. Omologasun nee
kompetnsia:
55


a) MP nian wainhira halao faze inkritu;
b) Juiz julgamentu nian ka prezidente tribunal iha faze julgamentu.

Omologasun bele fo deit karik arguidu deklara katak nia la hasouru, hafoin hetan
ona notifikasun atu, iha loron 3 nia laran, halo deklarasun rasik. Karik la iha
deklarasun, nee sai hanesan la hasouru saida maka hateten ona.
56

Kesar ka akuzasun sei halao hosi ema sira neeb iha lejitimidade. Hela deit
dadaun atu hatene se maka iha lejitimidade atu kesar ka halo akuzasun.
Iha situasun sira neeb hatudu lolos tuir espesifisidade krime sira balun nian. No
ba situasun espesfika sira nee la bele duni atu estabelese regra jeral sira. Lejitimidade
titular direitu atu kesar fo sai hosi norma jurdika neeb har ho espesial liu matria nee.
Maib akontese katak iha jeral iha krime semipbliku sira oi-oin lei la hateten ho
espesial liu kona ba ema sira neeb iha lejitimidade atu ezerse direitu atu kesar ka halo
akuzasun. Iha situasun sira nee lejitimidade tuir regra jeral sira. Hanesan konkluzun:
iha regra jeral sira neeb define se maka iha lejitimidade atu ezerse direitu atu kesar ka
halo akuzasun. Maib, regra jeral la soi kbiit liu wainhira, kona ba situasun sira balun
iha regra espesial sira. Nunee, iha lejitimidade atu ezerse direitu atu kesar ka halo
akuzasun:

a) Ema neeb hetan ofensa, nee katak, titular ba interese neeb lei hakarak
atu hasirin;
57


55
Cf. n 3 art. 216 KPP.
56
Cf. n 4 art. 216 KPP.
57
Cf. al. a) art. 71 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


25
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


b) Sira neeb hosi sira nia kesar sei depende ezerssiu ba asun penal;
58

c) Ema naran ida, iha krime sira ba korrupsun, pekulatu ka abuzu ba knar sira
hosi autoridade pbliku;
59

d) Karik ema neeb hetan ofensa mat tiha ona, nia kaben sei moris ka ida
neeb bele hetan ekiparasun tuir lei, oan sira no, wainhira la iha oan sira,
inan/aman sira no, wainhira la iha inan/aman sira, mun ho alin sira no sira
nia oan sira, karik la iha ida neeb hola parte mos iha krime.
60


Maib, direitu atu kesar la iha ba beibeik ba tempu neeb la define kedas. No iha
nee ita sei halo distinsun ba situasun sira rua: ida dahuluk neeb relasiona ho lakohi
atu ezerse nia no ida dahruak ho la ezerse nia ba tempu balun.
Har ba situasan dahuluk: ita hanoin deit katak A ema neeb hetan ofensa ba
krime semipbliku no deklara momos katak nia lakohi atu ezerse ka, se lai, katak nia
halao atu sira neeb ita bele deduz momos katak nia lakohi duni. Iha hipteze nee,
direitu atu kesar sei la bele ezerse ona ba oin no nunee sei la iha prosedimentu
kriminal.
61

Ita hanoin dadaun too katak A, hetan ofensa hosi krime semipbliku, hakarak atu
ezerse nia direitu atu kesar iha fulan 8 hafoin data krime neeb halao ona. Iha kazu nee
nia sei la bele ezerse nia direitu tan sa ida nee la iha tiha ona iha fulan 6 hafoin loron
neeb titular hetan koesimentu ba fatu no ba nia autor sira.
62

Tau mos hipteze katak A hetan ofensa hosi krime semipbliku no iha loron ikus
fulan 5 nian, nia mat no, fulan 4 hafoin nia mat, nia kaben hatudu katak nia hakarak atu
ezerse direitu atu kesar. Nia bele ka lae? Resposta maka bele, tan sa prazu fulan 6 konta:

a) hosi data neeb titular hetan koesimentu ba fatu no ba nia autor sira;
b) hosi loron mat ema neeb hetan ofensa ka hosi loron neeb nia la iha ona
kapasidade.

Tuir saida maka hateten tiha ona iha kotuk liu ba, titular ba direitu atu kesar bele
deziste, maski la iha hasouru hosi arguidu,
63
no dezistnsia nee sei sai efetivu too loron
publikasun sentensa instnsia dahuluk nian, no hatene los katak dezistnsia sei fo
impedimentu atu kesar foun fali.


Arguidu

Arguidu, iha termu sira prosesu nian, sujeitu prosesu ida neeb importante,
hanesan ita sei har ba oin. Ideia komum neeb iha hosi arguidu iha korespondnsia ba
sujeitu neeb halao krime. No karik konsepsun nee iha korespondnsia nafatin ba
saida maka los, nia sei mos la tau hamutuk situasun sira hotu neeb determina karik iha
ka lae arguidu iha prosesu ida. Nee maka hanesan ita sei har bele iha arguidu (sira)

58
Cf. al. b) art. 71 KPP.
59
Cf. al. c) art. 71 KPP.
60
Cf. al. a) no b) n 1 art. 214 KPP.
61
Cf. n 1 art. 216 KPP.
62
Cf. n 1 art. 215 KPP.
63
Cf. n 4 art. 216 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


26
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


iha prosesu ida neeb ba oin sei bele har fali katak nia (sira) la halao krime ida.
Kualidade arguidu nee importante hosi konsesun legal ba direitu no dever sira
no hosi pozisun prosesual neeb nia foti iha prosesu. Kualidade nee, wainhira simu
ona, sei halao nafatin wainhira halao prosesu tomak, la depende ba faze sira neeb
halao ona.
64

KPP estabelese sirkunstnsia sira neeb sidadun bele hetan kualidade arguidu
no estabelese kritriu jeral ida no kritriu sira oi-oin neeb hamosu hosi situasun
espesial sira,
65
ita bele hateten katak arguidu maka ida neeb hetan hasouru akuzasun.

Banati: Abel, wainhira halao hela prosesu no iha ikus liu faze inkritu nian sai
nuudar objetu ba akuzasun hosi MP, neeb tau katak nia maka autor ba
krime abuzu konfiansa. Iha kazu nee Abel arguidu hosi momentu neeb nia
hetan akuzasun ida hasouru nia.

Situasun espesial sira determina mos katak sai nuudar arguidu hamosu hosi n 2
art. 59 KPP nian. Har no analiza situasun espesial sira nee, sei halao prosedimentu atu
sai nuudar arguidu wainhira:

a) Halao hela inkritu hasouru ema ida no nia fo depoimentu ba autoridade
judisiria ka entidade kriminal;

Banati: Abel hola parte iha krime burla no hatudu Bento hanesan nia autor.
Indsiu sira neeb foti ona wainhira halao inkritu fo konfirmasun ba
dennsia nee. Bento wainhira fo nia depoimentu, nia sei sai nuudar arguidu.

b) Sei aplika medida koasun ka garantia patrimonial ba ema naran ida;

Banati: Abel, hafoin halao investigasun iha mbitu inkritu nian, hatudu
nuudar autor ba krime furtu kualifikadu tan sa tau hamutuk ona elementu
sira ba prova ho hanoin ba nee. Polsia tatoli prosesu ba MP neeb
determina atu aplika termu identidade no rezidnsia (hela fatin) ba Abel.

c) Suspeitu ida hetan ona detensun;

Banati: Carlos, liu hosi estikun, foti David nia karteira neeb iha USD $ 250.
Hafoin kedas nia hetan detensun hosi ajente autoridade. Hosi momentu nee
Carlos asume kedas kualidade arguidu.

d) Foti auto notsia neeb tau ema ida nuudar ajente ba krime no fo
komunikasun ba nia;

Banati: Abel baku Bento. Situasun nee har hosi entidade polisial ida neeb
foti kedas auto notsia no hateten ba Abel. Nia asume kedas kualidade
arguidu.


64
Cf. n 5 art. 59 KPP.
65
Cf. n 1 art. 59 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


27
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


e) Ema ida neeb aprezenta an nuudar sasin iha prosesu ida no, wainhira nia fo
depoimentu, hamosu suspeita neeb ho fundamentu katak nia halao krime.
Iha kazu nee auto inkirisun para ba tempu balun no ema ida nee asume
kualidade arguidu;

Banati: Carlos, sasin ba krime aborto (hakotu isin rua), deklara katak nia fo
liman ba Berta no fo insentivu ba nia atu halao aborto. Inkirisun para kedas ba
tempu balun no Carlos asume kualidade arguidu.

f) Ema naran ida, neeb foti hanesan suspeitu, husu atu sai nuudar arguidu;

Banati: Francisco fo depoimentu nuudar sasin. Maib, nia sente katak iha
suspeita foun katak nia maka halao krime. Nunee nia husu atu sai nuudar
arguidu. Wainhira iha resn sira ho fundamentu ba suspeisun rekerimentu
nee sei simu.

Prosedimentu atu sai nuudar arguidu nee importante ba matria kona ba
apresiasun prova. Tan sa, atu sai nuudar arguidu, presiza atu har ba formalidade sira
balun. Karik sira nee maka hetan preterisun, deklarasun sira neeb fo hosi ema neeb
hanoin ba (neeb sei sai lolos nuudar arguidu maib lae ida) sei la bele uza hanesan
prova hasouru nia.
66
Prosesu penal indika formalidade sira neeb ita sei hakruk ba:
67


a) Uluk kedas konstituisun arguidu halao hosi komunikasun, ho hateten ka ho
hakerek, ba nia kona ba kualidade nee;
b) Komunikasun nee sei hasai hosi autoridade judisiria ka hosi orgun polsia
kriminal;
c) Iha komunikasun sei indika no, karik presiza, fo explikasun ba direitu no
dever prosesual sira, neeb tan sa resn nee sei fo ba nia;
d) Sei lori mos ba nia koesimentu identifikasun prosesu no defensor nian,
karik nee hetan ona nomeasun.

Ita dehan tiha ona katak pozisun arguidu saran ba nia papel importante iha
prosesu. Papel nee, hakat liu espesifisidade sira seluk, mosu hosi konsesun no ezerssiu
ba konjuntu direitu no dever sira neeb sei hametin beibeik ba nia.
68
Diak liu, hanesan
nee, har too direitu sira arguidu nian:

a) Wainhira kaer ona, lori ba juiz atu halao interogatriu dahuluk molok oras 72
hosi detensun;
b) Hetan informasun, wainhira husu atu fo deklarasun sira, kona ba fatu sira
neeb tau ba nia no direitu sira neeb nia iha;
c) Foti desizun livre atu fo deklarasun sira ka lae no halo, maski nia husu, iha
tempu naran ida inkritu ka audinsia julgamentu, ho exsepsun ba alnea a)
artigu 61;
d) Hetan asistnsia hosi defensor, iha kazu sira neeb lei determina

66
Cf. n 4 art. 59 KPP.
67
Cf. n 3 art. 59 KPP.
68
Tau iha art. 60 no 61 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


28
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


obrigatoriedade ba asistnsia ka wainhira husu;
e) Tribunal nomeia defensor, iha kazu sira refere iha artigu 68, karik seidauk
konstitui;
f) Komunika ho livre ho defensor, maski nia kaer ka dadur hela;
g) Fo informasun ba maluk neeb nia hateten, wainhira kaer ka dadur;
h) Fo prova sira no husu dilijnsia sira neeb nia hanoin presiza duni ba nia
defeza, iha termu sira lei nian;
i) Hatoo rekursu, iha termu sira lei nian, ba desizan sira neeb la diak ba nia.

Maib, laos deit direitu sira maka arguidu hetan kadiak. Ida nee sujeitu ba dever
sira neeb tau iha lei prosesual, no nunee arguidu iha obrigasun atu:
69


a) Wainhira hetan interogatriu, fo elementu identifikasun sira neeb husu, no
wainhira laos iha audinsia diskusun ka julgamentu, antesedente kriminal
ho forma neeb tomak no ho lolos;
b) Wainhira hetan konvokasun regular, hatudu an ba entidade kompetente sira;
c) Sujeitu ba dilignsia ba prova sira neeb presiza ba inkritu no ba
julgamentu, wainhira la bandu hosi lei;
d) Fo kedas termu identidade no rezidnsia (hela fatin) wainhira asume
kualidade arguidu;
e) Sujeitu ba medida sira seluk ba koasun no garantia patrimonial.

Importante mos atu hateten, karik arguidu lakohi fo resposta nia sei halao
krime dezobedinsia
70
, no karik nia bosok nia halao krime falsidade iha
deklarasun.
71



Defensor

Ita hare ona s maka arguidu no, hakbadak nia pozisun prosesual, lei entende ho
diak atu saran ba nia direitu sira neeb fokus ona ba. Direitu sira ida, neeb ita har ona,
katak hilii defensor hosi arguidu ka, karik nia la hilli, hosi autoridade judisial sira. Nunee
importante atu analiza figura defensor nian.
Defensor nee iha, tan sa mosu hosi direitu ba defeza arguidu nian neeb tau iha
Konstituisun.
72
Defeza nee halao iha planu sira rua: defeza material ezerse hosi arguidu
rasik iha atu prosesual sira neeb nia no nia deit maka bele halao no defeza formal,
katak mos defeza tknika halao hosi defensor no iha neeb tau kestun sira relasiona ho
tknika no koesimentu jurdiku sira.
Ho har nee, defensor sei maka ema hotu, ho diak liu advogadu ka advogadu
estajiriu, neeb iha knar atu fo konselu ba arguidu atu husu atu prosesual sira neeb
nia hanoin nuudar importante ba arguidu nia defeza, halao etapa sira neeb adekuadu
no tau matan ba atu prosesual sira neeb atu halao bela prosesa tuir lei no interese sira
arguidu nian neeb hetan protesun hosi nia.

69
Cf. art. 61 KPP.
70
Cf. art. 244 KPP Dezobedinsia.
71
Cf. art. 278 KPP Falsidade ba depoimentu ka deklarasun.
72
Cf. n 3 art. 30 KRDTL.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


29
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Bele hilii ka konstitui ka nomeia defensor. Defensor neeb konstitui ona nee sei
maka advogadu hanesan hakbadak ona iha lejislasun rasik. KPP estabelese katak arguidu
iha direitu Atu hetan asistnsia hosi defensr iha situasaun sira-neeb lei obriga ka
kuandu nia husu.
73

Hosi sorin seluk, preseitu neeb refere ona katak ideia fakuldade ida neeb
arguidu iha. Nee maka, arguidu sei la tenke konstitui advogadu, maib karik nia hakarak
lei husik atu halao konstituisun nee iha momentu naran ida prosesu nian, nee maka
iha faze prosesual naran ida.
Maib, iha situasun sira neeb tenke iha defensor no, iha kazu sira nee, arguidu
sei iha asistnsia beibeik hosi defensor, maski nia deklara katak nia lakohi.
74
Wainhira nee
akontese arguidu hilii (konstitui) defensor ida atu hasirin nia ka, karik nee la akontese,
juiz maka nomeia defensor ida.
75
Nomeasun kompete ba autoridade judisiria neeb
ukun faze prosesu nian nee, iha faze inkritu, MP, iha audinsia julgamentu, juiz.
76

Defensor halao nia atividade wainhira prosesu halao
77
no fo asistnsia tknika ba
arguidu no ezerse direitu sira neeb lei rekoese ba arguidu.
78

Wainhira iha arguidu sira oi-oin iha prosesu ida deit, sira hotu bele hetan asistnsia
hosi defensor ida deit, wainhira nee la hasouru funsun defeza nian, nee maka, karik
hosi sira hotu nia defeza la hamosu inkompatibilidade ruma.
79

Maib, akontese katak karik iha arguidu sira oi-oin iha prosesu ida deit, iha balun
neeb konstitui ona advogadu no balun neeb lae. Iha kazu sira nee tribunal bele
nomeia, hosi advogadu sira neeb konstitui ona, ida ka balun tan atu asume pozisun
nuudar defensor sira ba sira neeb seidauk konstitui advogadu, karik nee mos la
hasouru funsun defeza nian.
Defensor halao, iha arguidu nia naran, atu prosesual sira neeb presiza, ho
exsepsun ba sira neeb sei halao hosi arguidu rasik. Nee maka katak preseitu refere
ona iha n1 art. 67 KPP nian wainhira saran ba defensor ezerssiu ba direitu sira neeb lei
rekoese ba arguidu.
Ita komprende katak nee hanesan nee duni tan sa defensor halao asun ho
reprezenta arguidu. Wainhira arguidu maka mandante no defensor maka mandatriu
nee natural atu lei hosi arguidu hasai efiksia ba atu neeb halao ona iha nia naran hosi
defensor. Importante katak nia halo hosi deklarasun ho hatudu no iha momentu ida
molok foti desizun neeb ribit atu ida neeb atu halao.
80

Ita har katak arguidu bele konstitui hanesan mos bele husik nian. Maib, iha tau
iha leten mos katak iha situasun sira neeb arguidu tenke hetan asistnsia hosi defensor
maski nia lakohi. Situasun sira nee katak asistnsia obrigatriu neeb refere ona, no ita
sei analiza dadaun.
Lei prosesu penal identifika situasun sira neeb asistnsia defensor nian nee
obrigatriu:

a) Iha interogatriu judisial dahuluk arguidu nian neeb kaer ka dadur hela;

73
Cf. al. d) art. 60 KPP.
74
Cf. art. 68 KPP.
75
Cf. al. e) art. 60 KPP.
76
Cf. n 2 art. 66 KPP.
77
Cf. n 4 art. 66 KPP.
78
Cf. art. 67 KPP.
79
Cf. n 1 art. 69 KPP.
80
Cf. n 2 art. 67 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


30
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Ema naran ida, iha sirkunstnsia sira balun neeb lei prev, bele kaer iha flagrante
delitu ka lae. Wainhira nee akontese iha prazu oras 72 atu aprezenta ema neeb kaer
ona ba juiz
81
. Aprezentasun nee ho hanoin atu submete arguidu ba interogatriu judisial
dahuluk no, tan sa arguidu kaer tiha ona, lei dezigna atu nee hanesan interogatriu
judisial dahuluk ba arguidu neeb kaer tiha ona.
KRDTL tau katak nee maka MP nia knar atu hametin defeza ema kiik, auzente no
ema neeb la iha kapasidade sira, hasirin legalidade demokrtiku no promove
kumprimentu lei.
82
Atu kumpre imperativu nee, ami hanoin katak sei fo mos fakuldade
atu hetan asistnsia hosi defensor iha atu prosesual naran ida wainhira arguidu nee ema
neeb:

a) diuk;
b) la bele koalia;
c) analfabetu;
d) la hatene lian ofisial sira neeb uza iha prosesu;
e) iha tinan 21 mai kraik;
f) nuudar inimputvel ka hetan susar ba imputabilidade neeb hamenus.

Situasun hirak nee hotu katak realidade seluk: arguidu neeb hetan hamenus ka
tan sa kauza natural sira ka tan sa la iha tinan ida superante atu hasirin nia an rasik, ka tan
sa, iha ikus liu, la koalia no la komprende lian tetun ka portugz.


Lezadu ka vtima

Konseitu vtima iha sentidu sira oi-oin neeb la hanesan. Nee bele katak objetu
material asun nian, nee maka, se maka hetan asun neeb konsiste fatu kriminal ka
sujeitu pasivu neeb titular ba interese jurdiku neeb hetan protesun ho
inkriminasun.
Lezadu katak ema neeb hetan danu sira. Iha prosesu penal maka ida neeb
hetan danu sira hamosu ho krime. Kona ba lejitimidade lezadu nian, hakbadak nuudar
lezadu sira iha prosesu penal, hakat liu ema sira neeb lei espesial sira fo direitu nee:
83


a) ema sira neeb hetan ofensa, hakbadak sira hanesan titular sira ba
interese sira neeb lei liu-liu hakarak atu hasirin ho inkriminasun;
b) sira neeb sira nia keixa depende ezerssiu asun penal;
c) ema naran ida, iha krime sira korupsun, pekulatu ka abuzu ba knar sira
hosi autoridade pbliku.

Iha matria penal, lezadu maka auxiliar ba MP, ba se neeb subordina atividade
prosesual tomak kona ba fo prova no pedidu ba dilijnsia sira neeb iha pertinnsia atu
hetan lia los, la ho depende ba natureza kriminal.
84


81
Cf. al. a) n 1 art. 217 KPP.
82
Cf. art. 132 KRDTL.
83
Cf. art. 71 KPP.
84
Cf. art. 72 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


31
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Lezadu iha mos direitu sira seluk, liu-liu atu hetan informasun, maski ho edital,
liu-liu kona ba indemnizasun sivil ba danu emerjente sira mosu ho prtika krime. Nunee,
lezadu sei:
85


a) iha posibilidade atu husu indemnizasun sivil haketak, karik nia deklara
lolos;
b) wainhira nia la dehan buat ida, iha prazu msimu loron walu, sei bele tau
ba nia, liu hosi ofsiu, indemnizasun iha prosesu penal;
c) iha prosesu penal hetan reprezentasun hosi MP.

Forma atu fo koesimentu ba direitu sira hirak nee ba lezadu maka hosi uza
formulriu CAC014 Notifikasun, Art. 72.


Prosesu

Prosesu katak konjuntu atu preordenadu sira neeb iha objetivu no hanoin ba
rohan ida. Objetivu maka rekonstituisun ba fatu (sira) no rohan maka aplikasun ba
direitu no, hosi dalan neeb indiretu, halao Justisa. Karik objetu prosesu nian katak
rekonstituisun ba fatu, diak liu atu hatene fatu neeb iha relevnsia ba prosesu. Sei la
iha interese, hanesan ita har momos kedas, fatu naran ida, maib ida neeb iha
relevnsia jurdiku no tuir lei. Karik iha tipu sira ba ilisitude neeb la hanesan (ilsitu sivil,
penal, administrativu, fiskal, etc.) ita har momos katak ba prosesu penal fatu neeb iha
relevnsia maka ida neeb asume natureza ilsitu penal; liu-liu krime. Nunee duni, ita
too iha konkluzun linear katak prosesu penal tomak mosu iha regra wainhira mosu
krime ida.
Maib, iha krime sira neeb tuir-tuir malu no la determina ho sira rasik atu harii
prosesu ida, ka tan sa la iha koesimentu ba nia ka tan sa krime asume natureza
semipbliku, no prosesu depende atu iha keixa la lae.
Hosi saida maka ita hateten ona, sei kaer metin aspetu ida problema nian neeb
importante: koesimentu ba krime.


Notsia ba krime

MP nee entidade neeb diriji inkritu, no faze nee sei obrigatriu iha prosesu
sira neeb halao trnzitu ho forma komum. Ho nee atu hateten katak notsia krime sei
komunika ba MP, tan sa nia maka iha legitimidade atu promove prosesu penal
86
.
Komunikasun ba krime nee forma sira ida hosi neeb MP hetan koesimentu. Maib,
laos nee deit. Ho efeitu MP
87
hetan koesimentu ba krime hosi forma sira hat:

a) Hosi koesimentu rasik hosi ema neeb tenke hah investigasun, atu fali MP
ka Polsia;
b) Hosi partisipasun ba okornsia neeb halao hosi polsia ka autoridade sira

85
Cf. n 2 art. 72 KPP.
86
Cf. art. 48 no 49 KPP.
87
Cf. art. 210 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


32
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


seluk;
c) Hosi dennsia neeb aprezenta ona hosi sidadun naran ida wainhira nee
krime pbliku;
d) Hosi dennsia hosi titular sira ba direitu atu kesar iha krime semipbliku sira.


Dennsia

Dennsia katak komunikasun hosi ema ida ba ema seluk kona ba buat ruma. Nee
atu ida neeb fakultativu, nee maka, ema sira la iha obrigasun atu fo dennsia krime,
maib, wainhira nia iha nia sei tatoli ba MP, ba autoridade judisiria ida ka ba orgun
polsia kriminal naran ida.
Maib tau too kestun karik MP maka neeb sei hetan koesimentu notsia
krime, oin s maka dennsia fakultativu bele iha nuudar destinatriu orgun polsia
kriminal ida?
Dennsia neeb halo ba entidade naran ida la hanesan MP
88
, maib fo sai ba nia
iha prazu badak liu. Iha obrigatoriedade ida atu fo sai notsia krime neeb ribit ba orgun
polsia kriminal naran ida.
89
Maib, karik dennsia, iha regra, nee fakultativu, iha
situasun sira neeb obriga atu halo dennsia.
Nee sei la asume natureza fakultativu no sai nuudar obrigatriu. Dennsia
obrigatriu
90
ba:

a) entidade polisial sira kona ba krime (pbliku) sira hotu-hotu neeb sira hetan
koesimentu;
b) funsionriu, ajente Estadu no jestor pbliku sira kona ba krime sira neeb sira
hetan koesimentu iha ezerssiu na sira nia knar sira no tan sa sira dunik.

Dennsia asume forma livre, nee maka, ema neeb halo bele halo dennsia ho
hakerek ka ho hateten; karik dennsia ho hateten, entidade neeb simu sei tau ba
hakerek no sei asina hosi ema neeb fo dennsia.
91
Elementu sira neeb tau iha
dennsia maka hanesan, wainhira bele, sira neeb tau iha Auto Partisipasun. Dennsia
sira hotu-hotu sei sai objetu ba rejistu ho ordem MP nian no ho nunee hah prosesu ho
formal.


Auto Partisipasun

Ita bele dehan katak Auto Partisipasun nee mos dennsia ida, maski nia asume
natureza dennsia kualifikadu. Kualifikasun nee mai hosi fatu atu relasiona ho:

a) krime dennsia obrigatriu neeb ema har - (iha nee ita iha domniu
flagrante delitu neeb sei estuda ba oin);
b) autoridade judisiria ida, orgun polsia kriminal ka entidade polisial seluk.

88
Cf. art. 213 KPP.
89
Cf. n 1 art. 213 KPP.
90
Cf. art. 211 KPP.
91
Cf. n 2 art. 213 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


33
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Formalismu Auto Partisipasun nian hanaran Auto Notsia iha Flagrante wainhira
partisipante har duni prtika krime.
92

Kona ba lejitimidade atu promove prosesu penal, KPP koalia kona ba atu presiza
katak lezadu ka ema sira seluk ezerse ona direitu atu kesar.
93
Tan sa nee maka dala ruma
koalia kona ba Auto Keixa no Auto Dennsia, tuir kualidade ema ida neeb konkretiza
nia.


Medida kautelar sira no polsia

Prosesu hah ho koesimentu ba krime neeb materializa ona, iha jeral, iha
dennsia ka auto partisipasun no iha formal hafoin rejista. Iha mbitu prosesu ida nian
dilijnsia sira atu halao maka oi-oin, neeb materializa iha atu prosesual sira oi-oin.
Dilijnsia sira barak neeb halao nee molok atu iha prosesu formal ida; sira seluk halao
la ho ordem hosi autoridade judisiria. Hahalok sira nee halao iha mbitu medida
kautelar sira no polsia.
Ita bele define medida kautelar sira hanesan konjuntu atu sira halao ona hosi
orgun sira polsia kriminal ho hanoin atu hametin meiu sira ba prova, wainhira nunee
tau resn sira kona ba urjnsia iha neeb kleur bele lori efeitu nosivu sira.
Medida sira polsia nian maka konjuntu atu sira neeb halao ho lalais no urjente
no asume natureza eminentemente ezekutria ho kariz preventivu ka represivu. Iha, ho
efeitu, situasun sira rua neeb importante atu tau haketak:

a) seidauk iha prosesu no presiza atu halao ho urjente atu sira neeb akautela
meiu sira ba prova;
b) ka iha prosesu ona, maib, iha momentu ida, sei halao asun lalais atu hetan
rezultadu pozitivu sira, la katak molok MP fo ona ordem ruma.

Iha kazu ida ka iha kazu ida seluk, atu sira neeb halao nee iha mbitu medida
kautelar sira no polsia.

Banati: Hanoin too katak ohin, iha Av. Portugal, ema oho Sr. Abel ho tiru pistola
(kilat), iha estrada klaran. Har ba situasun nee Unidade Forense Servisu Investigasun
Kriminal sei halao konjuntu atu sira neeb tama iha mbitu inspeksun judisiria ho
hanoin atu rai metin vestjiu eventual sira balun no foti no hametin prova sira neeb
hetan ona.

Iha kazu nee ita hasouru krime ida, neeb seidauk iha prosesu formal maib
neeb presiza atu halao asun.

Banati: Hanoin too katak ema oho Sr. Abel iha Av. Portugal fulan tolo ona ho tiru
pistola (kilat). Iha kazu nee ita bele dehan katak prosesu iha ona. Hanoin mos katak
halao ona dilijnsia sira oi-oin neeb indika suspeitu ida - Sr. Bento. Hanoin ikus liu katak
iha koesimentu, liu hosi informasun ida, katak Sr. Bento lao ho pistola iha bar ida. Iha

92
Cf. al. a) too f) n 1 no 2 art. 212 KPP.
93
Cf. n 2 art. 249 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


34
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


nee ita tau problema atu halao asun lalais atu evita nia halai no foti arma krime. Karik
la iha ordem sira hosi MP, orgun polisial mos la tenke hein. Nia tenke halao asun kedas
atu:

a) kaer eventualmente (karik iha indsiu sira makaas no komprova ona
presupostu sira seluk) Sr. Bento no,
b) halo buska ba bar ho hanoin atu hetan arma no halo aprensun atu halao
ezame.

Tan sa nee hotu maka KPP adopta kritriu atu tau iha lei konjuntu ba mekanismu
sira neeb husik halao tipu atuasun nee. Ita siik konseitu ba medida kautelar sira no
polsia wainhira KPP tau katak Polsia nia ajente sira, maske tuir sira nia inisiativa rasik,
iha obrigasaun atu impede ema atu halo krime, hola notsia kona-b krime, deskobre
krime nia ajente no hola medida kautelr nesesria no urjente atu asegura meiu-de-
prova.
94

Medida kautelar sira no polsia hanoin atu permite halao dilijnsia sira iha
matria kona ba:

a) revista no buska sira;
b) aprensun ba korespondnsia;
c) identifika ema sira no,
d) sira seluk ho natureza oi-oin.


Revista no buska sira

Artigu 56 KPP nian rejime exesional ba regra jeral ida neeb tau iha artigu sira 168
no 170 hosi diploma nee, iha neeb iha interese ba presupostu sira lei nian neeb sei
iha, molok revista ka buska ida hola fatin.
Importante, iha nee no dadaun, atu hatene revista no buska sira neeb halao iha
mbitu medida kautelar sira no polsia nian neeb la presiza molok autorizasun hosi
autoridade judisiria maski iha ona situasun sira balun neeb hakbadak ho objetivu.
Situasun sira nee maka neeb?
Kona ba buska, revista ka aprensun sira, sira bele halao hosi orgun sira polsia
kriminal
95
, wainhira:

a) iha kazu flagrante delitu ba krime neeb iha korespondnsia ho pena prizun;
b) iha suspeita makaas katak objetu sira relasiona ho krime ida subar no kleur
atu hetan autorizasun bele lori ba alterasun, remosun (hasai) ka
destruisun ka tau iha kauza ema no sasn sira nia seguransa.

KPP refere mos katak Kuandu iha urjnsia ka demora bele hamosu perigu, polsia
nia orgun bele halo revista, maske la iha autoridade jusidiria nia autorizasaun, sem
prejuizu ba nia obrigasaun atu fo-hatene kedas ba autoridade ida-neeb.
96
Ikus liu

94
Cf. n 1 art. 52 KPP.
95
Cf. art. 56 KPP.
96
Cf. n 6 art. 169 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


35
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


importante atu refere katak revista no ka buska sira halao iha termu sira art. 56 KPP nian
nee sei komunika kedas ba MP no autoridade judisiria ho kompetnsia atu halo
apresiasun ba atu nia validade.
97

Anotasun kiik ida tau atu reveste natureza nuudar alerta ida: la iha duni
fatin atu halao buska domisiliria (ba hela fatin) iha mbitu art. 53 KPP nian.


Apreensun ba korespondnsia

Aprensun katak afeta buat ruma ba prosesu ba tempu balun. KPP la koalia kona
ba prosedimentu espesfiku atu foti kona ba aprensun korespondnsia. Maib, KRDTL
refere katak Labele viola uma tuur-fatin, korrspondnsia no ms meiu komunikasaun
seluk neeb partikulr, hela deit ba kazu hirak neeb hateten ona iha lei kona-ba lia
prosesu krime nian.
98
Nunee, har ba preseitu nee, sei kaer prosedimentu sira tuir mai:

a) korespondnsia neeb kaer ona sei tatoli ba juiz neeb fo ordem ka
autorizasun ba aprensun ho forma intata;
b) wainhira korespondnsia beibeik maka enkomenda ka valor sira taka, neeb
bele kaer, no karik iha resn sira duni katak sira iha informasun sira til ba
investigasun, neeb bele lakon iha kazu kleur, orgun sira polsia kriminal
bele hetan koesimentu ba sira karik:

iha molok informasun kona ba fatu ba juiz hosi forma neeb iha no
lalais liu;
juiz fo ordem atu loke kedas.

Situasun la hanesan maka suspensun ba remesa korespondnsia naran ida. Iha
nee saida maka hakarak laos atu foti, kedas no lalais, koesimentu ba korespondnsia,
maib evita katak nia too iha nia fatin, ho har ho prosedimentu nee aprensun no
koesimentu ba nia kontudu iha tempu oin. Iha kazu sira nee, orgun sira polsia
kriminal, bele fo ordem iha estasun koreiu ka telekomunikasun sira naran ida atu
suspende remesa korespondnsia ba nia destinatriu wainhira iha resn sira duni katak
nia iha elementu sira neeb iha interese ba krime no wainhira kleur sei halo aat.
Maib, ordem hosi orgun sira polsia kriminal presiza atu hetan validasun hosi
autoridade judisiria neeb iha kompetnsia.


Identifikasun ba ema sira

Identifikasun ba ema sira nee atividade boot liu polsia nian no nia halo ho
objetivu sira balun: verifika katak ema ida maka saida nia dehan ka hetan koesimentu ba
ema sira nia identidade ho har ba objetivu sira seluk lei nian. Nee katak, identifikasun
ema sira nian nee atividade neeb tau deit ba polsia nia knar preventivu; maib iha
identifikasun sira seluk neeb halao iha mbitu atividade investigasun kriminal. Atu

97
Cf. n 2 art. 56 KPP.
98
Cf. art. 37 KRDTL.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


36
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


esklarese liu tan, ita sei har ba banati sira neeb bele hatudu diak liu tan saida mak ita
hateten iha nee.
Wainhira halao ona krime ida, hah investigasun neeb tau iha prosesu ida. Ho
halao dilijnsia sira ita hetan, hanesan banati, katak autor maka ema ida naran Abel,
neeb la hatene didiak nia iha neeb no katak iha deit nia foto ida uluk nian. Iha kazu
nee polsia sei halao nia atuasun ho buka, liu hosi rusga sira, atu hetan Abel. Ita bele
dehan katak atividade neeb halao iha nee halao iha mbitu mera investigasun krime
nian, no buka ema ida deit.
Atividade preventivu jeral nee ho hanoin ba finalidade seluk; ita hanoin too,
hanesan banati, neeb ita hatene ona, liu hosi dadu estatstiku sira, katak Parke
Aeroporto Nicolau Lobato, iha Dili, rea neeb afetada liu kona ba naok iha kareta laran.
Atividade preventivu polsia nian neeb atu halao katak halao rusga sira ho
identifika ema sira neeb iha neeb, hanesan mos liu hosi prezensa polsia nian no ba
efeitu sira hosi asun sira tuir-tuir malu neeb karik hamenus insidnsia kriminal.
Artigu 53 KPP regula konjuntu dilijnsia sira neeb iha interese ba atividade
preventivu sira polsia nian ho finalidade jeral ka espesfiku sira neeb hamosu hosi
investigasun.
Iha atividade hotu polsia nian iha buat ida neeb relasiona beibeik ho nia
realizasun: buka naran ida, nee katak, buka atu hatene se maka se. Artigu 53 KPP nian
koalia kona ba ema sira nia identifikasun, neeb permite identifikasun ba ema sira ribit
ema naran ida neeb iha suspeita katak nia prepara hela atu halao, ka halao ona, ka
hola parte iha prtika ba krime ida.
Kona ba suspeitu (no nee maka ida neeb tama iha situasun tau ona iha artigu
sira 58 no 59 KPP nian neeb lei simu
99
katak identifikasun neeb atu halao, karik
presiza, komplementa ho prova sira:

a) datiloskpika;
b) fotogrfika;
c) rekoesimentu fziku.

Sei haketak realidade sira rua neeb la hanesan, figura suspeitu tuir artigu sira 58
no 59 KPP nian, figura sidadun neeb hetan suspeita katak nia halo tiha ona ka
prepara-n atu halo krime ruma, ka hola parte ka prepara-n atu hola parte iha krime
ruma. Laos atu halao iha nee identifikasun ba suspeitu ida, maib atu identifika ida
neeb hetan resn sira atu suspeita ba. Suspeita nee sei objetivu no la bele mosu hosi
juzu subjetivu sira neeb sei fo azu ba atuasun sira neeb tau aas liu kritriu sira ba
parsialidade no falta izensun.
Nunee, wainhira ho objetivu iha resn sira makaas atu suspeita kona ba ema
ruma nia atividade neeb la hatene nia identifikasun, lei fo fatin atu orgun sira polsia
kriminal halao identifikasun ba ema nee, no bele mos lori ema sira nee ba posto polsia
neeb rabat liu ho hanoin atu fo fatin ba identifikasun wainhira:

ema nee la hatan atu identifika an iha atu abordajem ka;
ema nee la bele aprezenta elementu ka meiu sira neeb bele identifika nia.


99
Cf. n 3 do art 53 do CPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


37
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Iha kazu hirak nee, ema neeb lori ba posto polsia la bele hela iha neeb liu oras
sanulu resin rua, no sei saran ba nia meiu sira hotu neeb presiza no disponvel atu
identifika nia.
100
Ita sei kaer mos katak atividade sira naran ida neeb halao iha mbitu
n 1, 2 no 3 art. 53 KPP nian sei tau fali ba auto ida.
101



Sira seluk ho natureza oi-oin

Polsia naran ida neeb sei halao inspeksun judisial, tan sa okornsia ba krime
ida, sei halao konjuntu ida ba atu sira ho natureza neeb la hanesan. Ho efeitu, polsia
bele kedas hetan informasun sira kona ba ema sira neeb hetan iha fatin neeb neeb
sai nuudar til ba investigasun, halao ezame sira ba fatin no objetu sira, foti vestjiu sira
atu halao ba oin persia sira, etc.
Atividade nee hotu-hotu tau iha artigu 143 no sira tuir mai KPP nian no tau iha
medida kautelar sira nia laran tuir saida maka hateten iha artigu 52, neeb nia finalidade
katak hametin meiu sira ba prova. Atu nee akontese orgun sira polsia kriminal bele,
maski la ho autorizasun hosi autoridade judisiria:

a) foti vestjiu sira no halao ezame;
b) hetan informasun sira neeb til no presiza atu iha investigasun didiak, liu
hosi ema sira;
c) kaer metin sasn sira neeb susetvel atu halo aprensun.


Forma no faze sira prosesu nian

Too iha nee ita hateten katak prosesu hotu hah hosi notsia krime hosi MP
neeb hetan:

a) hosi koesimentu rasik;
b) liu hosi orgun sira polsia kriminal;
c) hosi dennsia.

Maib, laos proseu sira hotu neeb asume forma ida hanesan. Buat hotu-hotu
depende, liu fator sira seluk neeb sei hakbadak, ba krime nia natureza no gravidade.
Atu buka definisun ida ba forma prosesu nian, ita bele hateten ho forma simples
katak forma prosesu maka forma neeb nia fo sai mai liur. Explika ho forma seluk, ita
hateten ona katak prosesu sira bele asume forma ida neeb dignu, aas no kompleksu liu
ida seluk neeb dignidade, elevesun no kompleksidade la ejije barak.
Hatudu hanesan banati, ita aprezenta kazu oho ema. Iha persepsun intuitivu ida
nia laran, ita iha nosun katak oho ema nee krime todan liu neeb sei halo
korespondnsia ba prosesu ida ho dignidade no kompleksidade aas liu. Hosi sorin seluk,
wainhira prosesu ida solene liu arguidu iha posibilidade sira atu hasirin nia an rasik ho
forma neeb efiks. Hosi nee ita bele dadaun foti konkluzun ida neeb mosu hosi
rasiosniu tuir mai:

100
Cf. n 2 no 4 art. 53 KPP.
101
Cf. n 5 art. 53 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


38
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



prosesu sira neeb iha korespondnsia ba forma solene liu maka sira neeb,
iha jeral no ho exsepsun ba kondisionante sira seluk neeb ita refere ba oin,
iha korespondnsia ba krime todan sira liu no iha neeb arguidu goja
posibilidade sira ba defeza aas liu.

Forma sira prosesu nian neeb hatan hosi Kdigu Prosesu Penal maka nain rua,
forma komum no forma espesial. Forma komum katak hetan definisun hosi forma
negativu: nee saida maka laos espesial. Nunee duni importante atu har wainhira maka
prosesu reveste forma espesial, nee maka, prosesu sumriu. Resposta ba kestun sira
nee fo hosi artigu sira 346 no tuir-tuir mai KPP nian. Nunee iha fatin ba prosesu sumriu:

a) wainhira kaer arguidu iha flagrante delitu ba krime neeb hetan
korespondnsia ho pena prizun neeb limite aas liu la bele liu tinan 5;
b) audinsia julgamentu hah kedas iha oras 72 nia laran hafoin kaer;
c) iha kazu sira neeb audinsia julgamentu la bele hah iha oras 72 nia laran
prosesu halao nafatin too ikus forma sumriu iha termu sira artigu 348 KPP
nian.

Nunee, atu hatene katak prosesu ida sei asume ka lae forma komum, sei molok
determina ho har ba krime ida prosesu nee sei sumriu ka lae. Karik la iha fatin atu iha
prosesu sumriu, prosesu sei ho forma komum.


Faze sira prosesu komum nian


Ita hateten tiha ona katak prosesu asume beibeik forma komum wainhira nia la
reveste forma espesial, nee maka, la assume prosesu sumriu. Tan sa prosesu nee
konjuntu ba atu preordenadu sira nee natural katak atu sira neeb atu halao sei halao
wainhira tempu ida neeb los. Atu sira nee, maski la hanesan, iha funsun ida los no
komum, atu rekonstitui fatu ilsitu atu, ho koesimentu didiak, aplika Direitu no, nunee,
halao justisa. Nunee ita bele dehan katak iha ordem ida neeb sei respeita tuir atu sira
neeb atu halao. Ordem nee ejije partisipasun ba prosesu iha faze sira neeb sei ka
bele halao tuir nia tempu.
Nunee mosu momos katak prosesu ho forma komum haketak iha faze sira
prosesu nian. Faze prosesu nian katak halao atu sira prosesu nian wainhira tempu ida ,
atu sira neeb ordena tiha ona, diriji no fiskaliza hosi entidade ida. Faze sira prosesu nian
ho forma komum maka:

inkritu (hosi orgun polisial ka hosi autoridade judisiria);
akuzasun hosi MP;
julgamentu.

Prosesu hotu ho forma komum hah hosi faze inkritu, tuir eventualmente faze
instrusun no hakotu ho faze julgamentu karik molok foti ona akuzasun no ida nee simu
liu hosi despaxu pronnsia.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


39
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Maib, molok atu hah estudu ba faze sira la hanesan, diak liu ho forma rezumu
har ba marxa prosesu nian ho hatudu momentu sira neeb importante. Ita har tiha
ona katak MP hetan notsia krime liu hosi koesimentu rasik ka liu hosi:

a) partisipasun neeb elabora hosi orgun sira polsia kriminal; ka
b) dennsia.

Wainhira rejista ona, iha kedas prosesu formal ida. Prosesu hah iha faze inkritu,
neeb faze obrigatriu no MP sei diriji faze nee. Wainhira hotu ona inkritu MP foti, ho
jeral, atitude ida hosi atitude sira rua:

a) akuza karik iha prova sira katak ema ruma halao krime; ka
b) fo ordem atu arkiva (taka) prosesu.

Karik iha akuzasun, prosesu hakat kedas ba faze julgamentu, no juiz sei fo molok
despaxu ho hanoin atu simu ka la simu akuzasun. Iha kazu dahuluk sei halao julgamentu
no iha kazu dahruak nia sei la halao.
Karik arkiva, prosesu mate iha neeb, no la iha fatin ba atu prosesual seluk tan.
Ho saida maka hateten tiha ona, ita har katak iha tiha ona nosun sira balun
neeb importante, maski perfuntoriamente, sei esklarese. Sira maka relasiona ho
akuzasun no despaxu pronnsia. Nunee diak liu kaer dadaun ideia ida tuir mai:

a) akuzasun nee pesa prosesual neeb halao hosi MP no iha neeb sei
formula juzu suspeita, neeb tau hamutuk prova sira neeb presiza katak
ema ida halao krime ida;
b) despaxu pronnsia nee pesa prosesual neeb halao hosi juiz no iha neeb
sei formula juzu probabilidade katak ema ida neeb hetan akuzasun, katak
halao krime ida, sei hetan kondenasun.

Faze julgamentu maka ida neeb iha sei aprezenta prova no apresia hosi juiz no
remata ho sentensa. Sentensa sei iha korespondnsia ba juizu serteza katak ema ida
halao krime ida ka lae no nunee hateten katak:

a) nee kondenatriu karik iha ema ida neeb halao krime no nunee hetan
punisun ho pena ida; ka
b) nee absolutriu karik iha ema ida neeb la halao krime ida neeb nia hetan
ona akuzasun ka prova neeb aprezenta la too atu, ho certeza no
seguransa, hatudu katak ema ida nee halao krime neeb tau iha akuzasun.

Juizu serteza, neeb tau iha sentensa, sai definitivu wainhira sentensa tranzita iha
julgadu. Saida katak espresun tranzita iha julgadu?
Hanesan sei har mai oin, iha posibilidade atu foti rekursu ba sentensa ida neeb la
favorvel, rekursu neeb katak pedidu diriji ba tribunal ho hierarkia aas liu ho har ba ida
neeb fo sentensa. Maib, atu ezerse direitu ba rekursu presiza katak halao prosesu iha
prazu ida neeb lei tau ba.
Wainhira prazu nee liu tiha ona la ho foti rekursu ka wainhira lei simu tan
posibilidade rekursu ruma, nunee ita dehan katak desizun (atu fali sentensa ka despaxu)
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


40
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


tranzita ona iha julgadu.
Ho esklarese tiha ona pontu sira nee, ita bele elabora eskema ida tuir mai kona ba
marxa prosesu nian.


Inkritu

Inkritu faze dahuluk hosi neeb prosesu liu ho forma komum. Nee faze ida
neeb obrigatriu, nee maka, prosesu-krime naran ida ho forma komum sei lao faze
inkritu.
102
Maib, saida maka inkritu? Ho nia atu halo saida? Resposta ba kestun sira
nee fo hosi KPP
103
, no har iha nee katak inkritu katak konjuntu ba dilijnsia sira ho
hanoin atu:

a) foti prova sira;
b) fo demonstrasun ba kometimentu krime;
c) responsabilizasun ba nia autor sira;
d) determinasun ba danu sira neeb hamosu hosi krime no indemnizasun nia
valor.

Ho liafuan sira seluk ita sei hateten katak inkritu hatudu an iha konjuntu ba
dilijnsia sira neeb hanoin atu averigua katak:

a) dadu ida nee fatu ka krime;
b) karik iha krime, ema s maka nia autor atu nia hetan responsabilidade ba
kometimentu ilsitu;
c) hatene hela ema s maka autor, foti prova neeb presiza atu hatudu ho
forma inekvoku, sertu no seguru ka, iha mnimu, indika katak ema ida maka
halao fatu ilsitu.

Inkritu ho har atu iha desizun hosi MP kona ba akuzasun, nee maka atu
hateten katak dilijnsia sira neeb halao ona ho hanoin atu MP bele foti desizun los atu
akuza ka la akuza.
Pozisun orgun sira polsia kriminal iha inkritu laos ho autonomia tomak:
atividade neeb sira ezerse halao ho orientasun direta hosi MP no nia funsionalidade
depende ba sira. Nee katak MP iha papel nuudar diretor ba inkritu. Nia maka diriji
inkritu, nee maka, atu hateten katak MP maka fo ordem ba dilijnsia sira neeb nia
hanoin hanesan presiza no iha kazu sira tau ona iha lei sai nai-ulun rasik ba nia
realizasun.
MP neeb iha kompetnsia atu diriji inkritu maka sei ida neeb ezerse knar sira
iha fatin neeb krime halao ona
104
ka, wainhira seidauk hatene fatin neeb verifika ona
ilsitu, MP ho kompetnsia maka ida neeb hetan dahuluk notsia krime.
Kompetnsia sira indika ona iha leten refere ba krime sira neeb halao ona iha
territriu Timor nian. Karik krime nee halao iha rai liur, MP ho kompetnsia maka ida
neeb ezerse knar sira rabat ba tribunal ho kompetnsia ba julgamentu, nee katak, iha

102
Cf. art. 224 no 225 KPP.
103
Cf. art. 225 KPP.
104
Cf. art. 16 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


41
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


kazu nee, sei iha atensun ba regra sira kompetnsia tribunal sira nian define iha KP.
105

Maib, nee la katak MP, neeb la iha kompetnsia atu diriji inkritu la bele halao
atu sira iha mbitu inkritu nian. Nee bele hanesan situasan exsesional katak iha kazu
sira urjnsia ka perigu mosu hosi halao atu sira ho kleur.


Atu sira atu halao iha Inkritu

Karik inkritu nee konjuntu dilijnsia sira halao ona mosu, ho klaru liu, katak iha
nia mbitu halao konjuntu atu sira neeb hotu, maski la hanesan, halo konkornsia ba
rohan ida deit. Atu sira nee hetan ordem no diriji rasik (iha kazu sira balun) hosi titular
inkritu. Maib, iha atu sira neeb kompetnsia juiz nian kona ba autorizasun atu fo ka
hasai ordem no mos (iha kazu sira balun) iha nesesidade atu hetan realizasun rasik hosi
juiz.
Maib foti too kestun nesesidade neeb maka iha atu juiz halo intervensun
iha mbitu inkritu wainhira nia diresun fo ho eskluzivu ba MP. Nee tan sa iha atu sira
neeb wainhira atu halao sei tama iha esfera direitu individual sira sidadun nian, direitu
sira neeb, tuir Konstituisun, bele uza deit karik iha ordem ka autorizasun fo ho
sentidu nee hosi juiz ida.
Ita entende katak desizun foti hosi juiz ida nee konstitui garantia fundamental ba
sidadun no evita katak atu halao atu arbitrriu no prepotente sira hasouru sidadun
naran ida. Nee atu sira neeb?
KPP tau kategoria ba tipu atu sira rua. Atu sira kompetnsia judisial, neeb sei iha
autorizasun ka ordem hosi juiz, no sira neeb sei halao no/ka prezide hosi nia, no atu
sira kompetnsia MP nian.
106
Atu sira maka ribit kompetnsia eskluzivu juiz rea neeb
halao hela inkritu maka
107
:

a) interogatriu judisial dahuluk ba arguidu neeb kaer hela;
b) nai-ulun atu foti deklarasun sira ba memria ba oin nian;
c) foti desizun kona ba buska no revista sira wainhira lei hameno ba nia
kompetnsia nee, hanesan mos iha kazu sira atu halao buska sira iha fatin
servisu advogadu no doutor nian ka estabelesimentu banku ka instituisun
krditu seluk;
d) fo autorizasun ba eskuta telefniku sira;
e) fo autorizasun atu halo aprensun ba korespondnsia no hetan koesimentu
ba nia kontedu molok autoridade seluk, hanesan mos halo aprensun iha
fatin servisu advogadu no doutor nian, ka iha estabelesimentu banku ka
instituisun krditu seluk, no bele halao ezame sira neeb presiza ba surat
sira hotu;
f) atu sira seluk neeb lei indika momos katak sei halao duni hosi juiz.

Har ba atu sira neeb refere ona, iha sira balun neeb juiz ho kompetnsia sei
halao rasik:


105
Cf. art. 5 too 9 KP.
106
Cf. art. 226 no 227 KPP.
107
Cf. art. 226 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


42
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


a) buska no aprensun sira iha fatin servisu advogadu no doutor nian ka iha
estabelesimentu banku ka instituisun ba krditu sira;
b) fo autorizasun ba aprensun korespondnsia no hetan koesimentu ba nia
kontedu molok autoridade seluk.

Oin sa maka halao iha prtika situasun neeb hakerek iha leten? Karik iha
nesesidade, hanesan banati, atu halao buska domisiliriu (ba hela fatin) organ polsia
kriminal neeb halao investigasun sei hatoo proposta ba MP atu halao tan sa nia maka
diriji inkritu. Nunee, MP sei promove ba juiz atu hasai ordem ka fo autorizasun atu
halao buska. Karik nia fo autorizasun sei halao buska, se la akontese karik nia la hatan.
Kona ba, hanesan banati, buska iha fatin servisu advogadu nian sei halao hanesan
situasun nee no iha obrigasun deit, tau hosi lei, atu juiz prezide rasik buska no fo sai
ordem ba aprensun ba saida maka har nuudar inportante ba prosesu.
Atu sira neeb atu halao iha faze inkritu, nee barak no oi-oin. Hakbadak volume
prosesu nian neeb iha, MP sei la bele halao rasik atu sira hotu neeb presiza. Nunee
maka lei prev posibilidade ba MP atu delega atu sira balun ba orgun sira polsia
kriminal. Nee maka tau iha artigu 228 KPP nian no kompetnsia teritriu nian sei
determina hosi lei orgnika sira.
Ho efeitu, inkritu diriji hosi MP, orgun sira polsia kriminal la bele halao
atividade naran ida la ho iha kedas delegasun biit sira ba MP ho hanoin ba neeb.
Nunee, karik iha prosesu ida sei dahuluk:

a) hetan rejistu, hanesan nee, hosi MP;
b) hetan promosun hosi MP ho hanoin atu orgun sira polsia kriminal bele
halao atu sira neeb presiza atu halo inkritu.

karik la iha promosun, bele lori nuudar konsekunsia atu halo nulu atu sira hotu
neeb halao ona hosi orgun sira polsia kriminal. Atu sira neeb la bele delega maka:

a) simu depoimentu sira ho juramentu;
b) fo ordem atu efetiva persia sira;
c) asisti ezame neeb bele halo ofensa ba ema nia pudor;
d) fo ordem ka autorizasun ba revista no buska sira;
e) atu sira seluk neeb lei entende katak halao ka prezide hosi MP.

Atu sira hotu iha inkritu neeb la tama iha sira neeb refere ona iha leten bele
delega ba orgun sira polsia kriminal no wainhira iha delegasun sira bele halao ona.
Nee maka hateten iha n 1 art. 228 KPP nian wainhira refere katak Autoridade polisil
bele halo aktu prosesul sira seluk iha inkritu.
Har ba atu sira neeb halao iha inkritu iha sira neeb bele halao deit hanesan
ita har tiha ona hosi juiz. Atu sira ida maka foti deklarasun sira ba memria ba oin
108
.
Resn neeb maka iha atu tau preseitu normativu nee?
Hanesan ita hatene, iha inkritu prova nee lori ba prosesu; maib, iha faze
audinsia julgamentu maka nia apresia hosi juiz atu elabora sentensa ikus nian. Nee
katak Sr. A, sasin, halo nia depoimentu iha inkritu no ho hakerek, Sr. A nee duni sei ba

108
Cf. al. b) n 1 art. 226 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


43
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


julgamentu atu fo testemuu ho forma diretu no rasik ba juiz iha audinsia julgamentu.
Iha situasun sira balun neeb sei la bele. Ita hanoin too katak seor B, sasin ba
kazu omisdiu (oho ema) moribundu, no la iha serteza katak nia sei moris iha tempu ba
julgamentu? Iha hanoin mos too kazu seor C, vtima ba krime furtu (naok sasn) tenke
fila fali ba nia rai tan sa iha momentu furtu nia iha frias hela iha Timor-Leste?
Iha situasun sira rua nee sei la bele hametin ema sira nia presenza iha
julgamentu. Karik la iha depoimentu iha julgamentu sei la hamosu prova iha faze
importante nee.
Dispozisun nee tau iha artigu 230 KPP nian neeb mai atu hakotu tipu situasun
nee liu hosi audisun ba ema sira, iha faze inkritu no halao hosi juiz wainhira nee husu
hosi Ministriu Pbliku, arguidu ka asistente.
Har ba atu sira oi-oin neeb halao ona iha inkritu, iha mos depoimentu sira
ema sira oi-oin nian. Ema sira nee hetan klasifikasun nuudar arguidu no sasin sira, no
ita hatene sira maka s. Sasin sira maka, interveniente sira hotu iha prosesu neeb laos
arguidu, peritu ka intrprete sira. Nee maka dadaun nosun lijeira neeb sei haklean tan
ba oin wainhira ita estuda meiu sira ba prova.
Atu ema sira halo sira nia depoimentu presiza katak sira hetan norifikasun atu
halo, nee maka, hetan koesimentu katak iha loron X, iha fatin Y, no tuku 2 tenke hola
presenza atu deklara buat hotu neeb presiza.
Notifikasun sira nee la halao naran deit no tuir ema neeb diriji inkritu nia
hakaran, maib sei halo tuir preseitu prosesual sira.
109



Durasun ba inkritu

Inkritu iha rohan, laos moris ba beibeik. Ita la bele haluha katak nee faze ida
prosesu nian. Nunee, inkritu, hafoin hotu ona dilijnsia sira ba investigasun neeb
hanoin nuudar presiza duni, sei tatoli hosi orgun polisial ba MP ho relatriu ikus,
110

wainhira remata sei rai metin hosi MP ka tatoli ba tribunal ho kompetnsia ba
julgamentu.
Oin sa atu remata inkritu? No, nuudar faze prosesu ho forma komum, tempu
msimu atu prosesu moris iha faze inkritu maka hira?
Importante har dahuluk wainhira prazu sira iha faze inkritu hah atu halao. Art.
232 fo resposta ba nee.
Hah iha momentu sira neeb indika ona iha leten, inkritu sei halao wainhira
perodu:

a) fulan 6 karik iha arguidu sira neeb dadur hela ho prevensun ka tuir
obrigasun atu hela metin iha hela fatin;
111

b) prazu nee sei bele hasae, dala ida deit, ba fulan nein iha kazu sira ho
kompleksidade aas liu iha nivel investigasun nian;
c) fulan 12 wainhira la iha arguidu sira dadur hela.

Kona ba prazu fulan 12, nia sei bele proroga iha molde sira hanesan, nee maka, dala ida

109
Cf. art. 91 too 94 KPP.
110
Cf. art. 234 KPP.
111
Cf. n 1 art. 232 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


44
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


deit ho fulan 12.


Taka inkritu

Entidade kompetente atu taka inkritu maka hanesan ida neeb diriji inkritu,
nee maka, Ministriu Pbliku. Ministriu Pbliku taka inkritu liu hosi:

a) arkivamentu; ka
b) dedusun ba akuzasun.

Tipu arkivamentu sira prev ona iha artigu 235 KPP nian no halao wainhira:

a) la foti indsiu sira neeb natn atu verifika krime;
b) la hatene s maka ajente krime;
c) prosedimentu kriminal la simu tuir lei.

Hateten ho forma seluk, MP hafoin halao anlize ba prosesu sei verifika:

a) karik iha krime ka lae. Karik la iha prova sira katak iha krime, nia sei fo ordem
atu taka;
b) karik la iha prova sira neeb natn katak iha krime ka lae, nia sei fo ordem
atu taka;
c) karik iha prova sira katak iha krime, maib arguido la halao krime nee;
nunee nia sei fo ordem atu taka;
d) karik iha prova sira katak iha krime, arguidu ida maka halao krime no iha
momentu nee hatene mos katak sei iha fatin atu halao prosedimentu ka lae
no karik la iha, nia sei fo ordem atu taka;
e) karik iha prova sira katak iha krime, la konsege foti prova sira hosi sira nia
ajente sira, iha kazu nee sei foti dezisun atu taka.

Arkivamentu katak juizu hosi MP kona ba fatu sira prosesu nian no hafoin
valorizasun ba prova neeb iha ka la iha, ho hanoin atu foti dezisun atu lalika ona
halao prosesu. Dezisun nee sei komunika ba arguidu no ba lezadu.
112

MP nia dezisun nee sujeitu ba fiskalizasun hierrkika hosi ajente MP nia
superior hierrkiku kedas, neeb hasai despaxu, no MP nia superior kedas bele, wainhira
la hatan ho nia dezisun determina mos katak:

a) formula akuzasun; ka
b) halao nafatin investigasun.

Prosedimentu kriminal hakotu wainhira taka prosesu; prosesu bele lok fila fali
deit karik mosu elementu sira prova nian neeb foun no hasouru fundamentu sira foti
ona hosi MP iha nia despaxu arkivamentu.
113

Situasun ida seluk neeb taka inkritu maka, hanesan ita hateten tiha ona,

112
Cf. n 1 art 237 KPP.
113
Cf. n 3 art. 237 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


45
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


dedusun ba akuzasun. Akuzasun nee pesa prosesual neeb MP maka elabora no
katak juizu makaas ba suspeita, liga ho prova neeb lori ba prosesu iha autos sira, katak
ema ida halao krime. MP iha knar atu foti akuzasun no halo notifikasun ba arguidu no
lezadu.
114

Akuzasun la hanesan arkivamentu, nia taka deit inkritu maib la taka prosesu
neeb sei halao nafatin. Akuzasun mosu tan sa foti ona indsiu sira neeb natn katak:

a) halao krime ida ka balun tan;
b) hatene s maka nia ajente sira;
c) iha posibilidade ida neeb razovel atu aplika ba arguidu iha julgamentu pena
ka medida seguransa.

Dedusun ba akuzasun la halo tuir ajente MP nian neeb elabora nia hakaran.
Nia sujeitu ba rekizitu sira
115
KPP nian, se lai bele hetan nulidade, neeb atu hatene
maka:

a) indikasun sira ho tendnsia atu identifika arguidu;
b) narasun ba fatu sira neeb konstitui krime ka iha relevnsia atu determina
sansun ka medida seguransa;
c) indikasun ba norma substantivu sira neeb aplika ba;
d) data no asinatura.


Julgamentu

Wainhira simu ona autos sira iha tribunal ho kompetnsia ba, juiz
116
sei avalia
kestun sira oi-oin, hanesan kona ba:

a) kompetnsia;
b) lejitimidade;
c) nulidade sira;
d) exsesun sira seluk neeb bele obsta apresiasun ba mritu kauza nian
neeb bele kedas halo apresiasun;
e) hasai despaxu rejeisun, karik hakbadak akuzasun la iha manifestamente
fundamentu; ka
f) simu akuzasun no tau loron ba julgamentu, karik nia entende katak prosesu
tenke halao ba julgamentu.

Ita sei la estuda julgamentu ho klean, maib iha aspetu sira balun neeb diak liu
atu hatudu tan sa hakbadak sira nuudar relevante. Audinsia julgamentu, fatin neeb
halo produsun ba prova iha tribunal nia ukun no neeb tetu prova liu hosi apresiasun
neeb halo ba nia atu bele konklui kulpa ba arguidu sira neeb hetan ona akuzasun.
Audinsia julgamentu nee pbliku ho exsesun ba kazu sira neeb nai-ulun

114
Idem nota 109.
115
Cf. al. a) too d) n 3 art. 236 KPP.
116
Cf. art. 240 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


46
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


tribunal desidi exkluzun ka restrisun ba publisidade.
117

Audinsia julgamentu nee kontraditriu iha medida neeb sei rona sujeitu
prosesual sira.
118

Audinsia julgamentu nee kontnuo, nee maka, sei halao la ho interupsun ka
adiamentu ho exsesun wainhira mosu husi partisipante sira hotu nesesidade atu ba han
no deskansa.
119

Arguidu sei hola presenza beibeik iha audinsia. Kazu sira neeb prev iha art.
253 no 258 KPP maka hatan katak arguidu lalika hola presenza beibeik iha audinsia. Karik
arguidu la hola presenza iha audinsia neeb nia hetan ona notifikasun ho didiak,
audinsia nee sei tau ba loron seluk molok hah produsun ba prova. Karik la iha
justifikasun ba nee iha loron lima nia laran sei mosu pagamentu ba multa no emite
mandadu detensun atu hametin nia presenza iha data foun neeb atu tau ba.
120



Sentensa

Sentensa wainhira foti husi tribunal koletivu hanaran akordun, neeb bele
kondenatriu hanesan mos absolutriu. Sentensa kondenatriu katak iha verifikasan
ba krime neeb halao ona no iha prova katak krime nee tau ba ema ruma iha konkretu
neeb, liu hosi neeb, sei sujeitu ba pena ka medida seguransa. Sentensa absolutriu
mosu hosi verifikasun katak la iha krime ka karik iha katak prova neeb hasai ona la
hatudu momos no ho seguransa ka la hatudu iha tomak katak arguidu maka halao.


Prosesu sumriu

Ita fo definisun no har tiha ona wainhira maka prosesu sei asume forma espesial
prosesu sumriu. Kestun atu tau maka atu hatene hakat sira neeb tenke halao hafoin
kaer ema ida neeb halao krime la punvel ho pena liu tinan lima?
Ita hanoin too katak elementu polisial PNTL kaer iha flagrante delitu Carlos, ho
tinan 20, neeb naok husi toko, kaneta ho valor dlar rua nulu.
Elementu polisial elabora kedas Auto Notsia iha Flagrante,
121
no tatoli ba MP
espediente neeb elabora ona ho ema neeb kaer ona, ka iha kazu urjnsia, aprezenta
nia diretamente ba tribunal ho kompetnsia ba julgamentu, no mos fo koesimentu ba
MP.
122

Audinsia sei hah kedas iha oras hitu nulu nia laran hafoin detensun, no entidade
polisial neeb halao detensun sei halo notifikasun ba sasin sira kona ba okornsia no
ba ema neeb hetan ofensa atu hola presenza iha audinsia no informa arguidu katak nia
bele aprezenta iha audinsia julgamentu sasin sira too nain tolo.
123

Maib, karik iha previzun katak prazu sira neeb tau iha leten la bele halo tuir,

117
Cf. art. 75, 76 no 247 KPP.
118
Cf. art. 246 KPP.
119
Cf. n 1 art. 250 KPP.
120
Cf. art. 256 KPP.
121
Cf. n 2 art. 212 KPP.
122
Cf. n 1 art. 347 PP.
123
Cf. n 3 art. 348 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


47
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ema neeb kaer ona sei tau iha liberdade ho termu identidade no rezidnsia (ba hela
fatin), no hanesan interveniente sira seluk tan, hetan notifikasun kona ba data neeb
atu halao audinsia julgamentu.
124



Medida sira ba koasun

Molok atu tau medida sira ba koasun define ona iha KPP, ita tenke dahuluk
komprende saida maka medida koasun no iha neeb maka nia la hanesan medida
kausun ho hanoin atu ba oin ita enumera ida-idak no halo ida-idak nia estudu. Medida
sira ba koasun nee restrisun sira tau ba direitu ema sira nian tuir ejijnsia prosesu sira
nian ho natureza kautelar neeb bele aplika deit ba arguidu sira iha prosesu no sei
respeita prinspiu sira ba adekuasun no proporsionalidade no tau hamutuk iha tipu sira
neeb taxativamente prev ona iha lei.
Nee katak, meiu prosesual sira neeb limite ba liberdade ema ka riku soin nian
neeb iha knar atu hametin rohan sira prosesu nian. Ho nia aplikasun hakarak atu
hametin instrusun ba prosesu no seguransa hasouru prtika foun ba infrasun sira no,
iha ikus, aplika no ezekuta pena. Iha aplikasun medida sira ba koasun sei respeita
prinspiu sira ba nesesidade, adekuasun no proporsionalidade. Medida ida neeb aplika
ona sei tau hamutuk iha tipu sira neeb taxativamente prev ona iha lei prinspiu ba
legalidade ka tipisidade medida sira ba koasun. Medida neeb iha konkretu aplika ona
sei presiza ho objetivu, adekua ba ejijnsia kautelar sira neeb kazu nee husu no
proporsional ba gravidade kriminal no sansun sira neeb prev ona atu aplika ba: ida
neeb ho restrisun oituan liu ba direitu sira sei hametin rohan neeb prev ona.
Medida hotu nee grandeza, bitola no katak mos relasun grandeza sira. Nee ho
fundamental liu hira ida neeb fo sai ba liur no perseptvel. Koasun katak ideia biit ka
impozisun. Halo koasun ba ema ida nee obriga nia atu halo ka lae ka suporta situasun
ida la ho depende ba nia hakaran.

Banati: wainhira dehan katak A dadur preventivamente nee katak A, la ho depende
ba nia hakaran (ho, la ho ka hasouru hakaran) nee obriga an atu suporta situasun ida:
privasun ba nia direitu ba liberdade. Nunee, medida koasun katak tipu hahalok, ativu
no omisivu, neeb obriga ema ida no tipu sujeisun ba situasun ida neeb tau la ho
depende ba destinatriu nia hakaran hosi ema ida neeb lei fo kompetnsia ba.

Medida kausun katak realidade ida neeb la hanesan. Ita hanoin too katak tauk
atu molok prosesu hotu arguidu hasak nia sasn sira ka tipu riku soin seluk atu evita selu
multa (neeb siik tiha ona katak nia sei hetan) ka imposto justisa nian ka obrigasun
pekuniriu seluk ba Estadu, wainhira relasiona ho krime ida. Iha kazu nee, karik tau duni
katak nee atu akontese bele fiksa kedas kausun ba arguidu neeb tenke selu. Nee
maka ideia jeral kona ba saida maka medida garantia patrimonial.
Nunee hela deit ba ita atu konseptualiza nosun medida kausun. Medida garantia
patrimonial, providnsia neeb foti husi ema neeb lei fo kompetnsia ba atu prevene
kazu sira neeb arguidu la kumpre knar sira balun wainhira tauk katak kumprimentu sei
la verifika ba oin.

124
Cf. n 2 no 3 art. 348 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


48
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Aplikasun ba medida sira koasun halo tuir kritria ka prinspiu sira balun neeb
importante atu analiza. Jurisprudnsia prosesual penal, ho protesun hosi KRDTL,
estabelese prinspiu sira balun neeb orienta aplikasun ba medida sira koasun,
hanesan prinspiu legalidade, adekuasun no proporsionalidade.


Prinspiu legalidade

Prinspiu legalidade katak la iha aplikasun ba medida koasun ruma neeb la tau
ona iha na lei
125
. Fo banati simples ida, juiz instrusun la bele aplika medida koasun
neeb nia hakarak ka gosta, maib sira neeb lei tipifika.

Banati: Ita hanoin too katak arguidu A halao krime furtu kualifikadu. Juiz la bele
aplika medida koasun atu selu ba ema neeb hetan ofensa osan X, tan sa medida nee la
iha tuir lei. Juiz sei fo atensun deit ba medida sira koasun prev ona iha KPP.
126



Prinspiu adekuasun
127


Prinspiu nee har ba rohan seluk. La bele aplika ba arguidu medida koasun ida
neeb la adekuadu ba ejijnsia kautelar sira neeb kazu konkretu ejije. Nee katak,
hanesan banati, karik arguidu nee mane neeb mos iha tempu uluk, kumpre no respeita
lei, la prev katak nia sei halai ka halao nafatin atividade kriminal, nunee medida
koasun neeb atu aplika sei kiik liu ida neeb sei aplika ba arguidu seluk neeb toman
tiha ona halao krime sira ka halai hosi nia responsabilidade sira.


Prinspiu proporsionalidade

Kdigu Penal prev krime sira oi-oin ho pena sira neeb la hanesan. Nunee maka
la susar atu verifika katak autor ba krime ofensa ba integridade fzika simples sujeitu ba
pena ida neeb kamn ho har ba seluk neeb autor ba krime omisdiu (oho ema).
Medida koasun neeb atu aplika sei proporsional ba gravidade krime neeb halao ona.
Ho forma seluk, autor krime ofensa ba integridade fzika simples sei la sujeitu ba
tipu no gravidade medida koasun, hanesan ida neeb aplika ba autor ba krime omsidiu
(oho ema).
Proporsionalidade medida koasun afere hosi proporsionalidade gravidade
kriminal.


Rekizitu jeral sira atu aplika medida sira koasun
128


Ho exsesun ba termu identidade no rezidnsia (ba hela fatin) (TIR) atu aplika

125
Cf. art. 181 KPP.
126
Cf. art. 186 too 209 KPP.
127
Cf. art. 182 KPP.
128
Cf. art. 183 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


49
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


medida koasun seluk ruma sei depende atu verifika iha mnimu rekizitu sira ida neeb
tuir mai:

a) halai ka perigu ho fundamentu katak arguidu atu halai;
b) perigu ho fundamentu atu hetan perturbasun iha investigasun ka wainhira
halao audinsia julgamentu, liu-liu, perigu atu hetan, rai metin ka prova nia
verasidade; ka
c) perigu ho fundamentu katak atividade kriminal sei halao nafatin ka halo
perturbasun iha ordem no trankilidade pbliku, ho resn ba natureza no
sirkunstnsia sira ba krime ka personalidade delinkuente nian.


Forma atu aplika medida sira koasun

Aplikasun ba medida sira koasun la halo ho forma naran ida no sei la aplika la
tuir diskrisun. Iha regra sira rasik neeb determina ba ema s no oin sa medida sira nee
sei aplika ba.
Nosun dahuluk atu kaer maka aplikasun ba medida koasun no garantia
patrimonial nee bele halo deit ho relasun ba arguidu ida neeb konstitui ona hanesan
nee iha termu sira art. 59 KPP nian.
129

Nosun dahruak atu tatoli katak aplikasun ba medida koasun no garantia
patrimonial aplika deit wainhira iha resn sira ho fundamentu atu fiar katak la iha
posibilidade atu iha kauza ba izensun responsabilidade ka estinsun prosedimentu
kriminal.
Kestun seluk atu tatoli maka atu hatene s mak foti desizun iha matria kona ba
aplikasun medida sira koasun no oin sa nia komunika ba.
Lejitimidade atu aplika medida sira depende ba faze prosesual neeb halao hela
iha prosesu. Wainhira halao inkritu, MP ka entidade polisial naran ida neeb iha knar
atu foti bele aplika termu identidade no rezidnsia (ba hela fatin).
Medida sira koasun seluk aplika iha inkritu hosi juiz no ho rekerimentu MP nian
iha faze sira seluk tan prosesu nian hosi juiz, wainhira rona ona MP.
Despaxu judisial iha matria nee notifika ba arguidu neeb tau kedas advertnsia
sira rasik mosu wainhira nia la kumpre medida sira koasun neeb aplika ba.


Aplikasun ba medida sira koasun

Medida sira koasun nee restrisun sira neeb tau ba direitu sira ema sira nian
tuir ejijnsia prosesual sira ho natureza kautelar neeb bele aplika mos ba arguidu sira
iha prosesu penal no sei respeita prinspiu sira adekuasun no proporsionalidade no tau
hamutuk iha tipu sira ho limite no prev ona iha lei.
Medida sira koasun, meiu prosesual sira neeb tau limite ba liberdade ema no
sasn nian ho knar atu hametin rohan sira prosesu nian. Ho nia aplikasun hakarak atu
hametin instrusun prosesu no seguransa hasouru prtika foun ba infrasun sira no iha
ikus aplika no ezekuta pena.

129
Cf. art. 181 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


50
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Atu aplika medida sira koasun sei har ba prinspiu sira nesesidade, adekuasun
no proporsionalidade. Sei presiza ho objetivu, atu adekua ba ejijnsia kautelar sira neeb
kazu husu no proporsional ba gravidade kriminal no ba sansun sira neeb iha previzun
katak sei aplika: sei maka ida neeb, ho restrisun oituan liu ba direitu sira, sei hametin
rohan neeb prev ona. Proporsional atu hili kuantidade no adekuasun medida nian, la
bele aplika wainhira ida seluk nee la restritivu liu ba direitu sira arguidu nian neeb
adekua ba rohan sira neeb hakarak atu hametin ho nia.
Atu aplika medida koasun ida presiza:

a) katak inkritu foti tiha ona;
b) katak prosesu halao hela hasouru ema ida;
c) katak ema nee asume ona kondisun nuudar arguidu;
d) katak verifika ona ejijnsia prosesual sira ho natureza kautelar.

Iha mbitu inkritu nian tenke iha ona indsiu sira ba prtika kriminal hanesan
mos la iha kauza sira neeb fo izensun ba autor hosi responsabilidade penal.
Ho exsesun ba termu identidade no rezidnsia (ba hela fatin) (TIR), inisiativa ba
medida sira koasun nee MP nia knar iha faze inkritu neeb husu ba juiz. Arguidu sei
hetan uluk kedas informasun ba direitu sira neeb nia iha, resn sira atu aplika medida
koasun no fatu konkretu sira neeb tau ba nia. Desizun neeb atu aplika medida
koasun sei tatoli gravidade kriminal, adekuasun ba meiu neeb uza no rohan neeb
hakarak atu hetan no proporsionalidade medida neeb atu aplika ho gravidade kriminal
no aplika beibeik ida neeb fo ofensa kiik liu ba arguidu nia direitu sira.
Despaxu neeb atu aplika medida koasun sei notifika ba arguidu ho advertnsia
kona ba saida maka bele mosu wainhira nia la kumpre obrigasun sira neeb tau ba nia.


Termu identidade no rezidnsia
130


Nee maka medida koasun kmn liu neeb MP no orgun sira polsia kriminal
bele aplika no asume partikularidade sira balun. Nunee, nia aplika ba sira hotu neeb
konstitui nuudar arguidu, maski nia hetan prizun preventivu ka sujeitu ba medida
koasun seluk ka garantia patrimonial.
Termu identidade no rezidnsia (ba hela fatin) (TIR), desizun ida katak arguidu
tenke hola presenza iha autoridade ho kompetnsia nia ukun ka iha ida nee nia
dispozisun wainhira presiza.
Nee implika katak arguidu tenke fo lolos nia identifikasun no hela fatin, no la
bele sai hosi nia hela fatin liu loron 5 la ho komunika nia hela fatin foun ka fatin neeb
bele hetan nia.
Ema hotu neeb sai ona nuudar arguidu tenke fo termu identidade no rezidnsia,
(ba hela fatin) (TIR), maski nia hetan prizun preventivu ka sujeitu ba medida koasun
seluk ka garantia patrimonial. Kompetnsia atu aplika medida nee knar ba orgun sira
polsia kriminal, MP no juiz. Fo TIR maka atu arguidu:


130
Cf. art. 186 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


51
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


a) fo ho lolos nia identifikasun tomak no morada hela fatin, servisu fatin no
fatin neeb nia bele hetan notifikasun wainhira halao prosesu;
b) hetan advertnsia atu hola presenza iha autoridade ho kompetnsia nia ukun
no iha nia dispozisun wainhira lei obriga ka hetan notifikasun ba neeb;
c) hetan advertnsia kona ba obrigasun atu komunika nia hela fatin foun ka
fatin neeb nia bele hetan ba, wainhira nia troka rezidnsia ka sai liu loron
sanulu resin lima;
d) hetan advertnsia katak la kumpre saida maka hateten iha alnea sira b) no c)
fo lejitimidade ba nia reprezentasun hosi defensor iha atu prosesual sira
hotu neeb nia iha direitu ka dever atu hola presenza, notifikasun husi edital
kona ba data neeb dezigna ona ba audinsia wainhira nia la hola prezensa
maski nia fo justifikasun tan sa uluk la hola presenza iha audinsia.

TIR elabora iha dala rua no asina hosi arguidu neeb sei fo kpia sira ida no sei tau
dadu no advertnsia sira refere ona iha nmeru liu ba.
131



Kausun
132


Kausun katak obrigasun atu arguidu fo montante ida ho osan neeb tau ona
hosi juiz. Kausun, medida koasun atu aplika wainhira krime iha korespondnsia ba pena
prizun.
Montante ba kausun depende ba kondisun ssiu-ekonmiku arguidu nian, ba
danu neeb mosu tiha ona, ba gravidade hahalok kriminal no objetivu sira ho natureza
kautelar neeb atu halao. Nee bele fo ho depzitu iha banku, husi hipoteka, peor ka
fiansa banku nian ka rasik, tuir saida maka husu hosi interesadu, iha termu sira neeb sei
determina hosi autoridade kompetente.
Karik krime neeb tau ba arguidu hetan punisun ho pena prizun bele mos saran
ba nia kausun ida. Montante kausun depende ba kondisun ssiu-ekonmiku arguidu
nian, danu neeb mosu tiha ona, gravidade hahalok kriminal no objetivu sira ho natureza
kautelar neeb atu halao.
Kompetnsia atu aplika medida nee juiz nian no bele halao ho:

a) depzitu, ho guia sira tau ona iha entidade banku ida nian;
b) hipoteka;
c) peor, konstitui ona hosi ttulu sira ba krditu, fatuk ka besi sira ho valor
boot neeb sei tau iha entidade banku ida ba Tribunal;
d) fiansa banku nian ka rasik.

Fo kausun nee halao iha prosesu no ba oin nia bele hetan reforsu ka
modifikasun karik sirkunstnsia sira foun fo justifikasun ka rekere. Karik arguidu prova
katak nia la iha posibilidade atu fo kausun ho forma naran ida ka nee bele hamosu fali
difikuldade ka inkoveniente sira neeb todan, sei tau fila fali medida seluk iha nia fatin,
ho exsesun ba prizun preventivu no ho inirnsia ba obrigasun atu hela metin iha hela

131
Cf. n 2 art. 186 KPP.
132
Cf. art. 187 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


52
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


fatin.
133

Aplikasun ba medida koasun naran ida, ho exsesun ba prizun preventivu ka
obrigasun atu hela metin iha hela fatin, nee bele tau hamutuk beibeik ho obrigasun atu
fo kausun. Liu hosi despaxu judisial deklara katak kausun nee hakotu wainhira arguidu
la kumpre nia obrigasun prosesual sira hamosu hosi medida koasun neeb aplika ona
ka la hola presenza iha atu prosesual la ho justifikasun. Hakotu ona kausun nia valor fo
fila fali ba Estadu.
134

Foti ona desizun ikus liu neeb tranzita iha julgadu, no arguidu dadur, verifika
katak kauza estinsun ruma ba responsabilidade kriminal ka la presiza ona kausun tan sa
resn seluk naran ida, tribunal, liu hosi ofsiu, foti kausun ho despaxu judisial neeb
implika atu fo ordem atu kansela rejistu hipoteka ka fo fila fali depzitu ka objetu sira
neeb hetan ona peor ka, deklara mos estinsun ba responsabilidade fiador nian.
135



Obrigasun atu aprezenta tempu ba tempu
136


Medida koasun nee aplika deit hosi juiz no relasiona ho krime sira neeb pena
prizun liu tinan ida no katak obrigatoriedade ba arguidu atu aprezenta an ba entidade
jusidiria ka polisial iha loron no oras sira neeb molok tau kedas.
Medida koasun nee maka impozisun obrigasun ba arguidu atu aprezenta an ba
entidade judisiria ida ka ba orgun polisial iha loron no oras neeb estabelese tiha ona.
Aprezentasun nee sei halo iha termu sira neeb determina ona hosi entidade judisiria
ka orgun polisial. Desizun neeb sei aplika sei tatoli ejijnsia profisional sira arguidu
nian no nia hela fatin. Nee katak fatin atu halo aprezentasun la presiza ida neeb rabat
liu nia hela fatin, maib ida neeb fasilita arguidu nia nesesidade sira. Entidade neeb
arguidu aprezenta an ba tenke prenxe fixa rasik kona ba aprezentasun sira nee, neeb
wainhira remata ona sei tatoli ba tribunal atu tau hamutuk iha prosesu. Wainhira arguidu
la kumpre nee sei komunika ba tribunal too loron lima hafoin data neeb nia tenke hola
presenza.
137



Bandu la hola presenza
138


Iha kazu krime sira ho dolo neeb hetan punisun ho pena prizun msimu liu
tinan tolo, juiz bele haruka arguidu atu sujeitu ba:

a) la sai ba rai liur ka la ho autorizasun, no kaer nia pasaporte no komunika ba
entidade neeb hasai surat nee ka ba ema sira neeb iha knar atu kontrola
fronteira sira kona ba fatu nee;
b) la sai husi hela fatin ka la ho autorizasun.


133
Cf. art. 188 KPP.
134
Cf. art. 189 KPP.
135
Cf. art. 190 KPP.
136
Cf. art. 191 KPP.
137
Cf. art. 191 KPP.
138
Cf. art. 192 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


53
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Medida koasun nee hotu wainhira, hosi hah nia ezekusun halao ona prazu sira
refere iha n 1 art. 195 KPP nian neeb hasae ba dala rua.
139



Obrigasun atu hela metin iha hela fatin
140


Nee maka medida koasun todan liu no baibain hanaranprizun domisiliriu (iha
hela fatin). Nunee arguidu neeb hetan medida koasun nee la bele sai husi nia hela
fatin ka iha fatin neeb nia iha ba, karik la hetan autorizasun. Nee bele aplika karik iha
indsiu sira makaas ba prtika krime ho dolo neeb hetan punisun ho pena prizun
msimu liu tinan tolo.
Nee medida koasun neeb limite ba liberdade balun movimentu nian, neeb
maka sujeisun arguidu ba obrigasun atu la bele sai husi hela fatin la ho autorizasun.
Kumprimentu ba medida nee la bele halo aat fali ba direitu fundamental sira neeb
kompatvel ho ejijnsia kautelar sira neeb husu ba kazu konkretu. Nee aplika karik iha
indsiu sira makaas ba prtika krime ho dolo neeb hetan punisun ho pena prizun
msimu liu tinan tolo.
Medida koasun nee hotu wainhira, hosi hah nia ezekusun, halao ona prazu sira
refere iha n 1 art. 195 KPP nian neeb hasae ba dala rua.
141



Prizun Preventiva
142


Nee maka medida koasun todan liu neeb aplika ba arguidu no katak privasun
tomak ba direitu liberdade. Nia aplikasun depende, liu presupostu sira enumera ona iha
artigu 183 KPP nian, ba verifikasun kumulativu ba presupostu sira tuir mai:

a) indsiu sira makaas ba prtika krime ho dolo neeb hetan punisun ho pena
prizun liu tinan tolo;
b) medida koasun sira seluk prev iha lei neeb la adekuadu ka la natn.

Medida koasun neeb maka halo privasun ba liberdade arguidu nian atu lao ba
mai. Medida nee ho natureza exsesional, medida koasun ultima ratio (ikus liu) no aplika
deit wainhira forma sira seluk la adekuadu no la natn.
Prizun preventivu hatan hosi Konstituisun neeb hafoin hametin prinspiu ba
direitu liberdade, hatan nia privasun. Iha matria kona ba aplikasun medida sira
koasun, prinspiu proibisun (bandu) exsesu nee funsiona beibeik: iha sira neeb prev
ona iha lei, sei aplika beibeik ida neeb halo restrisun kiik liu ba direitu sira arguidu nian
no adekua atu akautela rohan sira prosesu nian. Aplikasun ba medida koasun naran ida
depende ba verifikasun, iha mnimu, rekizitu sira ida tuir mai:
143


a) halai ka perigu ho fundamentu atu halai;

139
Cf. n 4 art. 195 KPP.
140
Cf. art. 193 KPP.
141
Cf. n 4 art. 195 KPP.
142
Cf. art. 194 KPP.
143
Cf. art. 183 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


54
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


b) perigu ho fundamentu ba perturbasun iha investigasun ka ba audinsia
julgamentu, liu-liu, perigu atu foti, rai metin no verasidade prova nian;
c) perigu ho fundamentu atu halao nafatin atividade kriminal ka perturbasun
ba ordem no trankilidade pbliku ho resn kona ba natureza no sirkunstnsia
sira ba krime ka personalidade delinkuente nian.

Fo reforsu ba norma, aplikasun ba prizun preventivu depende ba verifikasun
kumulativu hosi presupostu sira tuir mai:

a) indsiu sira makaas ba prtika krime ho holo neeb hetan punisun ho pena
prizun liu tinan tolo;
b) medida koasun sira seluk prev ona iha lei neeb la adekuadu ka la natn.

Prizun preventivu bele mos aplika ba s maka tama ka hela metin la ho regular iha
teritriu nasional ka hasouru ema neeb hetan prosesu ba estradisun ka espulsun, iha
termu sira lei espesfiku nian. S maka susar ba anomalia pskika (ulun nian/ba hanoin),
wainhira verifika ona rekizitu sira ba aplikasun prizun preventivu no wainhira iha
nafatin anomalia nee, sei submete ba internamentu preventivu iha ospital psikitriku ka
iha instituisun seluk neeb adekuadu wainhira sei presiza medida provizriu nee.


Modifikasun no extinsun ba medida sira koasun

Medida sira koasun la iha durasun ad eternum (ba beibeik): nia iha perodu
durasun neeb iha limite tuir okornsia ba situasun sira balun tau ona iha KPP. Prizun
preventivu la bele liu, hosi nia hah:
144


a) tinan ida wainhira la iha akuzasun;
b) tinan rua wainhira la iha kondenasun iha instnsia dahuluk;
c) tinan tolo wainhira la iha kondenasun neeb trnzitu iha julgadu, karik la iha
rekursu kona ba kestun sira konstitusionalidade, kazu neeb prazu sai fali
tinan tolo ho balun.

Prazu sira nee sei hasae ba fulan tolo wainhira prosesu hatudu katak iha
kompleksidade exsesional, no juiz sei hasai despaxu ho fundamentu ho hanoin ba
neeb
145
. Wainhira remata ona prazu sira refere tenke fo kedas liberdade ba arguidu,
karik nia la tenke dadur nafatin tan sa prosesu seluk.
146

Kona ba bandu la hola presenza no obrigasun atu hela metin iha hela fatin
147
, sira
hakotu tuir saida maka hateten iha n 4 artigu 195 KPP nian.
Medida sira koasun nee susetvel mos atu hakotu. Ho estinsun, efeitu neeb
mosu maka atu la iha medida koasun, hah hosi momentu ba nia estinsun. Nunee,
medida sira koasun hakotu kedas:
148


144
Cf. art. 195 KPP.
145
Cf. n 2 art. 195 KPP.
146
Cf. n 3 art. 195 KPP.
147
CF. art. 192 no 193 KPP.
148
Cf. art. 203 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


55
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



a) ho arkivamentu autos sira nian tan sa la iha akuzasun;
b) ho trnzitu iha julgadu despaxu neeb la hatan akuzasun;
c) ho sentensa absolutriu, maski foti rekursu ba nia;
d) ho trnzitu iha julgadu sentensa kondenatriu.

Medida prizun preventivu hakotu kedas wainhira iha fatin ba sentensa
kondenatriu, maski foti ona rekursu ba nia, karik pena atu aplika la liu prizun neeb
halao ona.
Iha interese atu haketak situasun revogasun no estinsun. Revogasun katak la
iha, hah hosi momentu ida, fatu ida tuir manifestasun ba ema ida nia hakaran ho
hanoin ba neeb. Estinsun katak la iha fatu ida, hah hosi momentu ida, laos tuir
manifestasun ba ema ida nia hakaran ho hanoin ba neeb maib tan sa halao ka okore
hosi fatu seluk neeb nia verifikasun ka lae, funsiona nuudar presupostu atu verifika ka
lae ida dahuluk nee. Entidade kompetente atu revoga medida sira kosun maka juiz.
Alterasun ba medida sira koasun nee katak buat seluk. Nee katak iha mudansa
medida koasun ba medida seluk tuir sirkunstnsia sira neeb iha momentu nee, neeb
harii konviksun iha juiz katak presiza atu halo alterasun nee.
Durasun prizun preventivu no medida sira seluk
149
la bele hakat liu, hosi nia
hah:

a) tinan ida wainhira la iha akuzasun;
b) tinan rua wainhira la iha kondenasun iha instnsia dahuluk;
c) tinan tolo wainhira la iha kondenasun neeb trnzitu iha julgadu, karik la iha
rekursu kona ba kestun sira konstitusionalidade, kazu neeb prazu sai fali
tinan tolo ho balun.

Prazu sira nee sei hasae ba fulan tolo wainhira prosesu hatudu katak iha
kompleksidade exsesional, no juiz sei hasai despaxu ho fundamentu ho hanoin ba neeb.
Wainhira remata ona prazu sira refere tenke fo kedas liberdade ba arguidu, karik nia la
tenke dadur nafatin tan sa prosesu seluk.
Juiz halo ezame fila fali ba presupostu sira neeb depende manutensun prizun
preventivu iha perodu sira hotu fulan nein nian, no arguidu no MP bele pronunsia kona
ba neeb iha loron sanulu molok prazu hotu. MP wainhira halao inkritu aprezenta
autos sira ba juiz kompetente iha loron sanulu molok remata fulan nein.
150

Revogasun prizun preventivu akontese wainhira juiz verifika katak nia aplika la ho
har ba kazu no kondisun sira lei prev ona ka wainhira la iha ona sirkunstnsia sira
neeb determina.
151

Prizun preventivu bele para ba tempu balun ho resn sira kona ba moras todan,
puerpriu ka isin rua wainhira juiz haneon katak presiza ho har ba durasun
sirkunstnsia sira neeb.
152
Wainhira halao suspensun medida koasun sira seluk bele
tau fila fali iha prizun preventivu nia fatin iha termu jeral sira neeb kompatvel ho
situasun nee.

149
Cf. art 195 do CPP.
150
Cf. art 196 do CPP.
151
Cf. art 197 do CPP.
152
Cf. art 198 do CPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


56
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Juiz bele, nuudar ttulu exsesional, fo fali ordem ba internamentu ospital ba
arguidu ho vijilnsia polisial ka lae ba arguidu neeb susar ba moras ulun neeb todan
no la manifesta tuir-tuir malu.
153



Detensun

Hafoin estuda medida sira koasun ita hanoin katak adekuadu liu atu halo viajem
ida kona ba norma sira neeb regula detensun. Liafuan deter katak para, kaer metin,
kaer iha nia biit neeb fo kedas ideia asun ribit ema ida neeb la tuir nia hakaran. Iha
kazu Kdigu Prosesu Penal, detensun har deit ba ema sira no define iha art. 217 too
223.
Detensun katak privasun ba ema ida nia liberdade wainhira tempu balun.
Maib, nunee, sei tau kestun kona ba saida maka la hanesan iha detensun, prizun
preventivu no prizun no haneon katak sira hotu privasun ba liberdade? Distinsun nee
halao iha planu entidade nian neeb fo ordem ba, iha momentu prosesu nian neeb
desizun sira nee foti no iha finalidade sira neeb ida-idak hanoin ba.
Ita har too, oituan-oituan, oin sa atu halo distinsun. Ita hah hosi prizun. Nee
sansun ida deit neeb tau iha lei atu aplika ba sira hotu neeb halao infrasun penal
no neeb lei deklara hanesan nee. Prizun nee, hanesan ita atu hateten, sentensa no
mosu iha prosesu nia rohan.

Banati: A oho B. Tribunal wainhira halao julgamentu, neeb hanoin katak faze
sira inkritu no/ka instrusun nian liu ona, nia hasai sentensa no kondena (hanesan
hipteze) arguidu ho pena prizun ho tinan X. Husi sorin seluk, entidade kompetente atu
hasai sentensa ba ema ida ho pena prizun maka juiz tribunal nian.

Detensun nee buat ida neeb la hanesan. Nee dahuluk medida ho natureza
kautelar. Ho efeitu, karik ema ida halao krime no tauk katak nia atividade kriminal iha
nafatin, detensun sei funsiona iha nee hanesan meiu kautela atu para atividade neeb,
wainhira presupostu lei sira nian prenxe hotu ona, hanesan ita sei estuda iha oin no ba
perodu badak.
Detensun nee iha durasun badak tuir finalidade detensun nee nian.
Detensun bele hetan ordem husi autoridade judisiria, autoridade polsia kriminal no,
iha kazu sira flagrante delitu, bele halao husi entidade polisial ka sidadun.
Detensun nia finalidade maka tau iha art. 217 KPP nian. Nee maka, ema hotu
neeb kaer ona sei submete, iha oras 72, ba desizun judisial atu aplika medida koasun
ka atu hametin katak detidu hola presenza iha atu prosesual iha juiz nia ukun. Ikus liu
detensun la hanoin deit ba arguidu sira.
Bele mos ribit ema sira neeb iha kualidade seluk iha prosesu laran (v.g. peritu,
intrprete no sasin sira, etc.).
No, saida tan maka atu hateten kona ba prizun preventivu? Uluk liu prizun
preventivu nee hanesan ita har tiha ona medida koasun no, tuir substnsia,
haketak nia hosi medida kautelar. Prizun preventivu, maski iha durasun ida neeb lei
tau limite, katak halao iha tempu ida neeb luan liu detensun simples. Prizun

153
Cf. art. 199 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


57
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


preventivu bele hetan deit ordem hosi juiz no nia finalidade maka tau iha art. 194 KPP
nian. Ikus liu ita sei refere katak arguidu sira deit maka bele sai nuudar objetu ba
medida koasun prizun preventivu.
Halo ona distinsun sira neeb iha interese kona ba konseitu sira oi-oin,
importante atu hah estudu kona ba detensun. Detensun nee halao ba saida?
Detensun nee ho hanoin
154
:

a) aprezenta ema neeb kaer ona iha oras 72 nia laran ba julgamentu ho forma
sumriu;
b) aprezenta ema neeb kaer ona iha oras 72 nia laran ba juiz kompetente ba
interogatriu judisial dahuluk ka atu aplika medida koasun;
c) hametin kedas ema ruma nia prezensa iha juiz nia ukun iha atu prosesu nian
laran neeb sei la liu oras 72.

Nee maka detensun nia finalidade sira. Maib, iha tipu detensun sira rua
neeb lei haketak:

a) detensun iha flagrante delitu;
155

b) detensun la iha flagrante delitu.
156



Detensun iha flagrante delitu

Diak liu hatene dahuluk saida maka flagrante delitu atu ita mos hola fatin ida diak
liu tan atu hatene didiak asuntu nee. Lei maka halo konseitu ba nosun flagrante delitu
iha nia art. 219 KPP nian no hateten katak nee:

a) krime hotu neeb halao hela ka halao ona;
b) situasun hotu neeb ajente krime, hafoin kedas halao krime, hetan
persegisun hosi ema seluk, ka, hetan ho objetu ka sinal sira neeb hatudu, la
ho dvida sira, katak foin halao dadaun ka hola parte iha krime ida;
c) iha kazu krime ba beibeik, estadu flagrante delitu sei iha nafatin wainhira sinal
sira neeb hatudu katak krime nee halao hela no nia ajente hola parte ba
nia sei iha nafatin.

Hamosu hosi konseitu lei nee nian katak ideia neeb subjasente nee dinmiku
no iha nafatin: hatudu beibeik movimentu ida neeb maka halao hela ka halao ona
krime ida, halo persegisun ba ema ida neeb foin halao dadaun krime ida ka hetan
ema ida ho objetu ka sinal sira neeb hatudu katak foin halao dadaun ka hola parte iha
krime ida.
Hatene ona saida maka flagrante delitu, lalais liu atu ita komprende dadaun saida
maka detensun iha flagrante delitu. Maib, s maka bele halo detensun iha flagrante
delitu? Resposta nee tau mos kedas: ema naran ida, maski sei respeita regra sira balun
neeb tau iha art. 218 KPP nian. Nunee, bele halo detensun iha flagrante delitu:

154
Cf. art. 217 KPP.
155
Cf. art. 218 no 219 KPP.
156
Cf. art. 220 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


58
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



a) autoridade judisiria ka entidade polisial naran ida;
b) ema naran ida wainhira entidade sira ida neeb refere iha leten la hola
presenza no la bele atu bolu iha tempu til.

Karik sidadun ida neeb la refere iha alnea a) maka halo detensun, nia sei lori
kedas ema neeb nia kaer ba entidade sira ida neeb refere iha alnea neeb. Sira nee
sei hakerek fali auto entrega arguidu nian neeb tau identifikasun ba ema neeb kaer
tiha ona no sirkunstnsia sira neeb halo detensun ba no mos elementu sira refere iha
artigu 212 KPP nian.
Karik krime nee semipbliku, nee maka depende ba keixa, detensun sei iha
nafatin karik titular ba direitu keixa ezerse nia direitu nee. Se lai detensun la halao ona
nafatin.


Detensun la iha flagrante delitu
157


Detensun la iha flagrante delitu nee hetan definisun hosi negativu, nee katak,
ida neeb maka la halao iha flagrante delitu. Detensun la iha flagrante delitu bele hetan
ordem hosi:

a) mandadu juiz nian;
b) MP ka autoridade polisial sira ka sira neeb atu hanesan, iha sirkunstnsia sira
refere iha n 2 artigu 220 KPP nian.

Sirkunstnsia sira nee maka:

a) karik iha kazu neeb hatan prizun preventivu;
b) iha indsiu sira makaas katak arguidu prepara hela atu halai husi justisa nia
asun;
c) wainhira la bele, har ba situasun urjnsia ka perigu iha kleur, hein juiz nia
intervensun.

Maski nunee, wainhira autoridade polisia kriminal halao beibeik detensun sei
komunika ba MP ka ba juiz, no los katak, iha kazu ikus liu, komunikasun nee sei sai
nuudar efetivu karik halo ho kumpre mandadu detensun neeb hosi ordem juiz nian.


Mandadu sira ba detensun
158


Mandadu detensun nee ordem, tau iha surat, neeb entidade kompetente ida
haruka atu halo. Nunee, mandadu detensun, ordem ida ho hanoin atu kaer ema ida.
Mandadu sira tenke hakerek dala tolo no sei tau, se lai bele sai nulu:

a) identifikasun ba ema neeb atu kaer no nia kualidade intervensun iha

157
Cf. art. 220 KPP.
158
Cf. art. 221 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


59
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


prosesu;
b) indikasun badak ho fundamentu no finalidade sira detensun nian;
c) identifikasun no nmeru prosesu nian neeb refere ba detensun.

Detensun nee halo iha kondisionalismu sira balun. Nee katak, presiza verifika
kedas presupostu sira balun atu bele kaer ema ida. Presupostu sira nee maka:

a) verifikasun kona ba halao krime ida;
b) iha kazu sira flagrante delitu katak krime nee halao hela ka foin halao
dadaun;
c) iha situasun sira la iha flagrante delitu, wainhira hatan atu aplika medida
koasun prizun preventivu ba krime nee halao ona, nee atu dehan katak ba
krime nee sei tau pena prizun msimu liu tinan tolo, nee ho dolo no iha
indsiu sira makaas ba s maka halao nia.

Ho hanoin nee, hamosu katak ema sira hotu neeb kaer ona la ho verifika
presupostu sira lei nian nee sei hasai. Nee maka art. 223 KPP nian hateten no sei haketak
hanesan tuir mai:

a) karik autoridade judisiria maka halo detensun nia sei hasai molok iha ona
despaxu;
b) karik autoridade polisial maka halo detensun, wainhira fo liberdade, nia sei
elabora relatriu badak ba saida maka akontese ona no aprezenta ba MP.


Situasun detensun la tuir lei

Iha konkretu detensun neeb la tuir lei maka ida neeb la halo iha flagrante
delitu prtika krime ka karik nee la hetan punisun ho pena prizun. Wainhira halo la iha
flagrante delitu karik la hetan ordem hosi autoridade judisiria ho kompetnsia ba neeb
ka hosi orgun polisia kriminal.
Entidade naran ida neeb fo ordem ba detensun ka ida neeb detidu sei
aprezenta ba, sei husik kedas nia sai:
159


a) wainhira hatudu katak detensun halo ho la los kona ba ema;
b) karik halo la tuir kazu no kondisun sira prev iha lei, liu-liu iha kazu sira
neeb liu tiha ona oras 72 atu aprezenta ema neeb kaer ona;
c) wainhira la presiza ona.

Atu hasai ema ida nee tenke iha molok despaxu hosi MP ka ordem hosi juiz, no
karik maka entidade seluk, liu-liu orgun polisia kriminal, tenke hafoin elabora relatriu
atu tau hamutuk ba prosesu.
Wainhira entidade polisial maka hasai ema ida la ho molok aprezenta nia ba juiz,
nia tenke komunika ba MP, karik lakohi atu hetan prosedimentu disiplinar no/ka kriminal.
Komunikasun nee maka sei relatriu ida ho sirkunstnsia sira hotu kona ba kondisun

159
Cf. art. 223 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


60
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


sira neeb iha wainhira hasai ema ida no liu-liu nia fundamentu sira.


Detensun nia finalidade sira

Detensun ba sidadun ida nee halao iha oras 72 nia laran
160
atu:

lori nia ba julgamentu ho forma sumriu
161
; ka
aprezenta nia ba juiz kompetente atu halao interogatriu judisial dahuluk
ka atu aplika medida koasun;
hametin katak ema neeb kaer ona, hola kedas prezensa iha juiz nia ukun
iha atu prosesual.


Nosun flagrante delitu

Flagrante delitu nee krime sira hotu neeb halao hela ka foin halao dadaun
162
.
Nee maka momentu neeb hetan ajente halao krime ida. Krime neeb halao hela ka
foin halao dadaun. Lei tau mos nuudar situasun sira iha flagrante delitu
163
sira neeb
ajente hafoin kedas halao krime:

hetan persegisun hosi ema seluk; ka
hetan nia ho objetu no sinal sira neeb hatudu katak nia foin halao dadaun
ka hola parte iha krime ida.

Konseitu flagrante delitu iha interese kona ba lejitimidade atu ezekuta ka fo
ordem atu halo detensun no atu determina forma ba prosesu: ema naran ida bele kaer
ema seluk iha flagrante; la iha flagrante delitu, autoridade sira deit maka bele; prosesu
bele halao deit ho forma sumriu hakat liu kritria sira seluk iha kazu sira ba
detensun iha flagrante delitu.


Kazu krime permanente sira

Krime pernanente sira
164
maka krime neeb halao nafatin wainhira sei halao
atividade neeb halo aat ba bem neeb hasirin hosi norma inkriminador. Karik bem nee
la harahun ho krime neeb halao, maib halo klot deit, ezekusun, situasun ida neeb
ba tempu naruk no halao nafatin iha tempu. Nee maka akontese ho direitu ba liberdade,
iha krime sekestru (naok ema). Wainhira ajente krime la kumpre nia knar atu fo fila fali
liberdade ba vtima, krime sei halao nafatin.
Karik krime permanente, estadu flagrante delitu halao deit nafatin wainhira sinal
sira iha nafatin no hatudu momos katak krime nee halao hela hosi ajente neeb hola

160
Cf. n 1 art. 63 KPP.
161
Cf. art. 346 KPP.
162
Cf. art. 219 KPP
163
Cf. n 2 art. 219 KPP Baibain refere nuudar reputasun ba flagrante delitu.
164
Cf. n 3 art. 219 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


61
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


parte iha nia.


Detensun iha flagrante delitu
165


Detensun iha flagrante delitu bele halao deit wainhira ita iha krime sira neeb
hetan punisun ho pena prizun no pbliku sira, nee katak, sira neeb prosedimentu la
depende ba kesar. Iha krime sira neeb nia prosedimentu la depende ba kesar
(semipbliku sira) detensun sei iha nafatin, karik iha atu neeb tuir nia, titular direitu ba
kesar seei ezerse. Iha kazu nee, autoridade judisiria ka entidade polisial foti ka haruka
foti auto neeb rejista kesar.
Detensun iha flagrante delitu bele halao hosi:

autoridade judisiria ka entidade polisial naran ida;
ema naran ida, karik autoridade judisiria ka entidade polisial la bele hola
presenza ka la bele bolu nia iha tempu badak. Hafoin halo ona detensun,
nia sei haruka kedas ema neeb kaer ba entidade sira naran ida neeb
refere ona, ho nuneeb sei rediji auto sumriu ba entrega.


Detensun la iha flagrante delitu

Detensun la iha flagrante delitu nee bele deit hasai hosi entidade sira tuir mai:

a) Juiz ba krime neeb hetan punisun ho pena naran ida no iha sirkunstnsia
sira hotu neeb iha ema ida arguidu ba krime ka lae no tenke hola presenza;
b) Ministriu Pbliku iha kazu sira neeb hatan prizun preventivu, maib
arguidu sira deit;
c) Autoridade sira Polsia Kriminal wainhira
166
:

iha kazu neeb hatan prizun preventivu;
iha elementu sira neeb fo fundamentu atu tauk kona ba halai;

No mos hamutuk

la bele, tan sa situasun urjnsia no perigu ba kleur, hein intervensun
autoridade judisiria nian.

Presupostu formal atu halao detensun ida la iha flagrante delitu nee maka iha
mandadu detensun, neeb sei respeita, se lai bele sai nuudar la tuir lei. Mandadu sira
nee haktuir rekizitu sira balun.
167

Mandadu sira ba detensun hasai dala tolo, no ida hela iha auto sira atu hafoin
hetan sertifikasun ho kaer duni ema, ida seluk ba arkivu entidade neeb kaer ema nee

165
Cf. art. 218 KPP.
166
Cf. n 2 art. 220 KPP.
167
Cf. art. 221 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


62
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


no orijinal saran ba ema neeb kaer ona wainhira hetan detensun
168
. Sira iha, se lai sei
sai nulu:

identifikasun ba ema ida neeb atu kaer no kualidade neeb nia halo
intervensuniha prosesu;
indikasun badak kona ba fundamentu sira no detensun nia finalidade;
identifikasun no nmeru prosesu neeb detensun refere ba.


Sertifikasun ba kaer ema nee katak hakerek testu ida neeb bele hakerek iha
mandadu nia kotuk (tau hamutuk mos orijinal sira), ho termu sira tuir mai:

S E R T I D U N
Hau sertifika no fo fiar katak ohin, oras 10.45, iha Avenida dos Direitos Humanos, iha
Lecidere, Dili, hau kaer sidadaun Rui Costa, neeb hetan koesimentu ba saida maka
hateten iha mandadu nee, no nia hatene kona ba ninian kontudu tomak no maka ema
neeb nee hanoin ba.


Husu detensun

Iha kazu urjnsia no perigu ba kleur nee hatan atu husu detensun husi meiu
telekomunikasun, no hafoin kedas konfimasun liu hosi mandadu.


Prosedimentu sira wainhira halao detensun

Hatudu ba ema neeb kaer ona mandadu detensun no fo orijinal ba nia.
Kona ba husu detensun, nee hatudu ba nia ordem ba detensun neeb
iha pedidu, indika autoridade judisiria ka polsia kriminal neeb fo ordem
detensun no rekizitu sira neeb tenke iha dunik atu halao mandadu
detensun no saran ba nia kpia ida.


Komunika detensun
169


Wainhira entidade polisial halao detensun ida sei komunika kedas:

Ba juiz neeb fo ordem karik ema neeb kaer ona la lori kedas ba
nia prezensa;
Ba Ministriu Pbliku iha kazu sira seluk.

Halo ona apresiasun ba auto no halo anlize ba detensun neeb halao ona, MP
sei promove, tuir kazu sira:

168
Cf. art. 221 KPP.
169
Cf. art. 222 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


63
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Julgamentu sumriu ba ema neeb kaer ona karik, iha flagrante delitu, ho
krime neeb hetan punisun ho pena prizun ho limite msimu la liu tinan
lima, wainhira detensun nee halao hosi autoridade judisiria ka entidade
polisial naran ida no audinsia hah iha msimu oras 72 hafoin halao
detensun.
170

Interogatriu judisial ba ema neeb kaer ona, iha prazu msimu oras 72
nia laran, karik presiza atu aplika medida koasun ka garantia patrimonial.
Interogatriu nee hetan fatin deit karik laos kazu julgamentu sumriu.
Autoridade polisial neeb kaer ema ida iha flagrante delitu tenke lori nia
wainhira bele ba interogatriu judisial dahuluk no beibeik molok halao
ona oras hitu nulu resin rua hafoin halao detensun
171
.
Interogatriu dahuluk hafoin halao detensun ba arguidu nee juiz nia
kompetnsia rasik no nee ho hanoin atu ezerse kontraditriu kona ba
presupostu sira detensun nian no kondisun sira atu halao.

Entidade naran ida neeb fo ordem ba detensun ka ba s maka ema neeb kaer
ona sei hola presenza iha nia ukun, iha termu sira hateten ona iha kotuk liu ba, sei hasai
kedas nia karik
172
:

hatudu katak detensun nee halao ho hanoin sala ba ema;
ka la har ba kazu no kondisun sira tau ona iha lei, liu-liu iha kazu sira
neeb aprezentasun ba ema neeb kaer ona liu prazu oras 72;
wainhira la presiza ona.

Libertasun iha molok despaxu karik hetan ordem hosi MP ka Juiz, karik maka
entidade seluk, ho hakerek hafoin relatriu ida atu tau hamutuk iha prosesu. Wainhira
hasai ema naran ida neeb kaer ona la ho aprezenta ba juiz no tuir inisiativa entidade
polisial sira nian nee sei komunika kedas ba MP, se lai bele hetan prosesu disiplinar.


Prosedimentu sira neeb atu halao wainhira kaer ona ema naran ida

Fo informasun kona ba resn atu kaer nia. Ema hotu neebe lakon nia liberdade
tenke simu kedas informasaun loloos no momoos kona-ba razaun tan s nia dadur eh
tama iha kadeia no ms nia direitu saida, no hetan lisensa atu koalia rasik ho advogadu
eh hosi nia maluk eh ema ida-neeb nia laran-metin ba
173
.
Arguidu har ba efeitu prosesual sira nee maka ema neeb iha suspeita katak
halao krime neeb hasouru hela prosesu ida no sai ona nuudar nee dunik, liu hosi ofsiu
ka nia maka husu ba. Nunee, nia sei hetan kedas kondisun arguidu wainhira rona ona
hosi autoridade judisiria ka orgun polisial karik halao inkritu hasouru nia, karik kaer
nia atu aprezenta ba juiz atu rona nia ka hetan julgamentu iha prosesu sumriu, karik
aplika ba nia medida koasun naran ida ka, no mos, karik foti ona auto partisipasun

170
Cf. art. 346 KPP.
171
Cf. n 1 art. 63 KPP.
172
Cf. art. 223 KPP.
173
Cf. n 3 art. 30 KRDTL.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


64
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb tau nia nuudar ajente krime.


Konstituisun ba arguidu

Konstituisun ba arguidu tenke halao kedas wainhira
174
:

halao hela inkritu hasouru ema ida, nia fo deklarasun sira iha
autoridade judisiria ka entidade polisial naran ida nia ukun;
sei aplika medida koasun ka garantia patrimonial ba ema naran ida;
kaer suspeitu ida;
foti auto notsia neeb tau ema ida nuudar ajente krime no nee
komunika ba nia.

Konstituisun ba arguidu halao liu hosi komunikasun, ho hateten ka ho hakerek,
hosi autoridade judisiria ka entidade polisial, katak hah hosi momentu nee ida neeb
sei haneon nuudar arguidu iha prosesu penal no indikasun no, karik presiza, halo
esplikasun ba direitu no dever prosesual sira neeb tan sa nee dunik bele tau ba nia,
hanesan mos identifikasun ba prosesu no defensor, karik hetan ona nomeasun
175
.
Konstituisun ba arguidu implika fo, wainhira bele iha atu rasik, surat neeb iha
identifikasun prosesu no defensor, karik nia hetan ona nomeasun no direitu no dever
prosesual sira refere iha artigu sira 60 no 61 KPP nian.
Asume kualidade nuudar arguidu ema hotu neeb hetan akuzasun iha prosesu
penal
176
, no iha nafatin wainhira halao prosesu.


Direitu no dever sira arguidu nian

Hakat liu direitu sira seluk neeb tau hosi lei, arguidu goja direitu sira tuir mai:

wainhira kaer ona, aprezenta ba juiz ba interogatriu dahuluk molok halao
ona oras 72 hah hosi detensun;
hetan informasun, wainhira husu atu halo deklarasun sira, kona ba fatu
sira neeb tau ba nia no direitu sira neeb nia iha;
foti desizun ho livre atu hasai deklarasun ka lae no halo, maski nia rasik
maka husu, iha altura naran ida inkritu nian ka audinsia julgamentu, ho
exsesun wainhira hetan interogatriu kona ba nia elementu sira ba
identifikasun no antesedente kriminal sira;
hetan asistnsia hosi defensor, iha kazu sira neeb lei determina katak
presiza dunik atu hetan asistnsia ka wainhira nia husu;
katak tribunal fo nomeasun defensor ida ba nia, maski nia kaer ka dadur
hela;

174
Cf. art. 59 KPP.
175
Cf. n 3 art. 59 KPP.
176
Cf. n 1 art. 59 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


65
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


katak fo informasun ba maluk ruma neeb nia indika ba, wainhira kaer ka
dadur hela;
fo prova sira no husu dilijnsia sira neeb nia hanoin katak presiza atu halo
nia defeza, iha termu sira lei nian;
halo rekursu, iha termu sira lei nian, ba desizun sira neeb la favorese
nia.

Komunikasun iha privadu, ho nia defensor, nee halao iha ema seluk nia ukun
wainhira resn sira kona ba seguransa presiza dunik, maib ho kondisun sira atu
enkaregadu ba vijilnsia la bele rona fila fali.
Hakat dever sira seluk neeb lei prev ona, arguidu sujeitu ba dever sira tuir
mai:
177


a) wainhira hatan interogatriu, fo elementu sira kona ba identifikasun
neeb husu no, iha audinsia diskusun no julgamentu nia lius, fo
informasun ho tomak no ho lolos kona ba antesedente kriminal sira;
b) wainhira hetan konvokasun regular, hola presenza iha entidade
kompetente sira nia ukun;
c) sujeitu ba dilijnsia sira ba prova neeb presiza ba inkritu no ba
julgamentu, karik la bandu hosi lei;
d) fo kedas termu identidade no rezidnsia (ba hela fatin) wainhira asume
kualidade nuudar arguidu;
e) sujeitu ba medida sira seluk koasun no garantia patrimonial.

Fo surat ho identifikasun prosesu, konstituisun arguidu no direitu no dever
sira. Konstituisun ba arguidu implika fo, wainhira bele iha atu rasik, surat neeb tau ona
identifikasun prosesu no defensor, karik nia hetan ona nomeasun no direitu no dever
prosesual sira.
Sujeita arguidu ba termu identidade no rezidnsia (ba hela fatin).
178
Termu
identidade no rezidnsia nee medida koasun neeb aplika kedas iha prosesu sira hotu
wainhira suspeitu sai ona nuudar arguidu, la har ba gravidade kriminal, no aplikasun
neeb ribit ba juiz, MP no orgun polsia kriminal nia kompetnsia. Bele tau hamutuk ho
medida koasun seluk. Tan sa fo termu identidade no rezidnsia, arguidu sujeitu ba
obrigasun sira oi-oin:

a) Identifikasun;
b) Indikasun kona ba rezidnsia (hela fatin), servisu fatin no fatin seluk
neeb bele hetan nia;
c) Hola presenza iha autoridade kompetente nia ukun, karik hetan
notifikasun ba;
d) Disponivel ba autoridade karik lei haruka ka hetan notifikasun ba neeb;
e) La bele muda hela fatin la ho komunika mudansa ka neeb bele hetan nia;
f) La bele sai hosi hela fatin liu loron 15 la ho komunikasun.


177
Cf. art. 61 KPP.
178
Cf. art. 186 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


66
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Iha termu sei tau katak fo koesimentu ba ida neeb kona ba:

a) Obrigasun atu hola presenza iha autoridade kompetente nia ukun ka
disponivel ba nia wainhira lei obriga ka hetan notifikasun ida lolos ba
neeb;
b) Obrigasun atu labele muda hela fatin no la sai hosi neeb liu loron lima la
ho komunika hela fatin foun ka fatin neeb bele hetan nia;
c) Katak wainhira la kumpre saida maka hateten ona nee fo lejitimidade ba
reprezentasun hosi defensor ka dever atu hola presenza, notifikasun
edital kona ba loron neeb tau ona ba audinsia iha nia auznsia maski nia
justifika ona falta molok audinsia.

Termu identidade no rezidnsia nee halo dala rua no asina hosi arguidu, neeb
sei hetan kpia ida no sei tau dadu sira no advertnsia sira tuir saida maka husu ona.


Aprezentasun ba Ministriu Pbliku no ba julgamentu

Autoridade judisiria, karik laos Ministriu Pbliku ka entidade polisial neeb
halo detensun sei aprezenta kedas ka iha tempu badak liu, ema neeb kaer ona iha oras
72 nia laran ba Ministriu Pbliku rabat ba tribunal kompetente ba julgamentu.


Notifikasun ba sasin sira no ema neeb hetan ofensa

Autoridade judisiria ka entidade polisial neeb halo detensun notifika ho
hateten, iha atu rasik, sasin sira ba okornsia, ho nmeru liu lima, no ema neeb hetan
ofensa karik nia prezensa nee til atu hola prezensa iha audinsia.
Iha atu nee arguidu hetan informasun katak bele aprezenta iha audinsia sasin
defeza too nain lima, no sira, karik hola prezensa, sei notifika ho hateten.


Detensun ba Militar sira

Wainhira kaer militar ida, prosedimentu prosesu penal sira hotu sei kumpre, no
sei kontata Polsia Militar ka Kuartel neeb nia halao servisu ba no fo koesimentu ba
fatu nee. Sei bele entrega militar nee ba eskolta militar ho termu entrega neeb tau
kedas dever instituisun nian atu aprezenta nia ba autoridade judisiriu wainhira husu.


Detensun ba sidadun sira neeb iha imunidade no regalia sira

Wainhira ita koalia kona ba detensun sira, ita la bele haluha atu koalia kona ba
estatutu espesial ba protesun, neeb fo ba ema sira neeb iha knar ida ka halao knar
ida (imunidade) neeb permite katak sira la bele hetan detensun iha situasun sira
balun ba prtika krime sira, hanesan neeb akontese ba sidadun baibain.

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


67
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Prezidente Repblika
179


Prezidente Repblika iha imunidade wainhira halao nia knar sira, no sei hatan
iha Supremu Tribunal Justisa nia ukun ba krime sira neeb halao wainhira nia halao nia
knar sira no kona ba violasun momos no todan ba nia obrigasun konstitusional sira.
Prezidente Repblika hatan mos iha Supremu Tribunal Justisa nia ukun ba krime
sira neeb la relasiona ho nia knar sira, no sei verifika deit destituisun ba knar iha kazu
kondenasun ho pena prizun efetivu.
Imunidade nee foti ho inisiativa Parlamentu Nasional nian ho proposta hosi 1/5
no aprova ho maioria 2/3 Deputadu sira hotu.


Membru sira Parlamentu Nasional nian
180


Deputadu sira la hatan ho sivil, kriminal ka disiplinar kona ba voto ka opiniun
sira neeb fo sai wainhira halao sira nia knar sira. Imunidade parlamentu nian bele foti
tuir dispozisun sira Rejimentu Parlamentu Nasional nian.


Membru sira Governu nian
181


La iha membru ida Governu nian neeb kaer ka dadur la ho autorizasun
Parlamentu Nasional nian, ho exsesun ba krime neeb iha korespondnsia ba pena
prizun ho limite msimu liu tinan rua no iha flagrante delitu.


Majistradu judisial sira

Majistradu judisial sira la bele dadur ka kaer la ho kulpa formada, ho exsesun
iha flagrante delitu no ba krime neeb hetan pena prizun liu tinan tolo. Iha kazu prizun
ka detensun majistradu sei aprezenta kedas ba juiz kompetente. Atu kumpre detensun
ka prizun ba majistradu judisial sira sei tau iha estabelesimentu prizun sira nia rasik ka
iha rejime haketak hosi ema sira neeb kaer ka dadur hela.
182

Ita fo mos atensun katak majistradu judisial sira la bele hetan intimasun atu
hola prezensa ka halo deklarasun sira iha autoridade naran ida nia ukun la ho molok
hatan hosi Konselu Superior Majistratura Judisial. Pedidu hosi entidade neeb husu ba
sei diriji ho hakerek no ho fundamentu lolos
183
.



179
Cf. art. 78 KRDTL.
180
Cf. art. 94 KRDTL.
181
Cf. art. 113 no 114 KRDTL.
182
Cf. art. 43 Lei n 872002, 20 Setembru, ho alterasun hosi Lei n 11/2004, 29 Dezembru, Estatutu
Majistradu Judisial sira nian.
183
Cf. art. 4 Estatutu Majistradu Judisial sira nian.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


68
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Provedor Direitu Umanu sira no Justisa
184


Provedor Direitu Umanu sira no Justisa no Provedor-Adjuntu sira sei la hatan ho
sivil ka kriminal ba atu sira neeb halao ona ka la halao ka reparu ka opiniun sira ho
fiar diak neeb fo sai wainhira halao sira nia knar sira. Sira hatan ba Parlamentu Nasional
kona ba infrasun sira neeb halao wainhira halao sira nia knar sira no kona ba
violasun todan no hatudu momos kona ba sira nia obrigasun sira mosu hosi sira nia
Estatutu.
Parlamentu Nasional apresia kona ba atu foti imunidade Provedor Direitu
Umanu sira no Justisa ka Provedor-Adjuntu sira wainhira kona ba infrasun sira neeb
halao wainhira halao sira nia knar sira.
Parlamentu Nasional tatoli notsia ba Prokurador-Jeral Repblika kona ba krime
naran ida neeb Provedor Direitu Umanu sira no Justisa ka Provedor-Adjuntu sira halao
iha sira nia knar sira nia liur.


Defensor Pbliku sira

La bele dadur, la ho ordem judisial ho hakerek, ho exsesun iha kazu flagrante
delitu no iha sirkunstnsia ida nee sei komunika kedas ba Defensor Pbliku Jeral
185
.

Kona ba kandidatu sira ba eleisun sira ka delegadu sira ba lista sira, lei tau
imunidade sira balun kona ba sira nia detensun. Nunee, iha kazu sira neeb la iha fatin
atu halo detensun, sei halo identifikasun no elabora Auto Notsia.


Atu prosesual sira

Uluk liu ita sei hola fatin kona ba konseitu atu prosesual. Ho liafuan sira seluk, ita
tenke hatene saida maka atu prosesual atu hafoin halao nia estudu. Espresun atu
prosesual nee haketak ba konseitu sira seluk nain rua: atu no prosesu. Ita har too
saida maka atu.
Atu ita hatene saida maka atu ita presiza atu lori ita ba konseitu fatu nian. Iha
planu natural, fatu maka eventu hotu, nee maka, akontesimentu hotu; nee buat hotu
neeb akontese, mosu ka hatudu an. Maib, laos fatu sira hotu maka fatu jurdiku iha
planu natural. Ita hanoin too katak asu ida hatenu iha dalan. Nee, ho nia rasik, konstitui
ona fatu, maib laos fatu jurdiku. Neeb ita bele foti konkluzun katak fatu jurdiku nee
tipu fatu rasik, neeb har ba nia iha relasun espsie ba jneru.
Nunee dunik, fatu jurdiku maka eventu hotu neeb susetvel atu fo sai efeitu
jurdiku sira, nee maka, efeitu sira neeb lei fo relevnsia no signifikadu.

Banati: ita hanoin too katak iha loron 2 fulan Janeiru tinan nee nian udan boot
no halo inundasun sira neeb halo aat uma sira barak. Buat aat neeb akontese ba uma
sira katak, hanesan banati, halakon direitu sira ba propriedade ba rain nain sira kona ba
sira nia uma neeb halakon ka aat. Iha nee ita bele dehan katak udan nee fatu jurdiku

184
Cf. art. 18 Estatutu Provedor Direitu Umanu sira no Justisa, Lei n 7/2004.
185
Cf. al. g) n 2 art. 48 Dek. Lei n 38/2008, 29 Outubru, Estatutu Defensoria Pblika.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


69
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ida.

Banati seluk: hanoin too katak A, ho kilat ida, tiru hasouru B no oho nia, no los
katak nia dunik hakarak atu oho nia. Fatu nee mos fatu jurdiku ida.

Maib, iha diferensa boot ida hosi fatu jurdiku sira nain rua neebe hatudu iha
banati sira. Banati dahuluk refere ba fatu neeb la iha, ho forma determinante,
intervensun ema nian, wainhira iha banati dahruak intervensun ema nian nee
determinante. Maib, sira nain rua fatu jurdiku hotu. Maib, sinsia Direitu haketak sira
nain no hanaran fatu jurdiku dahuluk stricto sensu (fatu jurdiku ho sentidu estritu) no
dahruak atu jurdiku.
Nunee ita bele kaer ona metin ideia sira no entende atu jurdiku hanesan fatu
jurdiku hotu neeb atividade ema nian iha relevnsia.
Ita bele mos too konkluzun ida neeb tuir mai: atu jurdiku hotu nee fatu
jurdiku maib fatu jurdiku hotu laos deit atu jurdiku. Iha prosesu, atu saida maka ita
hatudu ona, nee maka, fatu hotu ema nian neeb iha relevnsia no insidnsia efetivu
iha prosesu no tau iha nia.
Ho hateten seluk ita bele adianta ona katak audisun ba sasin sira, interogatriu ba
arguidu, audisun no relatriu peritu sira nian, notifikasun sira, prekatriu no rogatriu,
rekonstituisun, etc. nee atu prosesual sira. Wainhira estuda detensun no medida sira
koasun no hatene dadaun sira maka saida, ita bele hateten ho seguransa katak sira mos
atu prosesual sira.
Kdigu Prosesu Penal estuda atu prosesual sir
186
no fo nia konseitu ida neeb
formal deit. Nunee, atu prosesual sei maka atividade hotu neeb halao iha mbitu
prosesu nian. KPP wainhira tau disiplina ba atu prosesual sira, nia fo atensun liu ba
aspetu sira tuir mai:

a) Ordem iha atu prosesual sira;
b) Publisidade ba atu prosesual sira;
c) Forma ba atu prosesual sira;
d) Tempu ba atu prosesual sira;
e) Komunikasun ba atu prosesual sira.


Ordem iha atu prosesual sira

Nee matria ida neeb regula iha art. 73 KPP nian no relasiona ho nesesidade atu
iha atu prosesual sira neeb halao ho baibain no seguransa no la ho perturbasun. Ba
nee dunik, KPP hatan katak s maka nai-ulun ba atu prosesual sira no funsionriu neeb
hola parte, foti providnsia sira neeb presiza atu hametin ordem. Bele husu
kolaborasun biit pbliku neeb sei halao asun tuir orientasun hosi nai-ulun ba atu
prosesual.
Entidade neeb halao atu prosesual neeb kaer ema ida neeb halao infrasun
penal no foti atu rasik. Biit pbliku neeb husu atu fo liman ba biit pbliku atu hametin
ordem, neeb sei submete ba efeitu neeb biit autoridade judisiria neeb nai-ulun ba

186
Cf. art. 73 too 90 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


70
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


atu nee.


Publisidade ba atu prosesual sira

Ita komprende katak atu prosesual sira too momentu ida la bele fo sai tan sa bele:

a) Tau perigu atu hetan lia los;
b) Atu halo aat liu tan kona ba onra no seguransa ba ema sira neeb envolve iha
laran.

Nunee maka ita dehan katak prosesu penal nee sekretu. Maib, sekretismu nee
laos ba beibeik. Iha tempu ida neeb atu sira (laos sira hotu, hanesan ita sei har) sei sai
pbliku no bele fo sai. Prosesu penal nee pbliku hah hosi akuzasun. Publisidade
implika direitu:

a) Atu meiu komunikasun sosial no pbliku iha jeral asiste realizasun ba atu
prosesual sira;
b) Narasun sirkunstansiada kona ba teor atu prosesual sira liu hosi meiu sira
komunikasun sosial nian;
c) Konsulta no hetan kpia, estratu no sertidun sira kona ba parte naran ida
autos nian iha termu sira n 1 artigu 77.

No akontese mos iha kazu sira relasiona ho publisidade liu hosi meiu sira
komunikasun sosial neeb ejiji autorizasun hosi tribunal. Ida nee bele restrinji, sorin
ka tomak, publisidade atu prosesual pbliku, wainhira sirkunstnsia konkreta sira kazu
nian akonsela, nuudar forma atu rai metin valor sira seluk, liu-liu moral pblika no
dignidade umana.
Dehan katak prosesu penal nee sekretu ka iha segredu justisa katak atu prosesual
sira, tuir regra, la bele fo sai (ho exsesun ba kazu sira neeb estuda ona).
Maib, saida maka hateten katak prosesu penal nee iha segredu justisa nia laran?
Konsekunsia sira neeb maka mosu hosi viola segredu justisa? S maka sujeitu ba nia?
Segredu justisa katak bandu tomak ba:

a) Asistnsia iha prtika sira ba atu prosesual sira neeb la iha direitu ka dever
atu asisti;
b) Hetan koesimentu ba atu prosesual sira ka nia kontedu wainhira la iha
direitu ka dever atu hetan koesimentu ba sira.

Sei sujeitu ba segredu justisa partisipante prosesual sira hotu hanesan mos ema
naran ida neeb hetan kontatu ho prosesu ka hetan koesimentu ba elementu sira hotu
ka balun neeb iha.
187

Lei regula problema nee iha epgrafe Konsulta ba auto no hetan sertidun hosi
sujeitu prosesu sira nian.
188
La ho prejuzu ba saida maka hateten iha artigu sira liu ba,
konsulta ba prosesu no hetan sertidun ka kpia hosi ema sira seluk sei depende ba

187
Cf. art. 74 KPP.
188
Cf. art. 77 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


71
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


demonstrasun rasik kona ba interese lejtimu no molok autorizasun hosi autoridade
judisiria neeb nai-ulun ba faze prosesual neeb halao hela.


Forma ba atu prosesual sira

Ita sei halo presizun ba konseitu forma atu nian. Atu hotu iha kontedu no forma
ida. Kontedu katak saida maka nia transmite; forma maka oin sa nia transmite (bele ho
hakerek, hateten, ho jestu sira, ho fita gravasun, etc.). Ita sei la estuda aspetu sira hotu
relasiona ho forma ba atu prosesual sira, maib kona ba deit aspetu sira neeb iha
importnsia liu tuir ita nia hanoin.
Atu prosesual sira sei iha forma neeb, ho termu sira simples, iha korespondnsia
ba rohan neeb sira hanoin ba, no bele halo tuir modelu sira prova ona hosi entidade
kompetente. Atu prosesual sira neeb sei hakerek sei kompostu ho forma atu la bele iha
tan dvida sira kona ba autentisidade formal no rediji ho forma atu tau mos nia
kontedu, no abreviatura sira neeb sei uza ho sira nia signifikadu; data no nmeru sira
bele hakerek ho algarismu sira, ho exsesun wainhira relasiona ho definisun direitu ka
obrigasun sira parte ka ema sira seluk nian; maib iha resalva ba nmeru sira neeb
halo razura ka emenda sei hakerek beibeik ho estensu.
189

Uluk liu presiza atu kaer metin regra bziku ida; lian neeb uza iha atu prosesual
sira maka lian ofisial Timor-Leste nian
190
se lai bele sai nulu. Tuir KRDTL, lian tetun no lian
portugz maka lian ofisial sira Timor-Leste nian.
Wainhira rona ema ida neeb la hatene lian ofisial sira neeb, nia bele koalia ho
lian seluk no sei nomeia intrprete wainhira presiza atu, tuir juramentu fidelidade,
estabelese komunikasun. Intervensun intrprete iha limite ba saida maka presiza
dunik.
191

No oin sa atu halao wainhira sei hola parte iha atu prosesual sira ema sira neeb
la hatene lian portugz ka tilun diuk, la koalia, ka tilun diuk no la hetene koalia? Iha nee
lei fo mos resposta. Sei nomeia intrprete ba ema sira neeb la hatene lian ofisial sira,
hanesan mos tradusun ba surat sira hakerek ho lian rai liur nian no la iha tradusun.
192

Fo hanoin katak intrprete iha obrigasun atu halo kompromisu iha termu sira tuir mai:
Hau fo lialos ho hau nia on-ra katak hau sei kaer ho fidelidade funsun neeb konfia mai
hau.
193
Lei sei too pontu atu tau regra sira tuir mai:
194


a) Ba ema neeb diuk, tau kestun sira ho hakerek no nia sei fo resposta ho
hakerek;
b) Ba ema neeb la bele koalia, tau kestun sira ho hateten no nia sei fo
resposta ho hakerek;
c) Ba ema sira neeb diuk no la bele koalia, tau kestun sira ho hakerek no nia
sei fo resposta ho hakerek.


189
Cf. art. 103 KPS.
190
Cf. art. 82 KPP, neeb tau hamutuk ho art. 13 KRDTL.
191
Cf. art. 104 KPP.
192
Cf. al. a) no b) n 2 art. 83 KPP.
193
Cf. n 3 art. 83 KPP.
194
Cf. n 1 art. 106 KPS.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


72
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Karik ema neeb diuk no la bele koalia la hatene lee ka hakerek no iha kazu mos
ema neeb diuk no la bele koalia, sei nomeia intrprete iha termu sira refere ona.
Regra seluk atu respeita maka atu sira ho hateten. Atu halo deklarasun sira ruma
nee sei halo ho hateten no la ho rekursu ba surat sira ho hakerek neeb molok elabora
tiha ona.
195
Nunee, sei la autoriza atu lee surat sira ho hakerek neeb molok elabora tiha
ona ba efeitu nee.
Halo deklarasun ho hateten la katak sira sei la tau ba hakerek hosi funsionriu ho
kompetnsia ba.
Wainhira atu prosesual sira ho forma hakerek, presiza iha serteza katak sira sei
lejvel dunik. No, maski sei bele uza instrumentu sira auxiliar ba hakerek (banati: mkina
hakerek), atu prosesual ho forma hakerek sei funsiona beibeik ho hateten loron, fulan no
tinan neeb elabora nia no oras karik iha fatin ba atu sira neeb halo atentadu ba
direitu, liberdade no garantia sira sidadun sira nian.
196
Sei hanesan banati kazu
detensun ka buska neeb tenke hatama mos oras efetivasun.
Karik atu prosesual halo ho forma hakerek no lejvel, sei bele transkreve nia ho
daktilografia.
Wainhira fo surat sira hakerek iha lian rai liur nian neeb presiza tradusun, juiz,
liu hosi ofsiu ka rekerimentu hosi parte sira ida, sei fo ordem ba aprezentante atu tau
hamutuk iha prosesu; karik mosu dvida sira kona ba tradusun nia idoneidade, juiz sei
fo ordem ba aprezentante atu tau hamutuk tradusun hosi notriu ka autentikada hosi
funsionriu diplomtiku ka konsular estadu nian; karik la bele, bele rekore ba peritu
nomeia ba efeitu hosi juiz.
197

Karik atu prosesual iha forma hakerek rediji liu hosi instrumentu auxiliar sira ka ho
liman, nia sei iha interveniente sira nia asinatura no ida neeb sei halo ho ema nee nia
liman rasik, karik sira rasik ka sira balun la bele asina ka lakohi atu asina, neeb ho
sirkunstnsia sira nee sei tau iha surat neeb halo ona.
198

Karik la hateten hasouru, atu prosesual sira neeb ho forma hakerek maka:
199


a) Juiz no MP sira nia atu desizun sira ho exsesun ba rekerimentu no atu
desizun sira neeb halao wainhira halao hela atu prosesual sira neeb ho
forma hateten;
200

b) Atu sira halao hosi funsionriu judisial sira wainhira halao hela prosesu;
c) Atu prosesual sira halao hosi polsia ka autoridade ekiparada sira;
d) Formulasun ba rekerimentu la iha kazu sira prev ona iha n 3 artigu 85 KPP
nian, memorial no espozisun sira neeb la halao ho forma hateten.

Atu sira nee tau iha auto ida neeb ho hanoin atu fo fiar kona ba forma neeb atu
halao atu prosesual sira.
Atu desizun maka ida neeb tau termu ba kestun ida, ikus liu ka interlokutriu.
Atu desizun sira maka:
201


195
Cf. n 1 art. 85 KPP.
196
Cf. art. 87 KPP.
197
Cf. art. 105 KPP.
198
Cf. art. 88 KPP.
199
Cf. art. 84 KPP.
200
Cf. n 3 art. 85 KPP.
201
Cf. art. 89 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


73
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



a) Sentensa sira mai hosi juiz sira no foti desizun ikus liu kona ba prosesu nia
objetu;
b) Despaxu sira mai hosi juizn sira no MP wainhira sira hetan koesimentu ba
kestun interlokutriu naran ida ka wainhira tau termu ba prosesu la iha kazu
sira neeb prev ona ba sentensa sira;
c) Akordun sira, neeb maka desizun judisial sira neeb tratan desizun hosi
tribunal kolejial.

Atu desizun sira iha rekizitu formal sira kona ba atu sira ho hakerek ka hateten,
tuir kazu ida-idak, no iha fundamentu sira no sei espesifika resn sira ba fatu no direitu
atu foti desizun.
202



Tempu ba atu prosesual sira
203


Atu prosesual sira halao iha loron baibain ho oras servisu justisa nian no la iha
perodu frias judisial sira nia laran. Atu prosesual sira la halao iha loron sira neeb
tribunal taka, ho exsesun ba sitasun, notifikasun no atu sira neeb ho hanoin atu
evita danu ida neeb la bele hadia ona.
204

Ho exsesun mos ba situasun sira tuir mai:

a) Atu prosesual sira kona ba ema neeb kaer no dadur hela, ka presiza dunik
atu hametin ema sira nia liberdade;
b) Atu sira ba investigasun no audinsia neeb hatudu katak iha vantajem iha
nia hah, halao no taka la ho limitasun sira ruma.

Norma nee estabelese mos, ho exsesun ba atu neeb tuir detensun no
prizun, interogatriu arguidu nian la bele halao iha tuku mamuk too tuku nein, se lai
bele sai nulu no la bele hadia ona.


Komunikasun iha atu prosesual sira

Atu prosesual sira halao atu hetan fiar wainhira tau ba auto ka atu komunika ba
destinatriu sira rasik. Ita hanoin too, hanesan banati, katak Sr. A tenke hola prezensa iha
tribunal X iha loron Y tuku Z. Oin sa A bele kumpre ordem tribunal karik nia la hetan
koesimentu ba neeb?
Kdigu Prosesu Penal, wainhira regula problema komunikasun ba atu prosesual
sira, nia hakarak atu hakotu problema nee no sira seluk tan atu halo efiksia sai nuudar
tebes dunik no evita kleur. Finalidade komunikasun atu prosesual sira maka atu
transmite konvokasun hosi hola prezensa ka parte iha atu prosesual no transmisun
kona ba kontedu neeb halao ona ka despaxu neeb hasai ona.
205


202
Cf. n 3 no 4 art. 89 KPP.
203
Cf. art. 78 KPP.
204
Cf. art. 108 KPS.
205
Cf. n 1 art. 91 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


74
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Forma neeb reveste atu sira ba komunikasun iha servisu sira oi-oin justisa nian
maka:

Mandadu iha kazu nee hola fatin determinasun ba prtika atu prosesual
ida neeb diriji ba entidade ida ho nia knar sira hakbokar iha rea
kompetnsia teritriu entidade neeb hasai ordem; (banati: wainhira
delegadu Prokurador Repblika fo ordem ba PNTL, ho fatin iha rea komarka
neeb nia ezerse nia knar sira no halao dilijnsia sira balun, forma atu
reveste maka mandadu);

Karta pedidu atu halao atu prosesual la iha rea kompetnsia teritriu
entidade neeb hasai ordem. Uza tipu karta sira tuir mai:

Karta Prekatria wainhira halao atu husu ba tribunal ka ba knsul
Timor oan;
Karta Rogatria wainhira halao atu husu ba autoridade rai liur nian.

Sitasun
206
atu neeb fo koesimentu ba interesadu kona ba asun ida no
bolu nia ba prosesu atu hasirin ka pronunsia uluk nian iha kauza nee. Sitasun
nee rasik ka liu hosi edital
207
Nee bele halao hosi via postal no haruka
diretamente ba interesadu neeb hanoin ba. Sitasun edital determina hosi
la hetene lolos kona ba fatin neeb ema neeb atu hetan sitasun iha ba no
nunee halo hosi edital sira (tolo, ida iha tribunal nia odamatan, ida seluk iha
hela fatin ikus liu neeb hatene iha rai nee no ida seluk iha sede suku nia
odamatan) no hosi publikasun annsiu sira dala rua tuir-tuir malu iha jornal
sira ida neeb ema lee liu iha fatin neeb hela fatin ikus liu ema neeb atu
hetan sitasun.
208
Annsiu sira sei tau fali teor edital sira nian.
209


Notifikasun
210
atu neeb fo koesimentu kona ba fatu ida ka bolu ema
ruma mai prosesu. Atu bolu ema ruma ba juzu no fo koesimentu kona ba
fatu ida.
211
Bele halao ho via postal no haruka diretamente ba interesadu
neeb hanoin ba. Ofsiu, telegrama, telex, komunikasun telefone sira ka
meiu notifikasun seluk tau mos iha kazu nee pedidu sira ba notifikasun ka
transmisun mensajem sira.

Notifikasun iha forma solene liu ho har ba konvokasun: wainhira ida nee la
halo tuir formalidade ida espesial, notifikasun sujeitu ba formalidade sira rasik:
212


a) Bele halo liu hosi kontatu pesoal ho ema neeb atu hetan notifikasun iha
neeb nia iha, liu hosi via postal ho karta rejistadu ka liu hosi edital wainhira

206
Cf. art. 190 no 193 KPS.
207
Cf. n 1 art. 195 KPS.
208
Cf. art. 205 KPS.
209
Cf. art. 206 KPS, liu-liu kona ba kontedu edital no annsio sira nian.
210
Cf. art. 91 KPP.
211
Cf. n 3 art. 190 KPS.
212
Cf. art. 92 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


75
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


lei hatudu katak hatan;
b) Karik la dehan buat seluk, notifikasun ba akuzasun, arkivamentu, despaxu,
neeb marka loron julgamentu, aplikasun ba medida koasun ka garantia
patrimonial no desizun ikus liu halo pesoalmente ba lezadu no ba arguidu;
c) Notifikasun sira seluk bele halo ba defensor ka advogadu arguidu ho lezadu
nian, ka ema neeb hela iha rea tribunal ba efeitu dezigna husu ema neeb
atu hetan notifikasun, no bele reveste forma postal;
d) Notifikasun sira ba ajente sira MP nian, ba defensor no advogadu sira halo ho
termu iha autos, liu hosi via informtika ka via postal;
e) Notifikasun ba s maka dadur hela husu ba diretor fatin dadur nian neeb
sei haruka funsionriu fatin dadur nian liu hosi kontatu pesoal ho ema neeb
atu hetan notifikasun;
f) Notifikasun funsionriu pbliku husu ba ema neeb atu hetan notifikasun
nia superior hierrkiku, neeb wainhira la kumpre, sei tama iha
responsabilidade kriminal;
g) Notifikasun ba ema sira ho tinan 14 mai kraik ka interditu sira ho anomalia
pskika halo ba ema neeb maka sira nia reprezentante legal;
h) Iha kazu neeb hatudu katak urjente atu konvoka ema ruma kona ba atu
prosesual, notifikasun bele substitui liu hosi konvokasun telefniku,
telegrfiku ka meiu komunikasun, no hafoin lavra kota iha autos sira;
213

i) Konvokasun no komunikasun sira halo ba ema neeb atu hetan
notifikasun atu hola prezensa iha atu prosesual hosi ema nai-ulun no sei
hetan validade karik halo dokumentasun iha autos sira.
214


Notifikasun no sitasun sira nee mosu beibeik ho elementu no kpia lejvel sira
ba surat no pesa prosesual sira neeb presiza atu bele komprende diak liu tan nia
objetu.
215



Falta ba atu prosesual

Falta ba atu prosesual wainhira sidadun hetan konvokasun lolos no karik la fo
justifikasun, nia sei selu multa, liu sansun sira seluk ho natureza prosesual neeb lei
tau espesialmente iha termu sira lei prosesual sivil.
216

Falta advogadu nee sei komunika ba ema neeb konstitui nia no defensor
pbliku ba servisu sira neeb nia sei depende ba disiplina. Falta MP sei komunika ba nia
superior hierrkiku.
Juiz bele fo ordem atu kaer ema neeb falta (ho exsesun iha kazu sira falta hosi
advogadu, defensor pbliku no MP) ba tempu neeb presiza atu hametin nia prezensa
iha atu prosesual no nia falta la ho hatoo justifikasun ruma.
Atu bele hah prosesu atu aplika multa no husu ba juiz mandadu detensun atu
aprezenta no kumpre dilijnsia, ema nee tenke hetan notifikasun lolos ba efeitu nee.
Nunee, nia tenke hetan notifikasun lolos atu hola prezensa ka parte iha atu prosesual

213
Cf. n 2 art. 91 KPP.
214
Cf. n 4 art.91 KPP.
215
Cf. n 3 art. 190 KPC.
216
Cf. n 1 art. 90 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


76
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


no hetan koesimentu ba kontedu atu neeb atu halao no despaxu neeb hasai ona
liu hosi notifikasun.
217

Ba ida nee dunik, no har ba misun KAK nia espesifisidade, har mos ba
kompleksidade inkritu sira nian iha mbitu korupsun, sujeitu prosesual sira hotu tenke
hetan konvokasun atu hola prezensa ka parte iha atu prosesual liu hosi mandadu
komparnsia neeb sei asina hosi autoridade polisial.
218



Kazu espesial sira ba sitasun no notifikasun sira

Kona ba matria nee, KPS mai atu esklarese situasun espesial sira balun kona ba
termu sira ba sitasun no notifikasun. Ho efetivu, kona ba sitasun ka notifikasun ba
ajente diplomtiku sira, nee tau katak sei har ba saida maka hakerek iha tratadu sira,
no, karik la iha, har ba prinspiu resiprosidade.
219

Kona ba ema inkapaz, insertu, ema koletivu, sosidedade no riku soin autnomo
sira nee sei hetan sitasun ka notifikasun liu hosi sira nia reprezentante legal sira.
220

Ema koletivu no sosiedade sira haneon mos hanesan hetan sitasun ka notifikasun liu
hosi funsionriu ruma neeb iha hela sede ka fatin neeb funsiona administrasun
baibain.
Lei prosesual sivil tau mos katak la iha ema ida neeb sei hetan sitasun ka
notifikasun iha loron kaben, nia katuas/ferik oan, aman, inan ka oan mat no mos iha
loron walu tuir mai. Karik asendente ka desendente seluk ruma, maun/alin ka afim iha
grau sira hanesan maluk sira neeb dezigna ona iha kotuk liu ba maka mat, proibisun
tau deit ba loron mat no loron lima tuir mai.
221

Sitasun no notifikasun sira bele halo iha fatin naran ida neeb nia destinatriu
iha ba, liu-liu, wainhira har ba ema singular sira, iha sira nia hela fatin ka servisu fatin.
Maib, la iha ema ida neeb bele hetan sitasun templu fatin ka wainhira nia halao hela
servisu pbliku neeb la bele hakotu ba tempu balun.
222



Prova

Atividade probatriu ho hanoin atu konvense katak iha ka lae fatu sira neeb
presupostu ba estatuisun norma nian, hatudu lia los ka realidade ba fatu sira neeb iha
relevnsia jurdiku. Iha prosesu penal, lia los iha nuudar objetu aproximasun
metodoljiku ba realidade. Nee la tuur sientifikamente iha ideia serteza maib ideia
probabilidade.
Prova sira iha knar atu hatudu realidade ba fatu sira, no sai nuudar objetu prova
fatu sira hotu ho relevnsia jurdiku atu iha ka lae krime, punibilidade ka lae ba arguidu no
determinasun ba pena no medida seguransa neeb atu aplika ba. Ita bele koalia kona ba
prova ho sentidu sira neeb la hanesan, nuudar:

217
Cf. art. 91 KPP.
218
Uza formulrio Mod. CAC011.
219
Cf. art. 192 KPP.
220
Cf. art. 193 KPP, konjuga ho art. 18 diploma legal nee nian, liu-liu kona ba sitasun ba ema inkapaz sira .
221
Cf. art. 194 KPP.
222
Cf. n 2 no 3 art. 194 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


77
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



a) Atividade probatriu: prova maka atu ka konjuntu atu sira neeb sei lori
entidade desizora atu forma nia konviksun;
b) Meiu ba prova: prova maka instrumentu neeb uza atu forma tribunal nia
konviksun;
c) Rezultadu: prova maka konviksun entidade desizora nian kona ba atu iha ka
lae fatu jurdiku-kriminal sira.

Tema ba prova maka fatu sira. Nee maka fatu sira neeb tenke hatudu karik iha
ka lae. Objetu prova maka elementu sira hotu atu hatudu fatu sira ho relevnsia jurdiku
kona ba atu iha ka lae krime, punibilidade ka lae ba arguidu no determinasun ba pena ka
medida seguransa atu aplika ba, hanesan mos fatu sira neeb bele hetan fali fatu sira
seluk.
Prova laos hanesan indsiu sira. Indsiu sira nee sirkunstnsia sira relasiona ho
fatu neeb atu prova, neeb bele uza atu forma suspeita sira; prova nee serteza ba fatu
sira. Indisiasun nee posibilidade razovel atu sei aplika ba arguidu pena ka medida
seguransa; prova nee konviksun tribunal nian katak nia iha serteza ba fatu sira.
Iha inkritu, atu MP bele deduz akuzasun presiza deit nia konviksun kona ba
indisiasun natn ba arguidu. Elementu sira neeb foti ona ba akuzasun ka pronnsia,
nee maka, indsiu sira natn, la konstitui prova. Prova, hasouru fali saida maka akontese
ho indisiasun, sei lori ba tribunal nia konviksun laos deit admisun ba probabilidade
sira. Desizun judisial kondenatriu iha hun iha prova neeb produz ona iha audinsia
diskusun no julgamentu.
Iha sistema jurdiku Timor nian funsiona rejime prova livre: hatan prova sira neeb
la bandu hosi lei
223
. Atu la bele hatan meiu prova ida presiza bandu hosi lei.
Prova nee apresia tuir regra sira esperinsia no livre konviksun julgador nian.
Maib, apresiasun tuir livre konviksun la dispensa fundamentasun ba desizun sira
neeb hetan koesimenu ba objetu prosesu nian, atu nunee bele kontrola motivasun.
Fakuldade sujeitu prosesual sira nian neeb iha atu hola parte ho ativu iha
produsun prova maka fo dezignasun direitu ba prova. Iha faze inkritu, arguidu bele
aprezenta espozisun, memorial no rekerimentu sira. Wainhira halao interogatriu nia
defensor bele foti nulidade sira no husu ba juiz atu formula fila fali kestun sira neeb nia
hanoin iha relevnsia atu hetan lia los. Iha faze julgamentu, juiz iha biit atu la simu
rekerimentu sira karik prova sira neeb husu ona la hatan tuir lei tan sa tenke har ba
prinspiu legalidade. Rekerimentu sira ba prova sei la hatan iha kazu sira tuir mai:

a) Karik prova ka meiu la hatan tuir lei;
b) Karik har dunik katak prova sira la iha relevnsia ka suprfluas;
c) Karik meiu la adekuadu ka sei la bele dunik atu hetan;
d) Karik iha finalidade meramente dilatriu.

Demonstrasun ba realidade neeb prova iha tendnsia ba nee laos operasun
ljiku ida neeb atu har ba serteza absolutu nee maka la hatan posibilidade katak
fatu la halao ka halao ho forma seluk, hanesan banati, dezenvolvimentu ba teorema
sinsia matemtiku sira.

223
Cf. art. 116 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


78
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Demonstrasun nee sei la halao iha dala barak tuir saida maka akontese ho
anlize mdiku ka ezame sira neeb halao iha laboratriu sinsia natural sira, liu hosi
observasun direta ka rekonstituisun ba fatu sira ho hanoin atu fakulta julgador
persepsun ba sira nia rezultadu sira.
Fatu sira neeb iha interese ba julgamentu kauza maka, dala barak, okornsia sira
neeb konkretu kona ba mundu rai liur ka situasun sira kona ba foro klamar nian,
neeb pertense ba tempu uluk no la bele rekonstitui iha nia atributu esensial sira.
Demonstrasun ba realidade ba fatu sira ho natureza nee, ho finalidade ba nia
tratamentu jurdiku, sei la bele har ba estadu serteza neeb ljiku, se lai Direitu bele
falha dunik iha nia funsun esensial nuudar instrumentu dame sosial no halao justisa iha
ema sira nia laran.
Prova har deit tuir kritriu sira ba responsabilidade neeb presiza atu aplika iha
prtika iha Direitu, harii iha julgador nia klamar estadu konviksun tuur iha serteza
relativa kona ba fatu.
Destinatriu ba konviksun neeb prova iha tendnsia atu harii, iha direitu
prosesual, maka julgador nian - judici fit probatio. Juiz maka sei konvense an ba fatu nia
realidade atu nia haneon nuudar provadu no nunee bele aplika ba nia estatuisun ba
norma neeb iha nia nuudar presupostu.
Rezultadu ba prova nee katak dala barak efeitu psikoljiku, maski demonstrasun
neeb nia lori ba iha julgador nia klamar neeb envolve hakat ba hakat operasun sira
ho karter ljiku.
Iha termu sira nee, prova, iha prosesu, bele define hanesan atividade ho
tendnsia atu harii iha juiz nia klamar konviksun (serteza subjetivu) kona ba fatu nia
realidade. Prosesu ho hanoin atu aplika direitu no aplikasun ba direitu maka iha objetivu
atu hetan realidade ba fatu.
Desizun judisial, meta neeb prosesu halao ba, iha sorin rua:

1 Verifikasun kona ba fatu sira neeb kondisiona aplikasun ba direitu;
2 Aplikasun ba direitu. Desizun ida atu sai nuudar justa, sei tuur iha lia los
kona ba fatu sira.

Ho aplikasun direitu ba fatu sira nee, bele too desizun legal ida. Prova funsiona
iha planu dahuluk ho har ba verifikasun matria fatu.


Objetu prova

Hanesan ita har tiha ona, saida maka hanoin atu hetan maka lia los. Lia los
implika juzu serteza kona ba realidade fatu sira nian neeb iha interese atu koese atu
aplika direitu. Nunee dunik ita bele dehan katak lia los maka korespondnsia ba juzu
neeb forma ona ho realidade. Maib, ita hatene katak juzu umanu nee bele falha.
Nunee serteza ba juzu nee bele:

absolutu (objetivu);
meramente subjetivu (konviksun).

Nunee, tenke haketak juzu istriku hosi juzu ljiku. Juzu istriku kona ba
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


79
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


verifikasun fatu sira neeb bele lori atu hetan rezultadu ida neeb la seguru, serteza ida
neeb relativu, no kona ba premisa sira rasik, ribit kona ba realidade ida. Juzu ljiku
kona ba presupostu sira, serteza ba premisa sira, neeb konkluzun ezatu, ipottiku no
hatan katak premisa verifika ona no ribit kona ba relasionamentu sira neeb ho
konkluzun.
Hosi nee mosu katak demonstrasun ba realidade ekivale ba demonstrasun lia
los katak juzu umanu iha kapasidade atu hetan; serteza ida, neeb bele opiniun
serteza, nee maka, konviksun ida.
Metodolojikamente, KPP la tau konseitu prova penal. Nia hili fali atu delimita nia
objetu.
224

Iha termu jenriku sira, ita bele dehan katak nee definisun neeb klot liu no iha
tempu ida iha inovasun sira balun kona ba objetu prova. Komprensun ba preseitu
neeb nia alkanse implika konsiderasun sira balun. Ita bele fo relevnsia katak iha DPP
la iha koinsidnsia, iha sobrepozisun ida neeb presiza entre:

objetu prosesu, katak fatu sira lista ona iha akuzasun ka iha pronnsia;
fatu sira neeb iha relevnsia atu sai nuudar objetu prova.

Ho efeitu, tema prova sei laos deit fatu sira ho relevnsia atu iha krime ka lae
neeb tau ba arguidu iha akuzasun ka pronnsia, maib mos fatu sira foun neeb fo
substnsia ba alterasun ho substnsia ba fatu sira hakerek ona iha akuzasun ka iha
pronnsia (tuir faze neeb prova hetan fatin) no, dala barak, bele prova katak iha krime
no sei sai nuudar objetu prova fatu jurdiku sira hotu ho relevnsia atu foti desizun kona
ba insidente prosesual sira, liu-liu:

aplikasun ba medida koasun ka garantia patrimonial;
justifikasun ba falta atu la hola prezensa.

Ikus liu presiza atu fo relevnsia katak disiplina kona ba objetu prova nee tuir lia
biit fundamental sira rua:

1 Tradisional, neeb tuur iha ponto vista katak prova, iha PP, iha karter
meramente retrospektivu, ho rohan ikus liu atu rekonstitui no analiza fatu sira
uluk nian.
2 Katak karaterstika prospetivu sira sorin balun neeb PP sei reveste, har ba
tarefa reinsersun sosial delinkuente nian, ho konkordnsia ba tendnsia
resosializadora sira neeb iha KP.


Mtodu proibisun sira ba prova
225


Hanesan refere tiha ona, lia los autntika liu hosi liberdade prova, maib beibeik
hosi meiu prova neeb hatan iha direitu. Nunee maka validade meiu sira ba prova iha
limite sira ordem konstitusional iha preseitu sira neeb haneon atu hametin direitu no

224
Cf. art. 109 KPP.
225
Cf. art. 110 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


80
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


liberdade individual sira.
226
Prova sira hotu neeb mosu hosi tortura, koasun, ofensa ba
integridade isin lolon no moral no intromisun abuzivu iha moris privadu, iha hela fatin,
iha korespondnsia ka iha forma komunikasun sira seluk nee nulu no la iha efeitu ida.
227

Proibisun sira ba prova nee barreira ba determinasun fatu sira nian neeb
konstitui objetu prosesu, ho har atu hasirin sidadun sira hasouru injernsia abuzivu sira
ruma ba sira nia direitu sira neeb tau iha Konstituisun. Regra sira nee har deit atu
disiplina prosedimentu esterior ba realizasun prova, konstitui ordenasun sira ba
prosesu neeb bele halo no hametin realizasun ba prova, no har atu diriji atu hetan
prova la ho esklui prova.
Nee ofensiva ba integridade isin lolon no moral ema sira nian prova sira neeb
hetan, maski ho sira nia konsentimentu, mosu hosi:

a) Perturbasun ba liberdade hakaran ka desizun hosi tratamentu aat, ofensa
sira ba isin lolon, administrasun ba meiu sira ho natureza naran ida, ipnoze
ka uza meiu sira kruel ka hamatak ema;
b) Perturbasun ho meiu naran ida ba kapasidade memria ka avaliasun;
c) Uza biit la iha kazu no meiu sira hatan hosi lei;
d) Ameasa ho medida neeb la hatan hosi lei no mos la hatan ka kondisiona atu
hetan kadiak neeb prev ona hosi lei;
e) Promesa atu hetan vantajem neeb la hatan hosi lei;
f) Nee bandu prova sira neeb mosu hosi intromisun iha moris privadu, hela
fatin, korespondnsia ka iha forma sira seluk ba komunikasun.
228


Nunee, ita har katak iha proibisun absolutu no relativu sira kona ba mtodu sira
ba prova. Mtodu sira neeb hasouru dignidade no integridade isin lolon no moral ema
nian nee bandu iha nia tomak tan sa iha kampu direitu indisponvel sira hosi nia titular
rasik. Maib, proibisun nee relativu iha situasun sira neeb iha direitu disponvel sira,
hanesan kazu direitu ba privasidade. Iha nee lei hatan validade ba prova sira neeb
hetan ho violasun ba valor sira wainhira iha autorizasun hosi norma ho hatudu kedas
hanesan meiu prova no define kondisun sira ba nia ezerssiu ka titular ba direitu violadu
fo nia konsentimentu.

Banati: Buska domisiliria (iha hela fatin) ho konsentimentu hosi ema neeb atu
halo ba.
229



Valor prova

Regra livre apresiasun ba prova
230
iha DPP simu ho uninamidade hah iha sorin
balun skulu XIX ho reforma judisiria sira neeb halao iha revolusun liberal, no hetan
relasun ho forma neeb jri apresia prova sira.

226
Cf. art. 16 too 49 KRDTL Direitu, dever, liberdade no garantia fundamental sira prinspiu jeral sira.
227
Cf. n 4 art. 34 KRDTL.
228
Cf. art. 111 KPP ho echsesun ba kazu sira neeb prev ona iha lei ka sira neeb iha konsentimentu
espresu hosi titular rasik.
229
Cf. art. 171 KPP.
230
Cf. art. 113 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


81
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Maib, livre apresiasun ba prova la bele konfunde, ho forma balun, ho
apresiasun arbitrria ba prova no mos ho mera impresun neeb tau iha julgador nia
klamar hosi meiu sira oi-oin ba prova. Prova livre iha nuudar presupostu valorativu sira
obedinsia ba kritriu sira esperinsia komum no ljiua ema mdiu hosi ordem jurdiku.
Prova nee apresia tuir regra sira ba esperinsia no livre konviksun julgador nian. Maib,
apresisun tuir livre konviksun la dispensa fundamentasun ba desizun sira neeb
hetan koesimentu ba objetu prosesu, atu nunee bele kontrola motivasun.
Fakuldade neeb sujeitu prosesual sira iha atu hola parte ativu iha produsun
prova maka fo dezignasun direitu ba prova. Amplitude ba fakuldade nee bele konstata
iha faze sira oi-oin:

a) Iha faze inkritu, arguidu bele aprezenta espozisun, memorial no rekerimentu
sira. Wainhira halao sira nia interogatriu judisial, sira nia defensor bele foti
nulidade sira no husu ba juiz atu tau kestun sira neeb nia hanoin nuudar ho
relevnsia atu hetan lia los;
b) Iha faze julgamentu, juiz bele la hatan rekerimentu sira karik prova sira nee la
hatan la tuir lei tan sa sei hamatan fali prinspiu legalidade.

Rekerimentu sira ba prova nee sei la hatan iha kazu sira tuir mai:

a) Karik prova ka meiu nee la hatan tuir lei;
b) Karik hatudu kedas katak prova sira la iha relevnsia ka sira suprflua;
c) Karik meiu nee la adekuadu ka atu sei la hetan dunik;
d) Karik iha finalidade neeb meramente dilatriu.

Husi nee mosu katak KPP tau ona sistema sira ba motivasun no kontrolo ho sede
atu halo apresiasun ba prova, no hasae nia karter rasional, ho realse ba konsagrasun
sistema ida neeb obriga atu iha fundamentasun neeb los no ttika ba desizun sira
neeb iha koesimentu ba prosesu nia objetu, atu nunee hatan kontrolo efetivu ba nia
motivasun. Sistema livre apresiasun prova iha limitasun sira balun, neeb hanesan
tuir mai:

Valor probatriu ba surat autntiku no partikular sira;
231

Valor kazu julgadu, maski nia hatudu deit katak regula ba pedidu svel;
232

Prova hosi persia;
233

Konfisun arguidu iha audinsia julgamentu.
234


Prova iha knar atu hatudu realidade ba fatu sira.
235
Demonstrasun nee iha
nuudar hun juzu ljiku ka juzu istriku ida.
Juzu ljiku kona ba rasiosniu nia ezatidun no nunee bele lori atu hetan serteza
absolutu (tomak). Nia hah hosi verifikasun ba premisa sira balun ka presupostu sira ba
fatu no, hosi nee, ba nia korelasun ho konkluzun maka sei hetan serteza absolutu.

231
Cf. art. 577 no 581 KPS.
232
Cf. art. 257 no artigu sira tuir mai KPS.
233
Cf. art. 162 KPP.
234
Cf. n 4 art. 268 KPP.
235
Cf. art. 500 KPS.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


82
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Juzu istriku kona ba verifikasun ba fatu ida. La iha serteza neeb objetivu,
maib opiniun ba serteza. Nee juzu tebes neeb iha nuudar objetu premisa sira balun.
Halo koinsidnsia juzu ljiku ho juzu direitu no juzu istriku ho juzu fatu.
Nunee, juzu fatu la lori atu hetan serteza tomak. Ema ida bele hakarak deit, nuudar
meta ida neeb bele, "serteza moral, persuazun ba lia los, lia los relativu (sorin balun),
lia los ho sentidu objetivu no ekivale ba probabilidade aas liu.
236

Serteza hah iha matria parte neeb lakon subjetivamente konsinsia
probabilidade maski objetivamente laos ona probabilidade ida ".
237

Kontrapozisun ba valor sira serteza ordem jurdiku no serteza objetivu sei lori atu
hamenus importnsia ba sala.
Nee ho la tau matan ba juzu sira nia fabilidade atu tutan signifikadu sakrifsiu
eventual ba lia los objetivu ba seguransa moris sosial no promove wainhira bele remdiu
prosesual sira ba sala sira neeb halao ona ka ba sira nia konsekunsia sira.
Karik prova la lori atu hetan konviksun ba lia los, nee sei iha dvida kona ba fatu
neeb maka presupostu atu aplika lei no nunee maka sei los.
Rohan ba prova maka atu hatudu realidade ba fatu sira. Iha DPP tenke har too
ba realidade fatu sira nian, kona ba atu tau ba ema ida no foti nia responsabilidade. Tenke
har atu adekua fatu ida ba personalidade ida.


Prova haksasin

Prova haksasin maka meiu prova importante liu iha prosesu penal, tan sa sasin sira
maka matan no tilun ba justisa, no tan sa liu hosi sira maka juiz har no rona fatu sira
neeb nia apresia. Entrevista no interogatriu maka meiu produsun prova pesoal
prinsipal. Nunee maka har ba nia importnsia no dezenvolvimentu boot liu iha kaptulu
V.
Sasin nia hateten maka atu ema ida atu atesta katak verifika fatu ida neeb nia
hetan koesimentu ba. Sasin fo nia depoimentu kona ba fatu sira neeb nia hetan
koesimentu diretu no konstitui objetu ba prova.
238

Har ba nvel sira aas liu ba instabilidade no subjetividade neeb komunikasun
ema sira nian, knar nee la fsil tan sa nvel ejijnsia kona ba serteza, rigor no fiabilidade
husu hosi investigasun prosesual atu bele konstitui prova. Nunee maka presiza atu uza
konjuntu koesimentu sientfiku sira neeb luan, liu-liu mosu hosi sinsia sosial sira
neeb katak prosedimentu, metodolojia no tknika espesfiku sira neeb fo rigor no
kredibilidade ba prova pesoal.
Sasin sira sei hetan inkirisun kona ba fatu sira neeb sira iha koesimentu diretu
no konstitui objetu prova. Depoimentu konstitui obrigasun los ho karter pbliku. La iha
deit lia los, maib la iha mos hatan ho justifikasun neeb fo fatin atu iha
responsabilidade kriminal.
Karik depoimentu mosu hosi saida maka rona hosi ema sira balun
239
, sira sei bele
bolu atu fo depoimentu. Karik sira la ba depoimentu sei la bele tau nuudar meiu prova,
ho exsesun katak la bele dunik halo inkirisun ba sira tan sa mat tiha ona, tan sa

236
Ferreira, Manuel Cavaleiro de, In Curso de Processo Penal, Verbo, 1986,
237
Idem nota 198.
238
Cf. art. 119 KPP.
239
Cf. art. 120 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


83
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


anomalia pskiku (ulun/ba hanoin) superveniente ka la bele hetan sira. Nee mos aplika ba
depoimentu neeb mosu wainhira lee surat neeb ema ida neeb laos sasin hakerek.
Karik la hatan atu fo identifikasun ba ema ida ka fonte hosi neeb nia hetan
koesimentu, depoimentu la bele iha kazu naran ida sai nuudar meiu prova.
Reprodusun ba lian ka rumor pbliku sira sei la hatan nuudar depoimentu
240
.
Manifestasun ba konviksun baibain ema sira nian kona ba fatu sira ka sira nia
interpretasun, hatan deit iha kazu sira tuir mai no iha medida neeb klot neeb sira
indika ba:

a) Wainhira la bele dunik tau hosi depoimentu kona ba fatu konkretu sira;
b) Wainhira iha fatin tuir sinsia, tknika ka arte;
c) Wainhira har ba sasin abonatriu sira.


Kapasidade no dever atu fo sasin
241


Ema naran ida wainhira la interdita tan sa anomalia pskiku (ulun/ ba hanoin) iha
kapasidade atu sai sasin no bele deit atu la hatan iha kazu sira neeb lei prev ona.
Har ba impedimentu no rekuza sira
242
, la bele fo depoimentu nuudar sasin ema
sira neeb arguidu ka lezadu iha prosesu ida deit ka iha prosesu sira neeb iha
koneksun, wainhira sira hametin kualidade ida neeb. Sei bele la hatan tuir lei atu fo
depoimentu nuudar sasin:

a) Desendente (oan sira), asendente (inan-aman sira), maun-alin, afim too grau
dahruak, adotante no adotadu sira no arguidu nia kaben;
b) Ema s maka kaben ka ema neeb hela ho nia ho kondisun sira hanesan
ema kaben nain sira nian, kona ba fatu sira neeb halao wainhira tempu
kaben ka hela hamutuk.

Sira neeb maka iha relasun parentesku ho arguidu (desendente (oan sira),
asendente (inan-aman sira), maun-alin, afim too grau dahruak, adotante no adotadu sira
no arguidu nia kaben ka ema neeb hela ho nia ka hela ho kondisun sira hanesan ema
kaben nain sira nian, kona ba fatu sira neeb halao wainhira tempu kaben ka hela
hamutuk) iha fakuldade atu la hatan atu fo depoimentu nuudar sasin. Entidade
kompetente atu simu depoimentu tau hamutuk mos autoridade no orgun polisial iha
obrigasun atu f-hatene kedas ba ema neeb atu fo depoimentu kona ba nia fakuldade
atu la hatan. Advertnsia nee sei tau iha auto se lai bele sai nulu
243
.
Hafoin fo depoimentu, ema l no asina auto. Karik la hatan, halo rejista fatu nee iha
auto hanesan mos resn sira.
Importante mos atu kaer katak iha sasin sira neeb, tan sa sira nia knar sira, iha
prerrogativa atu hetan inkirisun iha sira nia hela fatin ka iha sira nia servisu fatin:
244



240
Cf. art. 121 KPP.
241
Cf. art. 122 KPP.
242
Cf. art. 124 too 128 KPP.
243
Cf. n 2 art. 125 KPP.
244
Cf. art. 557 KPS.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


84
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


a) Prezidente Repblika;
b) Ajente diplomtiku sira iha rai liur neeb iha mos prerrogativa hanesan
nuudar reprezentante ba Timor-Leste.

Iha mos prerrogativa atu fo depoimentu liu hosi hakerek, karik sira hakarak, liu
entidade sira neeb refere iha kotuk:

a) Membru sira Governu nian;
b) Deputadu sira;
c) Juiz ba tribunal superior sira;
d) Prokurador-Jeral Repblika no majistradu MP sira hanesan juiz tribunal
superior sira;
e) Provedor Justisa;
f) Membru sira ba Konselu Superior Majistratura no Konselu Superior MP;
g) Ofisial jeneral sira ba Forsas Armadas;
h) Dignatriu sira aas liu ba konfisun relijiun sira nian;
i) Bastonriu Ordem ba Advogadu sira
245
.

Wainhira iha indikasun ba entidade sira refere iha kotuk liu ba nuudar sasin, ema
neeb indika sira sei espesifika fatu sira kona ba saida maka hakarak ho depoimentu.
Wainhira Prezidente Repblika fo an nuudar sasin, juiz sei halo komunikasun ba
Prezidente Supremu Tribunal Justisa neeb sei tatoli ba Prezidente Repblika. Karik
Prezidente Repblika deklara katak la iha koesimentu ba fatu sira kona ba saida maka
hakarak ho nia depoimentu, sei la iha fatin. Karik Prezidente Repblika hakarak liu tau ho
hakerek saida maka nia hatene kona ba fatu sira, no tribunal no parte sira bele ho
konsentimentu tribunal nian formula mos ba dala ida deit ho hakerek pedidu
esklaresimentu sira neeb sira hakarak
246
.


Segredu profisional funsionriu sira no Estadu nian

Lei esklarese mos segredu profisional no define nuudar segredu kona ba fatu sira
neeb ema sira hetan koesimentu wainhira halao sira nia knar. Ema sira neeb lei tau
ka husik atu rai metin segredu profisional ministru sira ba relijiun ka konfisun relijiun
nia advogadu, mdiku, jornalista, membru sira ba instituisun krditu, etc. bele la hatan
atu fo depoimentu kona ba fatu sira monu iha segredu profisional nia laran
247
.
Advogadu sira iha obrigasun atu rai metin segredu profisional kona ba fatu sira
neeb sira hetan koesimentu wainhira sira halao sira nia knar sira ka wainhira fo sira
nia servisu sira. Sei tau hamutuk iha obrigasun segredu fatu sira neeb hasai hosi kliente
ka ho nia ordem, sira neeb hetan koesimentu liu hosi sira nia kolega sira, hosi ko-
autor, ko-ru ka ko-interesadu ba nia konstituinte ka hosi nia reprezentante, sira neeb
parte seluk fo koesimentu ba wainhira halao hela negosiasun sira atu hatan hamutuk,
sira neeb hetan koesimentu iha mbitu negosiasun sira ho hateten ka ho hakerek no
surat ka buat seluk tan neeb iha relasun ba los k ala ba los ho fatu sira sujeitu ba

245
Tuir lejislasun kona ba ezerssiu ba advokasia.
246
Cf. n 3 no 6 art. 557 KPS.
247
Cf. art 126 do CPP:
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


85
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


rejistu.
Segredu funsionriu sira nian nee kona ba fatu sira neeb funsionriu sira hetan
koesimentu wainhira halao sira nia knar sira no sei la bele hetan inkirisun kona ba
sira.
248

Kona ba segredu Estadu
249
, nee tau mos fatu sira neeb wainhira fo sai sei bele
hamosu danu ba seguransa Estadu Timor nian iha rai laran no iha rai liur ka ba defeza
ordem konstitusional. Nee sei tau mos surat no informasun sira neeb hetan
koesimentu hosi ema sira neeb la iha autorizasun susetvel atu tau iha risku ka
hamosu danu ba independnsia nasional, unidade no integridade Estadu Timor nian no
ba nia seguransa iha rai laran no iha rai liur.
Sasin sira sei la bele hetan inkirisun kona ba fatu sira neeb maka segredu
Estadu
250
. Iha nee, sei bele submete ba rejime segredu Estadu matria sira hanesan tuir
mai:

a) Sira neeb transmite ho ttulu konfidensial hosi Estadu rai liur sira nian ka
hosi organizasun internasional sira;
b) Sira neeb kona ba estratjia atu foti iha kuadru negosiasun sira ho Estadu
sira seluk no ho organizasun internasional sira;
c) Sira neeb ho har atu hametin operasionalidade no seguransa ba ema,
ekipamentu sira, material no instalasun sira forsas armadas no seguransa;
d) Sira neeb kona ba prosedimentu sira iha matria seguransa kona ba
transmisun dadu no informasun sira ho Estadu sira seluk no organizasun
internasional sira;
e) Sira neeb atu fo sai bele fasilita prtika ba krime sira hasouru seguransa iha
transmisun dadu no informasn sira ho Estadu sira seluk no organizasun
internasional sira;
f) Sira neeb atu fo sai bele fasilita prtika ba krime sira hasouru seguransa
Estadu nian;
g) Sira ho natureza komersial, industrial, tkniku ka finanseiru neeb iha
interese ba preparasun defeza militar Estadu nian.

Karik iha dvida sira ho fundamentu iha lejitimidade atu la hatan atu fo
depoimentu, autoridade judisria bele fo ordem ka husu tribunal atu fo ordem atu fo
depoimentu. Tribunal superior ba ida neeb foti ona insidente bele hakotu atu haketak
segredu profisional karik hatudu katak iha justifikasun atu aplika prinspiu interese
preponderante. Sei tau iha konta atu foti desizun impresindibilidade ba depoimentu atu
hetan lia los, gravidade ba krime no nesesidade atu fo protesun ba bem jurdiku sira. Sei
pondera mos norma no prinspiu direitu penal sira nian neeb aplika ba, no hasae
interese preponderante iha kazu konkretu ka interese neeb hetan protesun hosi
segredu ka ida neeb iha kazu nee hasouru nia.
Karik autoridade judisiria konklui katak la hatan atu fo depoimentu nee la lejtima,
fo ordem ka husu ba tribunal ba ema neeb la hatan atu fo depoimentu.



248
Cf. art. 12 KPP.
249
Cf. art. 128 KPP.
250
Cf. art. 128 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


86
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Dever jeral sira sasin sira nian
251


a) Hola prezensa iha loron no fatin rasik iha autoridade nia ukun hosi ema
neeb hetan konvokasun ka notifikasun lejtima, no hametin ba nia
dispozisun too wainhira nia la obriga ona;
b) Halo juramentu wainhira rona hosi autoridade judisiria;
c) Halo tuir indikasun sira neeb fo ho lejitimidade kona ba forma atu fo
depoimentu;
d) Hatoo resposta ho lia los ba kestun sira neeb diriji ba nia.

Har too katak sasin sira wainhira hetan inkirisun hosi orgun sira polsia kriminal
la halo juramentu, maib sei adverte katak sira iha obrigasun atu hateten lia los.
Peritu no intrprete sira fo iha faze prosesu naran ida kompromisu ida tuir mai:
"Hau kompromete ba hau nia onra atu halao ho fieldade knar sira neeb fo fiar mai
hau. Kompromisu nee sei halo iha autoridade judisiria kompetente nia ukun.


Regra sira atu hamatan iha inkirisun
252


Depoimentu nee atu pesoal neeb la bele, iha kazu naran ida, halao liu hosi
prokurador. Sasin iha direitu atu hetan koresun hosi parte interveniente prosesual sira
hotu no, nunee, la bele hetan ofensa ba nia onra no konsiderasun wainhira hetan
inkirisun. Nunee lei veda kestan sira neeb la pertinente.
Ba sasin sira sei la tau kestun sira neeb sujestivu ka la pertinente, no mos sira
seluk tan neeb bele prejudika espontaneidade no sinseridade ba resposta sira.
Espontaneidade no sinseridade ba resposta sira sasin nian bele hetan prejudika hosi
kestun sira rasik, maib liu-liu hosi forma neeb sira halao. Kestun neeb iha direta ka
veladamente promesa ka ameasa bele foti iha sasin tauk atu dehan lia los ka interese atu
bosok; neeb bele tau iha kauza, ho ofensa, sasin nia kredibilidade, bele foti nuudar
reasun atu la hateten fatu sira neeb iha relevnsia neeb nia iha koesimentu efetivu,
hakarak atu liberta an hosi tormentu wainhira bele ka bosok nuudar desforra ida tan sa
agresun neeb nia sai vtima hela. Sei la bele harii rokat sira, atu sira saida fali, ba sasin
nia espontaneidade, liu-liu sensura ka koresun ba linguajem neeb nia uza.
Sei bele akontese katak sasin lori atu la hateten fatu sira neeb iha relevnsia tan
sa tauk atu sei la konsege hatudu ho didiak.

Inkirisun sei hah hanesan tuir mai:

1. Kona ba elementu sira neeb presiza atu identifika sasin;
2. Kona ba sira nia relasun parentesku sira no interese ho arguidu, ofendidu,
asistente no parte sivil sira no ho sasin sira seluk, hanesan mos kona ba
sirkunstnsia sira neeb iha relevnsia atu avalia depoimentu nia
kredibilidade;
3. Karik obriga atu halo juramentu, hafoin halo depoimentu iha termu no limite
sira lei nian.

251
Cf. art. 123 KPP.
252
Cf. art. 129 KPP
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


87
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Karik hanoin nuudar konveniente, sei bele hatudu ba sasin sira pesa prosesual sira
naran ida ka objetu sira neeb pertense ba nia.
Karik sasin aprezenta objetu ka surat neeb bele sai nuudar prova, sei koalia kona
ba nia aprezentasun no sei tau hamutuk ba prosesu ka rai metin ho didiak.


Deklarasun sira arguidu nian regra jeral sira

Wainhira arguidu halo deklarasun sira no maski nia kaer ka dadur hela, nia sei livre
iha nian an rasik, ho exsesun katak iha kautela sira neeb presiza atu prevene perigu
halai ka atu sira ba violnsia.
Ba arguidu sira nia deklarasun sira sei aplika regra sira hanesan neeb iha vigor ba
sasin sira, no sei la halo juramentu iha kazu naran ida.
Arguidu la halo juramentu, la obriga atu fo resposta ba kestun sira kona ba fatu
sira neeb tau ba nia no kona ba kontedu deklarasun sira nian neeb nia tenke halo;
nia bele konfesa ka nega no indika kauza sira neeb bele exklui ilisitude ka sala no
sirkunstnsia sira neeb bele hetan relevnsia atu determina nia responsabilidade ka
medida sansun. Sei iha direitu atu fo deklarasun sira iha faze prosesu nian naran ida.
Nia deklarasun sira meiu defeza no meiu prova.
Nee obriga, hanesan ita har tiha ona, atu fo resposta kona ba identifikasun no
kona ba antesedente kriminal sira. Karik kaer ona no la hetan kedas julgamentu iha
prosesu sumriu no mos la hasai, nunee lori ba juiz nia presenza iha oras 72 nia laran.
Wainhira halo aprezentasun sei indika ba nia tuir sirkunstnsia sira resn sira ba
detensun no prova sira neeb fo fundamentu ba.
Karik lakohi atu fo deklarasun sira kona ba fatu sira nia sei la bele prejudika; karik
nia fo, valor probatriu sei apresia ho livre. Iha inkritu, konfisun ba fatu sira neeb tau
ba nia la dispensa atu foti no hamosu prova, tan sa arguidu bele iha julgamentu troka nia
konfisun no iha kazu nee sei la iha prova sira atu fundamenta kondenasun.
Arguidu, wainhira fo deklarasun sira sei livre iha nia an rasik, no nunee sei la husik
uza aljema, tala ka tratamentu aat, dezumanu ka degradante sira, ho exsesun karik iha
kautela sira neeb presiza atu prevene perigu halai ka atu sira violnsia.
Deklarasun sira neeb bele uza hasouru ema neeb atu fo sira nuudar meiu
prova, sei fo hafoin sai nuudar arguidu ho obedinsia ba formalidade sira neeb prev
ona iha lei prosesual penal. La hateten ka viola formalidade sira nee implika katak
deklarasun sira neeb fo hosi ema neeb har ba sei la bele uza nuudar prova hasouru
nia. Deklarasun sira fo hosi arguidu bele sai nuudar meiu prova liu hosi deklarasun sira
neeb fo kona ba fatu sira. Ho forma naran ida arguidu bele hetan koasun atu fo
deklarasun sira nee, no mos atu fo deklarasun la los kona ba fatu sira tau ba nia,
neeb sei bele aplika ba nia sansun sira neeb prev ona ba sasin la los ka deklarasun
la los, tan sa lei la har arguidu nuudar sasin ka deklarante ho kauza rasik (hanesan
banati halo iha direitu anglo-saxniku), nuudar meiu prova autnomu.
Arguidu nia direitu prosesual sira ida maka direitu ba silnsiu
253
. Nunee dunik, karik
arguidu lakohi atu fo deklarasun sira ka fo resposta ho los ba kestun sira ruma, nia
hahalok sei la hetan valor nuudar meiu prova. Silnsiu nee direitu defeza arguidu nian,

253
Cf. al. c) art. 60 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


88
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb wainhira ezerse sei la favorese nia. Relevnsia probatriu naran ida neeb saran
ba arguidu nia hahalok o hanoin atu la favorese nia, nee nulu.
Karik arguidu fo deklarasun sira no halo hasouru ho tomak ka sorin balun fatu sira
neeb tau ba nia, valor probatriu sei apresia ho livre hosi tribunal. Karik arguidu fo
deklarasun sira no konfesa fatu sira neeb tau ba nia iha relevnsia forma konfisun no
momentu neeb nia halo atu determina valor probatriu.


Interogasun

Interogasun maka relasun interpesoal neeb halao emisor ho resetor. Emisor
(sasin, arguidu, informador, etc.) detentor potensial ba informasun neeb transmite
voluntriu ka la voluntriu ba resetor (investigador) neeb presiza nia, no kualidade no
kuantidade ba informasun neeb simu sei depende barak ba konjuntu hahalok, tknika
no prosedimentu sira uza husi ida ikus nee. Iha mbitu tknika sira neeb psikolojia
judisiria har hela, sei foti sira hanesan tuir mai:

Dezenvolvimentu ba komunikasun interpesoal ka neeb dezigna hela
nuudar tknika ka metodolojia sira ba entrevista no interogatriu;
Estudu, interpretasun no anlize ba hahalok delinkuente no definisun ba
perfil krime sira nian.

La iha regra sira neeb define, fiksa ona ka hahalok sira uniforme, eskema ka guia ba
prosedimentu sira neeb estabelese kedas no lori atu hetan rezultadu pozitivu sira. Iha
konjuntu fator sira, iha laran no iha liur, hanesan tuir mai:

Entrevistadu/interogadu nia karaterstika pesoal sira;

Entrevistadu/interogadu nia perfil;

Kondisun fzika sira ba fatin entrevista/interogatriu;

Forma kondusun ka modelu ba entrevista/interogatriu;

Entrevistador nia preparasun atu halo entrevista/interogatriu;

Relasun neeb estabelese entrevistador ho entrevistadu/interogadu.

Fator sira nee influnsia aleatoriamente kondusun entrevista ka interogatriu nian,
tan sa presiza atu konsege katak fator sira nee kontrola no minimiza, no sei bele konsege
liu hosi adota tknika no prosedimentu sira.
Buat hotu hah ho nesessidade atu halo planeamentu ezaustivu no molok
preparasun hosi parte ekipa nian neeb sei halao investigasun no partikular liu ba
investigador sira neeb sei halao entrevista/interogatriu. Iha planeamentu neeb sei
tau iha konta:

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


89
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Koesimentu ho detalhe kona ba kazu neeb investiga hela no iha konkretu
papel entrevistadu/interogadu nian neeb halao ka bele halao;

Koesimentu neeb iha kona ba entrevistadu/interogadu, liu-liu kona ba nia
motivasun, antesedente kriminal no polisial sira, situasun ssiu-
ekonmiku, formasun no atividade profisional, perfil psikoljiku, famlia,
etc.;

Objetivu sira neeb hakarak atu hetan ho dilijnsia iha kontestu fatu sira
kona ba investigasun;

Forma kondusun entrevista/interogatriu no metodolojia sira atu foti liu-liu
kona ba tipu krime neeb investiga hela no entrevistadu/interogadu nia
perfil psikoljiku.

Ita bele identifika momentu sira neeb arguidu bele submete ba interogatriu ho
forma ida hanesan tuir mai:


Interogatriu 1 ba arguidu neeb kaer hela

Juiz
Juiz (Prosesu Sumriu)


Interogatriu ba arguidu neeb la kaer hela no sira hotu neeb tuir


Iha mbitu inkritu

Ministriu Pbliku
Orgun sira Polsia Kriminal


Iha julgamentu

Juiz



Akareasun presupostu sira no prosedimentu
254


Akareasun nee meiu prova neeb uza iha prosesu penal ho hanoin atu hetan,
karik iha diverjnsia ka kontradisun deklarasun sira neeb fo ona, sira neeb maka la
los no sira neeb maka los. Nee katak konfrontu diretu no pesoal ema sira neeb fo

254
Cf. art. 140 too 142 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


90
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


deklarasun sira neeb hasouru malu iha prosesu no iha nuudar finalidade atu hetan
esklaresimentu ba depoimentu sira neeb la hanesan kona ba fatu ida ka seluk.
Karik har katak iha opozisun direta, kona ba fatu ida, depoimentu sasin sira nian
ka hosi sira no deklarasun sira lezadu no arguidu nian, ka sira nee ho sira rasik, ka ho ko-
arguidu sira, bele hola fatin, liu hosi ofsiu ka rekerimentu
255
, akareasun ba ema sira
neeb hasouru malu. Atu dilijnsia nee sei til atu hetan lia los. Iha akareadu sira nia
prezensa, entidade neeb nai-ulun ba dilijnsia:

1. Hamosu fali deklarasun sira ida-idak no husu ba akareadu ida-idak atu
konfirma no troka no, wainhira presiza, atu halo kontestasun ba ema sira
seluk;
2. No formula kedas kestun sira neeb hanoin nuudar konveniente atu
esklarese lia los.


Rekoesimentu ba ema sira
256


Prova hosi rekoesimentu katak konfirma ka lae elementu prova neeb hatan ona.
Nee bele kona ba rekoesimentu ema ka sasn sira.
Prosesu rekoesimentu ba ema sira katak husu ba ema neeb sei halo
identifikasun atu halo deskrisun no indika pormenor sira hotu neeb nia sei hanoin.
Hafoin sei husu ba nia karik nia har tiha ona ema nee no iha kondisun sira no
sirkunstnsia sira neeb bele influensia identifikasun ba nia kredibilidade.
Karik identifikasun nee la kompletu, sei hasai tiha ema neeb atu halao nia no
bolu ema sira seluk neeb aprezenta semellansa sira, tau hamutuk mos hatais. Ema
neeb atu identifika nee sei tau iha sira nia sorin, iha lia rekoesimentu ida, no se bele,
aprezenta sira iha kondisun sira hanesan wainhira ema neeb atu halo rekoesimentu
har nia. Nunee bolu no husu ba nia katak nia rekoese sira neeb tau iha lia
rekoesimentu no karik iha ida neeb maka los.
Karik iha resn sira atu fiar katak ema ida neeb bolu atu halo identifikasun bele
hetan intimidasun ka perturbasun, rekoesimentu sei halao, wainhira bele, atu
identifikadu sei la har nia. Diak liu atu uza sala sira neeb adekuadu ba efeitu, ho vidru
lalenok neeb fasilita asun rekoesimentu.
Wainhira ema sira neeb tama klaran iha rekoesimentu hatan, sei bele hasai foto
ba sira no rai metin rabat ba autos sira.
Rekoesimentu hosi foto, filme ka gravasun nee vale nuudar meiu prova karik
hafoin halo rekoesimentu ba ema.
Rekoesimentu naran ida neeb la tuir saida maka hateten sei la iha valor ruma
nuudar meiu prova. Tribunal apresia ho livre rezultadu ba prova rekoesimentu
257
.


Rekoesimentu ba sasn sira
258



255
Inisiativa bele mosu hosi partes sira, autoridade judisiria ka tribunal.
256
Cf. art. 163 KPP.
257
Cf. art. 165 KPP.
258
Cf. art. 164 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


91
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Sei hamatan regra sira hanesan ba rekoesimentu ba ema sira, ho adatasun sira
rasik. Tribunal apresia ho livre rezultadu ba prova rekoesimentu.


Rekonstituisun ba fatu
259


Nee meiu prova iha prosesu penal neeb aplika wainhira iha nesesidade atu
determina katak fatu ida bele halao ho forma ida. Nee katak hamosu fila fali, fiel
wainhira bele, kondisun sira neeb afirma ka hanoin katak fatu nee halao no
repetisun ba forma neeb nia halao. Finalidade laos atu komprova fatu, maib verifika
katak nia halao dunik. Nee bele kona ba fatu naran ida ho relevnsia ba prova. Nee
meiu ida neeb bele falha tan sa hamosu fila fali sirkunstnsia sira neeb hanoin katak
fatu nee halao la ho fsil.
Nunee, wainhira iha nesesidade atu determina katak fatu ida bele halao ho forma
ida, hatan atu rekonstitui fila fali, neeb katak hamosu fila fali, fiel wainhira bele,
kondisun sira neeb afirma ka hanoin katak fatu nee halao no repetisun ba forma
neeb nia halao.
Lejislador sei too pormenor atu husu katak despaxu neeb fo ordem ba
rekonstituisun ba fatu sei iha indikasun badak ba nia objetu, loron, oras no fatin neeb
halao dilijnsia sira no forma efetivasun,ho eventual rekursu ba meiu audiovizual sira,
no bele mos iha despaxu nee dezigna kedas peritu neeb atu ejekuta operasun sira
balun.
Publisidade dilijnsia, iha medida neeb bele, sei evita. Valor probatriu ba
rekonstituisun fatu nee hetan apresiasun livre hosi tribunal
260
.


Prova perisial
261


Prova perisial, atividade persepsun ka apresiasun ba fatu probandu neeb halao
hosi ema sira ho koesimentu tkniku, sientfiku ka artstiku sira espesial. Nee maka
interpretasun ba fatu sira neeb halao hosi ema sira ho koesimentu espesfiku sira.
Objetu prova perisial tau hamutuk persepsun ba fatu sira liu hosi mtodu sientfiku
sira no sira nia valorasun. Hola fatin wainhira persepsun ka apresiasun ba fatu sira
rekere koesimentu espesial sira. Nuudar regra jeral, persia sira nee halao iha
estabelesimentu, laboratriu ka servisu ofisial apropriadu ka hosi meiu ida neeb nomeia
ona. Karik persia hatudu kompleksidade ida espesial ka rekere koesimentu sira ba
matria sira neeb la hanesan sei bele hatan peritu ida tan.
Peritu sira ordena hosi despaxu autoridade judisiria, despaxu neeb iha peritu sira
nia naran, indikasun badak ba objetu no kezitu sira ba persia no indikasun loron, oras
no fatin neeb atu halao ba.
MP, arguidu no lezadu bele dezigna konsultor tkniku sira atu hola parte iha persia
sira. Karik arguidu no lezadu maka husu persia, sira bele identifika kestun sira neeb
sira hanoin iha relevnsia ba persia neeb atu halao.
Prova perisial iha valor ida espesial. Juzu tkniku, sientfiku ka artstiku relasiona ba

259
Cf. art. 166 KPP.
260
Cf. art. 167 KPP.
261
Cf. art.149 too 155 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


92
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


prova perisial nee prezume katak submete ba tribunal nia apresiasun livre. Karik
konviksun julgador nian la hanesan juzu neeb tau iha peritu sira nia pareser ida neeb
sei fundamenta diverjnsia nee.
Tribunal nia apresisun livre kona deit ba dadu sira fatu neeb hun ba juzu
sientfiku. Kona ba sira nee, tribunal bele la hatan. Maib, julgador, wainhira nia
konviksun la hanesan ho konkluzun sira persia nian, la hatan hanesan, nia sei
fundamenta diverjnsia nee ho hun ba krtika neeb mos sientfiku no tkniku.
Peritu sira nia konkluzun sira meiu sira ba prova. Sira sei la konfunde ho ezame sira
neeb meiu atu hetan prova. Iha prova perisial nin laran iha persia mdiku-legal no
forense sira, atu halao wainhira bele iha unidade pbliku sira Medisina Legal nian, no
bele ho exsesun, halao iha entidade sira seluk, pbliku ka privadu sira. Bele halao
persia kona ba karaterstika pskiku (ulun/ ba hanoin) no kona ba grau sosialiazasun
arguidu nian atu avalia nia personalidade. Iha kazu nee karik ema la fo konsentimentu,
despaxu neeb autoriza nee kompetnsia juiz neeb sei pondera nesessidade ba nia
realizasun, ho tau iha konta direitu ba integridade pesoal no rezerva ba intimidade ema
neeb har ba. Persia nee sei hatan ba servisu espesializadu sira, tau hamutuk servisu
sira ba reinsersun sosial ka espesialista sira iha kriminolojia, psikolojia, sosiolojia ka iha
psikiatria.
Persia nee bele singular ka kolejial. Ho desizun judisial bele halao hosi peritu liu
ida too tolo no funsiona iha termu kolejial ka interdisiplinar sira wainhira:

a) Reveste kompleksidade espesial ka rekere koesimentu ba matria sira oi-oin;
b) MP, arguidu no lezadu husu ho resn sira neeb fundamenta nesessidade atu
iha liu peritu ida. Iha kazu nee, arguidu ka lezadu bele indika peritu no saran
ba tribunal knar atu nomeia peritu neeb maka sei nai-ulun ba persia atu
halao.


Tipu Persia Sira Neeb Iha Liu
rea Sientfiku Sira Tipu Persia Sira Entidade Kompetente Sira
Medisina
Tanatolojia Forense
Autpsia sira
Ezumasun sira
Antropoljika sira
Medisina Legal
Medisina
Klnika Mdiku-Legal
Traumatoljika sira
Seksoljika sira
Espesialidade
Medisina Legal
Medisina
Toksikolojia
Estupefasiente sira
Venenu sira
Medisina Legal
Laboratriu Polsia Sientfiku
Medisina
Biolojia
Bakterioljika
Vestjiu Bioljiku sira
ADN
Medisina Legal
Laboratriu Polsia Sientfiku
Medisina
Psikiatria Forense
Psikitrika
Avaliasun Imputabilidade
Medisina Legal
Hospital Psikitriku sira
Fzika
Kmika
Grafolojia
Surat sira
Balstika
Marka sira
Razura sira
Laboratriu Polsia Sientfiku
Identifikasun
Lofoskpika
Sinaltika
Medisina Legal
Laboratriu Polsia Sientfiku
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


93
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Antropomtrika
Odontoljika
Psikolojia
Ezame Psikoljiku
Ezame Psiko-Sosioljiku
Medisina Legal
Peritu Neeb Hetan Nomeasun


Peritu nia dezempeu no knar sira

Peritu obriga atu dezempea ho dilijnsia knar neeb nia hetan nomeasun ba,
no bele hetan kondenasun ho multa wainhira la halao dever sira atu kolabora ho
tribunal. Ema neeb fo nomeasun ba nia bele hasai nia, karik nia dezempea ho forma
neeb neglijente knar neeb saran ba nia, liu-liu wainhira la aprezenta ka la husik, ho nia
inrsia, atu aprezenta relatriu iha tempu neeb tau ona.
Aplika ba peritu sira rejime ba impedimentu no suspeisun sira neeb iha vigor ba
juiz sira ho adatasun sira neeb presiza. Husi nee ita har importnsia prova perisial no
peritu ba lejislador.
Hetan mos dispensa atu ezerse knar peritu nian titular ba orgun sira soberania,
hanesan mos sira neeb tuir lei ekipara ba majistradu sira MP nian neeb halao hela
knar sira no ajente diplomtiku sira hosi rai liur.
Sira hotu neeb la rekere atu dezempea knar nee, bele mos husu eskuza ba
intervensun nuudar peritu ho har ba resn pesoal sira neeb foti ba.
Wainhira rejista rokat sira naran ida no presiza atu halao nomeasun ba peritu
foun, autoridade judisiria maka sei iha kompetnsia atu halo nomeasun nee.


Relatriu perisial

Wainhira remata persia, peritu sira elabora relatrio neeb sira heteten no halo
deskrisun ba sira nia resposta no konkluzun sira ho fundamentu rasik neeb sei la bele
hasouru.
Maib, autoridade judisiria, arguidu, asistente, parte sivil no konsultor tkniku sira
bele husu ba peritu sira esklaresimentu sira.
Hafoin kedas halao persia relatriu bele dita ba auto. Karik koesimentu ba
rezultadu sira persia nian la indispensvel ba juzu kona ba akuzasun ka kona ba
pronnsia, autoridade judisiria kompetente bele autoriza katak atu aprezenta relatriu
wainhira loke audinsia.
Karik persia halao hosi liu peritu ida no la iha hatan hamutuk, ida-idak sei
aprezenta nia relatriu neeb akontese mos ho persia interdisiplinar. Karik maka persia
kolejial, sei bele hola fatin opinun neeb manan no ida neeb lakon.


Esklaresimentu sira no persia foun

Iha momentu naran ida prosesu nian autoridade judisiria kompetente determina,
liu hosi ofsiu ka rekerimentu, wainhira nee hatudu katak iha interese atu hetan lia los
katak:

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


94
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Peritu sira hetan konvokasun atu fo esklaresimentu tan no sei komunika ba
sira loron, oras no fatin neeb sei halao dilijnsia; ka
Halao persia foun ka halo foun fila fali persia uluk nian neeb iha peritu
seluk ka sira seluk nia liman.


Prova dokumental

Prova dokumental mosu hosi surat. Surat katak sasn naran ida neeb ema elabora
ho hanoin atu hamosu ka reprezenta ema, sasn ka fatu ida.
KPP no KP la fo nosun surat nian, no nunee ita sei foti fila fali Kdigu Prosesu Sivil
ba efeitu nee. Nunee ita bele define, iha termu penal sira surat:
262
maka deklarasun tau
iha hakerek ka rejista iha disku, fita gravasun ka meiu tkniku naran ida, neeb
intelejvel ba ema sira iha jeral ka ba ema sira balun neeb permite atu koese emitente,
nee idnea atu prova fatu neeb iha relevnsia jurdiku, atu fali tau hanoin nee iha
momentu o emisun ka ba oin tan; no hanesan sinal ida neeb halo ho material, fo ka
tau iha sasn ida atu prova fatu ida neeb iha relevnsia jurdiku no permite rekoese ba
ema sira iha jeral ka ba ema sira balun no prova neeb mosu hosi nia.
Importante mos atu kaer termu sira tuir mai:

Surat identifikasun: bilhete identidade, pasaporte ka sertifikadu sira seluk ka
atestadu sira neeb lei fo biit atu identifika ema sira ka sira nian status no
situasun profisional, hosi neeb bele mosu direitu no vantajem sira, liu-liu
kona ba subsistnsia, aboletamentu, deslokasun, asistnsia, sade ka meiu
sira atu manan moris ka halo nvek diak liu tan;
Notasun tkniku: ba valor, pezu no medida, ba estadu ka halao
akontesimentu ida, halo hosi aparelhu tkniku ida neeb halo asun tomak
ka sorin balun ho forma automtiku no permite rekoese rezultadu sira ba
ema sira iha jeral ka ba ema sira balun no ho hanoin atu prova fatu ho
relevnsia jurdiku, atu fali tau hanoin nee iha momentu emisun ka ba oin
tan.

Surat partikular sira maka autentikadu karik hetan konfirmasun hosi partes sira
no hosi notriu sira iha termu sira hakerek iha lei notarial sira. Iha prosesu penal, surat
autentikadu sira iha valor probatriu: fatu material sira neeb tau iha neeb konsidera
nuudar provadu wainhira autentisidade ba surat ka verasidade ba nia kontedu la tau iha
kauza ho fundamentu.
Surat autntiku sira katak ezaradu ho formalidade lei sira nian hosi autoridade
pbliku sira, iha limite sira ba sira nia kompetnsia ka, iha grupu atividade neeb saran
ba nia, hosi notriu ka ofisial pbliku seluk ho f pbliku.
Surat eletrniku maka tuir rekizitu lei nian ho forma hakerek wainhira nia
kontedu susetvel atu reprezenta nuudar deklarasun hakerek. Nia iha biit probatriu
hanesan surat partikular neeb iha ona wainhira tau asinatura eletrniku kualifikadu no
sertifikadu hosi entidade sertifikadora kredensiada.
Wainhira hanoin nuudar presiza, sei halao dilijnsia sira atu hamosu prova

262
Cf. art. 576 too 619 KPS.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


95
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb presiza la ho halo kleur tan prosesu. Karik konklui katak surat nee la los sei
komunika ba autoridade judisiria kompetente.
Hela deit atu define surat partikular neeb iha, tuir exkluzun: surat neeb la
autntiku no la hetan konfirmasun hosi partes sira iha notriu nian ukun nee partikular.
Nee maka surat naran ida hakerek no asina hosi nia autor. Karik autoria ba surat nee
hetan rekoesimentu iha termu sira lei nian ka la hetan halo hasouru asun, nia prova
tomak kona ba deklarasun sira tau ba nia autor no hasouru nia interese sira. Karik surat
nee iha razura, entrelia ka emenda sira neeb la resalva, julgador bele fiksa nia valor ho
livre.


Meiu sira atu hetan prova

Meiu sira atu hetan prova maka meiu sira neeb bele hatudu katak fatu sira
neeb objetu ba prosesu halao dunik. Lei hatan atu hamosu prova hosi meiu naran ida
neeb la bandu, nee maka, karik la iha norma lei nian neeb bandu meiu prova neeb
aprezenta ba, nia hatan no simu hanesan nee. Maib, lejislador define regra sira atu
hamosu meiu prova sira hanesan tuir mai: prova haksasin (sasin sira nian), deklarasun
sira hosi arguidu, prova hosi akareasun, prova hosi rekoesimentu, rekonstituisun ba
fatu, prova perisial no prova dokumental.


Ezame sira presupostu sira

Ezame sira, meiu sira atu hetan prova neeb maka inspesun ba vestjiu sira
neeb husik iha krime no indsiu sira kona ba oin sa no fatin no ema sira neeb halao
krime ka hosi neeb halao krime. Halao ezame sira iha objetivu neeb maka atu hatan
ba tribunal atu halao hamatan diretu ba fatu sira ho relevnsia iha matria prova no tau
sira iha surat. Liu hosi ezame sira bele submete ba persia ka halo valorasun diretu hosi
tribunal.
Ema, fatin no sasn sira bele sai nuudar objetu ba ezame. Ema naran ida bele
submete ba ezame no obriga atu aprezenta sasn sira neeb atu hetan ezame. Karik ema
ruma hakarak atu la halo ka lakohi ezame ka fo sasn neeb atu halo ezame, autoridade
judisiria kompetente bele obriga nia.
Bele halao ezame, nuudar providnsia kautelar, molok hah prosesu ka wainhira
halao prosesu. Nuudar medida kautelar ida, ajente autoridade naran ida bele foti ba
tempu balun medida ckautelar sira neeb adekuadu atu evita vestjiu sira ba krime atu
halakon ka muda, karik ho forma seluk iha perigu eminente atu hetan prova sira.
263

Wainhira iha kedas notsia ba prtika krime, halao kedas providnsia sira atu
evita, wainhira bele, katak vestjiu sira halakon ka muda molok halo ezame, no bandu,
karik presiza, ema sira neeb estrau tama ka lao ba mai iha fatin krime ka atu sira seluk
neeb bele prejudika atu hetan lia los.
264

Ezame sira neeb bele fo ofensa ba pudor nee sujeitu ba espesialidade sira, liu-
liu hosi ezame sira ba ema, fatin no sasn sira, halo inspesun kedas ba vestjiiu sira
neeb husik hosi krime no indsiu sira hotu kona ba oin sa no fatin no ema sira neeb

263
Cf. art. 52 KPP.
264
Cf. n 2 art. 174 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


96
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


halao krime ka hosi neeb halao krime.
Karik vestjiu sira husik hosi krime maka muda ka halakon tiha, sei hakerek kona ba
estadu ema, fati no sasn sira neeb iha, ho atu buka, wainhira bele, atu rekonstitui no
halo deskrisun kona ba oin sa, tempu no kauza sira ba allterasun ka halakon.
Wainhira autoridade judisiria ka orgun polsia kriminal kompetente la hola
prezensa iha fatin, ajente autoridade naran ida iha knar atu foti ba tempu balun
providnsia sira neeb refere ona.
Ezame nee konjuntu ba prosedimentu espesfiku sira neeb rekere iha kazu neeb
halao hela investigasun, no iha teknikamente nuudar objetivu atu identifika, lokaliza,
sinaliza, fiksa, foti ka lori vestjiu, sasn, sinal ka partikularidade sira ho interese
probatriu eventual no rejistu dokumental neeb presiza.
Dala barak ita konfunde konseitu ezame ho konseitu persia, no presiza atu uza
kritriu ida neeb hametin katak sira haketak malu, tan sa kuadru norma sira nian nee
mos la klaru iha asuntu nee. Sira nee atu prosesual neeb la hanesan ho efeitivu, maib
dala barak sira bele tuir-tuir malu.
Persia, meiu prova material neeb atu interpreta, revela ka esplika realidade ida
ho har ba koesimentu sientfiku, artstiku ka seluk, ho rekursu ba mtodu espesfiku
sira kona ba koesimentu neeb espesializadu hosi peritu neeb rekoese hanesan nee.
Ezame, meiu atu hetan prova material neeb atu identifika, fiksa, deskreve no rai
metin realidade ida neeb, ho nia rasikm, bele sai nuudar prova. Banati: informasun iha
komputador ida nia disku rjidu ho nia rasik la sai nuudar prova. Bele deit hafoin anlize
no interpretasun liu hosi persia.
Persia nee presiza ba rohan ida neeb ezame nuudar meiu. Maib, ezame bele
mos iha natureza definitivu no konkluzivu, iha kazu hanaran Ezame Diretu (Ba Los)
neeb haktuir ho objetividade no rigor sirkunstnsia sira ho interese kedas atu koese lia
los material ba eventu kriminal.


Sujeisun ba ezame

Ezame sira nee susetvel atu halo ofensa ba ema sira nia pudor no sei respeita
dignidade no pudor, iha medida neeb bele, ba ema neeb atu submete ba nia. Asiste
deit:

1. S maka halao nia;
2. Autoridade Judisiria kompente;
3. Ezaminadu bele hetan akompaamentu hosi ema ida neeb nia fiar, karik la
iha perigu ba kleur no sei informa katak iha fakuldade nee.


Revista no buska sira

Halao revista wainhira iha indsiu sira katak ema ida subar iha nia rasik sasn sira
neeb relasiona ho krime ka bele sai nuudar prova.
Halao buska wainhira iha indsiu sira katak sasn neeb refere liu ba ka arguidu ka
ema seluk sei kaer karik iha fatin neeb hameno no la asesvel ho livre ba pbliku.
Revista no mos buska hetan beibeik ordem hosi autoridade judisiria kompetente
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


97
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb wainhira bele nai-ulun ba dilijnsia nee.
Ho ressalva ba ejijnsia sira neeb refere ba revista no buska sira neeb halao
hosi orgun polsia kriminal iha kazu sira:

a) Terorismu, kriminalidade violenta ka altamente organizada, wainhira iha
indsiu sira ho fundamentu ba prtika iminente krime ida nian neeb bele tau
iha risku boot moris no integridade ema ida nian;
b) Neeb ema sira ho har ba fo konsentimentu neeb tau iha surat ho forma
naran ida; ka
c) Wainhira detensun iha flagrante delitu ba krime neeb iha korespondnsia
ho pena prizun.


Revista nia formalidade sira

Molok atu halao revista sei saran ba ema neeb ho har ba, ho exsesun ba kazu
sira iha alnea a), b) no c) neeb refere iha leten, kpia ba despaxu neeb determina nia,
neeb mensiona katak, ida nee bele indika ema ida neeb nia fiar no aprezenta la ho
kleur atu hola prezensa iha dilijnsia nee. Sei respeita dignidade pesoal no, iha medida
neeb bele, pudor ba ema neeb ho har ba.


Buska nia formalidade sira

Molok atu halao buska sei saran ba ema neeb iha disponibilidade ba fatin neeb
atu halao dilijnsia, kpia ba despaxu neeb determina nia, neeb mensiona katak, ida
nee bele indika ema ida neeb nia fiar no aprezenta la ho kleur atu hola prezensa iha
dilijnsia nee. Karik ema sira nee la iha kpia bele saran ba maluk, viziu, porteiru ka
ema seluk neeb tama iha nia fatin.


Buska domisiliriu (hela fatin)

Buska iha hela fatin neeb ema hela ba ka iha dependnsia ida neeb taka hela,
bele hetan deit ordem ka autorizasun hosi juiz no sei halao iha oras 6 too oras 20, se lai
bele sai nulu.
265

Buska domisiliria sira nee sujeitu ba regra sira rasik no ba regime neeb hametin
liu ema sira nia direitu sira. Nunee maka konsagra iha konstituisun inviolabilidade ba
hela fatin.
266
Atu tama iha ema naran ida nia hela fatin hasouru nia hakaran bele hola
fatin deit ho ordem judisial kompetente ho hakerek, iha kazu sira no tuir forma sira
neeb tau ona iha lei.
KRDTL refere mos katak nee probidu atu tama iha ema naran ida nia hela fatin
wainhira kalan hasouru nia hakarak ho exsesun iha kazu ameasa grave ba moris ka ba
integridade fzika ema ida nian neeb iha hela fatin nia laran.
267


265
Cf. art. 170 KPP.
266
Cf. art. 37 KRDTL.
267
Cf. art. 49 KP Estadu nesesidade deskulpante.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


98
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Konkretu liu, buska sira nee operasun ho hanoin ba peskiza, konservasun, rejistu
no interpretasun ba vestjiu sira infrasun nee nian. Sira nia objetivu sira maka halo
aprensun ba elementu sira ba prova no/ ka atu kaer ema suspeitu sira.
Buska sira ba aprensun ho hanoin atu iha peskiza, konservasun no manutensun
neeb iha tribunal nia dispozisun ba saida maka sai nuudar meiu prova ba infrasun.
Buska sira ba detensun nee ho hanoin atu lokaliza no hametin ema ida ka seluk
tan, ba julgador nia dispozisun.


Preparasun no konkretizasun ba buska domisiliria sira

Konkretizasun ba buska, liu imperativu lei sira nian, foti kedas problema sira oi-oin
ho natureza tkniku ka ttiku. Hosi ponto vista tkniku no ttiku buska nia objetivu katak
hetan suspeitu ka arguidu sira, vestjiu sira prtika krime, sasn no valor sira neeb uza
atu prepara no ejekuta, ka mai hosi nia, iha fatin sira naran ida neeb ho limite, atu iha
fatin hameno no la asesvel ba pbliku ka iha fatin pbliku sira no asesvel ba ema hotu.
Nia ejekusun nee rekere molok kedas rekoesimentu kriteriozu neeb permite atu foti
barak liu informasun neeb bele.
Hosi hah, sei iha kuidadu wainhira halo ekipa ba elementu sira neeb sei lori
operasun, liu-liu har ba kualidade no kuantidade, neeb sei:

Adekuadu ba rea neeb atu halao buska no nia espesifisidade sira;
Ema neeb adekuadu atu halao dezempeu espesfiku sira Rasionalizasun
ba meiu sira no nia aproveitamentu tomak.

Sei tau mos iha atensun perfil tkniku, fziku no psikoljiku sira ejekutante sira
nian, hili elementu sira tuir knar sira neeb husu ba (koesimentu pesoal sira,
karaterstika no aptidun sira atu halao dezempeu espesfiku sira).
Interiorizasun ba objetivu no knar sira nee hosi elementu ida-idak nee ponto ida
neeb importante liu. Elementu ida-idak sei interioriza didiak nia knar no mos objetivu
sira ekipa nian. Ema hotu sei hatene s maka halo saida.
Preparasun lojstiku atu kaer metin nesesidade operasional sira atu halo buska
nee vertente neeb importante mos. Viatura sira, armamentu no ekipamentu seguransa
no seluk tan sei define tuir nesesidade konkretu sira operasun nee nian (arete, marreta,
saku plstiku no artigu seluk tan atu lori sasn sira neeb aprende ona, etc.), kpia sira
ba despaxu neeb autoriza atu halao buska sira.

Iha termu sira oportunidade nian, buska nee bele:

Imediata, hanesan iha kazu inspesun ba fatin;
Mediata, mosu hosi investigasun neeb determina nesesidade atu halao
dilijnsia nuudar meiu atu hetan meiu prova sira neeb presiza;
Imposta:

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


99
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Presipitasun ba akontesimentu sira, hanesan iha kazu flagrante delitu
ba krime neeb iha korespondnsia pena prizun;
268

Depende ba situasun nia dezenvolvimentu baibain katak asun
neeb sei antesipa, hanesan wainhira iha suspeita makaas katak sasn
sira neeb relasiona ho krime nee subar no atu hetan sira nee kleur liu
bele lori atu sira muda, foti tiha ka halo aat ka tau iha kauza seguransa
ba ema no sasn sira.
269


Dala ruma, maski asun nee halao hela, responsvel ba operasun sei adia fali
nia konkretizasun. Nesesidade atu foti tan informasun bele lori atu adia fali operasun
atu nunee bele kaer metin konkretizasun ba objetivu sira neeb hakarak atu hetan ho
dilijnsia nee.
Fator seluk neeb sei tau iha konta maka atu hili momentu neeb atu halao
buska. Diak liu wainhira loro sae (tuku 06H00 dader san). Hanesan nee halo aprensun
ho fator surpresa no mos ho tempu neeb sei iha. Iha asun sira tuir-tuir malu
importante atu hili momentu neeb diak liu.


Montajem ba dispozitivu

Asun dahuluk atu halao maka rekoesimentu ba fatin no saida maka iha sorin-
sorin sira atu nunee avalia kondisun sira ba seguransa atu konkretiza operasun. Ekipa
sira ba vijilnsia ba fatin nia sorin-sorin sira hanesan mos ba alvu buska, nee akonselhvel
no nuudar fator seguransa no akompaamentu ba asun, no prev kedas buat hotu
neeb bele akontese. Abordajem ba alvu nee maka:

Abordajem luan - evita aparatu no har ba deskrisun;
Kontrola ema no vekulu sira;
Kontrola ho matan no liu hosi rdiu;
Dispozitivu auto kolokasun estratjiku ba viatuura sira.

Hamatan ba asesu no via sira neeb permite atu halai:

Kmplise no ema neeb suspeitu sira;
Rotasun ba pozisun sira, wainhira bele;
Evita kontatu sira.


Abordajem no tama iha hela fatin

Abordajem no tama iha hela fatin atu halao buska nee Ekipa Kontatu ka Ekipa
Asaltu nia knar. Molok sei estuda no define kedas forma abordajem no tama iha hela
fatin; liu-liu forma atu prev efeitu surpresa no hametin apreensun ba meiu prova sira
neeb presiza. Operasionalmente, ita bele define forma rua ba abordajem:

268
Cf. al. a) n1 art. 56 KPP.
269
Cf. al. b) n 1 art. 56 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


100
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



a) Abordajem diresionada, konkretiza iha identifikasun ba kualidade orgun
polsia kriminal iha ema neeb har ba nia ukun, no hatudu atu neeb tuir-
tuir malu no kpia despaxu sira (Mandadu Buska Domisiliria/ Hela Fatin)
hasai hosi autoridade judisiria kompetente no fo koesimentu ba objetivu
sira dilijnsia prosesual;
b) Abordajem kamuflada, ho istria ida atu halo kobertura neeb bele fiar, atu
akautela abordajem ho susesu ba alvu.

Iha abordajem diresionada no mos iha abordajem kamuflada sei uza tatu,
hakmatek, firmeza no determinasun.
Wainhira iha ona hela fatin nia laran ka iha leet neeb atu halao buska, sei halo
kedas identifikasun ba ema neeb iha no triajem. S maka la interesa bele husu atu sai
hosi neeb. Justifikasun atu hola prezensa iha fatin nee sei averigua ba interese
investigasun nian.
Nuudar forma seguransa no mos nuudar forma atu hametin apreensun ba meiu
sira ba prova, sei halao revista ba ema neeb iha molok hah buska.
270
Karik presiza
katak ema sira seluk neeb laos ema neeb ho har ba atu hamaluk buska iha fatin
nee, sira sei tau iha vijilnsia iha fatin ida deit no la bele husik sira atu koalia ba malu
karik nee relasiona ho buska. Hanesan mos kontrola telefone no telemvel. Nuudar
prinspiu ida telefone sira sei la bele foti. Sei evita mos kontatu sira neeb rabat atu la
bele husik katak ema neeb ho har ba bele ho forma naran ida haruka mensajem ba
liur no/ka halakon sasn ruma.
Buska nee sei halao beibeik iha ema neeb ho har ba nia ukun. Wainhira nia la
iha sei nai-ulun ema neeb bele tau iha nia fatin. Norma lei nian la prev atu halao
buska la ho ema sira nia presenza. Iha kazu nee ita hanoin katak los atu kontata
autoridade jusidiria sira atu foti desizun. Nuudar rekursu ikus liu akonselha atu
identifika sidadun neeb bele hamaluk dilijnsia no fo sasin no asina auto buska no
apreensun.
Molok atu hah buska dunik nai-ulun ba ekipa sei halao rea tomak define leet
ho hanoin atu:

Har nia dispozisun;
Deteta ema ruma neeb bele subar hela;
Halo distribuisun ba knar sira;
Indika modalidade buska neeb adekuada ba rea neeb.


Regra jeral sira atu halao buska

Hanesan regra jeral, buska nee sei har ba prinspiu sira tuir mai:

Hosi jeral ba partikular exsesun sira balun, hanesan kazu buska iha fatin
esplozun sira;
Hosi karuk ba los;

270
Tuir saida maka hateten iha art. 168 no n 6 art. 169 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


101
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Hosi leten ba kraik.

Tuir mos tipu rea neeb atu halao buska, sei uza mtodu sira seluk:

Buska iha faixa sira: iha rea sira retangular hosi faixa lonjitudinal sira.
Wainhira faixa sira nee klot liu, buska sei ho rigor liu no minusioza;
Buska iha faixa sira ho sentidu inversu: divizun ba leet halao ho forma
hanesan ba buska iha faixa sira, no faixa ida-idak sei halao ho sentidu inversu
hosi elementu rua neeb permite konfirma fila fali leet sira neeb halao ona
buska sira;
Buska iha grelha ka faixa laleuda sira: divizun leet nee halao hosi faixa
laleuda, orizontal no vertikal sira, neeb permite atu nunee konfirma dala
rua ka tan kuadrkula ida-idak mosu hosi intersesun ba faixa sira rua. Nee
tknika neeb diak dunik, maib rekere elementu sira barak liu;
Buska iha leun ka iha espiral: nee halao buska hosi klaran ba liur ka hosi
liur ba klaran, liu hosi leun konsntriku sira. Nee uza iha leet sira liur ka laran
neeb boot no la regular no asimtriku jeometrikamente. Nee adekuadu atu
halao buska ba sasn boot sira no rekere elementu sira balun deit;
Buska hosi zona ka subrea sira: ara buska haketak iha zona ka subrea sira,
no sei ejekuta buska dunik iha ida-idak. Wainhira buka objetu no/ka vestjiu
sira neeb kiik iha leet sira neeb luan no la kontnuo ka ho karaterstika sira
neeb morfolojikamente la hanesan. Baibain, uza tknika nee wainhira iha
resn sira atu lori esforsu sira ba fatin ida ka fatin sira rea buska nian, no
presiza elementu sira barak ba nia konkretizasun;
Buska iha flor: aplika ba leet sira iha laran ka liur ho perkursu sira oi-oin atu
tama ka sai. Trasa lia sira hosi klaran ba periferia neeb sobreposta ba
perkursu sira nee no fo fila ba pontu partida no permite atu konfirma fila fali
perkursu ida-idak neeb halo ona.

Iha mos tknika sira seluk ba buska, hanesan buska iha lia, buska iha Z, buska hosi
nvel sira, wainhira tuir espesifisidade fatin nian atu halao buska no objetivu sira neeb
ho hanoin atu hetan.
Nai-ulun ba ekipa sei iha atensun ba asun sira hotu neeb halao hela no sei halo
distribuisun susesivu ba knar sira, foti nota kona ba sira hotu neeb hetan apreensun
nia identifikasun, no akonselha atu dezigna elementu ekipa ba knar nee rasik. Nai-ulun
ba ekipa sei hametin mos dilogu beibeik ho ema neeb hetan buska, liu-liu wainhira mai
hosi ema neeb hetan apreensun. Justifikasun kedas mai hosi ema neeb hetan
apreensun no justifikasun ba prezensa elementu sira ba prova neeb hetan sei hetan
kedas rabat ema neeb hetan buska no foti nota kona ba nia justifikasun.
Har mos katak karik ema neeb maka hetan buska maka arguidu neeb seidauk
hetan interogatriu judisial dahuluk hosi juiz ba ema neeb kaer ona, interogatriu nee
sei bele tau iha hanoin nuudar la tuir lei.
Nai-ulun ba ekipa sei halao mos papel importante ida, liu-liu fo atensun no
rejista alterasun fizionomia sira ema neeb hetan buska nian. Fo atensun mos ba nia
linguajem neeb la hateten. Dala barak, ema neeb hetan buska, neeb la experiente,
bele hasaik nia an rasik. Tau iha kriminozu nia fatin bele hetan resposta sira kedas. Nee
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


102
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


maka ikus liu atu tenta fo resposta ba kestun: Karik hau mak subar, iha neebe maka
hau subar?.
Wainhira halao dilijnsia sei adota no evita hahalok sira balun.



Hahalok sira atu foti: Hahalok sira atu evita:
Pasinsia
Persistnsia
Argsia
Mtodu
Efiksia
Seguransa
La kontrola an
Deslumbramentu
Apatia no la iha interese ba
Ideia sira neeb iha tiha ona



Elaborasun ba auto buska no apreensun

Wainhira bele, auto buska nee halo wainhira halao hela buska. Sasn sira neeb
kaer sei tau ida-idak no halo deskrisun ho pormenor deskritivu, neeb presiza atu evita
dvida sira ruma ba identifikasun. Auto nee sei halo iha ema neeb nia sasn maka
kaer iha nia ukun, nia reprezentante ka sasin ba buska, neeb sei asina auto buska.
Wainhira bele, sei halo selajem ba sasn sira neeb kaer ona. Wainhira presiza atu halo
levantamentu ba selu sira, ema sira neeb hola parte iha opozisun, wainhira bele, sei
asiste neeb neeb sei verifika karik selu nee viola ka lae no karik halo alterasun ruma
iha sasn sira neeb kaer ona.
Sei hasai foto ba sasn sira molok foti hosi fatin neeb sira iha, iha ema neeb
hetan buska nia ukun.


Remata dilijnsia no husik fatin

Laos bebeik maka prezensa elementu polisial sira iha asun buska domisiliria sira
simu ho didiak, liu-liu hosi famlia no maluk sira hosi ema neeb ho har ba nia.
Prosedimentu seguransa atu sai hosi fatin buska sei halo dala rua tan no akonselha atu:

Husik lalais fatin no ho deskrisun;
Seguransa wainhira lori ema neeb kaer ona;
Dispozisun ttiku ba viatura sira;
Reskaldu ba operasun ekipa vijilnsia bele hela nafatin iha fatin buska.


Apreensun sira

Apreensun, meiu atu hetan prova neeb halao ho autorizasun, ordem ka
validasun hosi autoridade judisiria, neeb ho har atu hasai hosi esfera riku soin nain
ka possuidor nian no tau ba inkritu sasn sira neeb uza ka ho hanoin atu uza atu halao
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


103
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


krime, neeb maka produtu, lukru, valor ka rekompensa, hanesan mos sira neeb ajente
husik iha fatin krime, ka mos, sira seluk naran ida neeb susetvel atu sai nuudar prova.
Sasn sira neeb kaer ona sei tau hamutuk iha prosesu no wainhira bele no
wainhira la tau fiar ba funsionriu justisa adstritu ba prosesu nee ka ba fiel depozitriu,
sei halo mensun hotu-hotu iha auto
271
. Apreensun nee maka meiu atu hetan prova
neeb ribit ba sasn sira relasiona ho krime neeb iha objetivu klaran atu hamosu no rai
metin prova.
Karik la hateten buat seluk, apreensun ba sasn sira neeb relasiona ho krime ka
bele uza nuudar meiu prova sei hetan autorizasun hosi juiz.
272
Iha kazu urjnsia ka
perigu tan sa kleur, orgun sira polsia kriminal bele halao apreensun sira la ho
autorizasun molok hosi juiz, maib sei fo kedas notsia ba juiz kompetente atu hetan
validasun rasik.
Karik apreensun ribit ba sasn sira neeb perigu (hanesan banati material
explozun), halakon (ai-han sira) ka bele aat, juiz fo ordem atu fotu medida sira neeb
presiza atu konserva ka rai metin, ka halo rahun, faan ka uza ba finalidade ida neeb
presiza ho sosial, hafoin halo auto ezame no avaliasun.
Wainhira halao hela revista no buska sira ka wainhira iha urjnsia ka perigu tan sa
kleur, orgun sira polsia kriminal bele halo apreensun sira neeb sei hetan validasun
hosi despaxu autoridade judisiria. Iha situasun sira nee sei halo auto okornsia neeb
sei tau hamutuk iha prosesu kriminal rasik ka haruka ba MP karik la hah kedas
prosedimentu kriminal rasik no autoridade judisiria kompetente sei apresia validade ba
atu nee.
273

Fo atensun ba nesesidade wainhira halao hela apreensun sira no elabora auto
apreensun atu prenxe rekizitu sira hotu neeb presiza,
274
liu-liu identifika detentor,
deskreve sasn neeb kaer ona no autentika auto ho asinatura pesoal hosi nai-ulun ba
atu, hosi ema interveniente sira (detentor ba sasn neeb kaer ona) no hosi funsionriu
neeb elabora auto.


Deklarasun sira ba memria futura
275


Wainhira iha resn sira ho fundamentu, liu-liu iha kazu sira vtima krime seksual, ka
deslokasan sira ba rai liur hosi ema neeb atu fo depoimentu nuudar sasin, lezadu,
peritu, konsultor tkniku ka hola parte iha akareasun neeb prev katak iha
impedimentu atu hola presenza iha julgamentu, sei molok foti sira nia deklarasun sira ka
halao akareasun.
Deklarasun sira ba memria futura sei foti hosi juiz kompetente ho har ba rea,
ho rekerimentu hosi MP, lezadu ka arguidu no tau ba auto. Atu nee sei bele asiste hosi
partisipante prosesual siar neeb refere ona no husu ba juiz atu tau kestun sira neeb
hanoin katak presiza.
Hela deit atu foti katak deklarasun sira ba memria futura nee sei hetan
valorasun livre iha julgamentu.

271
Cf. n 3 art. 172 KPP.
272
Cf. art. 172 KPP.
273
Cf. n 2 art. 56 KPP.
274
Cf. art. 87 no 88 KPP.
275
Cf. art. 230 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


104
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional




Remata inkritu

Wainhira hanoin ona katak dilijnsia sira hotu ba investigasun hosi orgun polsia
kriminal remata ona, sei elabora relatriu ikus liu no haruka ba autos sira ba majistradu
neeb titular ba sira rabat MP.
276

Karik MP hanoin katak presiza atu halao tan dilijnsia complementar ruma, sei fo
ordem no tau kedas loron atu remata dilijnsia sira nee.


Arkivamentu
277


Wainhira Ministriu Pbliku foti prova hotu katak la iha krime, no ka hatene s
maka ajente krime, katak arguidu la halao krime ka la hatan tuir lei prosedimentu, nia
hasai despaxu arkivamentu neeb sei notifika ba arguidu no lezadu.
278

Ba oin, karik mosu fali elementu sira foun ho relevnsia ba investigasun, liu hosi
ofsiu ka rekerimentu, inkritu neeb arkiva tiha ona sei loke fila fali iha servisu sira MP
nian. Despaxu arkivamentu sei notifika ba arguidu no lezadu.


Akuzasun
279


Karik, wainhira halao inkritu foti indsiu sira neeb natn atu hetan krime no s
maka nia ajente, MP hasai despaxu akuzasun iha loron sanulu resin lima. Iha aspetu
formal, akuzasun maka manifestasun ba pretensun katak arguidu nee hetan
julgamentu no kondenasun ba pena neeb prev tiha ona iha lei ba prtika fatu ilsitu.
Haneon katak indsiu sira natn no hamosu hosi posibilidade ida razovel atu
aplika ba arguidu pena ka medida seguransa.
Nunee, akuzasun atu formal hosi neeb MP tau ba ema ida fatu sira neeb
krime no hetan punisun, no halo deskrisun ba sira, ho indika fatin, tempu, motivasun
no grau hola parte, sirkunstnsia sira neeb hasae hahalok, lei neeb bandu no pune no
meiu sira ba prova atu nunee submete ba julgamentu. Ho akuzasun define no fiksa
kedas objetu prosesual. Elementu sira neeb sei tau iha akuzasun neeb deskreve iha
norma maka
280
:

a) Indikasun sira ho tendnsia atu identifika arguidu;
b) Narasun ba fatu sira neeb sai nuudar krime ka iha relevnsia atu
determina sansun ka medida seguransa;
c) Indikasun ba norma substantivu sira neeb aplika ba;
d) Data no asinatura.


276
Cf. art. 234 KPP.
277
Cf. art. 235 KPP.
278
Cf. art. 237 KPP.
279
Cf. art. 236 KPP.
280
Cf. n 3 art. 236 KPP
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


105
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Karik iha koneksun ba prosesu sira, nee hetan dedusun ba despaxu akuzasun
ida deit. Indika rol sasin no prova sira naran ida neeb sei hamosu iha audinsia. Despaxu
akuzasun sei notifika ba arguidu no ba lezadu.
281

Har mos katak akuzasun, hakat liu fatu material sira neeb ajente krime halao
(vertente objetivu), presiza katak akuzasun refere ba konsinsia ilisitude (vertente
subjetivu). Nee katak karik la iha konsinsia ba ilisitude sei bele tau ba sorin imputasun
subjetivu ba prtika fatu sira nian neeb hetan akuzasun no presiza atu halo prova ba
vertente sira objetivu no subjetivu: prtika ba fatu sira no konsinsia ba ilisitude. Nunee
sei tau iha akuzasun katak arguidu halao fatu sira neeb halao ho nia an rasik no ho
konsinsia.
Ita deduz katak akuzasun remata ona iha faze inkritu no hakat ba julgamentu.


Nulidade no Iregularidade sira

Konsekunsia jurdiku neeb prev iha lei ba atu ka prosesu visiadu maka
invalidade, iha prosesu penal nulidade sira bele:

Insanvel (labele hadia ona): liu hosi koesimentu ofisiozu. Tribunal bele
koese iha faze naran ida prosedimentu too wainhira iha desizun neeb
trnzitu julgadu.

Sanvel (sei bele hadia): sira neeb lei kualifika hanesan nee. Atu nee halo
diak fali ho prtika ba atu sira seluk neeb hatudu katak interesadu la hanoin
atu foti sira ka husik halao prazu atu foti sira.

Karik hatan atu ida no viola norma prosesual sira, nia sei la vlidu. Karik la hatan
problema, nee inadmisibilidade no laos invalidade. Situasun sira kona ba proibisun
prova nee inadmisibilidade.
Atu ida nee hatan ho abstratu karik atu nee bele halao ho abstratu. Hatan iha
konkretu maib la vlidu karik, hanesan banati, iha nia prtika sei hola fatin iha prazu ida
nia laran no karik prazu nee la respeita.
Nulidade no iregularidade sira prev ona iha lei.
282
Figura inezistnsia trata iha
doutrina no koese iha jurisprudnsia.
Prinspiu tipicidade funsiona iha matria kona ba nulidade sira, neeb hateten
katak violasun ba norma prosesual sira determina deit nulidade ba atu wainhira tau
kedas iha lei. Atu sira neeb nulu maka atu sira neeb refere iha lei. Verifika ona vsiu ba
atu, karik vsiu nee la tama iha nulidade sira prev ona iha lei, nee la regular. Karik lei la
tau ba atu sansan nulidade no, ho nia prtika, viola dispozisun lei nia ruma nee sei la
regular. Nulidade iha deit wainhira lei maka tau ba prtika atu no karik la halao.
prtika ba atu ida neeb lei la hatan, hanesan omisun ba atu ka formalidade
ida neeb lei tau ona, iha deit nulidade wainhira lei deklara ka wainhira iregularidade
neeb halao ona bele influensia iha ezame ka iha desizun ba kauza.
283

Wainhira sei anula atu ida, sei anula mos termu sira neeb tuir no depende tomak

281
Cf. art. 237 KPP.
282
Cf. art. 102 KPP.
283
Cf. n 1 art. 163 KPS.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


106
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ba nia. Nulidade ba atu nia sorin balun la prejudika parte sira seluk neeb la depende ba
nia.
Nulidade bele foti deit hosi interesadu ho hamatan ba formalidade ka repetisun
ka halakon atu nee.
Nulidade insanvel sira
284
maka sira neeb tribunal sei deklara, liu hosi ofsiu ka
rekerimentu, iha faze naran ida prosedimentu nian too hetan desizun ho trnzitu
julgadu, no indika ona lei ho forma taxativa. Deklarasun nulidade determina atu sira
neeb maka bele sai nuudar la vlidu, no la iha hanesan konsekunsia invalidade ba
prosesu no la fo impliknsia ba atu sira hotu neeb tuir mai. Nulidade bele hadia fali deit
karik lei maka hateten. Karik lei tau ba atu nulidade deit, nee sei depende atu foti ka
lae.
285

Iha prosesu penal, halao iregularidade ida nee katak violasun ba regra
prosesual sira neeb la foti nulidade ba prosesu no mos ba atu neeb nia halao ba.
Lei espesifika nulidade insanvel sira:
286


a) Falta ka insufinsia ba nmeru juiz sira neeb sei konstitui tribunal ka
violasun ba regra sira lei nian kona ba forma atu determina nia
kompozisun;
b) Falta promosun ba prosesu hosi MP no wainhira la iha, ba atu sira neeb
lei rekere nia prezensa rasik;
c) Falta nomeasun ka defensor la hola presenza wainhira asistnsia
obrigatria;
d) Auznsia arguidu ka kondenadu nian wainhira lei rekere nia prezensa rasik;
e) Violasun ba regra sira kona ba tribunal nia kompetnsia, la ho prejuzu ba
parte dahruak art. 27 KPP nian;
f) Foti forma prosesu sumriu wainhira atu uza forma prosesu komum.

Hanesan mos nulidade sanvel sira:
287


a) Foti forma prosesu komum wainhira atu uza forma prosesu sumriu;
b) Auznsia lezadu nian tan sa la iha notifikasun iha kazu sira neeb lei
rekere nia komparnsia rasik;
c) Falta intrpete wainhira lei rekere nia nomeasun;
d) Inkritu la natn no la iha dilijnsia sira iha faze julgamentu neeb
importante atu hetan lia los.

Nulidade sanvel sira sei foti molok remata atu, karik interesadu asisti atu ka iha
loron lima hafoin hetan koesimentu ba vsiu atu nian karik interesadu la assisti atu.
Hanoin katak interesadu hetan koesimentu ba vsiu hah iha momentu neeb nia hetan
notifikasun ba termu naran ida prosesu nian, konsulta autos ka tama klaran iha atu
naran ida neeb halao iha prosesu.
288

Juiz ka MP bele deklara nulidade no iregularidade ba atu prosesual sira, tuir faze

284
Cf. art. 103 KPP.
285
Cf. n 3 art. 108 KPP.
286
Cf. n 1 art. 103 KPP.
287
Cf. n 1 art. 104 KPP.
288
Cf. art. 105 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


107
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


prosesual ka kompetnsia ba nia prtika.
















MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


108
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Kaptulo II Investigasun Kriminal

Enkuadramentu jurdiku Komisun Anti-Korupsun

Komisun Anti-Korupsun (KAK) ema koletivu direitu pbliku, ho personalidade
jurdika, ho independnsia tknika no autonomia administrativa no finanseira
289
.
Nuudar ema koletivu KAK nee organizasun hosi ema no sasn sira neeb ho
hanoin atu hetan rohan sira balun neeb lei fo personalidade jurdika. Personalidade
jurdika nee maka susetibilidade atu sai nuudar titular ba direitu no obrigasun sira. Ema
koletivu sira nia personalidade hah ho sira niaw konstituisun ka ho rekoesimentu no
remata ho sira nia disolusun, likidasun no transmisun ba sasn sira.
Independnsia tknika katak autonomia kona ba prosedimentu tkniku sira, liu-liu
operasional sira atu hametin tramitasun prosesual. Iha planu tkniku ita har kona ba
utilizasun konjuntu koesimentu no mtodu sira neeb adekuadu atu halao asun
(koesimentu neeb investigador uza, tknika sira ba investigasun, limite no formalismu
lei sira nian) neeb lori ita ba planu seluk tan: planu ttiku.
KAK iha nia autonomia ttika, neeb tuur iha konjuntu prosedimentu tkniku sira
neeb aplika ba konkretu, hosi investigador ba situasun konkreta ida ho har ba opsun
ba dalan ida neeb diak liu no ba momentu neeb sei kumpre preseitu no prosedimentu
sira lei nian atu adota iha kazu ida-idak.
Maib, diak liu la bele haluha katak KAK halao asun iha prosesu ho diresun no
dependnsia ba Ministriu Pliku no iha termu sira inkritu nian ho delegasun expresa
hosi MP.
290

KAK sei iha autonomia administrativa no finanseira, atu nunee bele iha rekursu
sira natn atu halao nia knar sira ho efiksia.

Artigu 2 Lei n 8/2009
Definisun sira
()
i) Ema, ema singular ka koletivu (tau hamutuk banku no instituisun financeira sira
seluk) no kona ba ema koletivu tau hamutuk nia diretur, administrador ka responsvel
sira.

Saran ba KAK status nuudar orgun polsia kriminal espesializada, independente,
neeb halao nia intervensun tuir kritriu sira estrita legalidade no objetividade iha
termu sira lei nian.
Orgun sira polsia kriminal nee entidade no ajente policial sira neeb iha knar atu
halao atu sira ho ordem neeb tun hosi autoridade judisiria ka sira balun tau iha Kdigu
Prosesu Penal.
Sira fo liman ba autoridade judisiria sira iha investigasun no hakbokar asun sira
ba prevensun no investigasun neeb sira nia kompetnsia rasik ka sira neeb tau hosi
autoridade judisiria kompetente sira.


289
Cf. art. 3 Lei n 8/2009, 15 Julu.
290
Cf. n 1 art. 228 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


109
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Artigu 52 KPP nian
Polsia nia podr jerl
1. Polsia nia ajente sira, maske tuir sira nia inisiativa rasik, iha obrigasaun atu
imepde ema atu halo krime, hola notsia kona-b krime, deskobre krime nia ajente no
hola medida kautelr nesesria no urjente atu asegura meiu-de-prova.
2. Polsia iha mos obrigasaun atu, tuir pedidu, ajuda autoridade judisiria sira realiza
prosesu nia finalidade, nomeadamente Ministriu Pbliku iha inkritu.

Autoridade judisiria sira maka Juiz no Ministriu Pbliku, ida-idak kona ba atu
prosesual sira neeb tau iha sira nia kompetnsia rasik
291
. Kompetnsia nee medida ba
funsun sira neeb lei tau ba ema ka orgun ida.
Juiz, majistradu neeb iha knar atu ministra justisa. Ho sentidu luan nee tau mos
iha laran sira hotu neeb halao knar sira atu hakotu konflitu sira. Ho sentidu klot nee
tau iha konseitu nia laran deit konjuntu juiz sira neeb forma majistratura judisial, ho
organizasun hierrkika, neeb tau hamutuk juiz sira direitu, juiz sira relasun no juiz sira
Supremu Tribunal Justisa.
Juiz iha kompetnsia sira atu foti desizun kona ba pronnsia no halao knar sira
kona ba inkritu. Knar sira nee kona ba atu hametin direitu, liberdade no garantia sira,
liu-liu:

a) Interogatriu judisial ba arguidu neeb kaer ona;
b) Aplikasun medida sira koasun no garantia patrimonial;
c) Hasai mandadu sira ba buska no apreensun domisiliria;
d) Deklarasun sira ba memria futura;
e) Deklarasun lakon ba Estadu kona ba sasn sira neeb kaer ona.

Ministriu Pbliku nee orgun administrasun justisa, autnomu no ho
organizasun hierrkika, iha Prokurador-Jeral Repblika nia ukun
292
. Nee orgun
administrasun justisa tan sa kolabora ho tribunal atu hetan lia los.
Iha autonomia, funsional no orgnika. Funsional tan sa vinkula deit ba kritriu sira
legalidade no objetividade no hetan majistradu sira exkluzivamente sujeitu ba diretiva,
ordem no instrusun sira prev ona iha lei. Orgnika tan sa Prokuradoria-Jeral Repblika
iha kompetnsia atu nomeia, rai, transfere ka promove nia ajente sira atu ezerse asun
disiplinar.
Nia iha knar atu hola parte iha ezekusun poltika kriminal neeb orgun sira
soberania define no ezerse asun penal, iha jeral, atu prevene, reprime ka hamenus
kriminalidade, no promove defeza ba bem jurdiku sira, hasirin vtima no reintegra ajente
kriminal iha sosiedade.
Nia iha lejitimidade atu promove prosesu penal, maib ho limite, tan sa krime
semipbliku sira sujeitu ba kondisun sira prosedibilidade ezerssiu prviu ba direitu atu
kesar
293
.
Nia knar iha prosesu penal la bele har hanesan parte ida, hanesan entidade ida
neeb hanoin atu akuza. Atividade iha ezerssiu asun penal sei halao tuir prinspiu sira

291
Cf. alnea b) art. 1 KPP.
292
Cf. n 2 art. 132 KRDTL.
293
Cf. n 2 art. 49 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


110
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


legalidade no objetividade
294
no defeza ba legalidade demokrtika. Ezerse asun penal,
hametin defeza ba ema kiik, auzente no inkapaz sira, hasirin legalidade demokrtika no
promove kumprimentu ba lei
295
.
Nia iha mos kompetnsia atu kolabora ho tribunal atu hetan lia los no halao direitu,
ho obedinsia ba intervensun prosesual sira hotu tuir kritriu sira objectividade klot. NIa
iha kompetnsia espesial
296
atu:

a) simu dennsia, kesar ka partisipasun sira no fo ordem atu foti prosedimentu
kriminal, wainhira preenxe ona rekizitu sira kona ba lejitimidade;
b) diriji inkritu no avoka prosesu sira neeb nia hanoin katak sei orienta ho
diretu iha faze nee;
c) husu juiz nia intervensun atu halao atu jurisdisional sira wainhira halao
inkritu;
d) deduz akuzasun no sustenta iha julgamentu;
e) foti rekursu sira;
f) promove ezekusun ba desizun judisial sira;
g) halao atu sira seluk neeb lei determina ba sira nia kompetnsia rasik.

Nia iha mos knar atu diriji investigasun kriminal, maski wainhira halao hosi
entidade sira seluk, fiskaliza atividade prosesual orgun sira polsia kriminal nian no
promove no halao asun sira ba prevensun kriminal.


Misun Komisun Anti-Korupsun

KAK iha nuudar misun
297
atu halao asun sira ba prevensun no investigasun
kriminal ba krime sira korupsun iha nia forma sira naran ida, pekulatu, abuzu poder,
trfiku influnsia sira no partisipasun ekonmika iha negsiu, hanesan define ona iha
lejislasun penal.
Prevenir nee katak evita, foti medida preventiva sira atu evita katak halao krime
sira, hanesan mos medida repressiva sira atu sansiona sira nia autor sira.
Investigasun kriminal nee tuur iha konjuntu dilijnsia sira neeb, iha termu sira lei
prosesual penal, hanoin atu har karik iha ka lae krime, determina nia ajente sira no sira
nia responsabilidade no hetan no foti prova sira iha mbitu prosesu nian.

Prevensun no edukasun

Prevenir katak evita. Iha termu sira Direitu Penal nian sei foti medida preventiva sira
atu evita atu halao krime sira no medida represiva sira atu sansiona sira nia autor sira.
Nunee ita koalia prevensun kona ba pena sira no dehan preventivu karik ho aplikasun
ba pena ita hanoin atu evita buat aat, karik ita hakarak atu evita halao krime sira.
Prevensun nee jeral wainhira tau pena ida atu evita katak destinatriu sira ba norma

294
Cf. n 1 art. 48 KPP.
295
Cf. art. 132 KRDTL.
296
Cf. n 2 art. 48 KPP.
297
Cf. art. 4 Lei n 8/2009, 15 Julu.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


111
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


penal sira halao krime sira; espesial karik hanoin atu evita katak ema ida iha konkretu
halao fila fali delinkunsia.
Kombate no halakon korupsun nee responsabilidade ema hotu nian no ema sira
neeb la halo dennsia, wainhira hetene mos fatu sira neeb iha relevnsia, iha mos sala
ba neeb.
Ejijnsia sira mosu hosi fim preventivu espesial relasiona ho reinsersun sosial
delinkuente nian, reintegrasun ajente krime iha sosiedade; sira neeb mosu hosi fim
preventivu jeral relasiona ho kontensun kriminalidade no defeza ba sosiedade. Sei iha
kampu nee maka sei define estratjia asun preventiva KAK nian, hakbokar programa
sira atu hasirin Estadu no kontrola fonte sira balun neeb perigu iha mbitu korupsun:
asosiasun kriminoza sira, meiu ka prosedimentu sira neeb vulnervel liu ba prtika sira
korupsun.
Iha mbitu prevensun jeral KAK relasiona beibeik ba komponente investigasun
kriminal, tan sa sira nain rua hotu komplementa malu, ho hanoin atu iha mbitu
prevensun hakarak atu intimida ema sira hotu iha jeral no hasak sira hosi prtika
korupsun, maib halao mos asun represivu wainhira krime hola fatin no halao asun
no prosedimentu sira lei nian atu kapasita prosekusun no sentensa ba infrator sira iha
julgamentu rabat tribunal kompetente sira.
Asun sira ba prevensun kriminal nee dilijnsia sira atu evita prtika krime. Lei n
8/2009, 15 Julu, harii KAK no saran ba nia kompetnsia sira iha mbitu prevensun no
investigasun kriminal ba krime sira korupsun iha nia forma sira naran ida, pekulatu,
abuzu poder, trfiku ba influnsia sira no partisipasun ekonmika iha negsiu, hanesan
define iha lejislasun Prosesual Penal
298
.
Tau hamutuk iha asun prevensun sira:

a) foti informasun kona ba notsia fatu sira neeb susetvel atu fundamenta
suspeita sira perigu ba prtika krime;
b) husu inkritu, sindiknsia, inspesun no dilijnsia sira seluk neeb hatudu
katak presiza no adekua atu har konformidade ba atu ka prosedimentu
administrativu sira balun, iha mbitu relasun sira Administrasun Pblika ho
entidade privada sira;
c) proposta ba medida sira susetvel atu lori atu hamenus korupsun no
kriminalidade ekonmika no finanseira;
d) hola parte iha kolkiu no soromutu sira neeb promove hosi sosiedade Timor
nian, no habelar atividade neeb hakbokar hosi KAK;
e) hakbokar kampaa publisidade sira neeb promove prtika antikorupsun
sira diak, no bolu ema hotu, ka ho exsesun, atu kolabora ho neeb hakbokar
ona hosi KAK.


Konseitu investigasun kriminal

Investigasun kriminal bele define nuudar konjuntu dilijnsia sira neeb, iha
termu sira lei Prosesual Penal, atu har katak iha krime ka lae, determina sira nia ajente
sira no sira nia responsabilidade, hetan no foti prova sira, iha mbitu prosesu nian.

298
Cf. art. 4 Lei n 8/2009, 15 Julu.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


112
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Inkritu faze prosesual ba investigasun atu foti prova sira no halao dilijnsia sira
neeb presiza atu hatudu kometimentu ba krime no responsabilizasun ba nia autor sira
no ba elementu sira neeb iha relevnsia atu determina danu sira neeb krime halao
ona no valor indemnizasun, wainhira sira sei la bele hetan julgamentu iha prosesu
sumriu
299
.
Importante dadaun atu kaer katak inkritu maka konjuntu atu no dilijnsia sira atu
hetan buat ruma. Iha prosesu penal, inkritu maka faze neeb hah ho despaxu MP
(despaxu abertura inkritu) no remata ho desizun akuzasun ka arkivamentu neeb tau
termu ba nia. Nee faze neeb halao atividade preliminar ba investigasun no foti prova
sira kona ba atu iha krime ka lae no determina nia ajente sira.
Inkritu diriji hosi MP no tau iha laran konjuntu dilijnsia sira neeb lori ba rohan
ida atu har karik iha krime ka lae, determina nia ajente sira no sira nia responsabilidade
no foti prova sira, atu nunee bele foti desizun ikus liu atu akuza ka arkiva iha autos sira.
Nunee, KAK halao nia asun tuir orientasun no dependnsia funsional ba MP neeb
bele delega ba nia prtika ba atu sira iha termu sira lei nian neeb bele saran ba nia. MP
livre atu promove dilijnsia sira neeb nia hanoin nuudar presiza ka konveniente ho
hanoin atu fundamenta desizun atu akuza ka arkiva.
Inkritu nia finalidade maka atu esklarese notsia krime no tau hamutuk elementu
sira neeb bele fundamenta akuzasun ka lae. Sei har fatu konstitutivu kriminal sira,
sirkunstnsia sira neeb halao krime no determina nia ajente sira no sira nia
responsabilidade. Maib, hakat liu elementu sira nee, MP bele har mos sira seluk tan,
hanesan sira neeb presiza atu nia bele foti desizun atu aplika medida sira koasun ka
garantia patrimonial ka husu indemnizasun sivil. MP reprezenta Estadu, ezerse asun
penal, hametin defeza ba ema kiik, auzente no inkapaz sira, hasirin legalidade
demokrtika no promove kumprimentu lei
300
.
Atu sira inkritu nian bele lori ba rohan importante ida investiga karik arguidu
nee sei submete ba julgamentu ka lae ka ba rohan dahruak, hanesan kazu sira neeb
atu har karik sei aplika medida koasun ka lae, no karik dunik, ida neeb. Nee dilijnsia
sira atu foti indsiu sira ba prtika krime no nia ajente sira ho hanoin atu har ba
responsabilidade kriminal, no halao beibeik tuir MP nia diresun.
Maib, laos atu sira hotu maka halao iha faze inkritu, nee atu sira inkritu nian.
Wainhira tau iha kauza direitu fundamental sira arguidu nian juiz mos tama klaran. Nee
verifika karik iha fatin atu aplika medida sira koasun, neeb laos ona atu inkritu nian,
neeb halao hosi juiz.
Ho forma hanesan, bele halao mos iha faze inkritu inkirisun sira ba memria
futura
301
, neeb laos MP ka Polsia sira nia kompetnsia, maib Juiz nian.
Nunee ita bele hetan konkluzun katak atividade investigasun kriminal konkretiza
exkluzivamente iha sistema judisiriu nia laran, iha beibeik mbitu inkritu kriminal
konkretu ka ho hanoin konkretu atu loke ida. Objetu ba investigasun kriminal kona ba
fatu sira, nee maka, asun ka omisun ema sira nian no kona ba ajente sira nia hahalok
sira kona ba autor ilsitu kriminal.

mbitu no finalidade sira inkritu nian

299
Cf. art. 225 KPP.
300
Cf. art. 132 KRDTL.
301
Cf. art. 230 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


113
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Prosesu Penal aprezenta nuudar isin normativu autnomu neeb fo resposta ba
problemtika espesfika ida, neeb maka efetivasun ba justisa penal. Ho rekursu ba
forma ida neeb simples, ita bele dehan katak prosesu nee pasta ida neeb tau
hamutuk elementu sira barak atu tuir atu sira neeb relasiona ba malu ho ordem
kronoljika no lori ba julgamentu ba kauza ida.
Inkritu faze prosesual investigasun nian atu foti prova sira no halao dilijnsia sira
neeb presiza atu hatudu kometimentu ba krime no responsabilizasun ba nia autor sira
no elementu sira neeb iha relevnsia atu determina danu sira neeb krime halao no
valor indemnizasun, wainhira sira la bele hetan julgamentu iha prosesu sumriu
302
.
Inkritu iha hanesan finalidade atu foti desizun atu akuza ka arkiva prosesu.
Nunee, ita bele hateten katak nee konjuntu atu no dilijnsia sira atu har buat
ruma no hah ho notsia krime hosi entidade neeb iha knar atu halao nia.
303

Ho resalva ba exsesun sira neeb prev ona iha KPP Art. 49 - notsia krime fo
fatin beibeik atu loke inkritu. Wainhira prosedimentu kriminal depende ba kesarhosi
lezadu ka ema sira seluk presiza katak ema sira nee fo koesimentu fatu ba MP atu nia
bele promove inkritu
304
.
Iha termu prosesual penal sira, inkritu hah ho despaxu MP nian despaxu
abertura inkritu no remata ho desizun akuzasun ka arkivamentu neeb tau termu
ba nia.
Problema nia klaran maka Investigasun Kriminal neeb hatudu katak presiza atu
determina oin sa atu hakotu kazu ida-idak neeb tau ona iha momentu ida-idak. Nee
maka, iha ikus liu, atu hatene oin sa atu hanoin, oin sa atu orienta dilijnsia investigasan
sira oi-oin no oin sa atu hetan metodolojia ida neeb adekuada.

Objetivu ikus liu Investigasun Kriminal nian maka, iha klean liu, rezolusun ba
problema neeb Prosesu Penal refere atu har katak iha infrasun sira ka lae, determina
sira nia ajente sira no sira nia responsabilidade, nee maka, fo resposta ba kestun
fundamental Investigasun Kriminal nian:



S MAKA HALO SAIDA?
(SAIDA MAKA HALO HOSI S?)


* Relasun fundamental atu / autor

* Rekonstituisun mental ba fatu sira

* Tau hamutuk prova sira no determina sira nia autor sira

Rekonstituisun mental ba fatu sira, nee maka, rekonstituisun istrika neeb

302
Cf. art. 225 KPP.
303
Cf. art. 224 KPP.
304
Cf. n 2 art. 49 KPP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


114
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


orienta ho hanoin atu fo resposta ba kestun sira tuir mai:

S?
Saida?
Iha neeb?
Wainhira?
Oin sa?
Tan sa?

- S? Nee kona ba sujeitu ka ajente sira hotu neeb, direta ka lae, iha relasun ho
investigasun nee. Ita har kedas katak determinasun no identifikasun ba vtima, sasin,
deklarante, informador sira no sira hotu neeb bele tau klaru liu tan fatu sira kona ba
investigasun. Halao no determina identifikasun ba suspeitu, kmplise, enkobridor ka
interveniente sira seluk tan.
Nee fundamental atu halao identifikasun ba interveniente sira hotu, ho detale
sira hotu neeb bele, liu-liu kona ba antesedente kriminal sira no informasun polisial
seluk tan neeb bele foti.
Wainhira formula resposta sira ba kestun nee no liu-liu kona ba investigasun ba
krime sira iha rea korupsun, importante atu fo resposta ba kestun sira seluk, hanesan:

S maka diriji?
S maka kordena?
S maka fo autorizasun?
S maka tama klaran?
S maka ezekuta?

Nesesidade atu iha resposta ba kestun sira nee importnsia boot liu, tan sa nia sei
dezempea papel orientador iha termu sira jestun operasional ba investigasun kriminal
iha mbitu inkritu nian, no fo definisun ba estratjia sira ba asun no planeamentu
operasional.
Laos deit atu koese fatu ilsitu no/ka nia autor atu nia hetan responsabilidade
penal no punisun. Presiza mos atu tau hamutuk elementu sira hotu neeb iha relevnsia
material neeb permite Tribunal atu foti desizun ho konviksun.

- Saida? Presiza kedas atu karateriza fatu, asun, omisun, situasun, sasn sira
hotu neeb bele relasiona direta ho asan sira investigasun kriminal nian. Identifikasun
ba kuadru nee, har ba prinspiu fragmentaridade, sei estrutura planu mental sira
investigador nian kona ba orientasun estratjika investigasun kriminal iha momentu
sira hotu no naran ida.

- Iha neeb? Determinasun ba fatin fatu sira nian nee importante deit iha planu
jurdiku no prosesual penal. Hakat liu fatin neeb rezultadu ka asun neeb fo orijem ba
nia, atu no fatin sira neeb bele relasiona direta ka lae, sei identifika no tau iha konta.
Presiza ba produsun prova atu halo hanesan mapa ba fatin sira neeb asun sira sei
halao ba. Fo resposta ba kestun sira hanesan:

Iha neeb maka halao tranzasun ba osan?
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


115
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Iha neeb maka har suspeitu?
Iha neeb maka hola selu/karimbu?
Iha neeb maka rai surat sira?

Sei dezempea papel ida importante no tau iha konta nesesidade atu hetan
koesimentu lolos ba terenu no importnsia boot liu ba asun operasional sira ba oin.

- Wainhira? Wainhira maka konkretiza ka materializa krime? Iha oras saida maka
sasin har fatu sira? Iha oras saida maka autor telefona mai? Wainhira maka ita fo
autorizasun ba transfernsia bankria? Nee maka, resposta kona ba tempu nee dala
barak elementu indispensvel atu esklarese fatu sira no hamosu prova. Wainhira hatudu
katak bele antesipa kedas probabilidade atu prever fatu no asun sira hosi suspeitu sira,
fator tempu asume importnsia boot liu ho har ba prinspiu oportunidade, urjnsia ka
imediatismu atu halao asun prosesual sira ba investigasun. Halao asun ho grau aas liu
ba efisinsia no prontidun nee fator importante atu hametin susesu ba investigasun
kriminal. Iha pasinsia, hatene hein momentu neeb oportunu nee regra disiplina ba
investigador kriminal sira hotu neeb sei adota.

- Oin sa? Investigasun kriminal nee la esttika, liu-liu kona ba identifikasun no
karaterizasun ho forma dinmika ba fatu ilsitu sira kona ba sira nia ezekusun, prosesu
no forma oin sa sira halao, atu nunee hatudu ho detalle sira liu neeb bele modus
operandi ajente kriminal nian. Har ba krime ida implika atu halao anlize no
sistematizasun hanesan prosedimentu fundamental iha abordajem ba fenmenu
kriminal sira, liu-liu kona ba korupsun no permite identifika partikularidade no pormenor
komum sira neeb husik atu estabelese korelasun sira ho atu kriminozu sira.

- Tan sa? Hahalok hotu no naran ida ema nian, hosi asun ka omisun, nee
determina hosi motivasun. Anlize no determinasun ba motivasun sira neeb iha
hahalok ilsitu nia kotuk bele lori atu identifika universu suspeitu sira neeb bele no seluk
tan, no nunee kondisiona orientasun ba investigasun kriminal. Servisu nee la bele
restrinji deit ba suspeitu ida ka prinsipal, maib har ba suspeitu sira hotu neeb bele no
interveniente sira seluk tan, maski sasin sira mos (motivasun saida maka lori atu sai
sasin ba fatu sira?).
Determinasun ba motivasun autor nian nee mos importante atu mai oin juiz
bele halao avaliasun ba nia sala kona ba ilsitu nee.

Karaterstika sira investigasun kriminal nian

Investigasun Kriminal nee konjuntu karaterstika sira neeb hanesan atu hatene
maka:

Pluridisiplinariedade: sinsia, tknika no saber sira oi-oin fo sira nia
kontributu ba investigasun kriminal atu konkretiza nia rohan ikus. Hanoin
deit rekursu ba sinsia afim no sinsia ausiliar sira.

Sinsia no Teknisidade: Ho hun iha karaterstika Pluridisiplinar no mosu hosi
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


116
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


rekursu ba disiplina sira ho rigor sientfiku, investigasun kriminal hametin
produsun sientfika ba prova. Hanoin deit iha potensialidade sira Laboratriu
Polsia Sientfika nian neeb Investigasun Kriminal rekore dala barak no
disiplina sientfika sira (Biolojia, Kmika, et.) neeb nia hetan apoiu ba.

Natureza Ausiliar no Instrumental: Investigasun kriminal integra konjuntu
mekanismu sira neeb permite foti prova neeb instnsia sira sei servisu ba
ho hanoin atu halo justisa.

Kontrolo no Kondisionamentu Lei nian: Atu sira hotu ba Investigasun
Kriminal sei ejekuta ho kumprimentu klot ba prinspiu konstitusional sira no
regra sira Prosesu Penal ka lejislasun avulsa seluk nian, la ho haluha
lejitimidade MP nian, hosi lei, atu diriji inkritu no, tuir kedas, supervizun ba
dilijnsia investigatria sira hotu. Hanesan banati, meiu sira ba prova neeb
hatan ona define didiak iha KPP hanesan mos meiu sira atu hetan prova kona
ba presupostu, formalidade no limite sira. Iha perspetiva nee maka sei bele
dehan katak Investigasun Kriminal halo tuir formalismu ba atu sira neeb
define tiha ona ho didiak. Konseitu rasik Investigasun Kriminal hatudu katak
iha nesesidade atu respeita ho tomak ejijnsia sira lei nian wainhira uza
expresun ...hatan ona tuir lei....

Prosesamentu Obrigatriu: Hafoin hetan koesimentu inekvoku ba prtika
ilsitu kriminal, sei implementa dilijnsia investigatria sira hotu ho hanoin atu
hetan esklaresimentu kompletu no liu-liu determinasun ba nia autor.

Karter Abranjente no Espesialista: Karik, hanesan refere ona liu ba, iha
prosesamentu obrigatriu, atu dehan katak Investigasun Kriminal ribit nia
servisu kona ba multiplisidade krime sira ho karaterstika pekuliar sira no grau
sira ba kompleksidade no gravidade neeb la hanesan, no bele mai hosi furtu
simples too kazu kompleksu liu kona ba violasun ka omisdiu. Ita har katak
investigador sei iha preparasun tknika-profisional adekuada hanesan mos
koesimentu impresindvel sira iha nvel prosesu penal, atu investiga ho
efiksia ilsitu naran ida ho natureza kriminal.


Sinsia auxiliar sira ba investigasun kriminal

Tknika ba Investigasun Kriminal foti baibain konjuntu sinsia sira iha rezolusun
kazu sira neeb aprezenta ba nia. Sinsia sira nee klasifika nuudar afim ka ausiliar sira,
tan sa nia aprosimasun direta ka subsidiria ho Investigasun Kriminal. Sinsia sira nee,
neeb hun ba prosesu sira tkniku no sientfiku sira ba investigasun, nee autnomu,
maib har ba sira nia importnsia halo sira nia partisipasun indispensvel iha prosesu
ho har ba rezultadu sira neeb bele hetan ka nunee, hah hosi seguransa iha
sertifikasun ba elementu sira neeb sira saran. Nunee, ho refernsia lalais, ita bele
haneon nuudar sinsia afim sira Investigasun Kriminal nian:


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


117
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Polsia Sientfika Nee har atu aplika mtodu ka meiu sira ba investigasun
hosi ponto vista sientfiku, ho har atu esklarese krime no determina nia
autoria, hah hosi anlize no estudu ba vestjiu material sira. Nee banati
maka anlize, liu hosi prosesu ADN, ba fuk ka vestjiu ran foti iha fatin krime
ho hanoin atu hetan identifikasun ba autor. Banati seluk neeb bele refere
maka ezame sira halao hosi Balstika ho objetivu atu determina katak projtil
ida nee tiru hosi kilat ida, no bele har mos kestun nee hosi negativa, nee
maka, konklui katak laos kilat nee maka tiru, no remata ho forma suspeita
ruma.


Psikolojia Judisiria Saran ba tknika investigasun kontributu diak wainhira
foti prova pesoal. Hosi disiplina nee bele hasai regra ka prinspiu sira neeb
presiza atu hetan konkluzun ba Entrevista/Interogatriu. Nia tama klaran ho
relevu espesial iha apresiasun no valorasun ba depoimentu sira hamosu
hosi ema kiik sira neeb kredibilidade aprezenta nuudar suspeitu,
depoimentu sira hamosu hosi sasin sira neeb halao ho interese sira balun,
etc. Bele mos tama klaran iha kazu suisdiu duvidozu wainhira hetan vtima nia
hakerek sira hakerek ntimu hanesan diriu neeb nia estudu hosi
psikoljiku ida bele reforsa hipteze suisdiu.

Kriminolojia Ladn relasiona direta ho sira liu ba, maib ho importnsia
boot nuudar sinsia neeb har ba krime hanesan realidade sosial no
estudu ba niakauza no efeitu sira. Koesimentu ba krime nia mbil, ba nia
kauza sira neeb rabat no dok bele fo liman ba investigador atu determina
autor nia personalidade, konstitui elementu investigasun no prova indisiria,
nee maka, ema neeb ho personalidade nee, bele halao krime sira seluk,
fatu neeb rekere prevensun.

Direitu Prosesual Penal Iha oituan alkanse sientfiku nia liur neeb refere
hela, presiza mos atu halo refernsia badak ba direitu prosesual penal nuudar
disiplina jurdika ba investigasun. Nee disiplina neeb define kuadru jeral
neeb investigador lao ba mai, no mos regula atu sira ba investigasun,
define limite jurdiku too neeb investigador bele lao, hanesan mos bareira
hosi neeb ribit kampu neeb maka juridikamente la simu no la tuir lei.
Prosesu penal, tan resn sira neeb, relasiona klean ho tknika no ttika
investigasun, no define kampu lei nian ba investigador nia atuasun. Atu sira
investigasun nian, hanesan meiu sira atu hetan prova, define didiak iha lei
prosesual penal kona ba presupostu, formalidade no limite sira hanesan mos
regula meiu sira ba prova neeb tknika ejekuta tuir forma neeb nia
haneon nuudar oportuna no ajustada liu ba sirkunstnsia sira kazu ida-idak
nian.

Kona ba sinsia ausiliar sira ba Investigasun Kriminal foti:

Medisina Legal Nee tama klaran iha ilsitu kriminal sira hanesan omsidiu,
abortu, krime sira ho natureza seksual, kazu sira ba morte violenta, ofensa
sira ba isin lolon no ho forma jeral iha kazu sira neeb hetan violasun ba
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


118
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ema sira nia integridade fzika (isin lolon). Medisina Legal fo mos informasun
kona ba iha isin rua, sinal tur ai-hi ka lakon, kauza sira kona ba fetu mate, iha
violasun la lae ka tentativa, etc. Karik iha vtima mate fo indikasun kona ba
oras mate no nia kauza sira hanesan kona ba nia natureza no karaterstika
sira, kona ba instrumentu neeb fo kauza ba mate ka lezun naran ida tuir
hamatan ba lezun sira rasik. Har ba potensialidade sira Medisina Legal nian,
wainhira iha mate neeb suspeitu, investigador sei aproveita Autoridade
Sade nia prezensa atu foti, maski ho karter ba tempu balun no la formal,
pareser neeb permite akautela indsiu no vestjiu sira hanesan oin sa halao
investigasun kona ba presupostu objetivu sira atu fali hein ba relatriu
autpsia neeb bele kleur tan, no reperkute iha lakon oportunidade atu
halao atu investigatriu sira balun.

Datiloskopia Estuda prosesu no tknika sira atu identifika ema ho foti no
halo komparasun ba impresun dijital sira. Sistema universal ba
identifikasun tuur iha datiloskopia nia leten. Iha Direitu Prosesual Penal bele
hetan rezultadu sira iha identifkasun ba kriminozu sira ho uza elementu
datiloskpiku sira neeb foti ona. Polsia bele halo identifikasun ba ema sira
neeb suspeitu hosi prova datiloskpika ka fotogrfika sira karik la bele
identifika hosi surat ka sasin sira.

Psikiatria Forense Tama klaran kedas wainhira investigador foti dvida sira
kona ba kriminozu nia personalidade neeb ida neeb la hanesan baibain no
psikiatria iha nee nuudar knar aas liu pronunsia kona ba inimputabilidade
provvel ba autor krime ho fundamentu iha anomalia sira neeb bele ho
karter mental no psikku iha termu sira art. 20 KP nian
305
. Investigador la bele
haluha katak responsabilidade penal hotu tuur iha ajente nia sala. Psikiatria
bele mos tama klaran ho hanoin atu esklarese no explika dennsia fiktsia sira
neeb mosu hosi imajinasun ida neeb moras. Bele akontese mos iha
dennsia ba krime seksual sira, neeb ema fetu ida kesar katak nia hetan
violasun, no buat hotu nee dennsia ida neeb la los, neeb mosu hosi
demnsia pskika. Psikiatria bele mos dezempea papel ho relevnsia
wainhira ema ida halo kesar kona ba sai alvu ba violasun no la iha nia
fakuldade sira atu determina no uza resn (kakutak). Prova ba privasun nee
halo liu hosi ezame ba fakuldade mental sira ofendida nian. Nee bele mos
pseudu ofendida neeb simu atu iha relasun seksual sira no hafoin, ho resn
sira oi-oin, halo kesar katak hetan violasun.

Kmika Forense Ejekuta ezame laboratorial sira kona ba produtu tksiku ,
ran, alkol, ai-han, tinta sira neeb uza atu hakerek surat annimu ka
falsifikadu atu kompara, kona ba explozivu sira atu identifika no kompara, ai-
hi han ho orijem duvidoza, etc.

Antropometria Sinsia ho autoria Alphonse Bertillon, neeb iha tempu sira
ikus liu skulu XIX tan la iha alterasun ba ema nia ruin tomak hah ho tinan
20, no iha serteza katak nee varia ema ba ema. Sinsia nia utilidade maka liu-

305
Inimputabilidade ho resn kona ba tinan.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


119
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


liu identifika suspeitu no isin mate sira neeb la koese, karik la iha ka labele
rekore ba meiu sira seluk;

Sinaltika Nee maka halo deskrisun ba ema ida ho har atu halo
rekoesimentu no identifikasun, asinala ho sinttika no mtodu karaterstiku
sira hotu neeb bele har mos kona ba aspetu fziku (isin lolon) ema nian.
Sinsia ida nee iha, hanesan ita bele har lalais, relevnsia espesial kona ba
buska, lokalizasun no identifikasun ba kriminozu sira neeb la hatene,
neeb la iha foto dadaun ka presiza atu kompleta ka atualiza atu identifika
lalais liu. Sei bele rekore ba nia liu-liu wainhira buka:

a) Atu lokaliza ema sira neeb sira nia prezensa presiza dunik iha prosesu;
b) Atu lokaliza kriminozu sira neeb halai hosi prizun;
c) Atu identifika isin mate sira neeb la koese.

Nee mos katak sinaltika ohin loron, iha kazu sira barak, hakat liu sinsia no
tknika sira moderna sira, liu-liu datiloskopia no mos hosi fotografia no vdeo,
ho rekursu no prosesu tkniku sira dadaun neeb luan no kompletu.
Maib, iha kazu sira neeb ema ruma har ema neeb atu buka no la iha
elementu datiloskpiku ka fotogrfiku sira atu uza, iha nee sinaltika iha
utilidade neeb boot liu.
Wainhira ema ida ka seluk tan har ema neeb la koese, sira bele halo
deskrisun fzika iha termu sira atu hetan elementu sira ho interese liu atu
elabora buat ida hanaran retratu faladu.
Ba retratu nee iha interese dahuluk atu refere proporsun sira ba isin lolon
ulun, isin lolon deit no liman ain sira no hafoin maka nia forma ho detalle
sira, liu-liu kona ba ulun no oin, ho pormenor sira neeb bele.

Fotografia - Fotografia iha ba investigasun kriminal valor ida neeb la bele
kalkula. Fotografia jeral sira no ho pormenor, halao tuir tknika neeb los ho
aparelhu sira neeb hametin kualidade, permite tau ba tempu naruk senriu
hotu neeb verifika prtika krime. Wainhira hametin la ho alterasun senriu
hotu mosu hosi hamatan in loco no korelasun sira vtima ho vestjiu sira
resin no ho sira rasik, permite laos deit ba oin atu halao rekonstituisun
rigoroza iha kuadru kriminal, maib hosi mos hamatan ho pormenor liu ba
foto sira atu hetan no identifika aspetu sira, neeb bele iha relevnsia, neeb
iha atu ka "in loco" hetan valorizasun kiik hosi investigador ka ema ida la
har. Informasun hotu neeb iha foto sira sei, ho hanoin atu rekonstitui fatu
iha termu sira KPP nian, sei komplementa ho kroki sira neeb elabora ho
didiak.
Fotografia nee konstitui mos elementu importante ida iha prosesu atu
identifika suspeitu sira no lokaliza ema sira neeb lakon ka alvu ba mandadu
sira ba detensun.
Sira dezempea mos papel ida ho relevnsia iha asidente sira viasun, la ho
depende ba sira nia kontorno sira, iha falsifikasun ba surat no letra sira.
Aspetu sira neeb refere ho relasun ba fotografia bele aplika ba filme, la ho
haluha katak forma sira rua atu hetan imajem nee tuir konviksun sira
majistradu sira nian neeb simu nuudar prova ba prtika ilsitu.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


120
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Eletrnika Nee koese utilidade ida neeb sinsia iha tempu dadaun atu
saran ba Investigasun Kriminal, liu hosi konjuntu instrumentu sira neeb
sofistikadu liu, no rai metin direitu fundamental sira sidadun sira nian.

Raiu X Sinsia nee iha aplikasun neeb boot iha kampu Investigasun
Kriminal, liu-liu iha lokalizasun ba projtil sira iha ema nia isin laran, sasn
sira neeb suspeitu iha bagajem sira (la ho nesesidade atu loke), liu-liu iha
kazu sira alarme provoka hosi explozivu sira iha aeronave sira laran, no nunee
permite nia hamatan, la ho perigu kedas ba explozun.

Tknika no ttika iha investigasun kriminal

Maib, laos deit investiga no hetan. Presiza mos atu prova liu hosi buka no
identifika elementu sira ba prova neeb ho apoiu hosi meiu tkniku sira, enkuadra iha lei
no relasiona ba, hatudu s maka autor ba ilsitu. Ba neeb, iha nia asun, investigador
atu hatudu sei prova ho rekursu ba Investigasun Kriminal iha planu sira hat neeb la
bele haketak:

Tkniku koesimentu sira neeb investigador uza (banati: tknika sira ba
investigasun, limite no formalismu sira neeb prev ona iha lei, etc.);
Ttiku konjuntu ba prosedimentu tkniku sira aplika iha konkretu hosi
investigador ba situasun konkreta ida iha kazu ida-idak;
Normativu regra, prosedimentu no formalidade sira lejislasun avulsa, lei
penal no liu-liu lei prosesual penal;
Organizasun inteletual ba investigasun reprezenta planu metodolojia ba
rasiosniu.

Kona ba planu sira tkniku ka ttiku aprezenta refernsia konjunta tuir nia
pekuliaridade sira.
Nee natural katak investigador hetan tuir-tuir malu multiplisidade ba krime sira ho
karaterstika sira rasik, no nunee forma atu hetan nia esklaresimentu tomak maka sei
depende ba tipu krime no nia partikularidade sira.
Omisdiu sei investiga ho rekursu ba prosesu no tknika sira neeb la hanesan sira
neeb uza ona atu esklarese krime furtu ka estupru, la ho haluha pontu komum sira
neeb bele iha forma investigasun. Ho probabilidade, iha ilsitu sira hotu sei rekore atu
rona sasin sira no halao ezame sira.
Maib, prosesu sira ba investigasun sei espesfiku ba kazu ida-idak, hanesan mos
kontedu sira atu rona no forma atu ejekuta ka rekizitu sira mos atu esklarese ho halao
ezame sira.
Ita koalia ona kona ba tknika no ttika investigasun, neeb iha nuudar objetu
estudu ba mtodu tkniku no psikoljiku sira ba investigasun neeb hatan hosi lei no
nia utilizasun. Iha konjuntu, hanesan sei har mai oin, tknika no ttika investigasun
tau mos "koesimentu ba mtodu ka prosesu sira ba investigasun kriminal no nia
aproveitamentu diak liu atu hetan lia lo ". Konseitu nee bele katak kestun sira hanesan:

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


121
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Oin sa investigador sei reaje iha hiptese konkreta ba omsidiu, furtu, etc.?
Saida maka atu halo iha kazu sira nee?
Medida sira neeb maka sei foti atu investiga autoria ba omisdiu?
Kautela sira neeb maka sei adota kona ba isin mate neeb mate nia kauza
seidauk hatene?
Prosesu sira neeb maka rekore ba no posibilidade tknika sira neeb maka
investigador iha ho hanoin atu esklarese krime?

Planu tkniku kona ba koesimentu sira investigador nian no regra sira ba
investigasun, prosedimentu tkniku sira ba investigasun, prosesu sira ba atuasun
neeb prev ona iha lei prosesual penal limite no formalidade sira kona ba tipu
kriminal sira balun neeb bele aplika ka lae ho tomak, no maib sei tau iha investigador
nia hanoin atu bele uza fali, ho depende ba sirkunstnsia pekuliar sira krime ida-idak nian.
Tau mos konjuntu atu material no prosedimentu adekuadu no idneo sira atu
hatudu fatu sira.
Planu ttiku kona ba planifikasun servisu investigasun, ho estudu kona ba
aplikasun ba mtodu sira ba investigasun neeb diak liu iha vertente sira tknika,
psikoljika no prosesual.
Karik investidagor iha prosesu tkniku sira no hatene potensialidade sira neeb
sinsia sira oi-oin bele saran ba ttika polisial, wainhira tau kedas didiak, permite
aplikasun neeb los no oportuna ba ilsitu ida-idak iha konkretu. Permite mos determia
prosedimentu tkniku ka sientfiku sira neeb bele hametin liu tan probabilidade sira atu
hetan zitu iha esklaresimentu ba kazu konkretu neeb analiza hela.
Ho nunee deduz planu investigasun iha kazu furtu neeb la hanesan ida neeb
sei adata ba investigasun krime estupru.
Iha kazu dahuluk fatin okornsia maka asume papel ida relevnsia, no sai objetu ba
ezame minusiozu sira ba vestjiu sira hanesan impresun dijital, instrumentu, ran, ain
fatin sira, etc. Krime estupru rekere rekursu ba prosesu espesfiku sira seluk.
Wainhira esklarese krime iha konkretu, planu sira rua nee la bele haketak dunik.
Tknika wainhira mtodu ka prosesu sira ba investigasun no ttika hanesan forma
adekuada liu atu aplika sira uluk. Hela deit atu aprezenta planu normativu no
organizasun inteletual.
Planu normativu, tau hamutuk mos konjuntu ba regra, kompetnsia, prosedimentu
no formalidade sira ba lejislasun avulsa, lei penal no liu-liu lei prosesual penal (banati:
meiu sira ba prova no meiu sira atu hetan prova), neeb investigasun kriminal sei, ho
tomak, tau ba nia atuasun no evita nulidade ba hatudu fatu sira no, tuir kedas,
esvaziamentu ba nia valor probatriu iha sede julgamentu.
Planu organizasun inteletual investigasun nian reprezenta planu metodolojia
hosi neeb analiza, korelasiona no sintetiza fatu sira ho forma ljika no sistemtika iha
prosesu sekuensial no hamosu fatu sira foun hosi aplikasun ba tknika no prosedimentu
sira neeb refere ona liu ba.
Iha ona kondisun sira atu fo definisun ba Investigasun Kriminal no tau iha konta
planu sira hat:
Investigasun Kriminal nee expresun prtika ba prosedimentu atu adota (Planu
Ttiku), ho har ba fatu hotu neeb asume relevnsia kriminal no sujeitu ba
prosedimentu judisial, no mos konjuntu tknika no prosedimentu sira (Planu Tkniku),
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


122
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb hatan tuir lei (Planu Normativu) no uza ho forma sistemtika no metdika (Planu
Organizasun Inteletual ba Investigasun), ho hanoin atu hetan fatu material sira neeb
iha relevnsia penal no rekonstituisun istrika, ho har atu:

Karik iha krime ka lae;
Determina s maka nia ajente sira;
Define grau responsabilidade ida-idak nian;
Hetan prova sira iha mbitu prosesu nian;
Foti prova sira nee dunik.

Ho forma eskemtika ho ponto vista tkniku ba investigasun kriminal no iha
prezente planu sira neeb deskreve ona bele har ho termu sinttiku sira dinmika
investigatria iha kuadru sira rua tuir mai:




NOTSIA BA INFRASUN
Organizasun Polisial
Kompetnsia Material
Kompetnsia Teritorial
Titularidade Ba Direitu Partisipasun
Forma no Kontedu Partisipasun
Rekizitu Formal Sira
Partisipasun Obrigatria/Fakultativa
Auto Notsia/Valor Probatriu
Atuasun Posterior (Mai Oin)



INSPESUN JUDISIRIA

Planeamentu Operasional
Meiu Umano Sira
Meiu Material Sira
Fatin
Timing
Utilizasun Ba Tknika Adekuada Sira
Enkuadramentu Lei Nian
Medida Kautelar Sira no Polisia
Asun no Seguransa


PROVA MATERIAL

PROVA PESOAL
Ezame sira
Persia sira
Tknika Operasional sira
Buska sira
Revista sira
Prosedimentu sistemtiku sira
Teoria ba vestjiu sira
Identifikasun
Rekolla

Deklarasun sia
Akareasan sira
Ofendidu/Vtima
Sasin sira
Deklarante sira
Informante sira
Sira seluk
Rekoesimentu
Tknika sira ba Entrevista
SUSPEITU
( Hipteze Ikus )
FATU PUNVEL
KUADRO I
IHA FATIN:
PROVIDNSIA
KAUTELAR SIRA
KONA BA MEIU
SIRA BA PROVA
Art.109 no tuir
mai KPP nian
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


123
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Prezervasun
Tratamentu
Sinsia Ausiliar sira
Sinsia Afim sira
Enkuadramentu no obstkulu sira lei
nian
Tratamentu no anliza ba
informasun kriminal
Enkuadramentu no obstkulu
sira lei nian












TKNIKA OPERASIONAL SIRA
Planeamento operasional
Meius humanos
Meius materiais
Lugar
Timing
Uso de tcnicas adequadas
Enquadramento e obstculos legais
Modalidades de ao
Medidas cautelares e de polsia



VIJILNSIA SIRA VIJINSIA SIRA
Auto
Apeada sira
Kaor malu
Meiu umanu sira
Meiu tkniku sira
Rejistu
Auto
Apeada sira
Kaor malu
Meiu umanu sira
Meiu tkniku sira
Rejistu

rtekENT. / INT. REVISTA SIRA REVISTA SIRA
Vtima
Sasin sira
Suspeitu

Produto krime
Arma sira (kilat)
Instrumentu sira
Vestjiu sira

Revista sira ba
seguransa

REKOESIMENT
U SIRA
BUSKA SIRA BUSKA SIRA

Pesoal
Fotografia
Isin mat
Sasn sira
Produtu krime
Arma sira (kilat)
Instrumentu sira
Vestjiu sira

Lokalizasun ba
suspeitu sira

REKONSTITUIS
UN
ESKUTA
TELEFNIKA SIRA
IDENTIFIKASUN
JUDISIRIA

Meiu tkniku sira

Enkuadramentu lei nian





Polsia sientfika
Polsia tknika
Anlize
Korelasun
Anlize
Korelasun
Snteze
Organizasun Inteletual ba Investigasun
SUSPEITU
( Hipteze Ikus )
Anlize, Korelasun, Snteze
Anlize ba Informasun
Suspeitu
( Hipteze )
Suspeitu
( Hipteze )

KUADRO II
SUSPEITU ( HIPTEZE IKUS )
LOKALIZASUN
BA SUSPEITU
OBTENSUN /
REFORSU BA PROVA
PESOAL MATERIAL
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


124
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



DETENSUN
SIRA
Meiu auto sira
Armamentu
Ekipamentu
Seguransa












Metodolojia sira ba rasiosniu

Sinsia sira oi-oin uza mtodu sira oi-oin ba rasiosniu: indutivu, hipottiku-
dedutivu, dialtiku, istriku, komparativu-analjiku, estatstiku, sistmiku, ho sira seluk
tan. Iha investigasun kriminal iha importnsia partikular mtodu sira dedutivu no
indutivu.
Mtodu rasiosniu dedutivu maka formulasun ba dedusun hah hosi jeral ba
partikular, no foti konkluzun neeb lori ita ba mtodu dedutivu neeb tau iha premisa
sira no limite ba dedusun atu reformula no valida nia. Mtodu dedutivu maka pasajem
hosi uluk ba saida maka tuir argumentu ida no uza prosedimentu sira ba rasiosniu
dedutivu. Mtodu nee la hamosu koesimentu foun, nia organiza deit koesimentu
neeb iha hela no hah hosi afirmasun jeral katak iha koesimentu uluk no tautoljiku,
iha medida neeb limita atu konklui ho forma seluk buat ida hanesan.
Hosi sorin seluk, mtodu rasiosniu indutivu hah hosi partikular ba jeral, no
formula konkluzun jeral sira hosi anlize ba premisa partikular sira no, hasouru saida
maka akontese ho rasiosniu dedutivu, konkluzun sira neeb foti hosi meiu mtodu
indutivu neeb la iha korespondnsia ida neeb presiza ba lia los neeb iha premisa
sira; la hetan konkluzun sira neeb maka los dunik, maib hamosu koesimentu foun.
Rasiosniu indutivu komprende konjuntu ba prosedimentu sira neeb la hanesan,
empriku, ljiku no intuitivu sira, no konkluzun sira neeb liu koesimentu neeb iha
premisa sira, no tan nee haneon hanesan mtodu exselnsia neeb koesimentu
sientfiku fundamenta liu iha esperinsia no, nunee dunik, mtodu fundamental ba
sinsia natural no sosial sira.
Investigasun Kriminal tuur dunik iha hanoin ida neeb hanesan guia no
orientasun katak srie ba atu, operasun no dilijnsia sira. Maib, diak liu sublia
dadaun katak iha tipu sira rua fundamental ba hanoin:

Hanoin intuitivu wainhira apreensun direta no imediata ba lia los no
nunee exklui rasiosniu no aprezenta rezultadu aleatriu sira no neeb la los;
Hanoin diskursivu ho hun liu-liu iha rasiosniu no haketak ba aspetu sira rua:
ORGANIZASUN INTELETUAL BA
INVESTIGASUN
Anlize
Korelasun
Snteze

Anlize, Korelasun,
Snteze
Anlize ba Informasun
Anlize
Korelasun
Snteze

AUTOR
( Hipteze ikus)
AUTOR
( Hipteze )

AUTOR
( Hipteze )
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


125
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Operasional neeb tau hamutuk ka implika anlize, korelasun no
snteze, hanesan ida deit;
Formal neeb analiza iha indusun, dedusun no analojia.

Nunee, rasiosniu wainhira halao asun kona ba elementu konkretu sira hotu ba
investigasun, husik atu:

Forma juzu no ideia sira;
Relasiona ho ljiku juzu no ideia sira, elementu sira neeb la hanesan no
elabora hipteze sira ho har nuudar meta prova lia los ba fatu sira.

Nunee ita iha ona kondisun sira atu komprende katak mtodu Investigasun
Kriminal tau mos foti no explora elementu material sira (matria fatu) no prosedimentu
jeral sira klamar nian. Hanesan sinsia sira iha jeral, investigasun kriminal uza hanoin
neeb orienta ba dvida metdika neeb hakbokar iha momentu sira tolo neeb la
hanesan:

Verifika karik iha fatu ka lae no evidnsia tebes no indiskutvel sira kona ba
objetu estudu ida;
Anlize no dekompozisun ba fatu no evidnsia sira ho elementu unitriu
sira neeb bele liu, neeb sei estuda ida-idak no analiza tuir-tuir malu;
Snteze no reagrupamentu ba elementu sira neeb estuda ona iha buat ida
deit neeb iha ligasun ba malu no iha koernsia.

Ita hanoin too figura puzzle. Investigador iha faze dahuluk har ba pesa sira
neeb tau iha nia ukun no iha dahruak nia estuda pesa sira ida-idak no ikus liu nia harii
puzzle ho tau ia grupu pesa sira hotu ho forma atu sira bele metin ba malu no harii buat
ida deit. La ho depende ba mtodu neeb uza, investigasun kriminal sei tau prezente
beibeik nia objetivu sira: har karik iha krime ka lae, hetan nia ajente sira no sira nia
responsabilidade, nee maka, estabelese neksu relasun krime ho autor no tau hanoin
tomak ba nia intervensun ho elementu sira rua neeb importante: atu no nia autor.
Ho matria fatu, investigador iha meiu sira rasik atu servisu kona ba sira neeb
maka instrumentu inteletual sira. No sira nee maka naturalmente prosedimentu
fundamental no universal sira klamar nian, neeb atu hatene maka:

Anlize;
Korelasun;
Snteze;
Dedusun;
Analojia;
Intuisun.

Sei nota mos katak iha prosedimentu fundamental sira nee iha konjuntu rua
neeb elementar no iha destake:

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


126
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Konjuntu Dahuluk - Anlize, Korelasun no Snteze konjuntu nee iha
koernsia, operasional no kompletu;
Konjuntu Dahruak - Dedusun, Indusun no Analojia konjuntu nee ladn
rigorozu no ladn efiks tan sa nia espekulativu no pragmtiku liu.

No har deit ba konjuntu dahuluk tan sa iha interese liu ba ita nia matria maka ita
sei har dadaun deit ba nia.


Anlize

Investigasun Kriminal hasouru dala barak ho fatu sira neeb fo sai hosi elementu
sira neeb la hamutuk no la kompletu, vestjiu sira oi-oin no harahun. Nunee analiza
ilsitu kriminal ida maka deit haketak elementu sira rua: atu no autor (maski la hela deit
iha nee).
Anlize nee husik atu lori ba prosesu ho utilidade saida maka bele atu hasae tan
koesimentu kona ba fatu, maib presiza atu hatene instrumentu sira neeb.
Nunee la iha importnsia volume problema sira nian ka kestun sira neeb tau ba,
tan sa investigasun nee perkursu ida atu hetan koesimentu judisiriu neeb lao
hadulas kestun fundamental sira tuir mai:


WAINHIRA?

Tempu (data/oras, durasun)

IHA NEEB?

Fatin (lokalizasun/situasun)

OIN SA?

Forma (ejekusun no meiu sira)

S?

Autor (identidade)

SAIDA?

Natureza fatu (kontedu, kompozisun)

TAN SA?

Mbil (resn)

Anlise rigoroza maka bele hamosu rezultadu sira satisfatriu, nee katak sei tau
kestun fundamental sira nein ho forma sistemtika no kona ba elementu ida-idak
resposta sira sei halo foun fila fali ba kestun sira nein too hetan resposta hotu ba saida
maka hakarak atu esklarese.
Banati ida sei hatudu saida maka nia katak; hafoin sai hosi fatin no har fatu ida,
elementu polisial fo relatu ba nia Komandante saida maka nia har, ho forma ida tuir mai:


WAINHIRA?

3 Setembru 2010
IHA NEEB?

Avenida Portugal, Dili
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


127
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


SAIDA?

Omisdiu Sra. Amlia
OIN SA?

Ho arma fogu (kilat)
S?

Mane kulit morenu, isin boot ho kamiza kinur no jeans
TAN SA?

Mbil aparente, naok

Hanesan ita har, nee resposta elementar sira neeb refere ba kontestu jeral atu
kriminozu, maib tan la natn sei halo diak ka haklean liu tan.
Nunee, karik ita tau iha konta katak saida maka refere ona liu ba ho forma
eskemtika, ita iha pozisun dadaun atu tau kestun ba resposta sira neeb hetan ona
iha srie dahuluk ba kestun sira. Foti hanesan banati ho haneon rezultadu neeb hetan
ba kestun "OIN SA?" (dala ida iha srie dahuluk) no maka arma fogu (kilat),
investigasun bele hamatan presizun sira balun neeb presiza iha kuadru srie dahruak
ba kestan sira. Har too kuadru hatudu neeb tuir mai:



S?


Tipu arma (pistola ka kilat), marka, modelu, propriedade, etc., la
depende atu husik la lae iha fatin krime

SAIDA?


Konstituisun, kompozisun, estadu, aspetu, karaterstika sira arma
nian (vista jeral, kanu, orgun seguransa, modifikasun sira neeb tau
ba, etc.) ; iha termu sira tknika investigasun nian, Medisina Legal,
Polsia Sientfika sei halao intervensun (kona ba atu determina kalibre
projtil nian, etc.)

IHA NEEB?


Fatin (orijem, proveninsia) arma mai hosi neeb: fatin fabriku, hola,
iha tiha ona
* Iha neeb dadaun? (lokalizasun)
* Mai hosi neeb? (itinerriu, trajetu, transporte)
* Atu ba neeb? (destinu)

WAINHIRA?


Arma: - molok kontatu iha momentu no hafoin atu (intervalu temporal
iha faze ida-idak) hasouru ho kestun IHA NEEB?

OIN SA?


Forma no mekanismu funsionamentu, asun no utilizasun (tuir ka la
tuir) arma nee

TAN SA?


Mbil sira atu hili arma (resn, pretestu, resn sira)


Maib, diak liu haneon advertnsia fundamental ida: Investigasun Kriminal iha nia
objetivu sira neeb tau iha lei neeb sei hetan iha tempu til nia laran ho efiksia.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


128
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Instrumentu sira ba anlize neeb refere ona justifika deit hosi nesesidade atu
hetan elementu til sira no laos deit atu hamatan ho elementu sira neeb koese ka iha
dala ida tan.

Atu kompleta diak liu tan utilidade ba instrumentu anlize, har kuadru ida tuir mai
neeb buka atu fo forma badak na kontedu no signifikasun ba kestun fundamental
sira:


KESTUN SIRA


LIAFUAN XAVE SIRA

LIAFUAN KOMPLEMENTAR SIRA

SAIDA?

Kontedu, kompozisun
no konstituisun
Kapasidade, volume, forma, pezu, kor,
valor, estadu, utilizasun, aspetu

IHA NEEB?

Fatin, lokalizasun,
situasun
Kolokasun, pozisun, fatin

WAINHIRA?

Momentu:
* data/oras
* durasun
* kleur

Molok, wainhira halao, hafoin nee ka
akontesimentu nee, too, hah

OIN SA?


Meiu sira ba ejekusun

Prosedimentu, instrumentu sira, forma
neeb uza, funsionamentu, biit, kadnsia,
espesializasun

S?

Ema ida nia identidade,
objetu nia orijem,
individualizasun ba fatu
ida

Sasn nia propriedade, marka no nmeru

TAN SA?


Mbil, resn, kauza, resn
sira


Korelasun

Korelasun nee iha importnsia boot liu ba Investigasun Kriminal. Nuudar
relasun ba malu termu sira rua neeb maka rekonstituisun ba atu kriminozu laos deit
anlize, maib rekere mos korelasun sira neeb kaer ba malu no klot.
Karik anlize iha interese, hanesan har tiha ona, tan elementu sira atu kriminozu
no suspeitu sira, korelasun sira sei tenta estabeles balun ho sira seluk iha relasun ida ba
malu. Hanesan ita dehan foti elementu sira neeb analiza tiha ona atu hasouru malu no
liga ba malu karik ho hare atu foti, ho inventriu ka anlize ba pontu konkordnsia sira
(sei haneon), pontu la iha konkordnsia sira (sei la hatan) nee mos pontu duvidozu sira.
Korelasun sira hafahe iha tipu fundamental sira rua neeb sei haketak:

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


129
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Korelasun uluk sira neeb hasouru malu hafoin analiza atu no tuir kedas
molok halo anlize ba suspeitu no ho tendnsia atu dezigna nia sei halao ho rekursu ba
elementu sira atu nian, sira nee ka sira seluk neeb (nee maka knar ba unidade sira ba
uinformasun kriminal);
Korelasun baibain sira neeb tuir hafoin halo dezignasun ba suspeitu no nia
anlize no relasiona nafatin atu ba ema no sira nain rua hotu ba atu no delinkuente sira
seluk (liu-liu har didiak iha kazu reinsidente sira), iha termu sira neeb refere ona iha
leten.

Kuantidade no kualidade ba pontu sira neeb korelasiona ona determina:

Valor ba hipteze;
Orientasun ba investigasun sira neeb atu halao iha faze tuir mai.

Tau mos katak instrumentu korelasun neeb propem ona husi atu, define forma
atu halao diljnsia sira (rona, husu, konfirma, halao buska sira, kontrola, halo vijilnsia,
) iha mbitu investigasun.

Snteze

Nee maka operasun inteletual neeb husik atu halo kombinasun sira foun ho
hun ba elementu sira neeb la hamutuk (hare, analiza no korelasiona tiha ona) no saran
ba sira unidade foun.
Objetivu snteze atu orienta konjuntu prosedimentu jeral sira klamar nian ho hanoin
atu elabora hipteze sira.
Nunee komprende katak snteze estrutura iha faze sira rua:

Faze reagrupamentu ba pontu sira neeb los no objetivu, fo sai no
inventariadu tiha ona hosi anlise no korelasun sira;
Faze interpretasun ba elaborasun enkadeamentu inteletual neeb iha
koernsia atu tau hamutuk:
- Pontu sira neeb koese ona;
- Pontu sira neeb la koese ka la iha presizun.

Reagrupamentu maka atu aruma, fo ordem ba elementu sira koesimentu nian
(tempu, fatin, ) neeb estabelese tiha ona hosi korelasun sira.
Interpretasun, hosi nia sorin, husu prudnsia no sensibilidade ida boot liu tan sa
lori desizun pesoal hosi responsvel ba investigasun.
Interpretasun hakarak atu fo signifikasun ba elementu sira, hah hosi pontu sira
neeb koese ba sira neeb la mos ka la iha presizun. Hakarak fo sai iha formulasun
ba hipteze sira katak, ho forma nee, rezultadu ba snteze no liu-liu ba faze
interpretasun.
Nunee dunik maka nmeru hipteze sira neeb formula tuir elementu sira neeb
koese ona. Nunee, wainhira elementu sira oituan ka la perfeitu sei barak liu tan
hipteze sira.
Jeneralidade sira ba mtodu neeb refere ona bele har iha perspetiva didtika
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


130
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb la katak obrigatoriamente realidade, tan sa iha nee la har momos katak sira
haketak iha eskema sira rua tuir mai:

Constatao do
facto punvel
Anlise
(Isolar, decompor)
Correlao
(Comparar,
aproximar,
confrontar)
Sntese
(reagrupar)
Hipteses
(avaliao,
ordenao,
escolha)
Execuo
Ordens dadas
Resultado
(informaes)
Explorao
(avaliao,
ordenao)
Anlise Correlao
Sntese
Hipteses
Ordens
dadas
Execuo
Resultado
Explorao Anlise Correlao
Sntese
Hiptese Execuo
Ordens
dadas
Resultado
Explorao
Elementos
de prova
Soluo
(suspeito,
por exemplo)


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


131
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional




CICLO DA INVESTIGAO
RACIOCNIO
EXPLORAO das
INFORMAES
1
2
3
AVALIAO
ORDENAO
INSERO
na fase do
raciocnio
MODALIDADES
DE EXECUO
EXPLORAO das
INFORMAES
ORDENS
- Misses
- Meios humanos
e materiais
- Lugar
- Horrio
- Limitaes
Jurdicas
2
ANLISE
- acto
- homem
CORRELAO
- Determinao dos pontos
comuns, divergentes, para
esclarecimento
SNTESE
- Elaborao das hipteses
1
3






MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


132
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional




MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


133
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


134
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Kaptulu III Tipolojia sira ba krime iha mbitu korupsun


Konseitu korupsun

Korupsun nee maka ema ida, ho nia rasik ka hosi ema selu ho nia konsentimentu
ka ratifikasun, husu ka simu, ba nia ka ba ema seluk, la ho deve ka lae vantajem
patrimonial, ba atu ka omisun wainhira halao knar.
Ho forma jeral ida, korupsun bele define hanesan desviu ba biit ba rohan sira
neeb la hanesan sira neeb saran ba nia, nee maka, uzu (abuzu) ba rohan partikular
sira hosi biit ida neeb simu hosi delegasun.
Definisun nee ribit gama ida luan ba prtika sira: konflitu sira ba interese, desviu
ba fundu pbliku sira, soma sira neeb foti hosi funsionriu pbliku sira ho abuzu ba sira
nia biit, autoridade pbliku sira neeb hetan subornu hosi ema ka kompaia sira atu taka
matan atu la kumpre regulamentasun ruma ka foti desizun neeb la parsial, hadia ka
subornu sira hosi kompaia diriji ba responsvel ba kompra sira iha kompaia seluk, etc.
Baibain korupsun nee envolve ema rua ka seluk tan neeb tama iha akordu ida
sekretu. Korupsun halao baibain iha leun ida ema sira nian neeb taka, dala barak ho
protesun hosi rejime sira segredu profissional. Tan resn nee, koesimentu ba dadu sira
kona ba relasionamentu ema sira suspeitu ka efeitu sira la diak hosi sira nia atu sira ba
interese pbliku, bele determina susesu investigasun nian.
Akordu bele, hanesan banati, atu selu insentivu finanseiru ruma ba funsionriu
pbliku atu hametin hahalok ruma neeb favorese nia.
Iha kazu sira korupsun internasional ka iha rai liur, nee bele hatudu hosi
kompaia nasional ida neeb selu subornu atu benefisia funsionriu pbliku rai liur nian,
atu manan kontratu ida. Nee bele halao hosi ema seluk neeb intermediriu iha akordu,
ajente ka konsultor, ka diretamente hosi kompaia nasional ba funsionriu pbliku.
Dala barak ema sira neeb tau iha laran, uza mos mtodu enjeozu sira atu halo
pagamentu sira, inkluziv halo transfernsia osan liu hosi kompaia offshore sira (neeb
hanoin katak la iha buat ida ho destinatriu) neeb rejista iha rai sira oi-oin.
Korupsun ameasa ba estabilidade no seguransa sosiedade sira nian, iha medida
neeb katak sira hamatak instituisun no valor sira demokrasia nian, valor tiku sira no
justisa no iha medida neeb compromete dezenvolvimentu sustentvel ba Estadu
direitu.
Iha kazu sira todan liu, iha ligasun sira korupsun ho forma sira seluk
kriminalidade ekonmika, tau hamutuk brankeamentu ba kapital sira.


Hahalok sira neeb fo indsiu katak korupsun

Karaterstika sira no natureza atu sira korupsun, liu-liu sekretismu ba akordu sira
iha ema sira neeb iha laran, la fasilita atu identifika no deteta hahalok sira nee. Maib,
maski la esgota, sira bele identifika prtika sira balun neeb fo indsiu ba korupsun. Nee
bele indikador ba prtika sira korupsun ka hahalok sira ho karaterstika sira tuir mai:
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


135
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Pagamentu sira la baibain ka neeb rekere urjnsia la ho justifikasun ka halo
molok loron neeb prev ona;
Pagamentu sira halo liu hosi rai ka entidade sira neeb la hanesan sira neeb
fo sasn no servisu sira;
Persentajem sira iha komisun aas liu neeb la hanesan baibain;
Soromutu privadu sira ho ajente pbliku sira neeb iha knar atu negsiu
kontratu sira ho kompaia sira neeb iha interese ba kontratu sira nee;
Simu hadia no ddiva sira neeb la iha justifikasun;
Sisi ajente atu nia maka halao atu sira relasiona ho operasun sira balun,
maski nia la bele halo ka la iha kompetnsia atu halo, ka sisi atu nia rasik
kontata interesadu iha operasun ka negsiu;
Foti desizun sira neeb la hein atu foti ka la ho fundamentu sira;
Ajente tratamentu asume kazu sira neeb nia la iha nvel koesimentu ka
espesializasun neeb presiza ka rekere ba;
Abuzu ba nia kompetnsia ka biit sira atu foti desizun ba kazu sira balun;
Aprova operasun ka negsiu sira neeb la favorese organismu neeb ajente
pertense ba;
Hakarak liu kompaia ka ajente sira balun la ho explikasun;
La kumpre regra ka lia orientasun sira organismu sira nian ba operasun
sira balun;
La dokumenta soromutu ka desizun sira kona ba operasun sira balun;
Pagamentu ka disponibilizasun ba fundu sira ba despeza ho valor aas liu iha
ema seluk nia naran;
Harii impedimentu sira ba setor funsional espesfiku sira ka servisu sira
organismu nian neeb importante atu halao operasun ka negsiu.


Dennsia annima

Maski komunikasun ba fatu sira bele halo ho forma annima, dennsia annima
sira sujeita ba rejime lei nian neeb espesfiku no laos beibeik maka sira tau iha dennsia
formal ba atu sira nia fatin neeb sei halao iha servisu ida Ministriu Pbliku nian ka iha
orgun polsia kriminal.
Nunee, tuir Kdigu Prosesu Penal dennsia annima bele determina deit atu loke
inkritu karik:

Hasai indsiu sira ba prtika krime, ka
Nia rasik, krime.

Autoridade judisiria kompetente promove atu halakon tiha dennsia annima
wainhira la determina atu halao inkritu. Iha kazu sira neeb dennsia nia validade
depende ba nia aprezentasun hosi titular direitu atu kesar, iha prazu prev ona iha lei,
neeb presupostu neeb presiza atu Ministriu Pbliku halao kriminalmente. Iha kazu
sira nee presiza katak ema neeb halo dennsia ka kesar identifika nia an no asina kesar,
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


136
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ka aprezenta liu hosi mandatriu judisial ka mandatriu neeb iha biit espesial sira ba
efeitu nee. Karik nee la akontese Ministriu Pbliku la bele hah prosedimentu kriminal.


Dennsia obrigatria

Importante mos atu iha koesimentu katak, maski iha kazu sira neeb la koese
ajente krime, iha dennsia obrigatria ba:

Entidade polisial sira kona ba krime sira hotu neeb sira hetan koesimentu;
Funsionriu sira, hanesan haneon iha art. 386 Kdigu Penal nian, kona ba
krime sira neeb sira hetan koesimentu wainhira halao sira nia knar sira ka
tan sa ba knar sira nee.

Ho exsesun ba kazu sira neeb prosedimentu kriminal depende ba kesar ka
akuzasun partikular, ema naran ida neeb hetan koesimentu ba krime ida bele hasaik
ba Ministriu Pbliku ka autoridade judisiria seluk ka orgun sira polsia kriminal nian.


Medida sira atu hasirin sasin sira

Verifika ona presupostu lei sira nian rasik, sei bele aplika medida sira tuir mai atu
hasirin sasin sira:

Okultasun ba sasin liu hosi subar imajem ka halo lian seluk ka sira nain rua
hotu;
Audisun hosi telekonfernsia;
La bele fo sai sasin nia identidade;
Medida pontual sira ba protesun, liu-liu indika iha prosesu hela fatin neeb
la hanesan hela fatin baibain nian; transporte iha viatura ofisial atu tama
klaran iha atu prosesual; disponibilizasun fatin neeb iha vijia no ho
seguransa iha instalasun judisiria ka polisial sira neeb sei ba no neeb sei
hela la ho interveniente prosesual sira seluk; protesun polisial neeb haluha
mos ba maluk sira ka ema neeb nia iha konvivnsia ho kondisun sira atu
hanesan ema kaben nain sira ka ema seluk neeb rabat nia; alterasun ba
hela fatin baibain;
Programa espesial sira ba seguransa;
Konsesun moratria karik la bele kumpre obrigasun pekuniria sira ba
Estadu ka entidade pblika sira seluk karik sira nia kolaborasun ho justisa rai
sasin iha situasun patrimonial neeb la husik nia atu kumpre obrigasun sira
nee.


Garantia sira ba denunsiante sira kona ba krime korupsun

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


137
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Lei hametin ba servisu nain sira administrasun pblika no kompaia sira setor
emprezarial Estadu nian neeb hasaik fatu sira neeb sira hetan koesimentu wainhira
halao sira nia knar sira ka tan knar sira nee, sei la bele prejudika ho forma naran ida, tau
hamutuk transfernsia la voluntria.
Servisu nain sira iha direitu ba anonimatu, ho exsesun ba investigador sira too
dedusun akuzasun.
Hafoin dedusun ba akuzasun, sira iha direitu atu hetan transfernsia, no sei la
bele la hatan transfernsia neeb husu.
Aplikasun sansun disiplinar ba servisu nain sira nee too tinan ida hafoin
dennsia nee prezume katak abuziva.


Korupsun ativa ka pasiva

Korupsun nee bele ativa ka pasiva no ba prtika atu ilsitu ka lsitu. Nee ativa
wainhira ema ida fo ka fo lia los ba funsionriu ka ba ema seluk ho ida neeb nia
koesimentu, vantagem patrimonial ka lae neeb deve ba nia hosi nia rasik ka hosi ema
seluk ho nia konsentimentu ka ratifikasun atu pratika ka lae atu hasouru nia dever sira
knar nian. Karik rohan maka prtika ba atu ilsitu moldura penal sei hamenus.
Nee pasiva wainhira funsionriu, ho nia rasik ka hosi ema seluk, ho nia
konsentimentu ka ratifikasun, husu ka simu vantajem patrimonial ka lae, ka promesa ba
atu ka omisun naran ida. Iha vantajem tau hamutuk tempu uluk, ohin nian no ba oin
ema neeb iha funsionriu nia ukun iha tiha ona, iha hela ka atu iha pretensun ruma
depende atu halao nia knar sira. Hahalok neeb preenxe krime korupsun pasiva maka
infrasun instantnea, neeb konsuma iha momentu rasik ba prtika hahalok ilsitu, nee
maka, iha momentu neeb ema neeb korupta husu vantajem patrimonial ka lae, nee
delitu lezun neeb wainhira konsumadu ona hamosu danu direitu no efetivu ba interese
no bem jurdiku sira neeb hasirin hosi norma violada.
Sei atu lsitu karik atu ka omisun nee la hasouru dever sira knar nian; sei atu ilsitu
karik atu ka omisun nee hasouru dever knar sira nian.
Krime sira ba korupsun ativa no korupsun pasiva autnomu iha nia tomak no bele
iha mesak, nee maka, bele iha ida la ho ida seluk. Bele mos iha moldura penal abstrata
nee nia laran atu aplika pena konkreta sira neeb la hanesan, tan sa la iha buat ida atu
hanetik katak sira neeb iha korespondnsia ba koruptu ativu sira maka aas liu kona ba
koruptu pasivu sira. Karik krime formal sira, neeb la rekere verifikasun konkreta ba
eventu ida, nia konsumasun sei halao iha momentu neeb fo ddiva ka promesa
ddiva, kona ba koruptor no iha momentu neeb husu ka simu ddiva ka promesa ddiva
kona ba koruptu.

Artigu 2 Lei 8/2009
Definisan
()

a) Korupsun pasiva ba atu ilsitu, iha termu sira artigu 292 Kdigu Penal nian,
funsionriu ema neeb, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka
ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema seluk, vantajen patrimonil
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


138
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ka la patrimonil ka vantajen nee nia promesa, maski nia laiha direitu, atu
pratika ka la pratika aktu ruma hasoru obrigasaun neeb nia iha tanba kargu
neebe nia kaer, maski aktu ka omisaun nee akontese tiha ona molok pedidu
ka aseitasaun nee mosu.
b) Korupsun pasiva ba atu lsitu, iha termu sira artigu 293 Kdigua Penal nia,
funsionriu ema neeb, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka
ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema seluk, vantajen patrimonil
ka la patrimonil ka vantajen nee nia promesa, maski nia la direitu, atu
pratika ka la pratika aktu ruma la hasoru obrigasaun neeb nia iha tanba
kargu neeb nia kaer, maski aktu ka omisaun nee akontese tiha ona molok
pedidu ka aseitasaun nee mosu.

Iha nee, krime konsuma ho prtika simples ba atu, tan sa nia laos hasouru dever
sira, nee maka, fo sensura kedas hah kedas ida neeb, iha nia tarefa funsional loron-
loron nian, hetan rekompensa ka ddiva tan sa ka atu fo seguimentu ba interese
partikular ida, neeb nia despaxu tama iha rea ba nia atribuisun sira (fo kastigu ba
buat ida neeb hanaran kua atu fali ba atu lsitu ida).

c) Korupsun ativa, iha termy sira artigu 294 Kdigu Penal nian, ema neeb nia
rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, foo ka promete
ba funsionriu ka ba ema seluk ho funsionriu nee nia koesimentu, vantajen
patrimonil neeb funsionriu nee la iha direitu atu hetan, ho finalidade
neeb hatudu hela iha artigu 292.

Korupsun nee krime neeb halao wainhira halao knar pbliku sira, nee krime
hasouru Estadu no tipifika nuudar krime pbliku.


Pekulatu

Artigu 295 KP
Pekulatu
1. Funsionriu neeb, hasoru lei, halo ninian ka halo ema seluk nian osan ka koiza movel,
pbliku ka partikulr, neeb entrega hela ba nia ka tama iha nia liman ka nia bele kaer
tanba nia funsaun, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10, kuandu dispozisaun
legl seluk la haruka aplika pena todan liu.
2. Funsionriu neeb empresta, empea ka, oin naran ida, onera valr ka objetu neeb
nmeru anterir temi sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa, kuandu dispozisaun
legl seluk la haruka aplika pena todan liu.
3. Kuandu osan ka koiza movel sira-neeb nmeru anterir sira temi iha valr aas-liu
dolar amerikanu 5.000 sei aplika pena prizaun tinan 4 too tinan 12 ka tinan 2 too tinan
5, respectivamente.
4. Kuandu osan ka koiza movel sira-neeb nmeru 1 temi iha valr kiik-liu dolar
amerikanu 50 sei aplika pena prizaun too tinan 3 ka multa.

Pekulatu katak apropriasun la ho diak (ka onerasun, fo hanesan emprstimu ka
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


139
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


empeamentu), hosi funsionriu pbliku, ho proveitu rasik ka ba ema seluk, osan ka sasn
mvel seluk, pbliku ka partikular neeb saran ba nia, iha tiha ona ka nia iha asesu ba tan
sa nia knar sira. Apropriasun sei ribit sasn sira neeb fo fiar ba ajente maski ho ttulu
translativu propriedade.

Artigu 2 Lei 8/2009
Definisun sira
()
d) Pekulatu, iha termu sira artigu 295 Kdigu Penal nian, funsionriu neeb
hasoru lei, halo ninian ka halo ema seluk nian osan ka koiza movel, pbliku ka
partikulr neeb entrega hela ba nia ka tama iha nia liman ka nia bele kaer
tanba nia funsaun.

Hanesan ita har iha redasun artigu 295 KP nian, norma nee subsidiria: karik iha
dispozisun lei nian neeb pune ho todan liu tan fatu nee sei aplika ba. Karik valor ba
sasn sira nee oituan deit
306
moldura penal sei hamenus.
Nee krime neeb halao wainhira halao funsun pblika sira. Apropriasun ba
sasn sira neeb fo fiar dadaun ka fo fiar tiha ona ba ema neeb laos funsionriu
pbliku nee sai nuudar krime abuzu konfiansa.
307

Objetu jurdiku nee duplu: hosi sorin ida interese patrimonial Estadu nian; hosi
sorin seluk interese Estadu nian atu fiar ba nia funsionriu sira.

Artigu 296 KP
Pekulatu ho uzu
Funsionriu neeb uza ka husik ema-seluk uza ba fim neeb la tama iha nia destinu
vekulu ka koiza movel seluk ho valr signifikativu, neeb tama iha nia liman ka nia bele
kaer tanba nia funsaun, atu hetan ba nia ka ba ema-seluk benifsiu ilejtimu ka hamosu
prejuizu ba ema ruma, sei hetan pena prizaun too tinan 2, kuandu buat sira neeb tama
iha nia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun.

Pekulatu ba uzu katak funsionriu uza ka husik ema seluk uza ba rohan sira seluk
neeb hanoin ba vekulu ka sasn mvel sira seluk tan ho valor apresivel, pbliku ka
partikular sira, neeb saran ba nia ka nia, iha tiha ona ka nia iha asesu tan sa nia knar
sira.
Tau hamutuk iha krime pekulatu situasun neeb funsionriu fo osan pbliku ba
uzu pbliku neeb la hanesan ida neeb tuir lei la ho resn espesial sira interese pbliku
nian neeb justifika.

Artigu 2 Lei 8/2009
Definisun sira
()
e) Pekulatu ho uzu, iha termu sira artigu 296 Kdigu Penal nian, funsionriu
neeb uza ka husik ema-seluk uza ba fim neeb la tama iha nia destinu
vekulu ka koiza movel seluk ho valr signifikativu, neeb tama iha nia liman

306
Cf. n 4 art. 295 KP.
307
Cf. art. 256 no 257 KP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


140
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ka nia bele kaer tanba nia funsaun, atu hetan ba nia ka ba ema-seluk benifsiu
ilejtimu ka hamosu prejuizu ba ema ruma.

Nee mos sai nuudar krime pekulatu situasun ida neeb titular knar poltiku ba
nia ka ba ema seluk simu ba nia ka ba ema seluk taxa, emolumentu ka importnsia sira
seluk neeb la deve ka liu sira neeb deve wainhira halao nia knar sira no aproveita ema
seluk nia sala.


Konseitu funsionriu

Iha pontu nee importante atu kaer definisun funsionriu neeb tau iha KP:

Artigu 302 KP
Konseitu funsionriu
1. Ba lei penl nia efeitu, tama iha expresaun funsionriu:
a) Funsionriu sivl;
b) Ajente administrativu;
c) Forsa armada no polisil sira nia membru;
d) Ema neeb, maski provizoriamente ka temporariamente, ho remunerasaun
ka gratuitamente, voluntariamente ka obrigatoriamente, simu funsaun atu
kaer ka kaer ho ema seluk aktividade iha funsaun pblika administrativa ka
jurisdisionl, ka, iha sirkunstnsia hanesan sira-nee, kaer ka kaer ho ema-
seluk funsaun iha organizmu ho utilidade pblika ka partisipa iha funsaun
sira nee.

2. Ba lei penl nia efeitu, sei aplika ms ttulu ida-nee nia dipozisaun ba ema
neeb ezerse funsaun poltika, governativa ka lejislativa.

Ba efeitu sira lei penal nian, konseitu funsionriu nee luan liu tan sa efeitu
administrativu sira. Nia tau mos hakat liu funsionriu sivil no ajente administrativu, ema
sira neeb dezempea ba tempu balun ho remunerasun ka lae, voluntriu ka tuir
obrigasun atividade sira tau iha funsun pblika administrativa ka jurisdisional ka iha
organismu sira utilidade pblika administrativa.

Sei ekipara ba funsionriu sira:

a) Sira neeb halao knar sira iha mbitu prosedimentu rezolusun extrajudisial
ba konflitu sira;
b) S maka halao knar sira iha organizasun internasional direitu pbliku neeb
Timor-Leste hola parte, karik infrasun nee halao iha teritriu Timor nian
308
;
c) Funsionriu sira Estadu sira seluk nian wanhira infrasun nee halao iha
teritriu Timor nian.


308
Cf. art. 7 KP prinspiu teritorialidade.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


141
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Alargamentu nee iha mbitu konseitu funsionriu nian katak norma nee aplika ba
krime sira halao hosi ema sira neeb nia tau iha laran no la tau hamutuk iha konseitu
administrativu (funsionriu) wainhira lei halo katak nia depende ba integrasun iha tipu
pose ho kualidade nee.
Iha kazu kompartisipasun ho ajente sira la hanesan ba prtika krime no sira
balun maka funsionriu -, nee presiza atu tau iha konsiderasun ilisitude ka grau ilisitude
ba fatu neeb, wainhira sira depende ba kualidade sira balun ka relasun espesial sira,
neeb transmite ba kompartisipante sira
309
.


Artigu 2 Lei 8/2009
Definisun sira
()
h) Ajente Pbliku, iha termu sira artigu 302 Kdigu Penal nian, funsionriu svil,
ajente administrativu, forsa armada no polisal sira nia membru, hanesan mos
ema sira hotu neeb tau hamutuk iha alnea d), e) no f) no iha n 2 artigu
neeb refere ona.


Abuzu poder

Artigu 297 KP
Abuza podr
Funsionriu neeb abuza podr ka viola obrigasaun, neeb mai hosi funsaun
neeb nia kaer, atu hetan benefsiu ba nia ka ba ema-seluk ka hamosu prejuizu ba ema-
seluk sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4, kuandu dispozisaun legl seluk la haruka
aplika pena todan liu.

Nee krime neeb halao hosi funsionriu wainhira nia halao nia knar pbliku sira.
Nee maka funsionriu ida neeb abuza biit ka viola dever sira neeb relasiona ho nia
knar sira, ho intensun atu hetan, ba nia ka ba ema seluk, kadiak ilejtimu ka hamosu
prejuzu ba ema seluk, karik nia hahalok nee la preenxe ida seluk iha tipu legal krime
abuzu autoridade.

Artigu 2 Lei 8/2009
Definisun sira
()

f) Abuza podr, iha termu sira artigu 297 Kdigu Penal nian, funsionriu neeb
abuza podr ka viola obrigasaun, neeb mai hosi funsaun neeb nia kaer, atu
hetan benefsiu ba nia ka ba ema-seluk ka hamosu prejuizu ba ema-seluk.

mbitu krime nian, iha krime abuzu autoridade nia laran, determina ho exkluzun:
karik nia tama iha tipu sira violasun domisliu hosi funsionriu, konkusun, empregu ba

309
Cf. art. 27 no 34 KP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


142
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


biit pbliku hasouru ejekusun lei ka ordem lejtima ka lakohi atu koopera, sei aplika
norma rasik no laos ida neeb prev no pune abuzu poder.
Konkusun krime abuzu autoridade neeb maka funsionriu, wainhira halao nia
knar ka biit fatu sira neeb mosu hosi nee, ho nia rasik ka hosi ema seluk ho nia
konsentimentu ka ratifikasun, simu ba nia, ba Estadu ka ba ema seluk, ho indusun ba
sala ka aproveitamentu vtima nia sala, vantajem patrimonial neeb la deve ba nia ka liu
saida maka deve, liu-liu kontribuisun, taxa, emolumentu, multa ka koima. Konkusun
hanesan estorsun vantajem patrimonial, hosi funsionriu, liu hosi vtima nia sala (neeb
induzidu ka aproveita), ka violnsia ka ameasa ba nia.
Induzir fo hanoin atu pratika ho persuasun sala ruma. Induzidu, tuir efeitu
persuasun nee, neeb la los, lori atu fo ka konfere vantajem patrimonial ba ema seluk,
neeb konvense ho sala katak nee deve ka konfere vantajem liu saida maka ejiji ba nia.
Aproveitamentu maka funsionriu neeb hetan lukru ho ema seluk nia sala, no
ho nee hetan vantajem.
Nunee sai nuudar krime ho forma nee empregadu pbliku sira neeb iha
autorizasun atu foti deit emolumentu ka importnsia neeb tau iha lei ho sala ho atu
iha nia knar sira neeb foti saida maka sira la iha ordem ka liu saida maka sira iha ordem
maski parte sira hakarak fo.
Sala ba ema neeb fo nee espontneo, la iha diferensa nia kauza: ignornsia,
koesimentu la los, la iha atensun, konfuzun, etc. tan sa la bele dehan katak iha sala
hosi ema neeb saran, maib ida nee hatene katak hosi vantajem nee sei mosu
konsekunsia neeb deve ba nia, ka bele sai favorvel, sei la bele koalia kona ba
konkusun, maib karik ba korupsun ativa no pasiva rasik.
Funsionriu neeb konstitui ho dignidade, knar, komisun ka empregu pbliku
neeb foti osan ka utilidade sira seluk hosi ema sira neeb sujeitu ba sira, nee abuzu ba
nia biit.
Iha Direitu Romanu tau mos iha laran akizisun neeb Majistradu sira mos halo
ba sasn ruma hosi hola, doasun ka ttulu iha Provnsia no rai sira neeb sira servisu ba
wainhira halao sira nia administrasun.
Ho banati, furtu nee halo ba fisku neeb hanaran pekulatu, karik ba povo
hanaran konkusun. Uzura karik liu interese neeb tau iha lei. Kebra doloza karik ho
fraude ba kredor sira. Abijeatu karik naok balada sira.
Krime abuzu ba poder sira hakat liu previzun abuzu poder neeb halao hosi
funsionriu, tau mos iha laran responsabilidade titular knar nian atu halo konsesun sira
ho fraude ka halo kontratu sira ho kadiak ba ema seluk no prejuzu ba Estadu.
Iha nee enkuadra mos buat ida hanaran exsesu pode neeb maka ema ida uza
nia knar no biit sira neeb nia iha atu pratika krime ka fasilita nia prtika. Exsesu nee
bele preenxe tipu krime abuzu poder ka sai nuudar sirkunstnsia agravante ba
responsabilidade kriminal ajente nian.
Iha mos hahalok sira seluk neeb bele sai nuudar tipu legal krime ida nee,
hanesan abuzu ba direitu. Nee maka halao biit jenriku sira neeb konfere hosi direitu
ba nia titular ho la respeita limite sira. Nia ezerssiu nee abuzivu tan sa direitu sira neeb
nia sei ezerse nee iha limite sira balun nia laran neeb maka boa-f, bons kostumes no
rohan sosial no ekonmiku. Liu ona limite sira nee, nia ezerssiu nee ilejtimu. Nunee,
karik titular ba direitu ida ezerse nia laos atu halao nia interese sira, maib atu prejudika
ema seluk, ezerssiu nee sei ilejtimu tan sa nia la aje tuir boa-f.
Lejislador iha nee hakarak atu hasirin ema sira neeb ladn makaas hasouru ema
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


143
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


sira neeb makaas, tan sa respeitu no sujeisun sira saran ba sira iha leten nee halo
fraku liu tan defeza.


Trfiku ba influnsia sira

Artigu 192 KP
Trfiku ho influnsia

1. Ema neeb, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, husu
ka simu, ba nia rasik ka ba ema seluk, vantajen patrimonil ka la patrimonil ka
vantajen nee nia promesa, ba nia atu abuza influnsia, rel ka suposta, neeb nia
ezerse ba entidade pblika ruma, sei hetan pena:
a) Prizaun tinan 2 too tinan 6, naran katak dispozisaun legl seluk la estabelese
pena todan liu, kuandu nia iha objetivu atu hetan desizaun ilsita ruma
favoravel;
b) Prizaun tinan 1 ka multa, naran katak dispozisun legl seluk la estabelese pena
todan liu, kuandu nia iha objetviu atu hetan desizaun lsita ruma favoravel.

2. Ema neeb, nia rasik ka uza ema selu, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, foo ka
promete vantajen patrimonil ka la patrimonil ba ema sira referida iha nmeru
anterir atu hetan finalidade referida iha nmeru anterir, alnea a), sei hetan
pena prizaun too tinan 4 ka multa.

Krime trfiku ba influnsia sira maka ema ida husu ka simu ba nia ka ba ema seluk
vantajem patrimonial ka lae ka promesa atu abuza nia influnsia neeb iha dunik ka
hanoin iha rabat entidade pblika naran ida hosi nia ka hosi ema seluk ho nia
konsentimentu ka ratifikasun.
Karik hahalok neeb hakerek maka iha rohan atu hetan desizun favorvel nee
punvel, atu desizun nee ilsita ka lsita. Moldura penal maka la hanesan.
Iha mbitu nee importante mos atu aborda konseitu favoresimentu pesoal neeb
halao hosi funsionriu. Nee maka hahalok favoresimentu halao hosi funsionriu neeb
iha intervensun ka iha kompetnsia atu tama klaran iha prosesu ka hosi ema neeb iha
kompetnsia atu fo ordem atu ejekuta pena ka medida seguransa, nee maka saran ba nia
atu ejekuta. Tipu hahalok nee tau mos kedas iha KP Timor nian, maib nia hanesan krime
hasouru realizasun ba justisa.
No mos kona ba konseitu funsionriu no nia hahalok sira neeb susetvel atu
tipifika hanesan krime, ita iha konseitu prevarikasun, atu neeb halao hosi funsionriu
neeb ho konsinsia, halao ka foti desizun hasouru direitu, prosesu neeb tama klaran
wainhira nia halao nia knar sira. Funsionriu nee kleur ka la pratika ho lolos nia atu ba
knar ka halao nia hasouru dispozisun lei nian atu satisfs interese ka sentimentu nia
rasik. Prosedimentu nee har mos hanesan krime hasouru realizasun justisa, maski nia
tipifikadu ho objetivamente iha KP Timor nian.
Iha mos konseitu funsionriu nia laran, importante atu afere mos konseitu titular
ba knar pbliku. Ba efeitu sira kualifikasun ba krime sira neeb halao hanesan krime
sira ba responsabilidade, knar pbliku sira maka Prezidente Repblika, Prezidente
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


144
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Parlamentu Nasional, Membru Parlamentu, Membru Governu, hanesan mos sira seluk
neeb lei sei tipifika hanesan nee, hanesan membru sira ba orgun reprezentativu
autarkia lokal
310
.
Titular sira ba knar potiku Estadu sira seluk ka organizasun sira, la ho depende ba
nasionalidade no hela fatin, wainhira infrasun nee halao ona, iha tomak ka sorin deit,
iha teritriu Timor nian, sei ekipara ba titular sira knar poltiku nasional ba efeitu sira atu
responsabiliza ba krime sira korupsn
311
.
Krime sira ba responsabilidade titular sira ba knar pbliku sira maka krime sira
neeb halao iha flagrante desviu ka abuzu ba knar ka ho violasun makaas ba nia dever
sira neeb relasiona ba ka sira seluk, ho refernsia momos ba ezerssiu nee. Iha tipu
hahalok nee ita bele hetan krime sira abuzu poder, hasouru KRDTL no Estadu Direitu,
perturbasun ba orgun konstitusional nia funsionamentu
312
, korupsun ativa, ba atu
ilsitu no pasivu -, denegasun ba justisa, dezakatamentu ka lakohi ejekuta tribunal nia
desizun, empregu biit pbliku hasouru ejekusun lei nian, partisipasun ekonmika iha
negsiu, pekulatu, prevarikasun, lakohi atu koopera, suspensun ka restrisun ba
direitu, liberdade no garantia sira, traisun ba Ptria
313
, violasun ba norma ejekusun
orsamentu no violasun segredu.
Har too katak krime perturbasun ba orgun konstitusional nee wainhira titular
knar poltiku hanetik ka konstranje ezerssiu livre ba funsun sira hosi meiu neeb la
violentu no mos ho ameasa violnsia.
Hahalok selu neeb susetvel atu enkuadra tipu legal krime hosi funsionriu baibain
refere hanesan denegasun ba justisa nee maka funsionriu wainhira halao nia knar sira
nia lakohi atu administra justiaa ka aplika direitu neeb, iha termu sira nia kompetnsia,
fo no husu ba nia. Ajente nee sei atua ho konsinsia no hasouru direitu, foti desizun ka
lae ka halao atu iha ezerssiu biit sira mosu hosi knar neeb nia halao hela.
Dala ida tan ita bele har katak konseitu funsionriu nee konseitu luan.


Partisipasun ekonmika iha negsiu

Artigu 299 KP
Partisipasaun ekonmika
1. Funsionriu neeb tenke intervm iha kontratu ka operasun ka aktividade seluk,
tanba kargu pbliku neeb nia kaer, no aproveita kondisaun nee atu hetan ba nia
ka ba ema-seluk, diretamente ka hodi ekonmika ilsita, no, nunee, hamosu
prejuizu ba interese pbliku neeb nia tenke administra, fiskaliza, defende ka
realiza, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.
2. Kuandu konduta nee hamosu ba Estadu prejuizu aas-liu dolar amerikanu 10.000
sei aplika pena prizaun tinan 3 too tinan 15.

Partisipasun ekonmika iha negsiu nee krime hasouru Estadu neeb halao
wainhira halao knar pbliku sira no funsionriu iha negsiu jurdiku neeb halo aat ba

310
Knar neeb prev atu harii iha mbitu ordenamentu jurdiku no administrativu Timor-Leste nian.
311
Cf. Prinspiu teritorialidade, art. 7 KP.
312
Cf. art. 205 KP.
313
Cf. art. 196 KP.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


145
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


interese patrimonial sira neeb iha tomak ka sorin balun nia sei kumpre tan sa nia knar,
administra, fiskaliza, hasirin no halao ho asun ho intensun atu hetan ba nia ka ba ema
seluk partisipasun ekonmika ilsita.
Nee mos hahalok hosi funsionriu karik nia simu vantajem patrimonial ruma tan sa
efeitu atu jurdiku-sivil kona ba interese sira neeb iha administrasun ka fiskalizasun
tan sa nia knar sira, maski nia la halo aat no simu vantajem husi efeitu kobransa,
arekadasun, likidasun ka pagamentu ruma, nia iha knar atu fo ordem ka halo tuir nia
knar sira, maski la har katak iha prejuzu ruma ba Fazenda Nasional.

Artigu 2 Lei 8/2009
Definisun sira
()
g) Partisipasun Ekonmika iha negsiu, iha termu sira artigu 299 Kdigu Penal
nian, funsionriu neeb tenke intervm iha kontratu ka operasaun ka
aktividade seluk, tanba kargu pbliku neeb nia kaer, no aproveita kondisaun
nee atu hetan ba nia ka ba ema-seluk, diretamente ka hodi ema-seluk,
vantajen patrimonil ka, oin naran ida, partisipasaun ekonmika ilsita no,
nunee, hamosu prejuzu ba interese pbliku neeb nia tenke administra,
fiskaliza, defende ka realiza.


Brankeamentu kapital

Artigu 313 KP
Brankeamentu ba kapitl
1. Ema neeb, maski hatene katak bem ka produtu ruma mai hosi krime
terrorizmu, trfiku ho arma ka produtu nukler, ema nia trfiku ka venda,
pornografia ho menr, korrupsaun, burla ka extorsaun, fraude fiskl,
trfiku ho espsie protejida no trfiku ho orgun ka tesidu umanu ka
krime grave seluk tan, neeb ema ruma komete, ho kompartipasaun oin
naran ida, no foo-fatin ba pena ho limite mnimu aas-liu prizaun tinan 4:
a) Konverte, transfere, ajuda ka fasilita operasaun ruma atu konverte ka
transfere bem ka produtu nee, totalmente ka parsialmente,
diretamente ka indiretamente, atu okulta ka disimula produtu nee
nia orijen ilsita ka ajuda ema implikadu iha infrasaun sira-nee ruma
nia prtika sees-an hosi konsekuensia jurdika neeb mai hosi nia
hahalok;
b) Okulta ka disimula bem ka produtu sira-nee nia natureza, orijen,
lokalizasaun, dispozisaun, movimentasaun ka propriedade ka direitu
konaba bem ka produtu sira-nee;
c) Hetan ka simu vantajen nee ho ttulu naran ida ka uza, detein ka
konserva vantajen nee,

sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12.

2. Sei aplika nafatin pena ka aktu sira-neeb hakerek hela iha nmeru
anterir, alnea a) too c), maski ajente pratika faktu neeb integra krime
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


146
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


subjasente iha territriu la nasional ka la hatene krime nee pratika iha
neeb ka se loos maka pratika krime nee.
3. Koesimentu, intensaun ka propzitu neeb tenke tama hanesan krime
nia elementu konstitutivu bele rekoese hosi sirkunstnsia faktul efetivu
no konkreta.
4. Lalika iha tiha uluk kondenasaun tanba krime subjasente nia prtika atu
hatudu no prova katak rendimentu nee iha orijen ilsita.
5. Infrasaun subjasente inklui ms krime neeb ajente pratika iha territriu
la nasional kuandu aktu sira-nee konstitui krime iha Estadu neeb ajente
pratika krime no iha Timr-Leste nia territriu.
6. Krime brankeamentu ba kapitl la aplika ba ema neeb komete krime
subjasente.
7. Brankeamentu ba kapitl nia tentativa foo-fatin ba kondenasaun no bele
foo-fatin ms ba redusaun iha pena nuudar regra jerl.
8. Pena prevista ba faktu ilsitu tpiku sira-neeb nmeru 1, alnea a) too c)
deskreve la bele aas-liu pena prevista ba infrasaun subjasente
korrespondente nia limite msimu.

Iha matria brankeamentu ba kapital sira iha dever segredu hosi entidade sira
neeb iha obrigasun atu komunika operasun suspeita ka fatu sira neeb fo indsiu ba
prtika krime brankeamentu, atu la ejekuta operasun suspeita sira no kolabora ho
autoridade judisiria no autoridade kompetente sira atu halao fiskalizasun.


Korupsun eleitoral

Artigu 51 Lei 2/2004
(Eleisun ba Xefe Suku)
Korupsun Eleitoral
1. Ida neeb tan eleisun fo, fo lialos ka fo servisu pbliku ka privadu ka buat seluk ka
vantajem ba eleitor sira ida ka liu tan ka, ho hatan hamutuk hosi sira, ba ema seluk,
maski nee disimula ho ttulu indemnizasun pekuniria saran ba eleitor ka ho pretestu
kona ba despeza sira ho kampaa eleitoral sei pune ho pena prizun tinan 1 too tinan
2 ka ho pena multa 500 too 1.000 USD.
2. Eleitor neeb simu kadiak sira naran ida neeb prev iha nmeru liu ba sei pune ho
pena prizun fulan 6 too tinan 1 ka ho pena multa 250 too 500 USD.




MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


147
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


148
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Kaptulu IV Prova Haksasin

Teoria Konsiderasun sira badak

Tau ba ajente investigador presupostu sira tolo nuudar ponto atu hah: katak
informasun neeb hakarak atu define ho momos; katak inkiridu sira iha informasan
bele identifika no katak inkiridu sira iha kondisun sira atu fo informasun sira neeb
hakarak iha kontestu neeb halao investigasun.
Presupostu sira relasiona ho etapa dahuluk siklu kestun-resposta no ho nesesidade katak
kestun sira diriji ba informasun neeb asesvel no define ho rigor. Hanesan reprezenta:

I
Investigador
II
Inkiridu
Kodifika kestun
Nesesida atu espesifika momos informasun neeb
hakarak. Presupostu katak inkiridu sira iha
informasun no bele fo disponvel.
Deskodifika kestun



IV
Investigador
III
Inkiridu
Deskodifika kestun
Kodifika resposta

Tknika sira ida
314
atu uza maka antesipa konstrusun ba kuadru rezultadu sira,
neeb implika definisun mos no definitiva ba informasun neeb presiza no oin sa nia
sei uza. Maib, tau klaru liu katak presiza atu define tpiku sira atu hametin katak inkiridu
sira oi-oin fo resposta hanesan, sei la bele haluha katak informasun neeb husu sei lori
ba objetivu sira neeb tau iha leten atu halao peskiza. Sei haneon regra sira tolo:

a) La formula kestun konkreta sira la ho refleksun kuidada kona ba kestun neeb
tau iha leten iha investigasun nia laran;
b) Hakerek kestun neeb tau iha leten iha investigasun no tau beibeik iha hanoin
wainhira tau kestun konkreta sira;
c) Halo kestun sistemtika: Tan sa maka importante atu hatene ida nee?, ka,
Dadu nee iha importnsia?.

Regra sira tolo nee wainhira iha nee importante atu hametin kestun sira neeb tau
ba inkiridu sira neeb adekuadu ba objetivu sira investigasun nian. Maib, nee mos la
garante ho nia rasik katak kestun sira neeb tau ona nee natn atu taka fila fali aspetu
sira hotu ho relevnsia ho relasun ba asuntu sira neeb tau ona. Hanesan
komplementu, tau mos regra dahat ida:

d) Konstrusun ba kuadru rezultadu sira neeb simuladu, no hatudu kedas relasun
sira neeb prev ona.


314
Palmer, G. L., Factors in Variability of Response in Enumerative Studies, Journal of the American
Statistical Association, 38, pp. 143-152
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


149
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Wainhira antesipa konstrusun ba kuadru rezultadu sira, investigador sira iha
obrigasun atu define momos no definitivamente informasun neeb sira presiza no,
importante liu, oin sa sira atu uza. Koesimentu ba asuntu sira neeb tau ona
neekualifikasun ida neeb presiza atu planu interogatriu. Elabora programa
tratamentu, klasifika no analiza informasun rekere koesimentu sira kona ba problema
sira neeb investigasun tau atu har kedas kuadru rezultadu sira neeb presiza atu
harii no hatene hili sira neeb iha signifikadu liu.
Dala barak investigador sira baibain aprezenta tendnsia makaas atu halo kestun
sira la ho preokupa atu klarifika konseitu fundamental sira niasignifikadu, atu fali atu
lakon objetivu sira neeb los ba investigasun wainhira sira halo versun sira dahuluk ba
kestun sira.


Inkiridu sira iha informasun neeb hakarak?

Laos beibeik maka inkiridu sira iha informasun neeb husu ba sira ka presiza atu
halo investigasun, no nunee sei hetan nmeru ba dadu sira neeb boot liu kona ba
ema neeb atu hetan inkirisun, tau iha konta kestun memria no tempu neeb halao
ona. Maski iha iha altuura ida sira iha informasun neeb husu, natural liu maka sira
haluha informasun wainhira tempu lao. Nee mos bele ba ema sira laos beibeik maka
iha konsinsia tomak kona ba estmulu sira neeb sira sujeitu ba no influensia sira nia
hahalok, tan nee la los katak sira kaer informasun neeb husu ba sira. Iha mos
tendnsia atu husu lalais liu, no lakon tempu neeb bele ho dilijnsia ida-idak. Hanesan
nee la saran ba inkiridu sira tempu neeb presiza atu fo resposta ho neneik no tomak.
Ho forma seluk, inkirisun sira neeb estruturada liu halo presun ba inkiridu sira
atu halao ho ritmu entrevistador sira nian no sira nee dala barak halao asun lalais liu.
Ritmu kondusun dilijnsia nian aprezenta korelasun ida neeb signifikativa ho inkiridu
nia persepsun kona ba saida maka husu ba nia.
315
Karik entrevistador sira aje lalais,
inkiridu sira konklui katak resposta sira neeb refletida no kompleta ladn importante ho
har ba resposta sira lalais.
Hakat liu defeitu sira neeb tau ba entrevistador sira, kestun sira bele hatudu mos la
efiks karik hatudu katak la iha kapasidade atu fo estmulu ba memria inkiridu sira nian.
Wainhira hakarak katak fatu sira balun sei bele hanoin ho efetivu, kestun sira neeb tau
ho mos bolu atu uza memria. Maib, ho kuidadu atu la bele tau knar sira neeb la fsil
dunik ho hanoin atu evita katak fo sai katak sira la efiks, liu-liu wainhira inkiridu sira iha
presun nia laran. Maib, la iha relasun direta ritmu entrevista ho kualidade ba
informasun, maib ritmu ida neeb kleur hosi investigador bele sai nuudar forma
importante atu hasae entrevista sira nia padronizasun.
Maski wainhira investigador iha serteza katak inkiridu sira hola prezensa iha
akontesimentu ida, nee perigu atu asume katak sira bele hanoin hikas fali informasun
ida. Iha dahuluk, hatudu katak ema sira la har estmulu sira hotu neeb too sira no
nunee sira sei la bele hanoin hikas fali ba sira hotu
316
. Dahruak, nee baibain katakm
inkiridu sira la iha konsinsia ba kauza no resn sira neeb relasiona ho sira nian hahalok.
No, dahtoluk, trasu sira ba memria kona ba akontesimentu no pista sira neeb relasiona

315
Fowler, F.J. e T. W. Mangione (1996), Standardized Survey Interviewing: Minimizing Interviewer-Related
Error, Sage University
316
Idem
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


150
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ho sira sei iha tendnsia atu halakon ho tempu.
Susesu ba siklu kestun-resposta implika katak investigador no inkiritu hafahe
hamutuk entendimentu ida deit kona ba tpiku sujeitu ba investigasun. Tan sa tpiku
sira nee multidimensional, inkiridu sira bele orienta sira nia resposta sira iha jeral ka ho
termu sira haketak atu investigador la hatene diversidade ba entendimsntu sira nee, no
resposta sira sei la bele interpreta lolos no kompara validamente ho sira no ho
depoimentu sira seluk.
Iha forma sira rua atu trata problema kona ba tipu sira oi-oin ba resposta neeb
bele saran ba nia. Bele tenta identifika dimensun sira tau ba inkiridu sira ida-idak ka,
hanesan alternativa, espesifika dimensun sira neeb inkiridu sira sei haneon atu fo
resposta ba.
Atu maksimiza probabilidade atu kestun sira iha relevnsia ba tpiku ida no ho
har ba objetivu sira neeb tau iha leten ho interese atu foti informasun kona ba tpiku
nee, investigador sei beibeik tau kestun: Tan sa maka presiza atu hatene buat nee?
no Oin sa maka sei trata resposta sira?. Liu indikasun oin sa maka tpiku ida-idak sei
entende ba no tipu informasun neeb hakarak, sei estabelese kondisun sira neeb
bele asume probabilidade ida razovel katak inkiridu sira iha efetivamente informasun
neeb sira husu ba. Nunee, sei evita tau inkiridu sira iha situasun sira neeb resposta
sira sei halo ho inventa ho hun ba informasun neeb ladn iha dunik.
Ho forma badak, presiza atu formula solisitasun sira ba informasun iha termu
sira neeb mos dunik, no evita liafuan sira neeb la fsil ka abstrata, hanesan:
317


1. Kestun sira rua aprezenta hanesan ida deit marka saida maka uza ka troka
beibeik marka?.
2. Kestun sira ho liafuan sira barak neeb sentidu iha relevnsia hira ho tamau
ida-idak maka ita hola?.
3. Kestun sira neeb tau hamutuk orasun no fraze explicativa sira ita telefona
ba X iha loron hitu ikus liu mai ho loron ohin nian?.
4. Kestun sira neeb iha liu ideia ka asuntu ida S maka ita hola ka ita rona
koalia?.
5. Kestun sira neeb tau hamutuk liafuan sira la vulgar ka la fsil.
6. Kestan sira neeb iha instrusun ida ka liu ida Ita la tau hamutuk X iha ita nia
resposta.
7. Kestun sira ho liafuan sira neeb hakarak atu hamenus Ita importa atu .
8. Kestun sira neeb tau hamutuk liafuan sira neeb la fsil.
9. Kestun hiptetika sira halo iha modo konsidional.
10. Kestun sira neeb katak depende ba kestun sira liu ba Ita hola kpia X?
Dadaun iha neeb ona?.
11. Kestun sira ho elementu negativu sira.
12. Kestun invertida sira Sira neeb ita hola ikus liu nee iha s?.
13. Kestun sira neeb tau hamutuk espresun sira hanesan: Karik ema ruma,
Karik maka nee dunik Sira nee, karik sira ida, maka ita hola?.
14. Kestun sira naruk liu.
15. Kestun sira neeb tau hamutuk mos fraze sira iha tempu dadaun no tempu uluk.
16. Kestun sira neeb tau hamutuk kazu sira iha singular no plural.

317
Belson, W., e J.A. Duncan, A Comparison of the Check-list and Open Response Questioning Systems,
pp. 120-132, (tabela adaptada)
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


151
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Oin sa atu hamenus efeitu perturbador kestun sira balun nian?

Fator sira oi-oin konsidiona nvel perturbasun neeb provoka hosi kestun sira:
natureza prosesu; iha ka lae konotasun partikular sira ho prosesu no reperkusun
kriminal no/ka sosial sira; karaterstika sira kestun nee nian rasik, hanesan haluan,
difikuldade vokabulriu neeb uza; bareira sosial sira balun; ambiente ho har ba sistema
judisial no polisial, etc.
Nunee, tipu sira ba perturbasun oi-oin sei sai nuudar objetu ba estratgia sira
haketak atu hamenus efeitu sira nee.


Tipu Kestun
Tipu
perturbasun
neeb mosu
Estratgia neeb adekuada liu
atu hamenus perturbasun
Kestun sira iha mbitu
normativu: kestun pesoal sira,
moralidade sosial,
responsabilidade sosial no
kriminal, lealdade, avaliasun
sira ba hahalok
Tauk atu hetan
rejeisun
sosiedade nian.

Husik atu fo resposta iha sijilu
nia laran
Hamenus probabilidade atu
har inquiridor nuudar ema
ida neeb sosialmente
hanesan sira
Uza prosedimentu sira ba
inkirisun neeb hasae
distnsia fzika no psikoljia
inkiridu sira ho entrevistador
Kestun sira kona ba interese
pesoal, ekonmiku sira

Tauk atu sai
kulpadu no
hetan sansun
Hasae nvel fiar
Sublia konfidensialidade
Evidensia inkiridor nia
injenuidade
Fo enfze ba importnsia ba
resposta sira iha inkritu


Abordajem no kondusun ba interogatriu no inkirisun

Interogatriu ka inkirisun sei planu no prepara ho kuidadu ho hanoin atu hetan
objetivu la ho lakon tempu no esforsu.

Expositivu
Nee maka atu saran ba sasin oportunidade tomak atu dehan buat hotu neeb nia
hatene la ho konstranjimentu sira. Hafoin tau sasin iha fatin ka tempu fatu sira nian
sei husu ba nia atu hateten katak nia hatene ka har. Kestun sira sei tau ho forma
jenrika liu neeb bele.
Exploratriu
Nee maka husu ba sasin atu koalia objetivamente kona ba fatu sira liu sira neeb nia
refere tiha ona, no tau kestun konkreta sira kona ba sirkunstnsia sira balun kona ba
saida maka sira seidauk koalia.
Konfirmativu
Nee maka atu uza depoimentu nuudar instrumentu validasun ba fatu sira neeb
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


152
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


foti ona ka surat no meiu sira seluk ba prova neeb iha prosesu, no lori depoente atu
koalia kona ba sira nia autensidade, teor no explikasun ba sira.
Infirmativu
Nee maka atu uza depoimentu nuudar instrumentu invalidasun ba fatu sira neeb
foti ona la surat no meiu sira seluk ba prova neeb iha prosesu.
Sujestivu
Nee maka atu haruka kona ba hiptese sira ba fatu neeb foti hosi inkiridor, pontual
ka beibeik, no lori depoente atu afirma ka koalia kona ba neeb. Nee maka tau fatu
sira iha sasin nia ibun no fo liman ba nia memria.
Insinuador
Nee maka atu saran depoente versun fatu sira nian neeb la hanesan ninian no foti
ninian apresiasun kona ba neeb, ho nunee atu nia reaje ka karik validade versun
seluk ba fatu sira, neeb favorvel liu ba investigasun ba nia interese sira.
Interpretativu
Nee maka atu husu ba depoente atu fo nia opiniun, neeb objetiva liu wainhira
bele, kona ba fatu sira, no tau kestun kona ba kauza sira neeb bele iha, efeitu no
konsekunsia sira ba fatu sira balun, hanesan mos ninian signifikadu, ho har hosi
ponto vista sasin nian la ho hasai oituan liu domnio objetividade.
Konkludente
Nee maka atu husu ba depoente atu fo resposta ka fo resposta hikas dala ida tan atu
nunee tau nia iha kategoria ida los ona no nunee bele hasai hosi nia elementu sira
neeb seguru. Iha nee tau mos mtodu ba kestun sira ho resposta nee-ka-lae.
Rekonstitutivu
Nee maka atu husu ba depoente atu koalia kona ba fatu sira tuir ordem kronoljika
ida ka sekunsia ljika ida neeb hanoin diak liu ba persepsun kona ba aspetu sira
hotu ho hanoin atu fo retratu ida tomak liu wainhira bele kona ba realidade.
Tenik
Nee maka atu formula dala ida tan kestun sira hanesan maski ho alterasun sira
balun iha kestun sira neeb halo tiha ona iha konkretu.
Argumentativu
Nee maka debate ho depoente, ho hakatk ida-idak, ho segmentu ida ka mos nia
depoimentu hotu.
Konfrontador
Nee maka tau depoente ho har ba fatu sira haketak ba sira neeb nia refere ka la
bele konsilia ho sira neeb nia refere no hanoin atu hapara kedas bosok nee.
Dezakreditador
Nee maka atu lori depoimentu ho intuitu ida deit ka prinsipal atu hasai krditu ba
depoente, laos deit diriji atake no nia afirmasun sira, maib kona ba kondisun no
karaterstika sira sasin nian rasik.


Regra sira atu formula kestun sira

Depoente ideal maka ida neeb la presiza atu iha kestun sira elaborada atu fo
resposta ho mos no esklarese ho seguransa no konviksun sira neeb hakarak. Maib,
realidade nee dala barak la hanesan, tan sa depoente bele lori ho nia elementu
informativu sira neeb vlidu liu atu hetan lia los ka atu hadoru ka tau fatu no
sirkunstnsia sira no iha ikus liu atu remata dilijnsia la ho foti elementu sira nee. karik
halo kestun sira neeb la iha koneksun, konfuza, la ho presizun no ho sentidu
objectividade, sei la bele dunik ba depoente hakat defisinsia sira nee iha nia
depoimentu. Ho forma sistematizada aprezenta regra sira balun atu respeita.

Ordem
Kestun sira sei halo tuir sekunsia ljika ida neeb persetvel ba destinatriu.
Koneksun
Kestun sira sei relasiona ba malu no mos resposta sira neeb fo hela mai ho
respeita rasiosniu depoente nian no mos investigador nian.
Klareza
Kestun sira sei perseptvel iha nia tomak no halo ho linguajem neeb simples
ho permite atu hatene saida maka hakarak hosi depoente.
Simplisidade
Kestun sira sei konsizu no simples liu wainhira bele, kona ba linguajem
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


153
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


simples (termu sira neeb uza) no kona ba konstrusun fraze sira nian neeb
sei simples no fsil atu halo.
Presizun
Kestun sira sei estabelese kampu resposta neeb iha limite ba saida maka
hakarak atu hatene no grau presizun sei hasae ho forma progresiva ho
haketak kedas kestun sira neeb naruk ba kestun sira badak.
Oportunidade
Kestun sira sei adapta ba momentu ho hanoin atu hasai efiksia boot liu iha
resposta ida-idak.
Objetividade
Kestun sira sei halo ho hanoin atu hetan informasun katak depoente iha
kona ba nia koesimentu ba fatu konkretu sira, no la bele atu husu kona ba nia
opiniun ka juzu sira kona ba realidade. Subjectividade influi ho forma
negativa iha efiksia no iha testemuu nia validade.
Finalidade
Kestun sira neeb atu halo sei iha prezente objetivu ba produsun prova
neeb sira lori ba, no diriji ba propozisun sira ba fatu neeb lori tiha ona ba
prosesu.
Plenitude
Fo kobertura ba aspetu sira hotu prova nian neeb depoente bele fo
kontributu vlidu, la ho exsesun, no sei fo sekunsia ba demanda sira foun
wainhira susita ho har ba resposta sira neeb fo hela mai.
Kontrolo
Sei la bele prejudika domnio konversasun hosi inkiridor. Nee maka ema
neeb hatene objetivu sira no finalidade neeb atu tau iha konta, ba saida
mak prova diriji ba no tan sa maka depoente hakarak.
Kestun ikus
liu
Nee ho hanoin atu hetan esklaresimentu inekvoku ba pozisun neeb asume
hosi depoente kona ba asuntu prinsipal, ka ho har ba kestun ida neeb
seidauk define atu nunee hasai kontedu til ba prova neeb foin maka
hamosu.


Prova haksasin iha ordenamentu jurdiku

Iha konjuntu norma jurdika sira sei tuir mai situasun sira neeb kona ba prova
haksasin no nia enkuadramentu iha lei iha sede prova nian kona ba depoimentu iha
inkritu.

Akareasun, admisibilidade Art. 140 KPP
Akareasan, modo efetivasun Art. 141 KPP
Akareasun, wainhira iha fatin Art. 140 KPP
Atu pesoal ba depoimentu N 1 Art. 129 KPP
Admisibilidade ba konviksun pesoal sira (kondisun sira la
kumulativa)
N 2 Art. 121 KPP
Arguidu iha liberdade, interogatriu sira seluk Art. 64 KPP
Arguidu, ema seluk nia presenza iha interogatriu N 3 Art. 63 KPP
Arguidu, antesedente kriminal sira Al. a) Art. 61K PP
Arguidu, konstituisun Art. 59 KPP
Arguidu, direitu ba defensor Art. 66 KPP.
Arguidu, expozisun ba fatu sira neeb tau ba nia Art. 66 KPP
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


154
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Arguidu, dever sira Art. 61 KPP
Arguidu, identifikasun iha auto Al. a) Art. 61 KPP
Arguidu, informasun kona ba direitu sira Art. 60 KPP
Arguidu, interogatriu tuir mai Art. 64 KPP
Arguidu, nomeasun ba defensor Al. d) Art. 61 KPP
Arguidu, obrigatoriedade asistnsia hosi defensor Art. 68 KPP
Arguidu, posizun prosesual Al. b) Art. 60 KPP
Arguidu, regra jeral sira ba interogatriu Art. 62 KPP
Auto, autentikasun Art. 88 KPP
Auto, kontedu Art. 87 KPP
Auto, oralidade ba atu sira Art. 85 KPP
Auto, redasun Art. 86, n 2 KPP
Auto, rejistu no transkrisun Art. 87 KPP
Kapasidade no dever atu sai sasin Art. 122 KPP
Deklarasun sira ba memria futura Art. 230 KPP
Definisun ba funsionriu Art. 302 KP
Deputadu sira Art. 94 KRDTL
Desendente, asendente, mun-alin sira, afim too grau
dahruak, adoptante, adotadu sira no Arguidu nia kaben
Art. 125 KPP
Dever jeral sira sasin nian Art. 123 KPP
Dokumentasun ba atu sira ho hateten Art. 86 KPP
Hatudu pesa prosesual sira ka surat no instrumentu sira
seluk neeb refere ba nia
N 6 Art. 129 KPP
Forsa probatria ba prova haksasin Art. 131 KPP
Forma no dokumentasun ba atu prosesual sira iha lian
ofisial Timor-Leste nian
Art. 82 KPP
Forma hakerek Art. 84 KPP
Impedimentu atu fo depoimentu nuudar sasin Art. 124 KPP
Imunidade no prerogativa sira Art. 130 KPP
Juiz sira Art. 121, n 4 KRDTL
Legalidade ba prova N 1 Art. 116 KPP
Limitasun ba publisidade Art. 76 KPP
Membru sira Governu nian Art. 113 KRDTL
Mtodu proibisun sira ba prova Art. 11 KPP
Nomeasun ba intrprete Art. 83 KPP
Objetu no limite ba depoimentu Art. 119 KPP
Prezidente Repblika Art. 79 KRDTL
Depoimentu indiretu Art. 120 KPP
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


155
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Protesun ba sasin sira Lei 2/2009, 6 Maiu
Publisidade Art. 75 KPP
S mak sei asina autos sira Art. 88 KPP
Rekoesimentu ba ema sira, formalismu sira Art. 163 KPP
Rekoesimentu ba sasn sira Art. 164 KPP
Rekonstituisun ba fatu Art. 166 KPP
Rekuza lejtima atu la fo depoimentu Art. 125 KPP
Regra sira ba inkirisun Art. 129 KPP
Segredu Estadu Art. 128 KPP
Segredu Funsionriu sira nian Art. 127 KPP
Segredu profisional, fakuldade atu lakohi fo depoimentu Art. 126, n 1 KPP
Sasin, kapasidade no dever atu fo sasin Art. 122 KPP
Sasin, limite sira ba depoimentu Art. 123, n 2 KPP
Tipolojia ba kestun sira atu halo Art. 129, n 3 KPP


Valorizasu prova haksasin ho har ba prova sira seluk

Prova haksasin, iha kuadru prova sira nian, neeb prosesu penal hetan
inspirasun ba, tan sa testemuu maka forma bviu atu hanoin hikas fali no rekonstitui
akontesimentu ema sira uluk nian, nee prova katak investigasun kriminal hakbokar ho
enerjia boot. La iha prosesu ida neeb bele hakbokar la ho sasin sira, kona ba moris nia
sorin balun ka moris sosial nian, epizdiu konvivnsia ema nian, no nunee maka natural,
bele evita katak nia reprezenta iha moris narrativa ema sira nia ukun.
Prova haksasin, ho nia rasik, bele hah prova sira foun karik testemuu nee la foti
ho forma definitivu, nuudar elementu neeb tau hamutuk konviksun julgador nian.
Nia buat diak liu maka la bele tetu ho prova sira seluk oituan, maib ho buka lia los
no julgador sei fo fiar ba depoimentu sira neeb fo ona wainhira sira la hasouru ho
elementu sira seluk tan autos nian. Prova haksasin nee sorin ba isin ida neeb boot liu
atu analiza rabat parte sira seluk autos nian neeb lori ita tau fiar katak wainhira dala ida
la hamaluk ona ba prova sira seluk nia sei la iha valor definitivu ka boot liu prova sira
neeb la iha.
Nunee, bele konklui hosi prova haksasin, nee presiza dunik ba prosesu penal,
maib sei la bele tau ba beibeik iha hanoin no vale mos hanesan pontu hah no/ka elo
ligasun ho meiu sira seluk ba prova neeb hatan hosi lei.







MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


156
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


157
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


158
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Kaptulu V - Entrevista no interogatriu

Entrevista no interogatriu

Nuudar norma fundamental, Konstituisun Repblika Demokrtika Timor-Leste
nian, konsagra protesun ba direitu, liberdade no garantia pesoal sira no define iha nia
artigu 29 katak moris ema nian nee sei la bele viola no la iha ema ida neeb atu sai
sujeitu ba tortuura ka tratamentu aat, dezumanu ka degradante sira.
Konstituisun define mos iha nia art. 34, n4, kona ba garantia sira iha prosesu
kriminal katak:
"Prova hotu-hotu la iha folin no la iha efeitu wainhira hetan hosi tortura, obriga
hosi ema seluk, hahalok aat ba integridade fzika eh morl no intromisaun abuzivu iha
vida partikulr no iha uma hela-fatin, korrespondnsia eh iha forma komunikasaun nian".
Art. 110 Kdigu Prosesu Penal reafirma normativu konstitusional no mai tu define
prova sira neeb maka hetan liu hosi ofensa ba integridade fzika no moral ema sira nian,
maski ho sira nia konsentimentu, neeb halo sira sai nulu no karik uza mtodu sira
neeb atu hetan prova sira prev ona iha artigu nee maka sai nuudar krime sei bele uza
sira ho fim exkluzivu atu halao hasouru ajente sira nee dunik.
Nunee ita har katak hosi n 2 Art. 110 KPP nian katak:

Prova ho ofensa ba ema nia integridade fzika ka morl maka siraneeb, mas-ke
ho ema nee nia konsentimentu, hetan tanba:

a) Perturbasaun ba liberdade atu hakarak ka hola dezisaun, ho maus tratus,
ofensa korporl, meiu ho natureza naran ida nia administrasaun, ipnoze ka
meiu krul ka enganozu;
b) Perrturbasaun ba kapasidade iha memria ho kapasidade atu halo avaliasaun,
ho meiu naran ida;
c) Uza forsa, iha situasaun no ho limite neeb lei la autoriza atu uza;
d) Ameasa ho medida neeb lei la admite ka rekuza ka kondisionamentu atu
hetan benefsiu neeb lei prev;
e) Promesa atu f vantajem neeb lei la admite.

Kona ba arguidu nia interogatriu:

Ita har katak nia iha direitu prosesual atu "atu, ho liberdade, f ka la
f deklarasaun, konforme nia hakarak, no halo, ka husu atu halo,
deklarasaun, iha kualkr altura durante inkritu ka audinsia-
julgamentu, salvu kuandu iha audinsia julgamentu, f informasaun
kompleta no ls kona-b nia antesedente kriminl, tuir al. c) art. 60
KPP no al. a) art. 61 KPP nian.

La iha meiu ida atu ezerse tknika sira neeb sofistikada ba interogatriu no nee
mosu hosi direitu no dever prosesual sira arguidu nian. Kona ba sasin sira, sira iha, liu
dever sira seluk, dever atu "f resposta, ho verdade, ba pergunta neeb halo ba nia, tuir
al. d) art. 123 KPP nian. Iha nee maka hatudu tknika polisial interogatriu nian hotu, ho
salvaguarda ba prova sira neeb hetan hosi mtodu sira neeb lei bandu. Nunee, ita
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


159
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


har katak KPP la dehan oin sa maka atu halo interogatriu ka entrevista.

Maib, nia dehan ba ita katak sasin sei responde ho los, karik lae nia sei
bele halao krime deklarasun la los, neeb tipifikadu iha art. 278 KP
nian;
Karik nia lakohi atu fo deklarasun sira nia halao krime dezobedinsia,
neeb tipifikadu iha art. 244 KP nian.

Hela deit kazu sira neeb:

Deklarante lakohi responde,
La hamosu deklarasun sira neeb la los,
Maib, hatudu katak iha ndise boot haluha.

Meiu sira atu halo Direitu nee nani iha b sira Umanismu nian no nee polsia nia
abilidade atu la bele nani hasouru laloran maib aproveita nia biit no har katak ohin
loron liu uluk nian ita avansa atu uza meiu sira ba prova neeb sientfiku, no tau ba fatin
dahruak prova sasin sira nian no husik ba kotuk konfisun ho meiu naran ida.
Tuir disionriu Koogan Larrousse nian:

Entrevista nee konfernsia ema nain rua ka seluk tan iha fatin ida neeb hatan
hamutuk tiha ona;

Interogatriu nee atu neeb atu halo kestun sira ba arguidu sira krime ida nian
ho hanoin atu foti esklaresimentu kona ba lia los.

Maib, konseitu sira neeb aprezenta iha nee klot liu, tan sa kona ba entrevista
nia bele mosu la ho iha fatin ida neeb hatan hamutuk tiha ona; hanesan banati presiza
deit atu iha hanoin too sena krime, neeb investigador ba prova pesoal tau kestun ida-
idak ba sira neeb iha.
Ita har too katak:

Iha entrevista, hanesan regra entrevistadu seidauk asume dunik
kualidade sujeitu prosesual iha partikular.

Hosi sorin seluk, maski termu interogatriu iha ligasun ntima ho arguidu ita la
hanoin katak razovel inkirisun ba sasin ida, nee tau mos iha mbitu entrevista nian.
Nee mos:

Atu iha ka lae fatu interogatriu, presiza atu define momos s maka
efectivamente sujeitu prosesual sira.

Iha perspetiva polisial nian, iha meiu sira oi-oin atu foti elementu sira neeb til
ba prova, mosu Entrevista hanesan vekulu ba Prova Haksasin, no entende ho sentidu
ida neeb klot hanesan meiu adekuadu atu hatudu fatu sira nia lia los .
HanaranAntena no la enkuadra iha mbitu entrevista no mos iha interogatriu,
abordajem ba sidadun annimu sira neeb halo kestun espesfiku sira kona ba fatu ka
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


160
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ema ida neeb alvu ba investigasun; kontatu sira neeb badak no la ho fo sai kualidade
polsia nian ho mero intuitu atu buka informasun.
Nunee, ita har ba buat ida neeb hanaran Prova Pesoal neeb mosu hosi ema
sira nia deklarasun sira neeb koalia kona ba fatu sira hanesan wainhira sira har no
kaer ka, no mos, hanesan sira rona ema seluk koalia kona ba neeb lori ita ba buat ida
hanaran prova pesoal direta ka indireta.
Sei la tau dvida kona ba sinsia nia evolusun no apuramentu ba tknika, no sira
nain rua hotu mak sei hasouru malu ho hanoin atu hetan diak liu tan definisun kualidade
ba elementu sira prova nian no hasae plauzibilidade grau suspeisun neeb iha hipteze
ida formulada tiha ona iha investigasun.
Lolos maka ohin loron no dala barak tan elementu sira barak ba prova sei trata
sientifikamente deit hafoin determina katak iha no define nia lokalizasun, neeb sei
bele liu hosi relatu imparsial no sirkunstansiadu ba fatu sira neeb mosu hosi sira.
Nunee:

Entrevista asume iha investigasun papel preponderante nuudar meiu atu
hetan prova, no nunee maka sei hakbokar tuir prinspiu no regra tknika
sira neeb adekuadu ba situasun partikular ida-idak, liu-liu iha Inspesun
Judisiria.

Importante atu la haluha katak iha entrevista no mos iha interogatriu, kestun
sira atu halo ba entrevistadu/interogadu sei ho hanoin atu fo resposta ba kestun sira tuir
mai:

S?
Saida?
Iha Neeb?
Wainhira?
Oin sa?
Tan sa?


Komunikasun Umana kualidade sira ba entrevistador ida neeb diak

Entrevista no Interogatriu Polisial aprezenta hanesan tknika polisial neeb
kompleksa no nunee husu ba Investigador atu iha kapasidade atu har no rona.

Tan sa atu hatene har?

Iha komunikasun ema nian linguajem la-verbal nee hanesan tipu linguajem
neeb riku no iha signifikadu liu iha universu komunikasun ema nian, no iha mos
estudiozu sira balun iha rea nee, neeb dehan katak linguajem ida neeb la-verbal nee
tipu linguajem ida deit ho signifikadu iha prosesu komunikasun nian. Sira mos refere
katak linguajem la-verbal laos deit vekulu neeb saida maka emisor transmite too iha
resetor. Lakohi atu tama iha radikalismu sira kona ba importnsia boot ka kiik tipu
linguajem ida seluk ita entende katak investigador iha sede Entrevista ka Interogatriu,
haburas kapasidade atu har saida maka interogadu transmite iha linguajem neeb la-
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


161
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


verbal.
Domina linguajem la-verbal nee tau mos iha domnio varivel sira hanesan:

Proksmia,
Sinzia, no
Paralinguajem.

Proksmia: Hah hosi konseitu espasu vital, nee maka, ema sira hotu presiza atu
sira bele sente diak, iha espasu (kampnula) neeb sira rasik maka bele deit jere. Nee
mais-valia ba situasun nia zitu atu iha hosi halo interogatriu koesimentu estratjiku
oin sa atu jere espasu vital interogatriu nian iha interasun neeb iha ho nia.

Sinzia: Nee kona ba movimentu sira isin nian (jestu, postura sira) neeb
hamaluk linguajem verbal. Hanesan buat ida neeb mos, item nee ho nia domniu nee
importante liu atu interogador bele hosi sorin ida adata nia hahalok ba karaterstika sira
interogadu ka inkiridu nian no hosi sorin seluk deskodifika saida maka iha interogadu
neeb hakat liu saida maka nia hateten.

Paralinguajem: Komponente linguajem la-verbal neeb kona ba hosi sorin ida ho
expresun sira neeb badak ho forma neeb la perceptvel kahur malu ho diskursu
hateten no mos ho lian, moldura no nia kambiante sira. Expresun sira hanesan tau
lian, nee relasiona ho presupostu linguajem la-verbal. Dala barak, depende ba
karaterstika sira interogadu ka inkiridu nian, investigador sei ajusta nia lian, hanesan
ausiliar atu promove ambiente ida neeb propsiu atu fahe malu informasun sira (hosi
s mak iha too s mak presiza).
Banati: Ferik oan ida neeb konfuza no rahuk, maib sasin prezensial mesak ba
fatu ida neeb importante.

Tan sa atu hatene rona?

Hatene rona nee kona ba linguajem la-verbal. Maski refere ona, linguajem la-
verbal iha nvel linguajem ho signifikadu liu iha universu komunikasun ema nian, dala
barak nee maka kapasidade resetor nian atu hatene rona ho forma ida neeb interesada
no ho pasinsia no mos xave ba zitu atu kumpre objetivu sira Entrevista ka Interogatriu
nian. Hosi saida maka hateten no forma atu hateten mosu dala barak iha investigador nia
klamar komprensun ba dalan atu too iha lia los. Iha kestun sira relasiona ho
komunikasun ema nian, no nunee mos iha atividade neeb relasiona ho hahalok ema
sira nian, la iha ligasun neeb direta no objetiva kauza/efeitu.
Ho banati: interogadu ida neeb, iha mbitu interogatriu polisial:

kosar beibeik,
hatudu movimentu sira neeb makaas, dala barak ka krispadu,
ibun maran,
movimentu sira ho ain,
etc.,

bele lori interogadu atu hanoin katak nia interlokutor nee bosok, tan sa hahalok neeb
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


162
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


tau iha leten hatudu katak la iha -vontade ida. Maib, interogadu nee bele mos halo
esforsu boot ida atu hanoin hikas fali fatu sira neeb halao ona iha tempu liu ba neeb
nia rai deit iha nia memria difuza.


Metodolojia sira ba Entrevista no Interogatriu

Metodolojia sira ba entrevista no interogatriu mosu mai hanesan tknika
dahuluk ba komunikasun neeb wainhira jere ho prudnsia no ho forma estratjika,
bele fo liman atu ajusta ita nia postura, kona ba karaterstika sira interogadu/inkiridu nia
personalidade.

Nunee saida maka metodolojia sira ba entrevista no interogatriu?

Nee maka forma sira oin sa atu materializa kestun sira iha mbitu interasun ho
interogadu/inkiridu.
Metodolojia sira nee bele:

Diretiva wainhira ita adota dinmika kestun-resposta (espesialista sira
balun iha komunikasun ema nian dezigna hanesan metodolojia ping-pong).

Obs. Medotolojia nee justa liu ba interogadu sira neeb koalia barak, iha
imajinasun, no halo insinuasun.

La Diretiva hanesan nia naran indika hasouru fali metodolojia directiva. Nee
karateriza hosi harii leet sira neeb loke, neeb husik katak interogadu,
hafoin interogador tau kestun, organiza resposta ho har ba nia kapasidade
rasiosniu no ho respeitu ba nia dinmika mental. Dala barak interogadu halo
esforsu boot liu atu responde kestun lolos kestun sira neeb karik la iha
hosi interogador kapasidade atu harii ambiente ida neeb deskomprimidu no
ho auznsia tomak ba presun sira, difsil atu hetan resposta sira ho kualidade.

Obs. Uza metodolojia nee ho sasin kolaborante sira no mos inkiridu ka interogadu
sira, neeb ho har ba sira nia difikuldade sira atu elabora rasiosniu, presiza ambiente
ida ho deskompresun tomak neeb husik sira atu elabora no materializa resposta.

Mista Tuir naran indika, metodolojia nee mistu ba metodolojia sira rua
neeb refere ona liu ba. Metodolojia nee maka uza liu tan sa ho exsesun sira
balun interogatriu polisial sira hotu iha momentu sira diretiva no la diretiva,
ka hanesan ita refere tiha ona, leet sira neeb loke atu interogador saran ba
interogadu kondisun sira hotu atu neineik fo resposta sira ba kestun sira
neeb saran ba nia no sira seluk neeb hametin ho tomak kondusun ba
situasun liu hosi metodolojia diretiva.

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


163
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Atitude

Nee predispozisun beibeik ema ida nian atu reaje ba sentidu ida atu situasun
neeb deit. Bele iha atitude ida ho etnia (rasismu), ho rai (pr ka anti), ho servisu ida (pr
ka anti supermarket), etc.. koalia mos kona ba hahalok atu karateriza hahalok ida beibeik
(agresividade, otimismu, pesimismu, etc.).
Iha kontestu entrevista no interogatriu, jestun ba hahalok sira, mosu hanesan
tknika neeb wainhira jere ho didiak fo liman ba entrevistador/interogador, atu kumpre
objetivu sira. Tuir mai konjuntu hahalok no efeitu psikoljiku sira rasik neeb hahalok sira
nee bele hamosu ba inkiridu/interogadu.
Hanesan ita bele har iha artikuladu kona ba efeitu psikoljiku sira neeb hahalok
sira oi-oin bele hamosu iha entrevistadu.


Empatia

Nee hanesan hahalok ho vantajem liu atu kumpre objetivu sira
Entrevista/Interogatriu nian, iha medida neeb jestun diak ba empatia husi interogadu
atu iha persepsun katak hetan hela kompreensun hosi ema seluk.

Obs. Dala barak, liu-liu iha interogatriu sira arguidu nian, estadu psikoljiku
interogadu nian nee rahuk liu maka hahalok empatia ida hosi interogador bele fo lman
atu harii klima ida neeb propsiu atu esklarese fatu sira.


Jestun ba espasu

Espasu fziku neeb akontese interogatriu ka inkirisun sei halo tuir karaterstika
sira balun neeb liu hosi rekizitu sira tuir mai:

Interogatriu sei halao beibeik iha fatin neeb la bele familiar ba
interogadu.
Ho exsesun ba kazu sira neeb iha ema moras toba deit iha kama leten
ho difikuldade sira neeb har kedas katak sira la bele desloka ba
departamentu polsia, neeb interogador/inkiridor maka sei desloka fali
ba fatin neeb nia iha ba.
Exsesun mos ba inkiridu sira neeb ho sira nia karaterstika sira rasik
(banati: ema sira tau matan ba balada sira neeb mesak deit) prev
katak bele violentu liu ba sira atu desloka mai departamentu polsia.
Iha mos exsesun sira neeb prev iha lei no relasiona ba interogadu
nia knar (rejime espesial neeb mosu hosi estatutu sira entidade sira oi-
oin nian).

Diak liu ita tau iha leten katak situasun nee vlidu ba sasin sira, no sei la
hanesan entendimentu, wainhira kona ba suspeitu ka arguidu sira, neeb interogatriu
sei akontese beibeik iha sede polsia nian.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


164
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Ideal maka atu halo iha sala ida rasik iha departamentu polsia nian. Sala nee sei
mos no naroman no permite privasidade. Kuadru ida tuir mai hatudu ba ita efeitu neeb
hahalok sira balun entrevistador nian mosu iha entrevistadu.

ATITUDE SIRA ENTREVISTADOR NIAN

EFEITU PSIKOLJIKU SIRA IHA ENTREVISTADU

AVALIASUN: Nee tau mos iha laran apresiasun ba
entrevistadu, nee maka, emisun ba juzu sira valor ho
refernsia ba norma ka valor sira entrevistadu nian rasik
- inibisun
- sala
- revolta
- disimulasun
- angstia
INTERPRETASUN: Nee tau mos iha laran explikasun ka
atribuisun sentidu ba saida maka entrevistadu hateten
ka hatudu, maib tuir ponto vista entrevistador nian
- sentimentu inkompreensun
- sentimentu hakfodak
- nesesidade retifikasun
- la iha interese
- iritasun surda
- blokeiu
INVESTIGASUN (KA INKRITU): Nee maka buka atu
hetan informasun sira liu tan hosi entrevistadu no
orienta iha tika interese sira entrevistador nian
- tendnsia atu bosok
- tendnsia atu fo resposta hanesan iha
interogatriu
- reasun la diak ba kuriozidade ida neeb
konsidera hanesan intromisun
- atitude defeza
SUPORTE/APOIO (KA ENKORAJAMENTU) SIMPATIA:
Nee maka sadere entrevistadu iha saida maka nia
hateten ka hatudu, ho atitude nuudar aman ida nian
- hakarak atu rai metin amizade
- lakohi dunik atu sai nuudar objetu
kompaixun
- komodismu/esperansa katak buat hotu sei
rezolve ka sei iha nafatin apoio
DESIZUN/ORIENTASUN (KA SUJESTUN): Nee maka
sujere solusun sira ba entrevistadu no tau iha nia fatin
iha nia liberdade atu hili
- la hatan solusun/hakotu entrevista
- sentimentu inferioridade
- hatan solusun, maski la ajustada
- responsabilizasun entrevistador nian
neeb bele iha
KOMPREENSUN (EMPATIA): Nee maka atu tenta atu
tama iha entrevistadu nia hanoin no sentimentu sira atu
kompreende nia universu rasik hanesan ita maka
entrevistadu rasik maib la ho disponibilidade (empatia)
hosi entrevistador
- tau iha entrevistadu atitude fiar
- hamosu iha entrevistadu rekoesimentu
ba entrevistador nia profisionalismu no
kompetnsia
- estimula iha entrevistadu hakarak atu
kolabora
- satisfasun katak hetan ona
kompreensun


Dezenvolvimentu

Nee presiza domniu konjuntu presupostu no tknika sira neeb hadulas
komunikasun ema nian atu ho zitu hetan objetivu ka objetivu sira entrevista no
interogatriu nian. Ba koesimentu sira nee ita bele dezigna nuudar koesimentu
sujetivu sira.
Iha mos tipu koesimentu seluk, neeb dezigna nuudar koesimentu objetivu
sira, neeb investigador presiza atu domina atu prepara interogatriu no nunee define
estratjia neeb adekuadu ba kazu neeb analiza hela.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


165
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Ita har too pontu sira balun neeb investigador presiza atu dedika wainhira
prepara interogatriu ka inkirisun:

Hatene didiak objetu investigasun nian.
Hatene ho rigor estadu dadaun investigasun nian.
Tau hamutuk fatu no elementu sira hotu.
Sistematiza dadu sira hotu ba kazu neeb investiga hela:

Wainhira?
Iha neeb?
Oin sa?
Saida?
S?
Tan sa?

Define elementu sira hotu neeb iha relevnsia kona ba interogadu ka inkiridu
(nia ligasun ho kazu, nia antesedente polisial ka kriminal sira, buka atu define
wainhira bele perfil psikoljiku interogadu nian no iha hanesan refernsia ida
neeb diak nia hahalok iha momentu sira liu ba).
Lee fila fali depoimentu sira hotu, analiza mapa no kroki sira, halo revizun ba
relatrio sira hotu.
Halo estratjia ida neeb rasik ba ema neeb atu halo interogatriu ho har
ba krime, nia perfil psikoljiku no antesedente polisial no kriminal sira neeb
bele iha.
Iha kuidadu sira neeb bele kona ba fatin. Wainhira bele iha sede rasik.
Iha kuidadu sira kona ba tau interveniente sira iha sena (atensun ba pozisun
relativa).
Kaer metin katak interveniente sira nee haketak malu no tau ho vijilnsia atu
nunee sira la bele hanoin atu kombina saida maka sira atu hateten.
Interogatriu ka inkirisun sei akontese lalais ho har atu halo metin libi ida
neeb la los ka.
Karik iha sasin ida, tempu la mosu impresizun ba memria kona ba fatu sira.

Wainhira bele sei konsilia tempu no fatin neeb presiza ba rekomendasun
tknika sira no momentu psikoljiku ideal atu halo interogatriu.
Entrevista/Interogatriu polisial sira nia resn maka liu-liu nesesidade neeb investigador
iha wainhira halao investigasun atu hetan resposta ba kestun sira. Nunee sai
imperativu iha molok servisu hotu ba:

sistematizasun,
tratamentu ba informasun sira,
dinamizasun interface ho base polisial sira, no optimiza asesu ba rede
informtika sira.

Iha mos, iha pontu nee, kestun ida neeb importante no relasiona ho troka
experinsia no informasun sira iha kolega sira.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


166
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional




Kualidade sira neeb husu ba investigador/interogador

Kestun ida importante wainhira halo abordajem ba tknika sira ba entrevista no
interogatriu, relasiona ho kualidade sira neeb husu ba investigador. Iha buat hotu
neeb ita koalia ona ita iha kondisun sira atu kompreende katak situasun
entrevista/interogatriu nee maka situasun neeb bele hatauk oituan no nunee
investigador sei uza prudnsia barak iha interasun neeb nia estabelese ho inkiridu ka
interogadu. Nunee wainhira halao tknika polisial, investigador sei:

1. Iha kondisun tknika ida neeb diak:

Esperinsia profisional iha rea kriminal neeb nia investiga.
Domniu ba tknika operasional sira.
Koesimentu adekuadu kona ba kuadru lei nian no tramitasun prosesual.

2. Iha formasun tika no umana:

Respeita nia an rasik.
Promove relasionamentu funsional diak.
Rejeita prekonseitu sira.
Integridade. Imparsialidade.

3. Iha ekilbriu emosional ida neeb diak:

Kalma (autokontrolo);
Uza diak empatia;
Rejeita hahalok sira neeb ladn ativu;
Domina situasun konflitu sira.

4. Domina vokabulriu no postura neeb adekuadu ba situasun ida-idak.

Laos deit domina tknika sira, presiza mos hatene optimiza sira. Nunee, hanesan
forma atu optimiza tknika sira, iha konjuntu prosedimentu sira neeb ita bolu hanesan:
Prekausun preliminar sira no maka:

Buka tau haketak ajente prosesual sira oi-oin (sasin, deklarante,
suspeitu no arguidu sira).
Prepara entrevista no interogatriu, iha nia varivel intrnseka no
extrnseka sira (banati: iha prosesu neeb objetu investigasun maka
trfiku droga (dut) liu elementu objetivu sira neeb analiza hela
varivel intrnseka sira iha mos fenmenu sira neeb hadulas
fenmenu kriminal Trfiku Droga - varivel extrnseka sira neeb
presiza dunik atu investigador domina).

Obs. Liu prekausun preliminar sira nee ita sei iha atensun ba kuidadu sira neeb
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


167
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


refere ona liu ba no relasiona no espasu neeb atu halao interogatriu nia karaterstika
sira.


Tknika iha entrevista

Tknika espesfika sira neeb sei tuur iha dezenvolvimentu metdiku Entrevista
nian sei hanoin tuir aspetu fundamental sira, liu-liu:

preparasun ba entrevista,
postura investigador nian,
no dezenvolvimentu ba entrevista,

too nia konkluzun.

Iha preparasun ba entrevista tau iha kauza atu prepara kazu ho hun iha
fatu sira neeb koesidu hosi investigasun no iha elementu sira importante liu kona ba
entrevistadu, hanesan mos prepara investigador ho profisionalismu neeb fo sai hosi
hahalok envolvimentu pesoal, integridade no imparsialidade, no domniu ba vokabulriu
neeb adekuadu.

Postura investigador nian define liu-liu hah hosi orientasun ba entrevista
neeb adekuadu no hakbokar ho hun iha estratjia, ttika no tknika neeb halo ho
didiak, no iha nuudar suporte teknisidade ida neeb tuur iha metodolojia diretiva no
iha konjuntu hahalok sira neeb implsitu hanesan mos jestun diak ba informasun no
bele iha valorasun ba entrevista hah hosi anlize ba parmetru sira neeb bele har
iha entrevistadu (grau sira ba frakeza, loke, kooperasun,), linguajem ho jestu ka isin
lolon entrevistadu nian (movimentu sira ho ain, liman fuan krispadu, kosar barak, ) no
tipu sasin sira neeb la hanesan (koalia barak, ho imajinasun, ho libi, ).

Iha dezenvolvimentu ba entrevista sei tau iha konta parmetru kondisionante
sira balun, hanesan varivel liur sira (fatin no ambiente), rudu sira iha komunikasun
(lian, movimentu, sasn sira, ) no rokat sira ho natureza psikoljika (tauk, estadu
xoke, mekanismu defensivu sira), neeb bele tau iha kauza kualidade ba rezultadu ikus
liu entrevista nian.


Funsun sira ba entrevista/interogatriu

Entrevista no interogatriu polisial, tuir definisun, situasun formal sira ho
objetivu sira neeb define ona. Ratio ikus liu ba objetivu sira nee maka atu foti
informasun no/ka esklaresimentu ba fatu sira neeb iha investigasun hela. Atu kumpre
didiak objetivu sira nee, imperativu atu artikula wainhira halao situasun, konjuntu
funsun sira neeb jere estratejikamente no permite otimizasun ba objetivu sira neeb
refere ona no maka tuir mai:

1 Hetan no Foti Informasan: Funsun boot liu entrevista no interogatriu nian.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


168
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Objetivu dahuluk ba E/I (Entrevista/Interogatriu) maka fo informasun hosi interogadu
ba interogador.

2 Fo Informasun: Sei la bele foti didiak informasun la ho hosi investigador iha
preokupasun atu fo mos informasun ruma ba interogadu kona ba fatu sira neeb
analiza hela.

Wainhira investigador hah atu foti prova pesoal, nia baibain iha ona domniu ba
informasun kona ba fatu sira neeb analiza hela, hanesan:

Informasun sira tama iha partisipasun uluk nian,
Relatu sira ba dilijnsia iha liur,
Autos sira ba deklarasun sira sasin nian neeb molok rona ona,
etc.

karik maka kazu kona ba dennsia krime wainhira investigador elabora auto dennsia
nia sei foti atensun ba:

Sensu Diak
Experinsia profisional
No mos varivel extrnseka sira neeb karaterstika ba tipu krime
neeb.

Funsun "fo informasun" relasiona directamente ho varivel jestun ba
informasun, nee maka, ho saida maka kona ba fatu sira transmite ba interogadu ka
inkiridu, atu harii ideia katak investigador hatene liu kona ba situasun konkreta liu
saida maka dala barak nia hatene dunik.

Jestun ba informasun hanesan lalais ita bele har hosi ai ida ba biku sira rua
iha medida katak karik la halo ho didiak harii iha interogadu ideia (dala barak ida neeb
los) katak interogador nee la hatene kona ba fatu sira neeb nia hatudu katak nia
hatene. Karik situasun nee maka halao provvel katak interogadu taka metin atu fo
informasun.

3 Motiva Ba Informasun: Nee laos plauzvel atu husu ba ema ida atu
transmite saida maka iha kona ba asuntu naran ida la ho saran ba ema nee serteza ba
ita nia atensun boot liu ba saida neeb nia saran ba nia no iha korespondnsia ba ita
nia pedidu rasik. "Serteza" nee harii iha interlokutor ritual sira ba komunikasun neeb
ita hanaranTknika sira ba Motivasun.
Tknika sira ba Motivasun haketak iha:

Tknika klsika sira ba motivasun (neeb uza iha domniu sira
komunikasun ema nian);
No iha tknika partikular sira ba motivasun (neeb uza liu-liu ba
mbitu entrevista no interogatriu).


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


169
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Tknika klsika sira ba motivasun

1. Expresun sira badak. (banati: Nee dunik, Nee dunik... ; Klaru! ... hau har
hela ... ba nafatin ...).
2. Prosedimentu lalenok ka eko. Nee maka atu foti fila fali fraze ka ideia ikus
liu interogadu nian no dehan fila fali no foti nia.
3. Reformulasun. Tknika atu aproveita saida maka interogadu transmite ba
ita, dala barak ho forma neeb la disiplinada, no fo sentidu ba nia. Atensun
katak laos tau liafuan sira iha interogadu nia ibun maib deit disiplina
diskursu, tan sa ema sira barak la iha biit snteze.
4. Formulasun ba pedidu neutral sira. Nee maka atu vinkula interogadu ba
valor sira ordem moral ka tika. (banati: Ita la hanoin katak tipu krime nee
penalizante ba vtima sira, neeb sidadun sira hotu neeb iha konsinsia,
iha obrigasun atu kolabora ho vtima sira no fo informasun sira neeb husik
atu too lalais iha suspeitu ka arguidu?...).
5. Formulasun ba pedidu partikular sira. Iha dinmika formulasun ba pedidu
neutral sira neeb hanesan, maib iha nee, obriga interogadu atu vinkula ho
nia an rasik. (banati: karik Sr. ka Sra. Vtima ba fatu nee la hanoin katak
ema naran ida bele iha informasun sira kona ba nee, iha obrigasun atu
hateten ba polsia).
6. Repetisun. Nee maka atu aproveita ideia tomak neeb hasai hosi
interogadu no ho forma badak ajusta nia ba tipu diskursu ho disiplina liu, mos
no objetivu. La bele konfunde tknika nee ho tknika prosedimentu lalenok ka
eko, tan sa ida ikus nee limita deit atu hateten fila fali fraze ka wainhira bele
perodu, tknika, repetisun, sei baibain habelar ba ideia ka epizdiu tomak
ida.
7. Silnsiu sira. Nee maka tknika sira ida ba motivasun neeb uza liu iha
mbitu entrevista no interogatru. Nee maka atu instala silnsiu ho forma
estratjika, silnsiu ida neeb todan, la konfortvel neeb obriga interogadu
atu muda situasun ho koalia no hasai opiniun seluk neeb la hanesan ida
neeb lori atu instala silnsiu hosi interogador. Tknika ida nee ba
motivasun sei uza deit iha situasun sira konkreta liu, hanesan banati,
wainhira interogadu atu halai hosi lia los fo informasun sira neeb la los no
la plauzvel ho hein katak investigador reaje ho dehan katak nia la koalia saida
maka los. La tuir nee investigador instala" silnsiu ho obriga interogadu atu
karik bele rev nia diskursu.


Tknika partikular sira ba motivasun


1. Inkompreensun voluntria. Dala barak interogador ka hosi nia sensu diak ka
hosi asesu ba informasun kona ba kazu, nia hetan kedas koesimentu ba
saida maka akontese iha situasun neeb analiza hela. Maib, dala barak tan
sa kestun estratjika sira interogadu aprezenta versun ida neeb ladn
plauzvel no mos la ho koernsia. Iha situasun nee interogador sei uza
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


170
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


tknika inkompreensun voluntria maski nia hatene katak saida maka
akontese hela nee tentativa atu taka fatu sira hosi ema neeb halo relatu.
2. Rekursu hasouru banati sira. Ho tipu karaterstiku delinkuente sira (banati:
naok tem, burlun, etc.) akontese atu iha hosi sira, liu hosi relatu sira kona ba
sira nia hahalok, sira tentativa atu deslumbra interogador neeb rona hela
sira. Forma ida atu hamenus sira nia mpetu maka dehan hanesan banati -
karik Sr. ka Sra. maka efiks ka diak liu kona ba saida maka ita hateten iha tipu
atividade delituoza, ho serteza ita la kaer ida ka Diak liu maka fo golpe ida
neeb boot no nunee manan ita nia independnsia atu bele husik ba oin
moris ida neeb ita halao hela no sei la hetan ita iha situasun aat ida neeb
ita iha ba Baibain rekursu ba tknika nee permite interogadu atu
kompreende konseitu badak neeb interogador halo ho hanoin ba
interogadu.
3. Rekursu ba fonte prestijiada ka valorizada sira. Ema sira hotu, la ho depende
ba sira nia karatetstika no atividade sira iha rea, interese, sasn sira
neeb sira fo valor ka lae. Ba ema sira balun famlia, ba sira seluk atividade
profisional, servisu, tempu tropa, etc. Nee interogador nia knar atu
identifika rea ka fonte interese sira interogadu nian no nunee atu instala
tema no hosi nee atu hakat ba anlise kazu konkretu. Termu fatin-ida deit (
ema sira hotu iha ruin iha sira nian despensa ) aplika ba kontestu ida nee.


Sasin sira (sira nia tipu sira)

Profisional sira ba investigasun kriminal maski ho esperinsia iha rea foti prova
pesoal iha ideia katak interogatriu:

ba suspeitu
ka ba arguidu,

interogatriu nee maka ida neeb justifika preparasun boot no diak liu iha niavarivel
sira intrnseka no extrnseka sira. Konseitu nee la los! No los katak interogatriu sira nee
dala barak iha importnsia boot atu lori ba prosesu prova no esklarese fatu sira.
Inkirisun ba sasin sira maka fo prosesu ain atu lao.

Tau hamutuk ba fatu nee ita iha mos konstatasun katak sasin sira barak:
har ba sira nia karaterstika pesoal sira,
har mos ba sira nia estratjia sira,

estratjia sira neeb maka:
liu hosi relasun sira ho suspeitu,
iha presun ka ameasa sira,
no sira seluk,

bele sai difsil atu servisu iha sede foti prova pessoal. Nunee atu bele kompreende liu
tan problemtika entrevista/inkirisun ba sasin sira, ita bele haketak sira iha grupu tuir
sira nia tipu knar sira neeb la hanesan tuir sira nia karaterstika sira. Nunee:
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


171
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



1. Sasin sira neeb koalia barak.

Nee hamosu perturbasun. Ita sei tenta atu sira la bele hadook-an hosi nkleo asuntu
nian, liu hosi kestun jenrika sira, maib ho forma til atu lori sira ba kestun nia klaran.

2. Sasin sira neeb iha imajinasun barak.

Ho tipu sasin sira nee presiza atu iha kautela; sira iha tendnsia atu ezajera. Ita sei
halo pontu sira ba ordem, atu lori sira ba asuntu neeb analiza hela. Tau hamutuk iha
grupu nee labarik sira, wainhira bolu sira atu haktuir fatu sira neeb ho forma ruma la fo
konforto ba sira, halo apelu ba istria sira neeb paralela ka ba mekanismu sira ba
transfernsia, hanesan forma atu hametin ekilbriu pskku.

3. Sasin sira neeb la hatene buat ida.

Nee mak la ho dvida grupu sasin sira boot liu. Kauza sira ba postura iha situasun
entrevista/interogatriu nee iha nia jneze resn sira oi-oin, no ida neeb iha dala barak
maka fatu katak nmeru boot sidadun sira iha rezerva sira kona ba sistema justisa nia
efiksia no nunee lakohi atu vinkula ba sistema laos deit iha mbitu inkritu nian maib
iha mos iha faze sira tuir mai, liu-liu faze julgamentu. Hanesan forma atu hakat postura
nee, sei halo kestun sira neeb ita hatene ona resposta ka resposta neeb maka
ridkulu, sasin sei la hatene atu fo. Karik sira lakohi nafatin, nee sei tau iha auto neeb
sei asina.

4. Sasin sira neeb maka libi.

Entrevista/Inkirisun ba sasin sira nee rekere molok preparasun ida neeb boot. Ita
sei tau iha atensun pontu sira tuir mai:

Sira nia relasun sira ho suspeitu.
Iha ka lae presun ka ameasa sira.
Sira nia reputasun kona ba onestidade.
Sira nia antesedente polisial ka kriminal sira.

Obs. Iha situasun sira hotu ba entrevista no interogatriu, maib ho resn boot liu,
ho tipu sasin sira nee, foti prova pesoal nee sei hola fatin lalais wainhira bele, hanesan
forma atu difikulta halo metin ba libi neeb harii ona.

5. Sasin sira neeb kopera barak liu.

Sasin sira nee baibain asume postura kolaborasun boot, postura neeb maka
hakarak deit atu deslumbra estratejikamente investigador, hanesan forma atu hasak nia
atensun ba kestun ka kestun importante sira liu investigasun nian. Presiza iha nee
atu halo mensun ba provrbiu ida wainhira esmola nee boot, ema kiak mos la fiar
Hafoin enumera kedas grupu ba sasin sira nee, diak liu refere mos, se lai ita halao
risku lori atu entende katak sasin sira hotu nee problemtika, katak iha mos sasin sira
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


172
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb ho sira nia karaterstika sira ba personalidade, objetividade, biit snteze,
onestidade no ho niapozisun neeb la afeta ba fatu sira neeb analiza hela, nee maka
sasin kolaborante sira. Maib, grupu nee maka ida klot liu ho har ba saida maka hakarak
atu iha.


Prosedimentu sistemtiku sira iha entrevista/interogatriu

Hafoin konjuntu ba presupostu sira nee hotu neeb ita koalia ona, ita sei refere
mos prosedimentu sistemtiku neeb sei halao iha entrevista no interogatriu polisial,
neeb deit maka kumpre faze sira oi-oin, neeb maka foti formal prova pesoal, wainhira
ema neeb iha informasun tama iha kontatu ho investigador too neeb hotu. Nunee
ita bele haketak kontatu nee iha faze sira tuir mai:

1. Aprezentasun/Interpelasun

La ho problema, lalais, ho fiar.
Koalia kona ba tema no objetivu sira.

2. Relatu Preliminar sira

Husik interogadu koalia ba fatu sira ho nia liafuan sira rasik.
La foti nota sira.
La halo komentriu sira.
La halo kestun espesfika sira.
Hasoi desviu sira ho kestun jenrika sira.

3. Dezenvolvimentu Konfirma relatu, halo kestun jenrika sira

Halo kestun sira neeb simples, mos no la kondisionante.
Presiza liu atu iha pasinsia.
Evita konsiderasunla los sira.
Fo liman ba sasin sira atu hanoin hikas fali fatu sira neeb sira
hanoin katak sira haluha ona.
Iha deskrisun sira halao prosedimentu ho forma sistemtika.
Kontradisun ka sala sira nee la katak bosok. Hanesan banati: dehan
hau la kompreende. Ita refere katakno dadaun ita dehanbele
hasoi hau, tau mos liu tan ba hau!

4. Konkluzun. Kontrolo mental ba kontedu, liu hosi kestun xave sira nein:

... Saida?
... S?
... Iha neeb?
... Wainhira?
... Oin sa?
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


173
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


... Tan sa?...

5. Tau ba hakerek Faze ikus liu.

Lalais kedas wainhira bele.
Fo testu ba interogadu atu lee atu hafoin nia asina.
Hasoi kedas wainhira nia hakarak, maski nee la iha relevnsia.

6. Valorasun ba parmetru sira.

Grau frankeza.
Grau liberdade no lia los.
Grau esforsu no hakarak.
Grau retensun ba informasun.

Obs. Konklusun sira neeb investigador foti hosi faze nee maka dala barak
importante liu, tan sa tau iha relatriu interkalar ka mos ikus liu, neeb husik atu
materializa memria neeb investigador neeb trata diretamente ho interveniente
prosesual ida-idak iha konkretu, iha kona ba situasun no karaterstika sira personalidade
ema nian neeb nia rona ona.
Laos dala barak, iha faze sira tuir mai, maka presiza atu rona ema sira neeb rona
tiha ona liu ba.
Iha "memria materializada", fsil liu tan ba investigador atu prepara audisun
foun no karik bele konfronta inkiridu ka interogadu kona ba informasun sira neeb nia
fo neeb la hanesan no lia los neeb ba oin maka sei har kona ba fatu sira analiza hela.
Iha atensun katak konsiderasun sira nee, neeb investigador halo, sei iha
beibeik hanesan hun kritriu objetivu sira atu investigador sei la bele tama iha
konsiderasun sira neeb laos nia kompetnsia.


Prinspiu Bziku sira ba Entrevista

1. Naturalidade no espontaneidade entrevistador nian atu rabat, lori ka taka
entrevista;

2. Har wainhira bele, liu-liu reasun fizioljika sira;

Wainhira bosok, baibain hamosu reasun sira ho tipu:

Hasae ritmu fuan nian;
Ran barak iha oin;
Hasae kaben barak;
La dada is ho baibain;
Hasak har ka ulun;
Kontrai muskulu sira (movimentasun ho liman no ain sira).

3. Rona ho atensun dunik;
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


174
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



Interompe ho hanoin ida no ho lalais atu fo moris hikas fali ba
konversasun;
Deteta pontu sira neeb halo ligasun ho tema prinsipal no aproveita
atu lori sira mai fali;
Hametin kalsa no sai kortz, maski wainhira iha konversasun hasak
barak hosi tema prinsipal.

4. Tau kestun sira ho lolos;

Formula didiak kestun sira iha momentu oportunu.
Hamaluk kestun sira ho jestu no hahalok sira neeb diak.
Memoriza kestun sira neeb importante liu.

5. Hatudu interese la ho ezajera;

6. Evita halo entrevista iha sira seluk nia prezensa;

7. La foti nota beibeik.



Planeamentu ba entrevista

Definisun mos ba objetivu sira;
Koesimentu mos ba entrevistadu;
Koesimentu kona ba asuntu sira neeb tama iha laran;
Estuda didiak kobertura ida neeb sei bele uza (iha surat sira neeb
prova, subar intensun neeb maka los, etc.);
Abstrai hosi prekonseitu naran ida hosi entrevistador;
Selesiona nmeru adekuadu ba entrevistadu sira no hili amostra
reprezentativa ida ba grupu, karik kazu maka nee;
Prepara roteiru ba kestun sira neeb adekuadu ba objetivu sira no ba
entrevistadu nia personalidade;
Iha prezente didiak katak tempu neeb iha atu halao entrevista;
Hili fatin ida neeb konfortvel, agradvel no hakmatek, la ho distrai
entrevistadu;
Rejistu diskretu ba entrevista.


Diretriz sira ba roteiru ba kestun sira

Hah halo kedas kestun sira neeb la lori entrevistadu atu fo
resposta negativa no la asume hahalok neeb defensivu;
Hah entrevista ho kestan sira baibain no ftika kona ba famlia,
diversun sira, servisu, etc.;
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


175
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Halo kestun sira neeb bele kompreende lalais no la iha ambiguidade
ruma;
Hah beibeik hosi saida maka simples ba saida maka kompleksu no
hosi ladn objetivu ba objetivu liu;
Wainhira bele, antesede kestun sira balun ho esklaresimentu sira uluk
nian atu lori atu hetan resposta iha kontestu neeb ita hakarak;
Halo kestun sira ida-idak;
Evita kestun sira neeb lori ba resposta dikotmika sira (NEE ka
LAE);
La bele halo kestun sira neeb bele inkrimina entrevistadu;
Evita kestun sira neeb iha tendnsia ba buat ruma;
Remata entrevista ho koalia ba malu kona ba asuntu sira hanesan uluk
nian no koalia kona ba buat sira neeb agradvel.


Anlize komportamental

Anlize ba hahalok iha hanesan finalidade atu orienta entrevistador no funsiona
hanesan guia. Entrevista polisial nee maka hosi ajente polisial iha preparasun ida neeb
diak dunik neeb mosu hosi koesimentu tkniku no empriku sira no husik atu haketak
didiak no interpreta

hahalok ho hateten
no la-verbal

inkiridu ka interogadu nian, nee maka, importante atu haketak hahalok signifikativu hosi
ida neeb laos iha kontestu investigasun nian. Hahalok signifikativu ho hateten no la-
verbal haketak iha kategoria sira tolo:

deklarasun sira ho hateten neeb espontnea;
resposta sira ho hateten neeb husu ba;
no hahalok la-verbal ka linguajem isin lolon nian.

Entrevistadu sei halo afirmasun sira tuir nia hakarak neeb livre ka ho forma
espontnea la ho lori nia ba neeb. Alterasun sira iha forma koalia, alterasun iha lian,
resposta sira neeb hezitante ka lalais, resposta sira neeb evaziva ka terjiversasun
sira, liafuan sira neeb lohi, hanesan atu dehan lia los ka hau jura, no interupsun
sira iha nia diskursu rasik ho hakbokar lia sira ba pensamentu oi-oin, nee banati sira ba
hahalok ho hateten neeb espontneo hosi entrevistadu ida neeb bosok ka la seguru
ho saida maka nia hateten hela. Nia uza mos afirmasun sira seluk wainhira nia lakohi atu
kolabora neeb katak admirasun barak liu ba ho ajente polisial neeb halao entrevista,
kesar sira kona lakon tempu liu ho atu nee no refere dala barak ba ema sira neeb iha
rekoesimentu moral no notoriedade, tau hamutuk mos polsia sira.
Hosi resposta sira neeb husu, entrevistadu iha oportunidade atu exprimi nia an.
Sei halo ba nia srie kestun sira neeb estrutuurada ona atu hetan resposta sira neeb
husik atu orienta entrevista no avalia karaterstika sira neeb fo indsiu ba sala ka
inosnsia.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


176
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Hahalok la-verbal ka linguajem isin lolon nian nee implika estudu kona ba
pozisun sira oi-oin isin lolon no jestu sira nian. Iha teoria, postura no jestu sira nee
kontrola ho konsinsia, maib iha realidade laos hanesan nee, tan sa ema ida neeb
submete ba presun la konsege kontrola nia atitude no hanoin sira no la iha kapasidade
atu domina linguajem isin lolon neeb relasiona ba fatu atu ignora katak ida ikus liu nee
avalia hela.
Kona ba postura sira, ajente polisial bele determina atitude no estadu emosional
suspeitu ida nian liu hosi pozisun sira balun hanesan:

lulun an,
hatudu katak la hakmatek no tauk, ka
hakmatek no kontente liu, no ho nota katak la tauk.

N iha kakorok, angstia, liman sira kosar nee maka alterasun fizioljika sira no iha
wainhira ema ida submete ba stress. Nee mosu hosi tauk, ansiedade, la hakmatek
neeb klean ka mos hosi moras fziku no mental (iha hanoin). Entrevistadu sente stress
wainhira:

lakohi kolabora,
bosok,
ka hakarak atu subar lia los.

Kestun sira hosi ajente polisial sei maka:

konkreta no
exploratria sira,

tan sa sira ha osu jestu sira neeb bele signifikativu, hanesan:

hateke tiha ba sorin,
taka ibun,
koer ulun,
baku ho ain ka ho liman fuan sira,
babur ain no
laleu liman ka ain sira.

Har, rona, ezamina jestu sira balun permite interpretasun sira neeb bele sai
nuudar informasun importante sira ba investigador naran ida no nia presiza atu ezersita
deit metodolojia nee. Utilizasun no kompreensun ba komunikasun sira la-verbal iha
entrevista polisial sira, fo sai dala ruma los, signifikativa, expresiva liu ho har ba
komunikasun verbal. Entrevistador sei fo atensun dala rua ba reasun sira la-verbal,
hanesan mos sei uza ho didiak nia expresun sira la-verbal wainhira nia diriji ba
entrevistadu.
Expresun oin sira nian bele fo sai atitude ida:

neeb maka sinsera,
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


177
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


neeb maka xoke,
neeb maka hakfodak,
neeb maka humor (hamnasa),
neeb maka triste,
neeb maka preokupasun.

Sira bele katak diferensa koalia ba malu ho signifikadu no interese no koalia
baibain ba malu:

lian,
entoasun sira iha forma koalia,
nfaze iha liafuan sira,
lian sira neeb makaas.

Movimentu no jestu sira isin lolon nian nee automtiku no la depende ba ema nia
hakaran ka intensun, sira maka determina signifikadu tebes ba komunikasun verbal
naran ida. Presiza deit atu kaer metin kontatu nafatin no fiksu ho ema nia har atu bele
avalia nia grau sinseridade. Utilizasun didiak, koesimentu no empregu ba elementu sira
la-verbal, no mos ho liafuan sira neeb koalia ba, nee maka xave ba komunikasun
efiks. Linguajem la-verbal laos linguajem ida neeb ezata, tan nee rekere prudnsia
boot iha nia interpretasun.
Iha sinal sira hotu neeb entrevistadu sei hatudu wainhira nia bosok maka tau iha
leten sira neeb fziku, neeb tau hamutuk:

fluksu kosar,
isin kulit mehan ka kamutis,
hasae pulsasun,
ibun no nanal maran,
tolan kaben beibeik,
alterasun iha dada is,
espasmu iha muskulu sira,
liu nanal beibeik iha ibun kulit sira,
koalia barak no ho konfuzun,
no koalia hasan tos.

Hateten, molok, buat seluk neeb la los, sei hamosu la ho dvida prosesu
bioljiku no fizioljiku sira barak iha mente (hanoin) no iha isin laran. Wainhira entrevista
ajente polisial sei fo atensun partikular ba entrevistadu nia oin no ho har diretamente,
tan sa ema nia oin nee forma ida neeb efiks liu atu halao nafatin mensajem ida. Tik
fasial sira ka espamu iha muskulu sira nee indikasun konkreta sira neeb ema nee
bosok hela no bele tau mos hamutuk liman-ain sira no hamosu la iha koordenasun ba
muskulu sira. Dala ruma ema sira wainhira sente katak sira komprometidu ho buat ruma,
sira hah atu tata liman-kukun ka kaer arbiru sasn sira. Karik la kompreende elementu
la-verbal sira, bele hamosu konkluzun sira neeb la los, tan sa ema nia oin mehan kedas
wainhira nia hetan embarasu ruma ho lalais, nee la katak nia subar hela lia los ka, matan
bein bele katak har ba dut nain ida neeb presiza hetan kuidadu mdiku sira.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


178
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Ajente polisial wainhira lida ho ema sira neeb potensialmente moras, liu-liu
psikoptika ka psiktika sira, nia sei adota abordajem ida neeb la hanesan, neeb
empregu ba tempu, momentu sira ba silnsiu iha tempu los sei tau iha fatin uzu ba
subterfjiu sira ka abordajem emosional naran ida, hanesan tknika ba indeferensa ka
atitude frieza ida. Nunee mos presiza foti prekausun suplementar sira atu interpreta
elementu sira la-verbal.
Ema sira ho perturbasun mental sira (iha hanoin) bele aprezenta hahalok jeral
negativu, dok, la fo fiar, antisosial, estadu klamar la konstante, la estvel, forma hanoin
neeb la iha koordenasun, hahalok motor karateriza hosi pozisun sira neeb ladn
natural, forma lao no movimentu la regular sira no mos, expresun oin nian ho tensun
barak, hateke fiksu, la ho fiar no hakfodak.
Entrevistador tenke hatene avalia lolos fator sira la-verbal wainhira tau iha ema
ida neeb moras mental nia ukun no la bele ignora rezultadu sira koalia ba malu nian no
hatudu indeferensa no la ho fiar liu hosi doko ulun deit ka hadulas ka hatekek tiha ba
sorin wainhira entrevistadu hateke ba nia.


Tknika sira atu Lori Entrevista

1. Iha Aprosimasun:

Hetan fiar (uza arte atu trava amizade sira), no halakon nervozismu
ka ansiedade ruma entrevistadu nian;

Hamosu ambiente neeb agradvel ho halakon problema sira
neeb bele mosu (evita halo entrevista ba ema sira neeb
hamalah, hirus ka kol hela);

Fo liman ba entrevistadu atu koalia;

Hah entrevista ho tema sira neeb agradvel, no estimula fluksu
natural ba liafuan sira;

Tenta hadia omisun ka ekvoku sira neeb bele mosu hosi
entrevistadu no kontrola asuntu iha medida neeb bele.

2. Hasouru Pontu sira neeb Makaas:

Koalia kona ba aspetu sira neeb entrevistadu haneon katak iha
valor tebes no kuda no identifika ho sira dunik;

Simu imajem neeb entrevistadu faan hela no lansa estmulu sira
neeb nia hakarak;

La ezajera iha estmulu sira halo graduasun ba sira atu la bele sai
hanesan antinatural.

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


179
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


3. Hasouru Objetivu:

Kaer metin beibeik kontrolo ba entrevista no detentor ba inisiativa
la ho atu domina fali, atu lori entrevistadu ba objetivu neeb
hakarak;

Atu fali nia sente katak entrevistadu nee pronto atu fo ho presizun
informasun sira neeb nia hakarak no evita mos kestun sira
neeb direta liu ho tenta insentiva narativa entrevistadu no
komplementa nia;

Respeita falta instrusun neeb bele iha no hatudu interese no
serenidade no ho uza vokabulriu konsonante;

Fo liman ba entrevistadu atu sente responsabilidade kona ba
verasidade ba fatu sira no fo entende katak sira nia autentisidade
sei verifika;

Buka atu kompreende afirmasun ida-idak entrevistadu nian,
analiza resposta sira no foti nafatin dalan sira seluk ka sujestun sira
ba kestun sira foun;

Har nafatin ba resposta sira nia koernsia no narativa sira
entrevistadu nian no analiza detalle sira neeb simples no iha
prezente katak bele koerente, maib bele mos lohi hela;

Evita kestun sira neeb impertinente no la sisi iha kestun sira
neeb entrevistadu reaje ho negativu;

Hatama kestun ftika sira (kestun konveniente sira ho resposta
neeb hein hela);

Hanoin hikas fali katak beibeik resposta sira lalais nee maka los no
sira neeb kleur maka indsiu katak bosok;

Haketak nafatin fatu sira kona ba opiniun sira;

Tenta har beibeik resn ba kooperasun;

Nee simptiku no la bele book ka buka lia ho entrevistadu.


Relatriu no anlize ba Entrevista

Wainhira bele elabora relatriu ba entrevista neeb kompletu liu atu fasilita
servisu iha entrevista ida tuir mai ho nia ka entrevistador seluk.

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


180
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Obs.: Iha relatriu sei tau obrigatoriamente anlize ba entrevistadu nia
personalidade, motivasun sira neeb uza, tknika sira neeb aplika.

1. Karik entrevista nee grava sei halo rezumu ho parte sira neeb importante
liu;
2. Sei aprezenta sujestun sira kona ba aspetu sira neeb sei esplora didiak ka
evita tiha;
3. Haketak fatu sira hosi opiniun no komentriu sira;
4. Komprova resposta sira neeb importante liu wainhira bele;
5. No iha faze ida mai oin entrevistador sei halo anlize ba nia entrevista rasik no
verifika pontu sira tuir mai:

Karik iha definisun momos ba objetivu sira;
Karik koesimentu sira kona ba entrevistadu nee natoon;
Karik fatin no oras nee adekuadu;
Influnsia ba nia personalidade ka atuasun iha resposta sira neeb fo
maka neeb?


Interogatriu polisial

Interogatriu ba ofendidu, sasin no liu-liu suspeitu sira, nee maka, ema sira
neeb hasouru asun krime sira neeb sira hola prezensa ka hatene buat ruma kona ba
sira no sira neeb sira halao, ohin loron mos, atu importante iha konjuntu atividade sira
ba investigasun kriminal nia laran. Atu nee autoridade judisiria ka polisial, iha termu
sira teriku, relasun interpesoal neeb mosu hanesan atuante sira autoridade ida no
ema ida neeb hein katak atu hetan msimu informasun sira ho relevnsia neeb bele
ba objetivu atu determina lia los material ba akontesimentu istriku sira neeb maka
konfigura, ho har ba lei penal, krime ida. Nunee dunik, atividade nee liga ba objetivu
ida rekonstituisun ba fatu sira no ho halao atu ho nvel sira neeb diferensiadu ba
fonte sira informasun nian.
Diferensiadu, ho sentidu katak ho har ba ofendidu sira iha tendnsia atu fo
informasun hotu neeb husu no karik bele volume ba informasun ruma neeb la husu,
maib instrumental ho relasun ba nia objetivu sira neeb maka liu-liu repozisun estadu
uluk nian molok krime no punisun ba nia autor.
Katak maka sasin sira sira bele fo informasun ho hanoin atu asume ho har ba
kazu konkretu neeb halao hela investigasun atitude informativa ida neeb fo didiak
ba relasun ho saida maka sira har no saida maka sira hatene, sira nian konsesun sira
rasik kona ba moris iha sosiedade no sira nia kolajem emosional rasik ba figura ofendidu
ka suspeitu nian.
Karik ikus liu sira sei buka beibeik no la ho hetan sensura ruma ba neeb fo
informasun neeb haketak too neeb bele, hosi prezunsun autoria neeb explika
katak nia interogatriu iha kualidade nee.
Hakarak atu hateten ho buat nee hotu katak investigador sei prepara atu simu
hosi fonte sira nmeru razovel ba informasun sira neeb la los ka ho fantazia liu neeb
iha entrevistadu sira nia har diak ba estratjia pesoal sira nian ho har ba kazu konkretu
no nia evolusun ba oin iha termu penal sira.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


181
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional




Forma no fatin ba interogatriu

Ba investigador interessa deit lia los material akontesimentu sira nian, tan sa nee
maka pozisionamentu tiku no funsional, sei foti medida prtika sira ho hanoin atu
neutraliza tendnsia sira, ho motivasun sira neeb la hanesan hosi interlokutor sira atu
distorse lia los material. No iha medida sira nee ita hetan hili fatin no forma atu halao
interogatriu sira. Wainhira bele, interogatriu sei halao iha polsia nia fatin, iha fatin
neeb atensun no konsentrasun ba interveniente sira sei la bele perturbasun barak
liu hosi fator liur sira ba relasun sira nain rua hotu.
Fatin nee la bele iha buat barak, iha termu sira har ba moblia no organizasun
ba espasu. Presiza deit sekretria no tuur fatin tolo ida ba investigador, ida seluk ba
interogadu no ida dahtoluk ba advogadu karik iha atu hamaluk nia no evita dekorasun
hotu neeb bele dispersa interogadu nia atensun no husik nia atu hasak hosi inkiridor
nia atensun.
Hosi sorin seluk, regra jeral mak sei asume atitude superioridade ruma neeb
hamosu hosi relasun rasik, hosi entrevistadu nia ignornsia kona ba grau koesimentu
ba fatu sira no mos todan instituisun nian neeb tau iha investigador; sei fo sai momos
nia neutralidade rasik kona ba dezenvolvimentu ba tempu oin mai ba kazu nee, no
hatudu deit katak iha interese atu hatene lia los no iha biit anmika no meiu sira neeb
presiza atu atinji nia.
Sei hatene avalia lolos interogadu ida-idak atu foti hosi nia msimu informasun.


Entrevista iha inspesun judisiria

Ho har ba prova pessal nia relevnsia neeb atu hetan iha Inspesun ba krime
fatin no mos tan sa nia sei la bele halao ho forma ida neeb anrkika, presiza uluk kedas
ho hun ba notsia krime no ba elementu sira neeb molok foti ona atu konstitui Ekipa
Inspesun Judisiria (EIJ) no ho atensun mos ba kritriu sira ba jestun pesoal neeb
husik atu dezigna elementu ida neeb prepara diak liu atu formula iha entrevista sira iha
krime fatin.
Dezenvolvimentu baibain no susesu ba Inspesun Judisiria sei depende liu-liu atu
ejekuta buat ida hanaran tarefa imediata sira, instrumental kona ba sira seluk, tan sa
ho har atu haketak mesak, rai metin no kontrola fatin no nia asesu sira, atu hametin
kualidade ba informasun neeb iha fatin, no iha nee bele tau mos definisun ba espasu
fziku neeb EIJ sei lao ba mai no nmeru ema sira neeb hola prezensa atu kontrola
mos.
Nai-ulun ba Ekipa no entrevistador sei iha knar atu ho har ba espasu neeb iha
no tarefa sira neeb atu hakbokar, define fatin ida, tau hamutuk no kontrola kedas ema
sira neeb hola prezensa, tan sa regra jeral sei la bele iha haketak mesak no haketak
hosi sira hotu too momentu neeb sira hetan entrevista ida-idak iha espasu ida neeb
adekuadu no define iha momentu dadaun.
Nunee tuir mai mak identifikasun ba ema sira neeb hola prezensa no sira
neeb too mai, sei haketak sira tuir sira nian prosimidade ba fatu ka ba vtima sira no
hatudu interese partikular atu hetan mos entrevista, no sei dispensa ka husu atu sai ba
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


182
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


momentu ida ka ba tempu balun sira seluk karik la presiza tuir nmeru neeb iha ona,
neeb la fasilita kontrolo no prejudika hikas fali investigasun nia servisu.
Ho har ba audisun sira neeb presiza atu halao wainhira halao hela Inspesun,
preparasun ba entrevista bele halo deit ho hun ba elementu sira neeb foti wainhira
notsia krime no iha sira neeb mosu hosi hamatan kuidadu no metdika ba sena-krime
rasik, neeb entrevistadu sei halao ho hanoin atu prepara, iha mnimu liu, maib diak liu
tan wainhira bele.
Nunee mak sei bele define postura ba investigador hah hosi orientasun ba
entrevista, neeb sei tuur metin iha estratjia ida neeb iha momentu dadaun mak foin
elabora no sei hakbokar ho baze iha metodolojia uluk la diretiva hosi kestun espesfika
sira tipu diretiva sira, ho atitude ida liu-liu ba investigasun no interpretasun, no ho
simultneo ho jestun diak ba informasun neeb mosu hosi elementu sira molok foti
tiha ona no mos hosi nai-ulun ba Ekipa rasik no wainhira halao Inspesun too mai nia
koesimentu.
Kona ba valorasun ba entrevista, nia sei kondisiona hosi prosimidade ba
momentu krime neeb, karik hosi sorin ida lori ema sira ba grau sira boot liu ba frankeza
no abertura, hosi sorin seluk, kondisiona linguajem jestual no isin lolon neebe maka
altera naturalmente ho momentu exsesional stress, hanesan mos informasun mosu mos
hosi sasin sira neeb iha nsia kooperasun nian foti nuudar ho imajinasun liu ka atu
hatudu katak sira iha interes atu koalia barak no la ho interese ka mos sira neeb tan sa
ho tauk neeb ladn atu tama iha laran harii kedas libi sira neeb la los neeb sei
transforma sira iha suspeitu potensial sira.
Iha Inspesun no wainhira halao dezenvolvimentu ba entrevista too nia
remata, kona ba varivel liur sira sei rekomenda atu define fatin ida ba entrevista sira
neeb husik atu haketak mesak no harii ambiente ida neeb diak atu koalia ba malu,
dok hosi rudu iha komunikasun hanesan sira neeb hamosu hosi:

Ema nia lian sira,
Ema sira seluk tanis,
Ka hosi movimentu investigador sira iha prosimidade sira (peskiza hela
vestjiu lofoskpiku sira, vestjiu bioljiku sira, ezamina mate ruin,
elabora kroki sira, hasai hela foto, ...),

la ho haluha dala barak katak presiza atu hakat rokat sira ho natureza psikoljika
neeb bele iha, hanesan banati sira ba xoke iha ema sira neeb rabat ba vtima sira hosi
ofensa isin lolon neeb todan ka omisdiu, la ho haluha katak fatin sei la bele fatin
neeb hanoin katak iha vestjiu sira liu-liu impresun dijital sira kriminal neeb
investigasun maka hah hela no halai risku sira iha sirkunstnsia sira neeb atu halakon
ka muda sira ho konsekunsia sira la diak ba investigasun.

Iha Termu Pragmtiku sira, Entrevistador sei:

Define uluk liu ema sira neeb atu halo entrevista no halo nia kontrolo;
Hanae ho badak sena-krime no, ho elementu sira neeb mosu hosi nia no hosi
notsia krime, prepara entrevista no nia orientasun;
Hili fatin neeb diak liu atu halo entrevista no fo ambiente neeb fo atu koalia ba
malu;
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


183
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Entrevista ho prefernsia tuur no la ho bareira sira atu evita esmagamentu ba
entrevistadu;
Evita rudu sira iha komunikasun, no tau entrevistadu ho kotuk ba resn sira
neeb bele dispersa nia atensun;
Permite deit interupsun ba entrevista hosi nai-ulun ba Ekipa no foti nota kona ba
resposta sira ba nia kestun sira;
Uza forma komunikasun neeb maka persuaziva no funsional;
Hah entrevista ho kestun sira neeb loke no la diretiva;
Aplika atitude implsita sira neeb adekuada liu-liu ba investigasun,
interpretasun no empatia;
Jere didiak informasun neeb iha no foti, fo ka motiva ba;
Lee linguajem jestual ka isin lolon nian, no la ho konfunde ho atitude sira stress ka
rokat psikoljiku sira;
Aplika tknika klsika sira (expresun badak sira, eko, reformulasun, ) ka
partikular sira (inkomprensun tuir hakarak, );
Esklarese aspetu dominante sira ho hun iha metodolojia diretiva hah hosi
kestun espesfika sira;
Foti nota kona ba informasun neeb iha relevnsia ho forma mos no lejvel, la ho
haluha atu identifika entrevistadu;
Konklui entrevista no husi entrevistadu ho predispozisun atu halao nafatin
wainhira presiza kedas ka wainhira nia formalizasun;
Hapara ba tempu balun entrevista wainhira foti suspeita sira neeb iha
fundamentu kona ba entrevistadu;
Foti nesesidade ba prezensa urjente iha sede polsia nian atu hadook-an
entrevistadu hosi nia meiu no halao nafatin entrevista too esklarese tomak fatu
sira.
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


184
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


185
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Kaptulu VI Dezenvolvimentu pesoal no intervensan
iha tribunal


Introdusun

Investigador nia servisu la remata ho elabora relatriu ikus liu no tuir kedas
haruka inkritu ba majistradu titular ba autos sira. Hafoin, inkritu sei halao nia trmite
sira baibain no investigador sira sei mai oin fo depoimentu iha audinsia iha tribunal.
Nunee, servisu nee hakarak atu fo alerta ba nesesidade ba dezenvolvimentu pesoal no
investigador sira nia intervensun iha tribunal. Kona ba tema saida maka mai iha hau nia
hanoin kedas maka oras sira naruk iha tribunal, dala barak atu sei la rona ka atu hetan
apertu hosi advogadu sira ba defeza neeb buka atu hetan buat ruma neeb sira bele
uza atu hametin absolvisun ka hamenus pena kriminal ba sira nia kliente ho har ba sala
ka buat sira neeb haluha ona hosi ema sira neeb asiste investigasun kriminal.
Komparnsia ba elementu sira neeb servisu iha investigasun kriminal, etapa
ikus liu ba dalan ida neeb hah ho loke investigasun. Investigador lao ho hakat ida-
idak no lao etapa ida-idak investigasun nian ho lori ba prosesu prova sira ba nia prosesu
no hakbokar atividade ida neeb karik hetan susesu sei hotu ho akuzasun ba arguidu iha
prosesu no hafoin julgamentu.
Nunee dunik, julgamentu, parte ida ho importnsia boot liu ba investigasun
kriminal no ho har ida neeb atentu ba interveniente sira oi-oin maka servisu todan ho
oras, loron, fulan sira neeb analiza didiak ho har hosi lupa ida.
Nee maka iha faze julgamentu iha instnsia dahuluk neeb halo diskusun,
debate, argumenta no tau hanesan asente ona fatu sira neeb bele atu kondena
sidadun ida ka lae.
Julgamentu iha hanesan knar atu harii hikas fali eventu ida uluk nian, no
rekonstituisun maka perkursu inteletual neeb uza hanesan ausiliar meiu prova hotu
neeb hatan atu harii konviksun iha s maka julga katak ema neeb aprezenta ba nia
nee halao ka lae fatu sira neeb nia hetan akuzasun no intensidade neeb iha ba
sensurabilidade.
Investigador, tuir regra, lista nuudar sasin ba akuzasun. No nunee maka bolu
atu halo depoimentu elementu sira neeb servisu diretamente iha investigasun
kriminal. La diak atu tau ita iha situasun nee no dala barak hanesan fali katak
Investigador maka arguidu no troka tiha papel sira.
Saida maka hakarak ho kaptulu nee maka liu-liu kontribui atu iha prestasun ida
neeb diak hosi orgun sira polsia kriminal iha audinsia sira julgamentu, tan sa iha nee
maka sei halo avaliasun kona ba kualidade no kuantidade servisu neeb halao ona hosi
orgun sira polsia kriminal. Iha nee maka sei vale ka lae oras sira barak neeb dedika ba
investigasun.


Konseitu ba sasin

"Prezunsun ba verasidade ema nian, neeb tau fiar iha ema ida nia afirmasun
maka halo katak ema buka nia no hatan nuudar prova pesoal, hanesan mos prezunsun
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


186
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


ba verasidade sasn sira, neeb tau fiar iha sasn ida nia afirmasun maka halo katak
ema buka nia no hatan nuudar prova tebes"
318
.
Hosi lian latin testis no iha orijem iha lia fuan sira antesto, antisto, indika ema ida neeb
tau ona diretamente ho har ba sasn no rai metin nia imajem hanesan espetador ida
baibain.
Papel neeb sasin asume maka papel narador prosesu nian. Sasin konta ho
koesimentu ba sentidu, fatu sira uluk nian (saida maka nia har, rona, sente ka har ho
matan), neeb iha relevnsia jurdika no nunee konstitui deklarasun sinsia, objetu
depoimentu neeb laos deit fatu sira neeb liu-liu iha ona, maib mos fatu sira neeb
deduz ona, maib laos ona opiniun sira kona ba fatu ka juzu sira valor nia alkanse kona
ba sira.


Importnsia ba prova haksasin

Sasin nee inkirida kona ba fatu sira neeb nia hetan koesimentu diretu no sai
nuudar meiu prova. Nunee, prova haksasin nee liu-liu maka narasun kona ba fatu ida
ho relevnsia jurdika neeb sasin hetan koesimentu diretu. Baibain koesimentu nee
mai hosi har, maib nee mos testemuu narasun ba koesimentu sira neeb mai hosi
sentidu sira seluk, wainhira apropriadu ba prova fatu sira nian.
Antunes Varela
319
foti katak prova hosi sasin sira nee importante liu, ho har ba
aspetu sira oi-oin, ba prova sira neeb lei hatan, tan nia maka iha prtika asume
importnsia liu tan nia mesak deit maka bele foti atu hatudu realidade ba fatu sira barak,
no liu moris modernu, tan kestun seguransa ho tendnsia atu dokumenta dala barak tan
nmeru ba atu jurdiku sira.
Testemuu nee prova neeb iha influnsia liu iha julgador nia klamar neeb
hasai hosi adjiu povo nian katak S maka konta kontu ida, hasae beibeik pontu ida
tan. Maski iha sasn no meiu sira ba prova, testemuu maka sei fator determinante iha
medida pena no iha sensurabilidade ba fatu sira neeb halao ona.


Valor ba prova haksasin

Justisa, sustentkulu ba ita nia sosiedade nee laos valor absolutu ida iha
ordenamento jurdiku nasional, ita har hosi Kdigu Prosesu Penal katak bele deit hetan
nia hosi meiu lsitu sira. Dala barak Lei sakrifika atu hetan autor sira ba krime sira tan deit
bandu mtodu sira ba investigasun neeb halo aat ba ema nia dignidade.
Kdigu Prosesu Penal haneon katak forsa probatria prova haksasin nian nee
tribunal apresia ho livre. Saida maka hakarak ho audinsia julgamentu maka atu harii iha
julgador nia konviksun katak fatu sira neeb investiga ona iha tempu uluk halao ho
forma neeb hanesan wainhira halo relatu ba sira.
Hamosu hosi definisun penal ba krime neeb tau iha konseitu sira rua neeb
sira nia identifikasun nee kazustika no liga ba ema ida-idak, neeb maka sala no

318
Malatesta, Nicola Famarino dei, A lgica das provas em matria criminal, trad. J. Alves de S, Lisboa,
Livraria Clssica Editora, 1927
319
Varela, Antunes; Bezerra, J. Miguel; Nora, Sampaio Manual de Processo Civil; Coimbra, Coimbra
Editores, 1985
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


187
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


sensurabilidade, no konseitu nee liur nian, neeb liu ba ema rasik maib hadulas ema
neeb halao asun no liu-liu ema neeb sei julga asun sira neeb halao ona.
Prova bele har hosi perspetiva sira rua, hosi sorin ida ita bele har prova nuudar
suporte ba atividade, nuudar aliserse ba realidade ida neeb foti hela. Iha nee maka
lejislador halo nia intervensun no tau regra sira kona ba legalidade ba prova,
regulamentasun ba meiu sira ba prova, meiu sira atu hetan prova, norma sira kona ba
produsun prova, kona ba nia valorasun, no iha sorin seluk bele har prova hanesan
atividade neeb hakbokar asun ida no iha nee maka ita koalia kona ba nus ba prova,
kona ba mtodu sira atu hetan prova, no objetu ba prova.
Wainhira limita ona mbitu no alkanse prova nian nuudar atividade, nee hetan
valorasun hosi julgador individual ka koletivu tuir saida maka lori ba nia koesimentu no
hatan tuir lei, no fo forma ba nia konviksun atu formula juzu neeb sei kondena ka
absolve arguidu sira neeb tau iha nia prezensa iha julgamentu.


Prova haksasin: Orgun sira Polsia Kriminal

Investigador no elementu polisial sira baibain maka lista hosi Ministriu Pbliku.
Sira nia testemuu baibain la hanesan arguidu sira nian no sira nia defeza. Iha kampu nee
maka elementu polisial sira sei hetan kestun kona ba saida maka sira nia sentidu sira
apura, saida maka sira har, rona, sente, hanesan mos sira nia prosedimentu sira nuudar
tkniku sira ba investigasun kriminal.
Orgun sira Polsia Kriminal bolu atu asume pozisun ida neeb la hanesan sasin
sira seluk, no nunee diak liu atu molok haketak sasin no peritu. Distinsun nee tau iha
karter intrnseku ba nia deklarasun sira.
Sasin, iha prinspiu la bele substitui iha nia papel, nee bolu atu refere nia
persepsun sira kona ba fatu sira tempu uluk nian. Peritu lori liu-liu ba tribunal nia
apresiasun kona ba fatu sira neeb iha neeb nia ezame nee ribit nia ka hasai
konkluzun sira (kona ba fatu sira ohin nian ka tempu uluk nian) kona ba koesimentu
espesializadu sira neeb nia iha.
Diferensa fundamental maka peritu iha knar liu-liu ativa: ezamina, investiga. Sasin
iha papel sentidu pasivu: hetan interogatriu, rona nia. Diversidade natureza neeb iha
peritu no sasin sira nia knar la halo katak iha ema ida deit (sasin perisial ka tknika) tau
hamutuk kualidade sira rua nee.
Nunee bele fo sasin orgun sira polsia kriminal kona ba fatu sira neeb sira
hetan koesimentu diretu maib sei la sai objetu ba sira nia testemuu koesimentu sira
neeb sira hetan hosi depoimentu sira neeb nia leitura nee proibida ka sei hamenus ba
auto maib la halo no leitura ba auto nee mos la bele.


Juz sira

Julgador maka ida neeb iha interese liu atu hetan lia los, mesak ka ho juzu
koletivu. Sasin nee bolu atu kolabora ho tribunal atu esklarese fatu sira neeb analiza
hela no nia knar dahuluk maka halao justisa.
Har ba natureza prinspiu sira investigasun nian ka atu buka lia los material, la
iha sentidu katak juiz la bele esklarese dvida sira neeb prova neeb hamosu ona, hosi
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


188
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


akuzasun ka hosi defeza neeb foti nia.
Sasin kontribui ba rohan nee no tau iha lia elementu ka sirkunstnsia sira hotu
infrasun nian, tempu, fatin no forma ho neeb nia halao, rohan neeb nia halao ba,
kauza neeb determina nia, danu moral no material neeb nia hasai no mos kona ba
karter, antesedente sira, hahalok no situasun ekonmika no sosial arguidu no ofendidu
nian, la bele halai sai, liu-liu hosi fiksasun ba limite sira neeb klot liu ba depoimentu ka
koesimentu efetivu ba sasin, wainhira nee iha pertinnsia ba prosesu.
Nuudar fiel ba justisa sei saran ba julgador ho orientasun hosi prinspiu
konstitusional sira no mos tiku sira atu hametin katak julgamentu halao iha kondisun
sira nia laran neeb hatan hosi lei no lori atu hetan lia los. Atu trava advogadu sira ba
defeza ka Prokurador sira MP nian neeb zelozu liu ka tama klaran ho sasin sira neeb
lista hosi MP ka defeza ho hanoin deit atu hetan lia los no harii nia konviksun.
Juiz sira bele iha momentu naran ida formula kestun sira ba sasin neeb nia
hanoin katak presiza atu esklarese depoimentu ida neeb fo ona (ho haneon prinspiu ba
investigasun ka buka lia los material) no atu foti desizun ida neeb diak ba kauza.


Ministriu Pbliku

Sei fo Ministriu Pbliku atu promove prosesu penal. Funsun pblika saran ba
Ministriu Pbliku nuudar detentor ba asun penal nee hetan baliza sira hosi
Konstituisun, iha direitu, liberdade no garantia sira no mos iha mbitu nia asun neeb
hetan mos limite hosi Direitu Penal no Prosesual Penal.
Orgun sira Polsia Kriminal, instrumentu sira neeb fo liman ba Ministriu
Pbliku wainhira halao nia knar konstitusional. Raiu asun orgun sira polsia kriminal
demarka ho imperativu sira lei nian ba asun, neeb tau ba Kdigu Prosesu Penal, no ho
limite material sira neeb nia asun sei depende ba Ministriu Pbliku nia orientasun.
Hosi parseria neeb hamosu ba MP nia asun ho orgun sira polsia kriminal,
elementu polisial sira maka sei lista nuudar sasin sira, hosi artikuladu akuzasun nian
neeb Ministriu Pbliku lori ba julgamentu.
Laos fatu sira hotu neeb Ministriu Pbliku halo akuzasun ba arguidu sira nee
hanesan prova ona hosi nia advogadu sira nia persia, haluha sira balun wainhira
Investigasun ka tan sa la harii konviksun iha julgador kona ba autoria, sala, ba fatu
sira neeb tau iha akuzasun.


Advogadu sira

Advogadu nia papel maka halao servisu ida neeb diak liu wainhira bele no tan
nee ema kontrata no selu nia. Tan baibain sira iha pozisun sira neeb la hanesan la iha
sentimentu ida ba aprosimasun ida neeb boot hosi advogadu defeza. Advogadu
defeza sei halao prova hotu neeb lori ba prosesu hasouru nia kliente no sei tenta hasai
iha msimu neeb bele atu konsege nia intensun sira. Laos deit prova ba autos sira
maib mos no liu-liu prova neeb hamosu iha audinsia julgamentu hosi sira neeb lori
no foti prova sira neeb lori nia kliente atu tuur iha tribunal nuudar arguidu.
Hosi sorin ida defeza tenta atu hatudu katak nia kliente sei la hetan
responsabilidade ka karik nee dunik nia responsabilidade sei hetan punisun iha mnimu
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


189
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


liu neeb bele. Hosi sorin seluk Ministriu Pbliku sustenta akuzasun neeb nia deduz
hasouru arguidu. Iha abordajem ba defeza ba nia kliente nia advogadu foti mtodu sira oi-
oin no hasouru buat hotu neeb bele hakanek akuzasun neeb deduz hasouru nia.
Nunee nia sei foti prova no argumentu sira hotu neeb iha ba nia defeza tau
hamutuk buat sira neeb hanaranteknisidade sira koesimentu tkniku sira neeb
la iha ka la har hanesan la los ka ho fraude.
Tan sa aliansa advogadu nee sei halo ho nia kliente enlase neeb iha sira nain rua
hotu sei la bele hakotu, maski iha sasin ida neeb iha nia ukun. Presiza katak ajente
polisial neeb bolu ba tribunal iha konsinsia kona ba fatu nee no respeita situasun
nee.
Hosi sorin seluk fali kona ba MP nia papel, exklui ka sei exklui nosun naran ida atu
manan ka lakon nee sei reje ho regra sira ba objetividade neeb klot -, advogadu
defeza nia dever maka hasirin nia kliente too iha neeb nia bele atu la hetan
kondenasun.


Eskema ba inkirisun

Hosi anlize ba sistema normativu verifika katak lei uza la ho haketak termu sira
inkirisun, kontrainterogatriu, interogatriu diretu no reinkirisun atu dezigna forma
neeb atu tau kestun sira ba sasin sira hosi ema neeb indika ka la indika sira. Ohin
loron hanesan mos liga ba estrutura prosesual tipu akuzatriu, estrutura modelu anglo-
saksniku.


Interogatriu diretu

Nee maka inkirisun obrigatria hosi ema neeb lista sasin. Interogatriu
diretu iha hanesan finalidade deskrisun ba fatu sira neeb iha sasin nia koesimentu no,
uluk kedas, neeb til ba perspetiva ida neeb ema neeb aprezenta nia (lista),
wainhira iha pertinnsia ba tema prova ka objetu prova. Hah hosi prinspiu katak s
maka aprezenta sasin, nia hatene katak nee hatene kona ba fatu sira no katak
koesimentu nee favorese interese ba nia pozisun prosesual. Tan nee dunik maka lista
atu abona pozisun nee.
Ho hanoin nee klima psikoljiku interrogante ho interogadu maka baibain
kolaborasun hah hosi prinspiu katak sasin sei la lista hosi ema neeb halo karik nia la
konta ho nia kolaborasun.


Kontra-interogatriu

Kontra interogatriu fakultativu lori hosi sujeitu prosesual sira neeb la fo
(lista) sasin. Iha sorin seluk, kontra-interogatriu nee ho hanoin atu hetan:

a) Deskrisun ba fatu sira neeb foun ka sirkunstnsia sira oi-oin ka, no mos,
perspetiva ida neeb la hanesan kona ba ida neeb fo iha interogatriu
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


190
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


diretu, atu la bele nia mesak, ka la pasfika deskrisun fatual neeb halo hosi
sasin iha interogatriu diretu;
b) Buat hotu neeb bele tau iha kauza kredibilidade ba sasin;
c) Tau iha kauza no la fo fiar ba depoimentu sasin nian;
d) Uza depoimentu sasin nian atu la fo fiar ba molok testemuu ida neeb la
favorvel;
e) Uza depoimentu sasin nian atu hamate testemuu favorvel sasin sira uluk
nian;
f) Uza testemuu atu favorese la ho depende dezenvolvimentu julgamentu nian
ho sentidu neeb favorvel liu ba nia.

Dala ruma kontra-interogatriu bele uza atu laos hetan perspetiva ida neeb la
hanesan ka la pasfika maib atu tau iha kauza sasin nia kredibilidade rasik.
Iha situasun sira nee neeb sasin nee iha hela interogatriu hosi ema neeb
la indika nia interogante la hatene, iha regra (haneon katak baibain sasin sira hotu ho
koesimentu efetivu sira kona ba fatu sira neeb rona tiha ona iha faze preliminar sira),
koesimentu sasin nian kona ba fatu sira, no klima psikoljiku neeb iha interogante ho
interogadu nee ho konflitu ka iha mnimu ho indeferensa.
Wainhira halao audinsia, meiu ida neeb diak liu iha advogadu nia alkanse
maka, hanesan ita har tiha ona, nia direitu ba kontra-interogatriu sasin ida nian no la
husik baibain halai oportunidade ida atu kontra-interogar ajente polisial sira.
Kontra-interogatriu ida neeb diak bele deit nia hetan preparasun diak no hosi
sorin seluk rezultadu diak (hosi ponto vista akuzasun) bele iha deit karik preparasun
diak nee hosi advogadu ita bele kontrapor preparasun ida diak hosi ita.


Reinkirisun

Nee maka reinterogatriu eventual lori hosi ema neeb indika sasin no kona
ba kestun sira neeb foti iha kontra-interogatriu. Reinkirisun dala ida tan hosi ema
neeb indika sasin iha hanesan finalidade no objetivu prinsipal atu rekupera sasin nia
kredibilidade no dala ida tan deskrisun ba fatu no sirkunstnsia sira favorvel ba nia
perspetiva. Foti katak reinkirisun nee iha fatin wainhira iha kontra-interogatriu foti
kestun sira neeb seidauk har ba iha interogatriu diretu.


Kontra-interogatriu foun

Nee maka kontra-interogatriu eventual lori mos hosi sujeitu prosesual sira
neeb la lista sasin maib iha kazu nee kona ba objetu inkirisun nian.


Inkirisun

Hafoin apuramentu ba indsiu no fatu sira, Ministriu Pbliku, ho har ba sira nia
subsistnsia nee natoon atu iha probabilidade sustentasun iha julgamentu, deduz
akuzasun pblika hasouru ema ida. Inkirisun iha julgamentu nee hatudu dialtika
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


191
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


personajem sira moris judisiria nian neeb tenta atu hatudu realidade ida tempu uluk
nian.
Inkirisun sei tau kedas kona ba elementu sira atu identifika sasin. Hafoin sei
interoga ho sirkunstnsia sira neeb husik juzu kona ba testemuu nia kredibilidade,
hanesan: kona ba relasun sira parentesku, dependnsia, amizade ka inimizade ho
arguidu, ofendidu, asistente, parte sivil sira no ho sasin sira seluk no hosi interese iha
kauza.
Sei la bele halo kestun sira ba sasin sira neeb prejudika resposta espontnea no
sinsera. Espontaneidade no sinseridade iha resposta sira bele prejudika laos deit kestun
sira nee, maib no mos hosi forma neeb formula sira.
Dala barak iha audinsia julgamentu bele harii rokat sira atu sira maka neeb deit
ba espontaneidade no sinseridade sasin nian no dala ruma la aprova hamosu liu hosi
sensura no hasoi linguajem neeb nia uza, liu hosi har ka atitude sira neeb la prova
saida maka nia afirma ona, atu la refere ona afirmasun no har sira neeb bele entende
hanesan ho ameasa sira.


Fo resposta iha kontra interogatriu

Sujestun sira tuir mai bele til ba elementu polisial iha ninian knar
320
:

a) Rona kestan too rohan molok fo resposta. Interompe advogadu bele
hatudu laos deit ladn iha edukasun no wainhira halao nia antesipa kestun
neeb bele interpreta hanesan tentativa atu sai lalais hosi neeb ka hanesan
tentativa atu molda interogatriu.

b) Fo resposta deit karik entende didiak kestun. Nee responsabilidade
advogadu nian atu tau kestun sira neeb sasin sira bele komprende. Karik ita
iha dvida husu ba advogadu atu halo fila fali kestun atu tau mos saida maka
hakarak. Wainhira halo, sasin sei manan tempu atu hanoin iha nia resposta
rasik. Maib, sei tetu too utilizasun sistemtika atu tribunal la bele persebe
nia finalidade lolos tan nunee bele prejudika nia depoimentu tan sa manobra
sira nee hanesan atu tau ba oin resposta no tentativa sira atu manan tempu.

c) Insiste atu tau kestun ida-idak. Kestun ida neeb tau iha laran konjuntu
kestun sira sei halo katak sasin bele fo deit atensun ba nia prinspiu no
rohan. Situasun nee, karik la tau mos kedas sei lori ba rezultadu ida neeb
kiak iha jeral no bele har hanesan hatan ona ba fatu sira balun hosi sasin,
neeb wainhira kestun sira tau haketak bele lori atu hetan rezultadu sira
neeb la hanesan. Presiza lori advogadu atu dekompor kestun nee iha
kestun sira neeb presiza atu resposta bele sai tomak no la husik dvida
ruma.

d) Para oituan molok hah resposta ba kestun. Wainhira halo ita manan tempu
atu tenta persebe nia objetivu no hosi sorin seluk fo tempu ba juiz no ba MP

320
Lopes, Jos Joo Seichas C., Manual de Comparncia de polsias em tribunal, INPCC, 1999
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


192
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


atu analiza kestun kona ba nia lejitimidade. Karik ita fo resposta kedas nia
biit positiva ka negativa sei hamosu impaktu no rezultadu sira, atu simu ka lae
objesun kona ba lejitimidade.

e) Restrinji ita nia resposta ba kestun neeb tau ba ita. Restrisun nee
hanesan buat hotu, sei halo iha limite sira neeb razovel. Wainhira fo ho ita
nia hakarak prova ka fatu sira, sasin sei estende nia depoimentu. Resposta ida
neeb la direta, neeb sei lao ba mai sei alimenta kontra-interogatriu ida
neeb pormenorizadu no taka metin. Ita fo deit resposta neeb husu hosi
natureza kestun nian, nee ida ka lae. Iha tipu situasun sira nee, ita husu ba
tribunal atu molok explika saida maka atu afirma molok dehan nee ka lae.

f) La bele transmite impresun katak ita siik hela resposta. Sasin ida sei la bele
hezita atu dehan katak nia koese resposta ba kestun ida ka la hanoin tiha
ona hikas fali fatu ida. Ema sira neeb hatudu katak hatene buat hotu, ho har
ba sira nia omnixnsia, sei husik dvida sira barak kona ba nia kredibilidade.
Espekula ka konjetura, hau hanoin, hau sente, hosi hau nia har, etc.,
sei la fo liman iha prosedimentu tribunal nian atu buka lia los, neeb bele
mos bele afirma hanesan prejudisial kona ba depoimentu. Karik la hatene ka la
hanoin hikas fali fatu ruma dehan la ho konstranjimentu sira. Sei hatan liu
hahalok nee ho har atu tenta siik resposta ba kestun neeb tau hela. Hosi
sorin seluk tribunal nee kompostu hosi ema sira neeb mos sala no rekoese
sala sei bele hametin empatia hosi julgador neeb mos ema. Wainhira
rekoese sala ita hatan deit kondisun ezistnsia nian ida.

g) Uza linguajem simples, direta no presiza. Uza liu-liu linguajem baibain no evita
wainhira bele atu uza espsie ruma kalun ka linguajem jria polisial barak no
evita espresun sira hanesan bele mos, hau iha serteza balun, nee
dunik, bele dehan hanesan nee no nee laos hau nia koesimentu.
Saida maka espresun sira nee hamosu maka hamenus depoimentu hosi ema
neeb hamosu sira. Evita hosi sorin seluk atu tenta impresiona ema s ida.
Hosi natureza profisun nee nian hamosu linguajem rasik ida neeb atu
deskreve realidade profisonal (KP, UPT, EIC, Brigada sira ba Intervensun),
maib nee apreensvel deit ba ema sira neeb klase hanesan. Iha tribunal sei
evita uza linguajem nee ka wainhira uza lalais fo kedas explikasun, tan sa
karik la iha explikasun hela mamok ida neeb ba ema neeb la koese nia
sei preenxe ho nia imajinasun, neeb bele diak ka lae.

h) Justu iha ita nia resposta sira. Espresun sira neeb husik atu hatudu
sentimentu pesoal sira kona ba akuzadu ka nia advogadu sei too iha neeb
evita. Iha neeb ita hanoin katak kestun nee husu resposta ida neeb hah
sei benefisia defeza diak liu ita fo resposta no lalika atu tenta hasara ba asuntu
nee. Nee tan fo krditu iha neeb nia merese nee sinal los ba profisional ida
neeb kaer metin distansiamentu neeb presiza kona ba nia servisu no
nunee fo krditu ba nia depoimentu tomak.

i) Evita katalogar (negativamente) akuzadu. Sei la hatama, ho exsesun
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


193
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


wainhira husu, fatu sira kona ba ema neeb hetan akuzasun nia karter no
personalidade. Juiz deit maka bele determina katak fatu sira balun neeb
implika ho akuzadu nia karter mak sei bele uza. Banati ida ba situasun nee
maka hasai obrigatoriedade ba arguidu atu fo resposta kona ba nia
antesedente kriminal sira. Arguidu dadaun responde ka lae ba kestun nee
hanesan mos bele responde ba seluk ruma: ho la fo resposta, fo resposta ho
los ka fo resposta ho la los.

j) Evita halo humor wainhira iha juramentu nia laran. Solenidade okaziun
audinsia julgamentu sei labele hakat tiha. Hatudu sentidu humor karik
situasun nee husu ba maib tenta kaer metin ita nia postura profisional no la
ho paixun wainhira halao hela julgamentu.

k) La bele hezita atu hatudu ka hatan sala ida. Ema hotu halo sala sira. atu sala
nee tau iha inkritu ka halo wainhira fo depoimentu nee importante atu fo
sai lalais hosi sasin tuir nia hakarak. Sei bele sai devastador ba akuzasun MP
nian wainhira sasin ida admite ka hatudu nia sala. Sala naran ida la tuir hakarak
sei bele trata hosi juiz sira, maib lakohi atu admite sala neeb har momos
nee bele atinji aat liu tan akuzasun.

l) Hanoin hikas fali katak advogadu defeza nee reprezenta hela nia papel, tan
nee maka ema selu nia.


Metdu sira ba inkirisun iha tribunal

Saida maka hakarak ho artigu sira tuir mai maka atu husik referensial ida ba
tknika sira ba interogatriu neeb fo indikasun kona ba vantajem no desvantajem sira
wainhira uza tknika ida no referensial sira balun kona ba oin sa elementu polisial bele
halo diak liu tan nia prestasun wainhira interogatriu iha sede audinsia julgamentu.
Maski iha tknika sira barak ba abordajem autor ba monografia nee tau hamutuk
sira neeb nia haneon katak sira neeb uza liu no hosi neeb bele aborda ho forma ida
neeb til, no wainhira halao interogatriu lalais hakat hosi tknika ida ba ida seluk, tuir
nesesidade no efeitu sira neeb hakarak.


Expozitivu

Dehan saida maka ita hatene ka har?. Nee mtodu interogatriu neeb
husik marjem boot ba manobra ba s maka fo hela testemuu. Husu ba sasin atu haktuir
saida maka nia hatene ho forma neeb diak liu no neeb nia hatene. Nia iha hanesan
vantajem relatu ba testemuu ida neeb fidedignu no espontneo liu hosi s maka fo
hela depoimentu. Maib tipu interogatriu nee husik marjem boot ba diskrisionariedade
no organizasun ba fatu sira hosi sasin no iha hanesan desvantajem depoimentu naruk ka
ho lakon ba dadu sira neeb bele iha relevnsia no tan sa naruk liu sasin dala ruma la ho
explsitu husik tiha deit tan la haneon hanesan relevante.
Hanesan forma atu evita hamenus desvantajem sira neeb indika tiha ona
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


194
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


elementu depoente bele organiza nia depoimentu ho forma atu halo pontu sira kiik kona
ba situasun. Nia bele mos hanesan forma atu halo nia diskursu persetvel liu fo sekunsia
ida ba diskursu nee dunik. Indikasun ida seluk ba ema neeb submete ba tipu
interogatriu nee, neeb rekere esforsu inteletual makaas ba memria maka para
oituan no organiza fila fali nia testemuu no halo ponto situasun sira wainhira maka
depoimentu neeb presiza atu aborda situasun sira barak ka espasu tempu nian ba
okornsia sira nee luan liu.


Exploratriu

Saida maka iha orijem ba neeb?. Mtodu exploratriu nee baibain
komplementu ba mtodu expozitivu, tan sa hakarak atu har resposta sira iha kestun
sira refernsia, neeb sei hola prezensa beibeik iha interogatriu naran ida (s, saida, oin
sa no tan sa). Vantajem mtodu nee nian maka pormenorizasun boot liu ba fatu sira,
maib nia virtude boot liu nee mos nia bise boot liu, tan sa hakarak atu har elementu
importante sira investigasun nian no falta pormenor ida nee bele halo aat depoimentu.
Hela hanesan indikasun atu bele oferese kualidade ida neeb diak liu ba
testemuu hosi elementu polisial, nia sei konsulta prosesu molok fo depoimentu.


Konfirmativu

Saida maka bele justifica kontradisun aparente ho surat?. Saida maka
hakarak ho uza metodolojia nee maka uza testemuu atu valida prova sira seluk. Husu ba
sasin atu liu hosi explikasun sira halakon inkongrunsia afirmasun sira rua ka elementu
sira prova nian neeb aparentemente hasouru malu.
Wainhira hasouru ho tknika nee, sei husu ba sasin atu pronunsia kona ba resn
sira neeb hatudu kompatibilidade nee. Baibain ho valor boot liu ba fatu sira neeb
hasouru malu aparentemente atu hamenus tipu prova seluk.
Nee mosu momos katak wainhira inkongrunsia nee hakat liu ona prova hotu
neeb lori ba prosesu nia sei sai forte liu tan wainhira surat sira kona ba malu ho
depoimentu sira atu jera konviksun kona ba fatu sira neeb subjasente sei la fsil atu
dok hosi nia. Vantajem sira ida ba tipu inkirisun nee maka atu valoriza meiu sira seluk ba
prova.
Desvantajem mtodu nee nian maka lori sasin atu rekonstitui sala tempu uluk
nian no tenta atu taka brexa ka inkongrunsia nee.
Dala ruma iha tentasun atu responde la ho enkuadra iha sirkunstnsia sira atu
hetan surat ka depoimentu neeb hasouru, nee elementu atu enkuadra sirkunstnsia
sira atu hetan prova ho hamenus efeitu sira neeb bele mosu ho inkongrunsia nee.
Hosi sorin seluk wainhira ita apersebe katak inkongrunsia nee mosu hosi haluha buat
ruma iha nia deklarasun sira, fila ba kotuk ho formula hikas fali ita nia depoimentu no
hatudu didiak fatu neeb hakarak atu atinji. Karik notriu katak ita nia inkongrunsia
nee foti aspetu pozitivu sira hosi investigasun nee no fila fali papel neeb hakarak atu
desvaloriza ho hasae aspetu pozitivu sira no neeb la bele nega.


MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


195
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Sujestivu

Seor maka Investigador no elementu neeb maka detentor ba s maka nai-
ulun ba operasun?. Fo sae katak tan sa nia violasun ba dala barak regra inkirisun
determina katak sei la halo kestun sujestiva sira ka ho pertinnsia no sira naran ida
neeb halo aat ba resposta sira nia espontaneidade no sinseridade.
Maib, liu hosi artifsiu sira oi-oin, balun la liga ba maledisnsia, tau kestun ba
sasin sira liu hosi sujestun sira ba senriu sira neeb bele ka lae. Tknika husu ema
neeb inkiridu atensun boot tan sa sei hatan kestun sira neeb taka ona resposta ida
iha nia no kondisiona sasin no lori nia atu haneon senriu sira oi-oin hanesan bele iha.
Nee tknika neeb uza sasin sira neeb maski hola prezensa iha fatu sira sei lohi
iha sira nia depoimentu katak la hatene buat ida no har buat ida. Nee tknika ida neeb
permite atu sustenta teoria sira rua neeb tuur metin defeza no akuzasun.
Vantajem boot liu maka tau rokat ida neeb boot atu lori sasin ba depoimentu
favorvel ba teze neeb nia hasirin. Saida maka hakarak iha nee maka atu sasin simu
realidade ida hanesan ninian wainhira nia simu hanesan bele, fo liman ba nia atu
hanoin hikas fali. Nee tknika ida neeb tau mos agresividade boot liu ho tenta mos lori
sasin atu reaje ba estmulu sira neeb bele halo aat ba nia imajem no kredibilidade iha
julgador nia ukun. Nunee sei evita haridak inkiridor.
Teoria sira neeb saran ba sasin sira bele sai til ba sira atu konsege hatudu mos
realidade sira neeb la konsege hetan prova. Indikasun nee maka sei uza ho kuidadu,
tan sa arguidu hetan julgamentu hela ba saida nia la akontese molok har.
Tknika nee buka mos atu haridak sasin nia emosional no mos haridak sasin karik
hiptesze neeb aprezenta ba nia laos oportuna, lakohi nia no uza nia atu hatudu fatu
sira neeb ita hetan dunik koesimentu diretu.


Konkludente

Dehan nee ka lae ba saida maka hau sei husu ba ita?. Nee metodolojia ida
neeb klsika ba inkirisun neeb hakarak atu hasai hosi sasin saida maka iha relevnsia
ba estratjia defeza ka akuzasun. Baibain uza ho sasin sira neeb ita sei hein
esklaresimentu sira neeb boot ka hosi sasin sira neeb fo sai ona ka hein atu fo sai
hostis.
Karik hosi sorin ida resposta nee fasilita ba sasin tan sa nia sei afirma deit pozitiva
ka negativa ba senriu ida neeb tau ba nia hanoin. Nee iha nuudar buat aat atu lori
hikas fali ba tempu uluk ida neeb la kompletu ka ho defeitu sira.
Sasin hosi polsia karik presiza molok fo resposta justifika katak atu responde nee
ka lae sei obrigatriu explika momentu molok no hafoin atu bele kompreende ka lae ka
sei la fo resposta ba. Hanesan mos iha momentu ida apersebe katak diresun neeb lori
hela bele hamosu konkluzun sira neeb sala no explika dalan neeb sala molok fo
resposta no hafoin maka responde ba.


Tenik

Pontu nee importante liu no hau sei halo fila falo kestun nee?. Mosu hosi
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


196
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


dinmika inkirisun nee katak inkiridor iha pontu ida neeb nia hakarak har esklaresidu
ona, husu ba sasin atu pronunsia no ba oin aborda asuntu nee hanesan, no nunee buka
lia ajilidade ida boot liu iha resposta sira tan sa bziku liu sai maka hanesan iha tentativa
neeb monu hasouru ho deklarasan sira uluk nian.
Los katak bele halakon pontu sira neeb sei iha dvida ka la favorvel ba
deklarasun sira, maib karik la alerta ba, sasin sei bele monu iha kontradisun sira no
monu klean nia testemuu tomak.
Hah kedas sei evita tuir ritmu ema neeb diriji inkirisun nian. Sei la bele
espesifika liu, dala ruma diak liu kaer ideia sira hun no uza elementu sira xave hanesan
tudik, ran, droga (dut) Tipu inkirisun nee bele mos kondisionante ba resposta tan sa
inkiridor uza dala barak termu ida (hanesan banati lejtima defeza) neeb liu tempu
balun sasin uza ona termu nee, neeb bele estratjia ba s maka halo inkirisun.


Argumentativu

Hau la hatan no sei dehan tan sa?. Debate ho sasin segmentu ida iha nia
depoimentu. Bele uza wainhira sasin nia depoimentu lao ba sentidu ida neeb la
favorvel ho har ba saida maka hakarak. Tenta atu buka lia sasin atu reaje.
Saida maka bele konveniente iha tipu inkirisun nee mak posibilidade atu foti
tempu livre ba sasin atu hamosu danu sira tan bele buka lia prova neeb hamosu ona.
Saida maka indika hanesan buat aat ida iha tknika nee maka sobrevalorizasun ba
elementu subjetivu sira neeb la lori buat foun ida mai prosesu.
Nee tknika ida neeb todan liu iha inkirisun, no nunee sasin sei iha kuidadu
iha nia resposta sira, hah kedas la bele har advogadu hanesan nia inimigu no evita
komentriu paralelu sira ba kestun sira tan sa bele afeta nia ckredibilidade rabat ribunal,
karik nia iha difikuldade sira neeb hakotu termu ba inkirisun no husu atu tau ba nia
kestun sira ida-idak ka husu atu hanoin no responde ho neineik.


Konfrontador

Har too katak saida maka ita foin hateten nee bele la los tan sa tuir
dokumentu nee . Saida maka halo iha tknika nee maka husu ba sasin atu hateten
dala ida tan nia depoimentu sorin balun atu hasouru kedas ho realidade ida neeb la
konsilivel ho fatu sira neeb nia deskreve ona.
Iha moris polisial dala barak dvida sira foti ho fatin krime, distnsia no tempu
hamatan, distrasun sira fatin nian, deskrisun ba estadu tempu, obstrusun sira ba
vizibilidade no kampu atuasun.
Nee mekanismu ida neeb todan atu halo inkirisun neeb lori hosi sorin ida
sasin atu halo afirmasun peremptria sira no explsita sirkunstansialismu hotu neeb
halao iha momentu ida, no nee tknika ida neeb ho biit, efeitu sira sasin ida nian mak
sei tatoli ba silnsiu hafoin hasouru, nia sei har katak nia depoimentu nee hamate no
afeta ho forma neeb sei la bele hadia fila fali kolega sira nia depoimentu, tan sa la iha
konviksun ka dvida wainhira fo depoimentu.
Nee tknika mos hostil nunee sei evita tama iha konflitu ho s maka tau kestun
sira. Tan sa dala ruma frmula sira ba kestun sira nee funsiona deit tuir kestun neeb
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


197
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


tau ho forma partikular, husu atu formula fila fali kestun no tau iha oin persupostu sira
kestun nee nian.


Dezakreditador

Ita iha nosun katak ita sei la bele har arguidu no mos saida maka nia halo
hela?. Tknika nee maka lolos deklarasun funu ba sasin. Atake laos diriji ba ita nia
testemuu maib ba ema neeb fo sasin. Krditu neeb elementu polisial sira bainbain
hasouru ho arma sira neeb hah hosi motivasun pesoal hasouru arguidu, prosesu sira
neeb halao hasouru arguidu, prosesu sira neeb halao ho arguidu, elementu polisial
sira nia idoneidade.
Maib, laos deit fator pesoal sira maka hasouru, nee mos resn sira ba sinsia
sasin nian, nia kapasidade tknika atu foti meiu sira ba prova balun, nia kualifikasun atu
diriji asun ida
Vantajem sira maka tknika neeb lori mai defeza maka sasin tau iha sobreavizu
no la hateten sorin sira balun iha nia depoimentu neeb bele importante ba julgador nia
konviksun. Maib, wainhira tau iha situasun sira ida nee, neeb iha klima tensun
psikoljiku buka lia tiha ona, sasin neeb bele halo katak nia testemuu nee vlidu ho
konviksun atu hamate kedas defeza nee hakat tiha.
Iha kampu nee diak liu lalika tama iha funu, elementu PNTL, nuudar profisional
no espesialista iha investigasun kriminal sei hetan hostilidade boot ka kiik iha tribunal
hosi advogadu sira ba defeza, atu tuir nia empeu atu hosi konviksun katak ida nee iha
ho relasun ba saida maka tau kestun ba nia.
Nunee inkritu neeb saran ba nia nee ida tan iha sira barak neeb hamosu nia
audisun iha sede julgamentu, dala ruma iha konotasun pesoal liu ho prosesu sira, liu-liu
iha prosesu sira neeb naruk liu, neeb liu tempu barak atu investiga ema ida ka rua
nee reflete mos katak moris oituan ema sira nee nia moris.
Nunee, nuudar profissional elementu polisial sei fo depoimentu ho kaer metin
distansiamentu ho relasun ba prosesu no nia implikadu sira, evita haridak advogadu no
personaliza kestun sira, la hatudu deskonforto ho kestun sira neeb tau ba nia no evita
deskreve arguidu ho forma negativa ho uza expresun sira hanesan alvu, dut nain, tua
ten.


Anchoring

Ita hotu ho ita nia subkonsinsia liga ba kondisionalismu sira neeb lori ita atu
halao atu sira neeb lalenok sira, hanesan banati: ita imajina tiha ona rona telemvel
lian, lalenok mak ba buka ita nian maski ho buka deit ho matan. Karik ita la halo no
hasouru ita nia hakarak ita tama iha konflitu ho ita nia an rasik no sei depende ba esforsu
ida boot liu.
Kondisionalismu sira nee mosu hosi akontesimentu no/ka emosun sira oi-oin
neeb familiar ba ita, no mos bele lori ita atu sente fiar liu tan. Ho auto-estima neeb
boot liu tan, intelijente no hakmatek liu. Ba nee Tim Roberts
321
bolu anchoring.

321
Roberts, Tim, Boch Clever; Police Review, vol 103, n. 5329 (AGO 1995)
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


198
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Ba Tim Roberts, Anchoring nee maka liga estmulu liur nian ba resposta ida iha
laran. Ho liafuan sira seluk, harii lalenok kondisionadu. No katak fo liman atu alivia
ansiedade no stress ema (ajente) neeb fo depoimentu iha tribunal.
Lori dahuluk ba memria ita nia prestasun ida neeb ita iha susesu (karik maka
foin dahuluk lori ba ita nia memria prestasun testemuu didiak ida hosi ita nia kolega
ka sasin ida nian). Ita sei hili ka tau iha evidnsia momentu partikular ida.
Ita imajina too iha sasin nia pozisun maib ho imajem situasun tribunal nian
neeb ita hakarak. Ho diferensa ida: ita imajina too iha tamau boot liu, naroman liu ho
imajem ida neeb diak liu ba ita nia an rasik.
Hafoin ita halo espsie transfernsia ka asosiasun ida. Nee maka iha har ba ita
nia an rasik iha sena nee nia laran.
Tuir mai ita imajina too katak ita rona ita nia lian ho forma metin no hakmatek. Ita
imajina ita nia forma deskontrada no atenta iha tribunal.
Wainhira tau ideia no sentimentu sira nee hotu, sei akontese esperinsia ida
singular neeb wainhira intensa hanarananchoring. nkora nee bele hasai hosi lian,
har, imagem, kaer, paladar ka is ida., etc. Iha tribunal tau liman ba kotuk no presiona
polegar kuana (hanesan banati) nee bele nkora ida.
Hosi saida maka hateten, wainhira ita nee bolu atu fo tan nia depoimentu,
momentu neeb sintoma sira neeb refere ona liu atu atinji sira nia pontu msimu,
inserteza anchoring instala no ita sei buka atu aplika nia tan sa la iha buat ida atu lakon.
Rezultadu bele diak liu tan. Nervu sira sei bele halakon no fo enerjia pozitiva. Parese ita
alkansa hakmatek, fiar no konsentrasun neeb sira husik ba.
Hakat liu dvida no rezerva sira neeb aprendizajem no utilizasun ba tknika
nee bele iha, dvida sira la iha neeb ita sei uza rekursu no tknika sira hotu neeb
hatene no disponvel atu hasae ita nia dezempeu iha sala audinsia sira.


Preparasun ba depoimentu

Estudu molok ba pesa prosesual sira lori atu hamoris fali memria atu hasai
sensasun sira neeb atu moris fila fali, nee maka estudu molok ba pesa prosesual sira
halo katak sasin hosi polsia la hola prezensa iha audinsia julgamentu la ho buat ida.
Papel importante neeb hakbokar wainhira investigasun kriminal maka lori ba prosesu
prova sira ba fatu sira hosi ema ida no ida nee maka halo elementu polisial atu halao
prezensa iha tribunal atu sustenta servisu neeb nia hakbokar tiha ona.
La tebes, maib akontese maka elementu polisial sira hola prezensa iha sede
audinsia julgamentu no la hanoin hikas fali fatu sira, tan la rona didiak saida maka
hateten iha momentu neeb, la har didiak, sei hatudu fila fali Auto Detensun ho
asinatura. Nee mos katak kredibilidade ba testemuu iha valor neeb iha.


Hamaluk

Laos prtika baibain iha polsia, maib hamaluk ba tribunal elementu neeb sei
fo nia testemuu iha prosesu ida nee importante, tan sa kolega neeb hamaluk bele sai
nuudar lalenok ba nia prestasun iha tribunal nia ukun.
Fo liman atu halo diak liu tan kualidade no kuantidade elementu polisial sira nia
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


199
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


prestasun nee fator atu tau iha konta wainhira hamaluk hosi kolega sira liu-liu wainhira
elementu ida neeb atu fo depoimentu la iha esperinsia no ida neeb ba ho nia iha -
vontade liu iha meiu sira nee. Kontrriu mos bele funsiona tan sa rotina ba depoimentu
sira hadulas beibeik indikador sira hanesan neeb forma vsiu sira ba hanoin no
linguajem neeb ema ida neeb halo hela la persebe tan.


Asistnsia no audinsia sira

Laos deit iha ita nia esperinsia no sala sira maka ita harii ita nia esperinsia
profisional. Asisti audinsia nee dadu ida neeb importante mos no halo parte ba ita
nianesperinsia neeb sei harii refernsia no persebe okornsia sira iha sala audinsia
sira nia laran, moris atu aprende sira.
Baibain elementu polisial hola prezensa deit iha sala audinsia wainhira maka
prosesu sira neeb nia hola intervensun. Nota katak prestasun elementu polisial bele
diak liu tan ho nia prezensa iha audinsia julgamentu. Har elementu sira seluk iha
situasun ida hanesan ho kompara obriga ita atu kompara no hasoi postura sira. Kolega
nia prestasun diak, hosi elementu seluk biit sira ba seguransa, hanesan mos sira nia
prestasun ida neeb la diak ho komparasun lori ita atu hanoin hikas fali esperinsia ida
nee no tenta halo diak tan no hasoi aspetu sira balun neeb la presiza atu alerta ba.


Kredibilidade testemuu

Fator sira oi-oin bele influensia julgador nia konviksun neeb liu hosi krditu, no
hosi nia knar sira hah sujeitu sasin saran ba. Hosi sorin seluk, influnsia no kredibilidade
testemuu, koesimentu neeb nia bele iha kona ba elementu importante sira prosesu
julgamentu nian.
Iha indikador sira rasik ba ida-idak neeb bele servisu ho forma atu potensia iha
tribunal kredibilidade no kualidade boot liu ba nia testemuu. Nee sasin nia knar atu
hatudu no harii konviksun katak fatu sira neeb transmite ba tribunal nee reprodusun
fiel liu ba fatu sira neeb halao ona.
Hah kedas koesimentu sujeitu bele har hosi perspetiva sira tolo tuir kontedu
idiomtiku, kontedu ljiku no kontedu serteza.
Iha vertente dahuluk relasiona ba tipu diskursu neeb hakarak badak. Husu ba
sasin diskursu ida neeb fludu no la ho konfuzun sira, neeb kredibilidade ba nia
testemuu nee afeta hosi diskursu ida konfuzu, la koneksu no la persetvel.
Iha asesun dahruak apela ba diskursu koerente, verozmil no los. Nee los katak
ita har ema ida neeb iha diskursu ida ho predikadu sira nee, atu buat saida maka nia
iha atu hateten ho har ba koernsia, inverozimillansa, inserteza ho tendnsia ba
desvalorizasun no deskrditu hosi diskursu nee.
Iha perspetiva dahtoluk abordajem nee nia valorizasun ba testemuu liu mos
hosi grau serteza neeb sasin hatudu ho relasun ba nia koesimentu ba fatu sira.
seguransa, serteza neeb nia mensajem liu iha biit boot liu no fiar iha sasin no nia
depoimentu, hasouru sasin neeb la fiar ba fatu sira, harii dvida iha nia afirmasun sira
rasik ka ignora ho tomak fatu sira.
Maib, iha fator sira neeb la influensia hosi ajente polisial nia testemuu,
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


200
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


hanesan hahalok no abilidade sira advogadu nian, dezempeu sasin sira seluk nian ka,
desizun sira foti hosi juiz ka koletivu juiz sira.


Autentisidade

Sasin neeb responde naturalmente no ho forma fluente, ho respeitu ba nia
dvida no incerteza sira, lalais sei julga hanesan ema franka no fo garantia kredibilidade
ba nia depoimentu. Kredibilidade ba testemuu nee hetan valor hosi nia
espontaneidade. Resposta sira simples liu no la induz ka premedita fo natureza ida ho
kredibilidade boot liu ba testemuu.
Utilizasun ba linguajem tknika-polisial, no fo liman ba esperinsia profissional,
pesoal no institusional hamenus substansialmente kampu atuasun advogadu sira nian,
maib wainhira uza sei explika karik nee importante ba testemuu.
Iha kontestu komunikasun polisial iha espresun sira neeb, wainhira uza iha
kontestu julgamentu, tan konotasun negativa
322
neeb iha jeral sira hamaluk ba, sei
evita hotu.


Seguransa

Seguransa ba deklarasun sira nee liga intimamente ho koesimentu neeb sasin
iha kona ba fatu sira no nia -vontade iha ambiente neeb hadulas iha momentu ba nia
deklarasun sira. Iha matria sira neeb apresia liu prova koesimentu tkniku, boot liu
relevu neeb saran ba depoimentu wainhira sasin responde la ho rezerva sira ka hatudu
la iha seguransa iha saida maka tau kestun ba nia.
Saida maka asume importnsia vital wainhira tau kestun ba elementu polisial
kona ba pormenor tkniku sira investigasun nian no nunee har reforsu ba nia
idoneidade. Resposta neeb fo mo mos, la ho hezitasun sira kona ba nia kontedu la ho
husik marjem ba dvida sira kona ba sentidu ikus liu ka saida maka deklara ona.


Izensun

Dala ruma la fsil ba elementu polisial atu tau ba sorin okornsia sira neeb nia
hola parte iha sede investigasun prosesu nian neeb nia sasin dadaun. Kritriu sira ba
imparsialidade no alleamentu ba fatu sira neeb nia fo depoimentu no kredibilidade ida
boot liu testemuu neeb nia saran ba.
Dala barak husu opiniun sira ba elementu polisial sira, kona ba okornsia ida no
fo senriu sira neeb bele no nia sei hola prezensa ba izensun ho relasun ba fatu sira,
depoimentu neeb fidedignu ba fatu sira la ho foti partidu ka la haneon sira ba valor

322
Banati: alvu uza baibain iha operasun sira seguimentu no vijilnsia -, neeb iha sentidu ida iha
linguajem polisial maib hamaluk komumente ba situasun sira neeb negativa liu fatin har ba
prtika tiru, dardu sira, etc.
Jneru liafuan sira nee sei evita hosi ajente polisial, se lai explorasun abuziva hosi advogadu sira ba
defeza.

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


201
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


kona ba sira, fo grau seriedade ba depoimentu sira.
Iha dekornsia natural prinspiu nee nian hamosu naturalmente rigor iha
deklarasun sira elementu polisial nian. Deklarasun sira elementu polisial nian wainhira
fo iha tribunal sei responde ho ezatidun neeb bele kona ba fatu no sirkusntnsia sira,
nia testemuu sei la bele husi leet ba ekvoku sira.


Persetibilidade

Nee mosu hosi kualidade intrnseka ida-idak nian, no atu iha esperinsia moris,
kapasidade ba espresun ho hateten neeb diak. Dala ruma testemuu sira nee afeta
iha sira nia kredibilidade tan sa la halo ho forma koerente iha diskursu ida ambguo.
Nee mosu hosi espresun ho hateten no ho akautilnsia liu iha audinsia
julgamentu katak iha kestun ida nia ukun no ho forma atu rasionaliza tempu no alivia
tensun psikoljika neeb iha wainhira espresa ideia ida iha pbliku nia ukun neeb sei
fahe ka la koalia kona ba elementu sira atu responde lalais. Omisun sira nee bele hasai
koezun ba meiu prova neeb diak liu sasin iha atensun no bele halo testemuu sai la
persetvel.
Persetibilidade nee katak posibilidade atu entende lolos hosi julgador no
interveniente sira seluk.


Verozimillansa

Wainhira halao atividade polisial no har ba arguidu sira nia imajinasun
elementu polisial sira hetan hasouru ho situasun sira neeb inkrivel liu. Iha momentu ba
oin iha sede audinsia julgamentu sei haktuir fatu sira nee no harii konviksun katak
realidade nee atu absurda ka inverozmil akontese dunik.
Testemuu nee hetan apresiasun tuir padrun komum sira ba hahalok, regra sira
ho natureza no iha konseitu penal klsiku nia laran, hosi esperinsia no koesimentu ema
nian neeb tau iha ajente nia fatin no ho nia koesimentu espesfiku sira.
Iha kampu nee no har ba esperinsia elementu polisial dala ruma tau iha planu
neeb wainhira fo deklarasun sei avalia nvel razoabilidade ba situasun sira neeb nia
deskreve. Ho kritriu nee maka iha hanesan kondisionante ba nia diskursu. Maib, laos
beibeik maka fatu no sirkunstnsia sira tau iha klaran buat ida neeb kritriu formal ba
razoabilidade.
Nee maka kazu sasin sei rekoese nia rasik aparnsia irealidade nee no nunee
harii empatia ho julgador no interveniente prosesual sira seluk. Maib, sei saran ba sasin
atu elusida sirkunstansialismu neeb fatu sira nee halao no apoio neeb bele iha meiu
sira seluk ba prova.
Nee tarefa dala barak difsil tan sa karik hatudu realidade ida uluk nian nee knar
ida neeb todan, hatudu realidade ida neeb liu ho kontornu ireal ka bizaru sira, nee
maka servisu tan.


Fundamentasun

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


202
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Wainhira boot liu konsistnsia ba depoimentu ida boot tan mritu niaatu harii
konviksun iha julgador, hatudu realidade uluk nian. Iha depoimentu fundamentadu ida
sasin la limita deit atu afirma nia konviksun sira, maib justifika no hatudu.
Iha asesun nee, liu-liu wainhira halao audinsia julgamentu neeb elementu
nee listahosi servisu neeb nia halao atu foti prova, no koese prosesu no servisu
neeb nia halao bele no sei foti meiu sira seluk ba prova neeb nia foti tiha ona no tau
nia testemuu iha pilar sira oi-oin. Sustentasun ba testemuu ho meiu sira seluk ba
prova iha karter kredibilidade ida aparentemente izentu.
Hasouru testemuu nee la fsil tan sa liu atu hasouru sasin no nia depoimentu,
nia wainhira halo metin nia testemuu ho meiu sira seluk ba prova obriga s maka diriji
inkirisun atu hasouru mos meiu sira seluk ba prova, neeb maka sai esforsu boot liu
tan.


Hola prezensa iha Tribunal
323


Wainhira elementu polisial ida fo nia testemuu nia reprezenta instituisun
neeb nia servisu ba no hahalok naran ida neeb nia iha wainhira audinsia sei hamaluk
ba nia kolega sira selu.
Hanesan dehan tiha ona iha fator sira oi-oin neeb bele influensia kredibilidade
no kualidade testemuu nian. Iha fator sira nee barak neeb la konsege atu kaer nee
maka iha kontrolo elementu polisial nian liur, dispozisun ba ouvinte no interlokutor sira,
lian kiik sira iha sala audinsia
Maib iha fator sira neeb iha elementu polisial nia alkanse no nia bele halo diak
liu tan ka adata tuir sirkunstnsia sira. Nunee artigu sira tuir mai har atu fo elementu
polisial sira neeb indika katak bele kontrola no iha sira nia posibilidade.
Iha hah ita nin testemuu presiza hah kedas atu ita sente konfortvel. Problema
neeb diskute beibeik no sei la hakotu maka refere ba forma oin sa sasin sira sei tuur
wainhira sira fo testemuu hela ida audinsia julgamentu.
La ho depende ba regra sira barak neeb akonsella forma sira atu iha, hanesan:
trasa ain ka lae, ho sadere hasan, ka ho hatun ulun ka sadere ulun, ho seluk tan; sei la
bele lakon konsinsia ba fatin neeb ita iha dadaun no situasun nia solenidade.


Komunikasun la-verbal

Linguajem la-verbal nee define hosi forma oin sa ita manifesta no la ho uza
diskursu neeb ho hateten. Ita nia isin haruka mos mensajem sira ba s maka har no
rona ita. Hau tau iha nee kampu sira hat no ho forma simples liu komunikasun verbal
har, ho hateten, forma tais no forma estar.
Bele iha esperinsia no maturidade barak nee la fsil atu la sente sinal sira
nervozismu wainhira atu enfrenta pbliku ida neeb ita la koese no ho pbliku sira
balun neeb har nuudar antagonista natural sira ba servisu neeb halao ona hosi
elementu polisial neeb servisu iha investigasun.

323
Julgamentu sira hotu sai nuudar okazisu solene ida. Hahalok no forma atu sasin sira iha nee sei
reflecte ezatamente iha dignidade no solenidade.

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


203
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Sei la bele evita ita nia fuan atu baku lalais, hetan maten iha estomgu, ibun
maran, liman sira kosar, oin mean. Karik ajente polisial nee iha tendnsia atu book liman
fuan ka hadulas liman sira ba mai wainhira fo depoimentu, diak liu tau sira ba malu iha
oin ka iha kotu no ida ikus nee neeb fo hatudu atitude ida ho respeitu liu.


Komunikasun la-verbal ho hateke

Tensun neeb harii iha audinsia julgamentu nee dala barak inibidora ba
testemuu neeb hakarak fidedignu no fiel liu wainhira bele. Kontatu hosi matan nee sei
baibain liu no evita uza har sira neeb inkizidor ho relasun ba juiz, juradu ka advogadu
sira.
Sasin hosi polsia wainhira simu indikasun hosi juiz atu responde ba advogadu sei
halo ho har ba los ho atitude ida neeb iha respeitu.
Tknika sira ba inkirisun neeb foti ona bele buka lia klima tensun ida neeb
boot entre elementu polisial sira no advogadu sira ba defeza. Wainhira inkirisun hosi
sira, wainhira interogatriu nee la respeita ka la iha pertinnsia ona ita sei husik hateke
ba nia wainhira ita fo resposta no sei halo ba juiz. Importante katak ita labele haluha
katak diresun ba audinsia nee juiz nian. Ho jestu nee ita la hateten alerta julgador liu
hosi asun isin nian ba hahalok ida neeb la los hosi advogadu.
Wainhira nia testemuu iha faze audinsia julgamentu, elementu polisial sei kaer
metin nafatin kontatu ho hateke: ho juiz sira, ho MP no ho advogadu sira ba defeza rasik
no nunee hatudu respeitu ba momentu nia solenidade no ba interveniente prosesual sira
hotu.
Sei evita hateke ba ita nia na rasik ka kaer ita nia hateke lakon iha mamok. Juiz sira
barak indika iha audinsia sira nia rohan katak sira hanoin katak sasin sira ruma iha
kredibilidade liu tan sa nia hateke los ba ami. Maib presiza iha kuidadu balun ho nee.
Tan sa iha hateke sira hosi hateke sira. No saida maka ita bele hanoin maka hateke ida
neeb edukadu bele har hanesan hateke ida neeb aat no provokador ka mos evazivu.
Atu akautela mos situasun kontra-interogatriu ita sei la bele hateke ba parte neeb
indika elementu polisial nuudar sasin (iha nee MP), se lai ita nia hateke nee sei bele
interpreta hanesan forma atu husu ajuda ho ilasun sira neeb bele hasai hosi nee.


Komunikasun la-verbal ho hateten

Hanesan ita dehan tiha ona wainhira halao advogadu defeza nia servisu sei
nakadoko ho forma neeb bele prova sira hotu neeb lori ba prosesu hasouru nia
kliente. Alvu defeza maka elementu polisial sira neeb hetan inkirisun ho forma simples
liu no ho forma neeb kasar liu ho depende ba estratjia defeza neeb liu presun
neeb tenta tau iha sasin hosi polsia, tenta mos atu nia fo depoimentu kona ba fatu sira
neeb bele til ba nia defeza, ezemplu maka elementu polisial la responde kestun
neeb halo ho simples, mos no konvite nee, sasin hah ho hau hanoin katak, hau
fiar katak, hau sei tenta explika, hau julga katak, too iha neeb hau sei
hanoin no espresun similar sira seluk.
Mosu hosi esperinsia moris ida-idak nian ba oin ka dadaun katak iha har ema
ida neeb iha lian ida neeb kiik no la makaas. Imajem neeb ema nee transmite nee
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


204
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


laos ema ida neeb makaas iha nia konviksun sira. Har fila fali ba lian nee iha tribunal
lian neeb tmida no la makaas nee sei la fo fiar no foti hosi ema balun katak testemuu
nee ladn los/ho kredibilidade.
Diskursu monokrdiku nee ladn efiks ho har ba testemuu sira neeb uza
variasun sira iha volume no velosidade lian nian atu liu uza sira nia oin atu transmite
mensajem sira neeb apropriadu.
La ho ita apersebe dala ruma hanesan eskape ka refjiu ita uza barak liu liafuan
sira tipu wainhira testemuu ida, neeb baibain koese hanesan ai tonka sira ba
komunikasun, la transmite seguransa iha resposta nia no mos deskoesimentu.
Wainhira julgadu rev fila fali testemuu ba elementu nee nia hela ho espresun kata
uza dala barak wainhira iha nia audinsia.
Mekanismu ida neeb uza hosi elementu polisial sira atu tau vlidu ba sira nia
depoimentu iha tribunal maka Intervensun dekor tiha ona.
324
La iha buat seluk neeb
aborese liu juiz ida atu apersebe katak sasin neeb iha nia ukun dekor buat hotu ona.
Advogadu kompetente ida sei prepara nia konstituinte kona ba detalhe sira
neeb bele iha. Maib, nia preparasun laos extensvel ba preparasun sasin sira nian
hosi Ministriu Pbliku, no sei la mosu hosi nee hanesan ita har tiha ona hatudu
kapasidade hosi elementu polisial.
Dala barak advogadu sira tenta buka lia sasin hosi polsia sira wainhira hah koalia
ba malu ho sira, nia hamatan bele hah hosi introdusun ba termu sira neeb ladn diak
ho sasin, neeb husik atu lori no fo resposta hanesan. Wainhira fo resposta ho kortezia
no forma didiak sasin hosi polsia hasae nia kredibilidade hosi seguransa ho neeb nia
transmite fatu sira neeb nia hetan koesimentu ba.


Komunikasun la-verbal forma estar

Iha tendnsia ida atu uza dala barak jestu oin sira hanaran tik sira -, atu jestikula
ka katik liman fuan sira wainhira koalia hela. Ho jestu sira nee, sasin hosi polsia sira, no
sira seluk sei la impresiona tribunal no bele prejudika barak kredibilidade ba saida maka
sira hateten.
Karik nee jestu ida neeb har momos ka ostensivu, julgador no interveniente
sira seluk nia atensun sei konsentra no tau iha klaran jestu nee. Foti hanesan sinal
nervozismu bele hasai kredibilidade ba testemuu.
Sei bele la iha sentidu naran ida iha kazu konkretu sei bele hela ideia katak sinal
isin lolon nian sira balun neeb ita hasai liu sei sai nuudar objetu avaliasun hosi ita nia
interlokutor sira no kataloga ka enkaixa oi-oin iha definisun prekonsebida sira.
Hanesan banati, laleu liman sira baibain sujere sentimentu negativu ka kontrriu

324
Lopes, Jos Joo Seichas C., Manual de Comparncia de polsias em tribunal, INPCC, 1999; pg. 79,
banati konkretu ida: iha tempu liu ba iha tribunal ajente polisial ida fo hela depoimentu kona ba
persegisun kareta. Nia deskreve minusiozamente akontesimentu sira neeb nia har. Nia halo
deskrisun ida neeb advogadu defeza remata ho husu atu lee pesa prosesual neeb nee haktuir ba,
no tribunal verifika katak ajente haktuir lolos saida maka nia hakerek tiha ona la ho muda vrgula ida.
Nunee verifika katak testemuu polisial nee la hetan valorizasun la ho presiza tan intervensun
advogadu defeza nian.
Tribunal sei hanoin ho serteza katak ajente presiza atu memoriza versun uluk nian no nunee maka iha
falla ruma ka fabrikasun artifisial ba prova sira.

MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


205
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


sira. Tau liman atu taka ibun, mehar beibeik, inus katar, kosar ka nakadedar, transmite
ka bele hetan avaliasun hanesan atu katak ideia katak saida maka hateten hela nee
hasouru ema nia sentimentu sira katak saida maka nia hateten nee hasouru lia los.


Komunikasun la-verbal forma hatais

Nee konsensual katak fsil liu halo inkirisun ba ema ida ho aparnsia diak. Efeitu
neeb mosu fziku atrativu no sasin nia jneru nee fatu sira neeb ita sei la bele haluha
tan sa hah kedas bele aparente kredibilidade boot liu.
Mosu hosi hahalok neeb hein hela hosi elementu polisial ida iha audinsia iha
tribunal katak nia hahalok diak no nia hatais ho dignidade no respeitu ba tribunal.
Laos tratadu ida kona ba etiketa atu ba tribunal, maib ita nia hatais sei
konfortvel liu tan sa elementu bele hetan inkirisun ho tempu naruk. Deskonforto
neeb buka lia hosi hatais bele interpreta hanesan la iha -vontade ho inkirisun neeb
halo hela ba nia no laos saida maka nia hatais hela.
Elementu sei evita hatais kor sira garida liu tan sa julgador nia atensun bele
dispersa no lakon nia hateke ba pesa hatais neeb kolorida liu ka ba dekote ida. Wainhira
bele, elementu sei prepara an ba atu formal ida hanesan nee.
Karik nia aprezentasun nee ladn los explika ba tribunal fatu nee tan sa no
nunee hatudu respeitu ba instituisun no dever koresun tiku ho julgador.


Komunikasun la-verbal remata depoimentu

Hafoin audinsia julgamentu sentimentu barak maka halao iha elementu ida-idak
nia laran maka alviu, resentimentu, satisfasun, liha servisu ida neeb remata ona.
Maib, momentu ikus liu nee ba atuasun elementu polisial nian sei halao
nafatin ho atitude profisional neeb nia kaer to iha neeb no hamrik ho forma hakmatek
no sei evita hatudu sentimentu sira neeb lao hela iha nia hanoin.
Audinsia iha sede audinsia julgamentu nee har hosi elementu sira balun
hanesan prova esforsu. Jneze ba testemuu elementu polisial nian maka fo sasin ho
forma sria, fria no tknika atu la bele husik ba tribunal impresun katak niaenvolvimentu
iha kazu nee pesoal liu rofisional.


Konkluzun

Fila fali ba objetivu neeb hau atu iha tempu hah ho servisu nee hau hakarak
atu kontribui ba prestasun ida neeb diak liu hosi orgun sira polsia kriminal iha
audinsia sira ba julgamentu tan sa iha momentu neeb maka halo avaliasun ba
kualidade no kuantidade servisu neeb halao ona hosi orgun sira polsia kriminal nian.
Dala barak tan ho tknika no grau ejijnsia ba investigasun kriminal nee hanesan
meiu judisiriu simu valnsia sira foun, tan sa krime nee fo sai iha faseta ida dala barak
tknika liu no evolui ba nafatin.
Prova hamosu iha tribunal hakarak atu harii fila fali saida maka rabat liu realidade
no wainhira bele rabat liu lia los. Subjetividade ba prova no fabilidade ba prova sasin sira
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


206
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


nian nee komponente sira neeb la bele disosia hosi sistema judisiriu.
Kapasidade atu influensia julgador nee buat ida neeb advogadu foti hasouru
elementu polisial sira neeb sira nia kapasidade ba sustentasun, alerta ba kestun sira
neeb iha servisu kiik ida nee tau ho forma badak neeb bele kontribui atu halo diak liu
tan testemuu nia kualidade no kuantidade. Tan sa Investigasun Kriminal remata deit
iha audinsia julgamentu.












MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


207
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional



ndise

Kaptulu I Direitu Prosesual Penal Neeb Aplika
Introdusun 5
Relasionamentu Direitu Penal ho Direitu Prosesual Penal no konseitu sira 6
Prosesu 7
Objetu ba prosesu penal 7
Objetivu sira ba prosesu penal 8
Fonte sira ba direitu prosesual 8
Konstituisun Repblika Demokrtika Timor-Leste 8
Kdigu Prosesual Penal 9
Nosun elementar sira: nosun ba krime 9
Prinspiu sira ba direitu prosesual penal 9
Prinspiu ofisialidade 10
Prinspiu akuzatriu 12
Prinspiu kontraditriu 13
Prinspiu investigasun ka lia los material 13
Prinspiu in dubio pro reo 14
Prinspiu livre apresiasun ba prova 14
Kdigu Prosesu Penal no nia aplikasun 14
Aplikasun lei prosesual iha tempu 15
Aplikasan lei prosesual iha fatin 16
Sujeitu prosesual sira 16
Tribunal sira 17
Kompetnsia material 18
Kompetnsia territorial 20
Krime halao iha fatin ida neeb los 20
Krime sira neeb halao iha fatin seidauk los 20
Krime sira neeb halao iha rai liur 21
Krime neeb halao iha roho ka aeronave 21
Kompetnsia hosi koneksun 22
Admisibilidade ba koneksun 22
Limite sira ba koneksun 22
Ministriu Pbliku 23
Arguidu 26
Defensor 29
Lezadu ka vtima 31
Prosesu 32
Notsia ba krime 32
Dennsia 33
Auto Partisipasun 33
Medida kautelar sira no polsia 34
Revista no buska sira 35
Apreensun ba korespondnsia 36
Identifikasun ba ema sira 36
Sira seluk ho natureza oi-oin 38
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


208
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Forma no faze sira prosesu nian 38
Faze sira prosesu komum nian 39
Inkritu 41
Atu sira atu halao iha Inkritu 42
Durasun ba inkritu 44
Taka inkritu 45
Julgamentu 46
Sentensa 47
Prosesu sumriu 47
Medida sira ba koasun 48
Prinspiu legalidade 49
Prinspiu adekuasun 49
Prinspiu proporsionalidade 49
Rekizitu jeral sira atu aplika medida sira koasun 49
Forma atu aplika medida sira koasun 50
Aplikasun ba medida sira koasun 50
Termu identidade no rezidnsia 51
Kausun 52
Obrigasun atu aprezenta tempu ba tempu 53
Bandu la hola presenza 53
Obrigasun atu hela metin iha hela fatin 54
Prizun Preventiva 54
Modifikasun no extinsun ba medida sira koasun 55
Detensun 57
Detensun iha flagrante delitu 58
Detensun la iha flagrante delitu 59
Mandadu sira ba detensun 59
Situasun detensun la tuir lei 60
Detensun nia finalidade sira 61
Nosun flagrante delitu 61
Kazu krime permanente sira 61
Detensun iha flagrante delitu 62
Detensun la iha flagrante delitu 62
Husu detensun 63
Prosedimentu sira wainhira halao detensun 63
Komunika detensun 63
Prosedimentu sira neeb atu halao wainhira kaer ona ema naran ida 64
Konstituisun ba arguidu 65
Direitu no dever sira arguidu nian 65
Aprezentasun ba Ministriu Pbliku no ba julgamentu 67
Notifikasun ba sasin sira no ema neeb hetan ofensa 67
Detensun ba Militar sira 67
Detensun ba sidadun sira neeb iha imunidade no regalia sira 67
Prezidente Repblika 67
Membru sira Parlamentu Nasional nian 68
Membru sira Governu nian 68
Majistradu judisial sira 68
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


209
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Provedor Direitu Umanu sira no Justisa 68
Defensor Pbliku sira 69
Atu prosesual sira 69
Ordem iha atu prosesual sira 70
Publisidade ba atu prosesual sira 70
Forma ba atu prosesual sira 72
Tempu atu prosesual sira 74
Komunikasun iha atu prosesual sira 74
Falta ba atu prosesual sira 76
Kazu espesial sira ba sitasun no notifikasun sira 77
Prova 77
Objetu prova 79
Mtodu proibisun sira ba prova 80
Valor prova 81
Prova haksasin 83
Kapasidade no dever atu fo sasin 84
Segredu profissional funsionriu sira no Estadu nian 85
Dever jeral sira sasin sira nian 86
Regra sira atu hamatan iha inkirisun 87
Deklarasun sira arguidu nian regra jeral sira 88
Interogasun 89
Akareasun presupostu sira no prosedimentu 90
Rekoesimentu ba ema sira 91
Rekoesimentu ba sasn sira 91
Rekonstituisun ba fatu 92
Prova perisial 92
Peritu nia dezempeu no knar sira 94
Relatriu perisial 94
Esklaresimentu sira no persia foun 94
Prova dokumental 95
Meiu sira atu hetan prova 96
Ezame sira presupostu sira 96
Sujeisun ba ezame 97
Revista no buska sira 97
Revista nia formalidade sira 98
Buska nia formalidade sira 98
Buska domisiliria (hela fatin) 98
Preparasun no konkretizasun ba buska domisiliria sira 99
Montajem ba dispozitivu 100
Abordajem no tama iha hela fatin 100
Regra jeral sira atu halao buska 101
Elaborasun ba auto buska no apreensun 103
Remata dilijnsia no husik fatin 103
Apreensun sira 103
Deklarasun sira ba memria futura 104
Remata inkritu 104
Arkivamentu 105
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


210
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Akuzasun 105
Nulidade no Iregularidade sira 106

Kaptulo II Investigasun Kriminal
Enkuadramentu jurdiku Komisun Anti-Korupsun 109
Misun Komisun Anti-Korupsun 111
Prevensun no edukasun 111
Konseitu investigasun criminal 112
mbitu no finalidade sira inkritu nian 113
Karaterstika sira investigasun kriminal nian 116
Sinsia auxiliar sira ba investigasun kriminal 117
Tknika no ttika iha investigasun kriminal 121
Metodolojia sira ba rasiosniu 125
Anlize; 127
Korelasun; 129
Snteze; 130

Kaptulu III Tipolojia sira ba krime iha mbitu korupsun
Konseitu korupsun 134
Hahalok sira neeb fo indsiu katak korupsun 134
Dennsia annima 135
Dennsia obrigatria 136
Medida sira atu hasirin sasin sira 136
Garantia sira ba denunsiante sira kona ba krime korupsun 136
Korupsun ativa ka passiva 137
Pekulatu 138
Konseitu funsionriu 140
Abuzu poder 141
Trfiku ba influnsia sira 143
Partisipasun ekonmika iha negsiu 144
Brankeamentu kapital 145
Korupsun eleitoral

146
Kaptulu IV Prova Haksasin
Teoria Konsiderasun sira badak 148
Inkiridu sira iha informasun neeb hakarak? 149
Oin sa atu hamenus efeitu perturbador kestun sira balun nian? 151
Abordajem no kondusun ba interogatriu no inkirisun 151
Regra sira atu formula kestun sira 152
Prova haksasin iha ordenamento jurdiku 153
Valorizasu prova haksasin ho har ba prova sira seluk 155

Kaptulu V - Entrevista no interogatriu
Entrevista no interogatriu 157
Komunikasun Umana kualidade sira ba entrevistador ida neeb diak 159
Metodolojia sira ba Entrevista no Interogatriu 161
Atitude 162
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


211
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Empatia 166
Jestun ba espasu 162
Dezenvolvimentu 163
Kualidade sira neeb husu ba investigador/interogador 165
Tknika iha entrevista 166
Funsun sira ba entrevista/interogatriu 166
Tknika klsika sira ba motivasun 168
Tknika partikular sira ba motivasun 168
Sasin sira (sira nia tipu sira) 169
Prosedimentu sistemtiku sira iha entrevista/interogatriu 171
Prinspiu Bziku sira ba Entrevista 172
Planeamentu ba entrevista 173
Diretriz sira ba roteiru ba kestun sira 173
Anlize komportamental 174
Tknika sira atu Lori Entrevista 177
Relatriu no anlize ba Entrevista 178
Interogatriu polisial 179
Forma no fatin ba interogatriu 180
Entrevista iha inspesun judisiria

180
Kaptulu VI Dezenvolvimentu pesoal no intervensan iha tribunal
Introdusun 184
Konseitu ba sasin 184
Importnsia ba prova haksasin 185
Valor ba prova haksasin 185
Prova haksasin: Orguns sira Polsia Kriminal 186
Juz sira 186
Ministriu Pbliku 187
Advogadu sira 187
Eskema ba inkirisun 188
Interogatriu diretu 188
Kontra-interogatriu 188
Reinkirisun 189
Kontra-interogatriu foun 189
Inkirisun 189
Fo resposta iha kontra interogatriu 190
Mtodu sira ba inkirisun iha tribunal 192
Expozitivu 192
Exploratriu 193
Konfirmativu 193
Sujestivu 194
Konkludente 194
Tenik 194
Argumentativu 195
Konfrontador 195
Dezakreditador 196
Anchoring 196
MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


212
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional


Preparasun ba depoimentu 197
Hamaluk 197
Asistnsia no audinsia sira 198
Kredibilidade testemuu 198
Autentisidade 199
Seguransa 199
Izensun 199
Persetibilidade 200
Verozimillansa 200
Fundamentasun 200
Hola prezensa iha tribunal 201
Komunikasun la-verbal 201
Komunikasun la-verbal ho hateke 202
Komunikasun la-verbal ho hateten 202
Komunikasun la-verbal forma estar 203
Komunikasun la-verbal forma hatais 204
Komunikasun la-verbal forma remata depoimentu 204
Konkluzun 204





























MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


213
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional




Bibliografia:

Belson, W., e J.A. Duncan, A Comparison of the Check-list and Open Response
Questioning Systems, pp. 120-132, (tabela adaptada)

Cavaleiro de Ferreira, Manuel, Curso de Processo Penal, 1996, Verbo;

Costa Oliveira, F. da, Defesa Criminal Activa (Guia da sua Pratica Forense), 2004,
Almedina;

Eduardo Correia, Direito Criminal, Almedina, 1998;

Foddy, William, Constructing Questions for Interviews and Questionnaires: Teory
and Practice in Social Research, 1993, Melburne University;

Fowler, F.J. e T. W. Mangione, Standardized Survey Interviewing: Minimizing
Interviewer-Related Error, Sage University, 1996;

Malatesta, Nicola Famarino dei, A lgica das provas em matria criminal,
traduo de J. Alves de S, Lisboa, Livraria Clssica Editora, 1927;

Mischler, E.G., Research Interviewing: Contest and Narrative, Harvard University
Press, 1992;

Palmer, G. L., Factors in Variability of Response in Enumerative Studies, Journal
of the American Statistical Association, 38, pp. 143-152

Roberts, Tim, Boch Clever; Police Review, vol. 103, n. 5329 (AGO 1995);

Rodolphe Ghiglione e Benjamin Matalon, O Inqurito: Teoria e Pratica, 1996,
Celta Editora;

Silva, Germano Marques da, Curso de Processo Penal Tomo II, Editorial Verbo,
2002;

Varela, Antunes; Bezerra, J. Miguel; Nora, Sampaio Manual de Processo Civil;
Coimbra, Coimbra Editores, 1985;








MANUAL BA INVESTIGASUN KRIMINAL


214
Jos Fernando Barros de Sousa Brito, Asesor Snior ba Estratjia Institusional

Você também pode gostar