Você está na página 1de 2

Naran: Denilson da costa dos Santos

Turma: A
Departamentu: Civil Engineering
Eskola: Dili Institute of Thecnology (DIT)
TETUN II

JACO ISLAND/TOTINA (TUTUALA-LAUTEM)

ASSUNTU

Lokaliza Streitu Area sagradu Temperatura


Extremidade 600m 8km 2 27-30 0C anual
Leste longa/naruk 4.2km 2 konsidera pontu
Elevasaun maximu 100m hasoru malu entre
Tasi mane no tasi feto

Ilha Jaco feitu husi kalkariu nebee forma husi koral,recife koral mak haleu ho devida pesada nebee
mak sai parte husi Jardim Nacional NINO CONIS SANTANA.Jaco localiza la dok husi extremidade
leste,parte husi subdistritu Tutuala iha munisipiu Lautem ,no haketak husi kontinente iha praia valu nia
oin ho estreitu 600m de largura nebee mak bele halao movimento ba mai ho ro kikoan.
Populasaun sira konsidera jaco nuudar ilha ou fatin sagradu tanba praia no fatin refere considera
sai hanesan pontu hasoru malu entre tasi mane no tasi feto.Husi ORGANIZASAUN HIDROGRAFIA
INTERNASIONAL (IHO), no entantu pontu hasoru malu entre tasi mane no tasi feto nee dehan TANJONG
SEWIRAWA ou agora konhesidu sai hanesan TANJONG CUTCHA.TANJONG CUTCHA la dok husi tasi
oeste,ilha ho praia norte ho nia prisipiu tama ilha refere atividade hanesan pesca no nani
proibidu.Maibe agora pescador sira lori turista sira husi praia valu ba praia Jaco atu halao atividade sira
hanesan hasai foto nani no halao peskija iha ilha jaco,maibe atu toba ou uma noite iha neba to agora sei
proibidu,no entantu iha fulan Fevereiru no Marsu populasaun sira iha subdistritu Tutuala no subdistritu
sira seluk iha munisipiu Lautem sira ba iha praia valu no hakat ba ilha jaco hodi foti( mechi),mechi mak
hanesan ulat tasi nia nebe kada tinan iha fulan Fevereiru no Marsu tasi maran populasaun sira hotu hotu
ba foti,atividade foti( mechi) sai hanesan ona abitu ida ba populasaun iha munisipiu Lautem kada tinan
husi populasaun refere.

Pelu menus ilha refere iha restu husi tranqueira nebee mak hari husi populasaun sira atu proteje
assentamentus:LAIVAI,PITILETI,no HANOLATI,hanesan mos ho estrutura modernu ida hanaran
mercusar(menara)husi populasaun Indonesia.Ilha refere sai hanesan planisie ho nia largura(luan)11km2
ho altura maximu 100m ho area 8km2, longa(naruk)4.2km2 ho elevasaun maksimu 100m ,ilha refere
taka husi divida seca tropical i restretu husi praia rai-henek mutin ho nia temperatura anual 270C,ilha
nebee furak no sai hanesan fatin turismu no abitu ida husi populasaun sira husi munisipiu Lautem kada
tinan iha fulan janeiru dia 2 hotu hotu ba passa ferias iha nebaa atu selebra no simu tinan
foun,populasaun sira konsidera katak ho passa ferias no simu tinan foun iha neba fiar katak sei bele
halao tinan foun refere ho diak no haluha hotu passadu tinan kotuk nia no lao ba oin hodi kria pas
estabilidade no konsiensia ba malu entre populsaun munisipiu Lautem.

Atu hakat ba Jaco ita presija koalia ho pescador sira iha neba ka iha Tutuala nebe mak atu lori ita
hakat ba ho ro kikoan ho nia montante 10 dollares.Movimento husi praia valu ba jaco presija deit han
tempu 3 minutu to 5 minutu lao dala ida,sira sei hein ita durante oras balun nia laran no sei fila kark ita
presija oras barak iha neba i sira sei ba lori fila ita mai iha oras ka temp nebe mak ita determina ona.

Ba turista sira , Jaco sai nudaar haesan laos deit lao iha raihenek mutin no laos deit nani maibe iha
mos situasaun nebe hakmatek, mos no la barulhu iha fatin furak refere,be nebee iha area refere ho nia
temperatura nebe malirin no manas oituan .Em vez de nia paisajen no natureza nebe mak furak Jaco sai
nuudar uma ba espesies manu Endemika,manu pombu no seluk-seluk tan,ilha refere nakonu ho koral no
ita bele hetan espesies ikan oi-oin ho kor oi-oin bainhira ita nani ba iha tasi okos.

Faz parte area 8km iha tasi leten ,jaco sai hnesan bens superiores iha katalogu “ilha praia perfeito”
serkadu rai-henek mutin no arranjado ho be ajul.Laiha ema ida mak hela iha neba konsidera sagradu husi
populasaun laiha ema ida mak hela iha ilha refere tanba ilegal atu hela iha neba to kalan ou kalan ida iha
neba.Maibe vizita iha loron, diak tanba ilha Tutuala la dok husi ilha refere.

Você também pode gostar