Você está na página 1de 9

piula theological college

Feminist Theory SO601

Rev Dr Iosefa Lefaoseu


Ioane Tuupo, Ieremia Malo, Lepapa Tapunuu
Introduction:
Ole tagata ma lona faasinomaga, ole tagata foi ma lona tofi. O Tiute ma tofiga o faiva
ia I soo se tagata na te tauaveina, peitai e le mafai ona malu tofiga ma lelei le faatinoina ma
faiva ma Tiute pe a le mafai ona lelei le va nonofo o tagata. Fesili pe faapefea ona faatinoina
lea vaega?
O lenei pepa ole a taumafai atu iai le matou vaega e tusa ai male Autu filifilia ole Feminist
Theory. Ole a taumafai lava e faamatalaina I lona uiga male mafuaga foi na ala ona tupu lea
mataupu e faatatau I fafine. E alu lava se sailiiliga e ala ile nofoaga na afua ona tupu lea
mataupu, maise foi ole auala e fofoina ai ina ia taoto ise tulaga e lelei ai.
E matou te taumafai foi e faafesootai lenei mataupu ile faa Samoa ona e tele lona sao ma
lona taua ile soifua malamalama, ona e fesootai vaega uma o lenei lalolagi aua ua auai Samoa
i nisi o vaega o loo faatinoina I isi foi atunuu ma ua sao ma taunuu mai ai nisi o tu ma aga ese
mai I la tatou aganuu masani ai.

1
What is Feminsit Theory?
Ole Feminist Theory e agai tonu lea ile itupa o fafine e ala ile le amanaiaina lea o latou
I totonu o soo se Sosaiete poo se faalapotopotoga ile vaitau ole 1800 ile vaega ua taua ole
middle class male lower class. I totonu o lea piriota 18 th senituri ole malosi ole sauaina male
faapologaina ole itupa o fafine, sa leai se ola fetausi ai male ola felagolago ma’i ile va o fafine
ma Tamaloloa ua tasi mea uma e ala ile pule male malosi e umiaina lea e Tamaloloa ae tuu
lafoai fafine e pei o ni mea faigaluega e le manaomiaina so latou leo ma so latou sao. 1
E leo faasino pe patino le feminist theory ise tagata poo se fafine se toatasi, peitai ole mau
faatasi a fafine ua molimauina le ola taotaomia male leai ose saoloto ole latou itupa I totonu
o Sosaiete mai ile itu lagi i Sisifo (Western World).
Ole va tausi male va nonofo o fafine ma Tamaloloa ua le mafai ona tutusa, ona ole talitonuga
mai I lea vaitau o fafine e le lavea lo latou itupa ile tulaga e iai Tamaloloa ona e le tutusa lo
latou tofa male faautaga e ala I mea fai faatasi ai ma faaiuga fai I totonu o Sosaiete.
Ua faalauteleina lenei faafitauli ma ua aafia ai ma totonu o aiga e iai soo se tamaitai poo se
fafine ile tulaga ua le mafai ona maua avanoa e faalauteleina ai so latou malamalama e ala I
tulaga tau le aoaoina, ae le gata I lea ao le itu ole le mafai lea ona faaogaina I totonu o Ofisa
ma galuega maualuluga ale Malo. Ole mau lava I lea vaitaimi e leai se lumanai mase alualu I
luma ose nuu poo se atunuu pe afai e faaali se manatu poo se iloa foi o se fafine poo se
tamaitai.
Ole talitonuga lautele sa malosi I lea taimi ole manatu faa Patriarchy, soo se faalapotopotoga
poo se Sosaiete e taitaina lea ele pule toatasi a Tamaloloa. Afai e tuu se isi vaai faa faigofie o
Tiute poo le matafaioi lava ia o fafine e nao le faatinoina lea o feau pei ole fai mai o meaai ma
ipu ti ae leai se taimi e faaali ai se manatu pe silafia foi mea o loo faatinoina I totonu ole
faalapotopototoga.
Ose faiga ua pule toatasi ele manatu faa tamaloa ma alii soo se faaiuga e fai, ae nao le
savavali ma mulimuli tai iai fafine ma tamaitai e ala ile faaiuga ua maea ona malilie iai taitai e
faatinoina. Ole itu foi e ala I totonu o Malo maise o filifiliga faa le taitai ua tuueseina ai le
itupa o fafine ae alu tasi nao Tamaloloa e faia nei filifiliga. Ua leaga ma ua malepe le mea e
tau ole HUMAN RIGHT I lea vaitaimi ona ua faia ma faatinoina mea uma mai ile pule toatasi a
Tamaloloa ma alii.

1
R. Tong. Feminist Theory. International of the Social and Behavioral Science 2001.
https://www.sciencedirect.com/topics/social-sciences/feminist-theory#:~:text=In%20essence%2C%20feminist
%20theory%20is,the%20better%20if%20infused%20with Access 20/09/2023

2
Issues in the Society:
 Discrimination (Faailoga Tagata)
Sa mafai ona fua le vaega ete galue ai e ala ile ituaiga tagata o loo e iai, afai o oe ose
tagata mativa ona le mafai lea ona maua sou avanoa ile faalapotopotoga e iai tagata
maualuluga. Ua iai foi nisi vaega e mafai ona e ulufale ai e fua ile ituaiga tagata o loo e iai, nisi
ua mafai ona tatala avanoa mo oe ao nisi foi ua le mafai.
I totonu o fale faigaluega ua fua lou totogi ile ituaiga tagata o loo ai lou tagata tusa lava pe e
tele atu lau galuega sa faatinoina e tuuina mai lava lou totogi ile ituaiga tagata o loo e iai. E
tutusa foi ma avanoa e maua pe a sulufai mose fesoasoani maise a I totonu o Falemai
Hospital) e faigofie ona maua lou avanoa pe a vaai mai le Falemai o oe ose tagata e
maualuga lou tulaga lona uiga ua fua ile vaai maise o laei, ua leai se vaai tutusa I tagata uma.
I totonu o aoga ua aafia ai le ola aoaoina e ala ile faailoga tagata, ona ua fua mea uma ile
maualuaga male agavaa o loo mafai ona laasia. Ua faigata tele ai I nisi I lea vaitaimi ona
aoaoina e ala ile poto ona ole malosi ole faailoga tagata. 2

 Objectification
Ua mafai ona faaogaina fafine ma tamaitai e fai ma mea faigaluega ina ia maua mai ai
le tamaoaiga I totonu o Sosaiete. Na amata ona vaevae fafine I tulaga e mafai ona galue ai e
ala ile ituaiga fafine o loo iai, maise lava I tino ma foliga.
Ua mafai ona tutusa le vaai I mea faigaluega male vaai I fafine, ua tuu faa le maketi fafine ma
faatau atu pe faaogaina foi e fua ile aulelei male ituaiga fafine poo tamaitai foi o loo iai. E leo
faatauaina lou iloa poo sou agavaa pau lava le faamamafa male taulai ole tino ina ia aulelei
ma paleni ina ia mafai ai ona tuuina oe e faatinoina soo se mea e manao ma malie ai le loto
ole tagata o loo faaogaina oe.

 Economic Inequality
O e mauaoa ma tele le tamaoaiga ua faaauau ai pea ona tupu tele le tamaoaiga ae o I
latou e Matitiva ua faapena ona faaitiitia pea le tau le maua ole alaoa I mea tau tupe. E I luga
la o lou tamaoaiga le mafai male le mafai ona e ausia nisi o vaega o loo manaomia e oe le
fesoasoani, pei o le soifua Maloloina, le ola aoaoina ona ua le mafai ona ausia e lou
tamaoaiga e maua ai ona faatupeina ia vaega uma.

2
Gender Matter. Feminism and Women Right Movement. Publishing as Allyn and Bacon 2002.
https://www.coe.int/en/web/gender-matters/feminism-and-women-s-rights-movements Access 20/09/2023

3
A fai o oe ole fafine e le faatusatusaina lou tamaoaiga e maua ile tamaoaiga e maua e
Tamaloloa tusa lava pe maualuga le tulaga o loo galue mai ai e ave lava le faamuamua I
Tamaloloa ae muliai ona totogi fafine.

The Reason of Feminist Theory:


O lea ua malamalama totonu o Sosaiete e nao Tamaloloa ma alii e tuuina mai ai le
pule ma faaiuga e faatino ai soo se faamoemoe, peitai afai e leo o faatasi manatu faa
Tamaloloa ma manatu faa tamaitai lona uiga e leo mafai ona tasi pe maupopo se
faamoemoe, ona e le mafai ona fausia ma taoto se faamoemoe nao se itupa e tasi e sau ma
auina mai ai se faaiuga.
Ua tupu le iloa male malamalama, ua amata ona manino le tele o tulaga e pei ona le mafai
ona le mafai ona iai se iloa faa le tamaitai. Ua manaomia se suiga ile va nonofo o tamaitai ma
Tamaloloa, ose suiga ia iai le aia tutusa male nofo tutusa o tagata I totonu ose Sosaiete.
 Lack of Education / Opportunity
Ole ole aoaoina I totonu o Sosaiete ua le mafai ona faasoa ina ia aofia ai le lautele, ae
ua faaavanoaina mo e agavaa ile ola aoaoina. O aoga male aoaoaina ole poto e le mafai ona
ulufale iai se tamaitai poo se fafine, ma e le mafai foi ona vaaia ai se tino o se mea tau fafine a
pe latalata atu foi ile nofoaga o loo faatinoina ai le ola aoaoina. O avanoa ia e leo mafai ona
faalauteleina lona faaogaina I tagata tai toa tasi, ua nao tama ma Tamaloloa e patino ai le ola
aoaoina ao fafine e le tatau iai.
O vaega o loo manaomia le fai iai ose suiga i totonu ole ola aoaoina, ina ia mafai e fafine ole
aoaoina le iloa male agavaa e pei ona aoaoina ai Tamaloloa, aua afai ole a tumau ai lea tu ma
lea aga e nao Tamaloloa e mafai ona aoaoina tumau pea foi le maualalo ole soifua aoaoina
male iloa o fafine I totonu o sosaiete maise foi I soo se vaega ole lalolagi.
 Workshop issues such as family medical heath:
O avanoa mo e tatau iai le avanoa ma e ua le mafai ona maua ni avanoa, ose tasi lea o
faafitauli na aliae mai ile va o fafine ma Tamaloloa. E faigofie ona sue ma maua avanoa I
totonu o fale faigaluega pe afai o oe ose tamaloa, ae afai ose avanoa mose fafine ua
faafaigata lava ona vave maua sona tali.
E aafia tele le tamaoaiga maise ole soifua maloloina ma tamaitai ona e faafaigata ona
mauaina so latou avanoa I totonu o soo se sosaiete poo galuega. E leai lava se popolega ole
sosaiete ise tamaitai e aafia ina aafiaga o manaomia ai le maota Gasegase, e pau le
fesoasoani e tuuina mai e sosaiete mo fafine ole tuuina atu lea I o latou fale ina ia tausia ai
ona toe faaauauina ai lea o latou Tiute ua totofi ina ai, ua leai se faamamafa I ola o tamaitai.

4
 Unity to make the change:
E le mafai ona tupu se suiga pe a le tutu faatasi fafine ma tamaitai ina ua tetee atu I
saua male ola pologa sa faatinoina ia tei latou. Ole faamoemoe atoa ina ia mafai ona tutusa
tagata uma ae leo le faapito o manu ia tasi, ia leai seisi e sili atu ile isi ae agavaa tagata uma I
soo se vaega poo se faamoemoe e faatinoina. Ia mafai foi ona tetee atu ma aveese atu tu ma
aga sa malosi ona faatinoina e ala ile va nonofo o fafine ma Tamaloloa, ae tuuina mai se faiga
e mafai ai ona tasi tagata uma I totonu o Sosaiete.
Ole faatinoina la o lea suiga fou I totonu o Sosaiete e faatinoina e ala ile solo tetee o fafine
ma tamaitai uma ina ia mafai ona tino mai lea vaega o loo naunau ina ia tupu. A fai e mafai e
Tamaloloa e iai foi le lagona a tamaitai e mafai foi e tamaitai ma fafine.

Mary Wollstonecraft:
O Mary ole uluai fafine lea na tulai malosi ile lagolagoina le Aia Tatau a fafine I totonu
ole Sosaiete. Ole faatatau a lea tamaitai ole taumafai lea ina ia mafai ona ola saoloto le itupa
o fafine I totonu o Aoga e ala ile ola aoaoina, ina ia mafai ona taliaina fafine ile siosiomaga o
loo aoaoina ai Tamaloloa ma alii ina ia mafai ai ona tutusa le agavaa male silafia o fafine e pei
o Tamaloloa I lea foi vaitau.3
Ole metotia sa faaogaina e Mary e tulai malosi mai e ala I lana galuega ile faasaolotoina o
tamaitai, na ia tusiaina ai se tusiga ma faaigoaina ole “A VINDICATION OF THE RIGHT”. Ole
faamoemoe atoa o lea tusiga ina tutusa le ola aoaoina o fafine ma Tamaloloa ae leo pito tasi
nao Tamaloloa, maise foi I totonu o sosaiete, aiga ma ulugalii ina maua uma faamanuiaga e
ala ile ola aoaoina ma faalauteleina ole silafia.
Na ola ma soifua mai I totonu o Enelani ile vaitaimi ole Enlightment poo le vaitaimi o suiga e
ala ile poto male malamalama ua tuputupu ae pei ona faamamafa ai le Reason. Ole galuega
la sa faatinoina e Mary na afua mai I lona iloa ma lona agavaa sa mafai ona ia maua nate
tusiaina ai se tusiga aua le faasaolotoina ina ia mafai ona agavaa tamaitai poo fafine I soo se
vaega I totonu o Sosaiete. E manatu lava Mary e vaega tutusa lelei a tamaitai ma Tamaloloa,
e leai se mea e sili ai le isi ile isi, lona uiga e le mafai ona tupu se suiga fou pe a leai se avanoa
e faalia ai se manatu poo se iloa foi o fafine I totonu o Sosaiete.
O avanoa ina ia tatalaina mo tamaitai ma fafine e tatau ona sui mai I faiga tuai I faiga fou, ina
ia tuu ese le manatu faapito ile itu e tasi ae ava uma avanoa mo itu uma e lua. Sa tu malosi foi
Mary e ala ile ola aoaoina o tamaitai, aua ole afuaga le e mafai ai ona tupu le silafia male iloa
o tamaitai ina ua mafai ona aoaoina I vaega e leo mafai ona aoaoina ai I latou.

3
Brooklyn Museum. Mary Wollstonecraft. (London England 1797)
https://www.brooklynmuseum.org/eascfa/dinner_party/place_settings/mary_wollstonecraft#:~:text=(b.,treatise
%20advocating%20equality%20for%20women. Access 21/09/2023

5
Feminist Theory
 Samoan Culture:
O Samoa I lona tala faasolopito ose tasi o atumotu o loo taumafai mai lona atiaeina I
totonu ole vasa Pasefika, peitai e ui I tulaga faaletamaoaiga I totonu o Samoa ae o loo
mamalu ma lelei lo nofo fetausi ai o ona tagata, e ala ona faamaonia lea tulaga ona ole va
nonofo o tamaitai ma alii o loo lelei lona faataotoga ona o lana faaaloalo. 4
I totonu lava ia o Samoa, o tamaitai I totonu o nuu ma Aiga e maualuga lona tulaga e nofo iai,
e tutusa le tausiaina ole tamaitai samoa male Matai I totonu o nuu ma Aiga ona e iai ona
mafuaaga. O Matai lava ia o taitai ia o Aiga ma Nuu, peitai e le mafai ai ona aveese le va
nonofo tutusa o tagata uma o Samoa, “e au ile fagota e au foi ile tauola” O tamaitai o pele ia
e puipui malu iai Aiga ma Nuu, e faavaeina le ola ole tamaitai Samoa e ala ile tautala, savali
ma lana nofo o mea uma ia e tausisi iai le tamaitai ina ia tumau lona mamalu, o vaega ia e le
mafai ona aveeseina ile faa Samoa.
Ole va nonofo ole tama ma lona tuafafine e maualuga tele lona tulaga e taua ole Feagaiga,
ona ole tama I lona tuafafine e puipui ma ia faaaloalo iai ma e tausia I soo se mea e manao iai
le feagaiga. Ole isi lea aia tutusa ole tama ma lona tuafafine I lo la va nonofo e fetausiai I laua
ona ole tu male aga lea faa Samoa.
O tamaitai Samoa e faaigoaina lea o Taupou, o lona matafaioi ma lona nafatausi ole fautua
male tuu alalo I faiga nuu maise foi o totonu o Aiga, o tofa mulimuli lea e lafo iai se mataupu
e faaiuina mai ile manatu ale Taupou ma ole tausia filemu foi lea.

Changing throughout the Samoan Culture:


 Christianity:
Ua tupu ma aliae mai suiga fou ina ua mafai ona ofi mai I totonu o Samoa le iloa fou
male malamalama fou e ese mai ile faavae na savavali ai Samoa e lana I lana aganuu. Ole
taunuu mai ole faa Kerisiano I eleele o Samoa na mafai ai ona sui nisi o tu ma aga faa Samoa.
Le feagaia na fetausiai tagata Samoa na mafai ona sui ele malamalama fou na o mai ma
Misionare, e ala ile sui tulaga lea ole Misionare ile tulaga na nofo ai le tamaitai samoa I
totonu o faiga nuu. Le isi tasi o vaega na mafai ona aveeseina ele iloa faa Misionare o
tamaitai o lo latou nafa tausi ole gaseseina lea o meataumafa ae nonofo Matai ma alii e saili
le tofa mose manuia o Nuu ma Aiga, lona uiga e leo manaomia se manatu a tamaitai I upu fai
I totonu ole faalapotopotoga.

4
Motusaga. Mema. Women in Decision making in Samoa. (Asian and Pacific Studies)
https://vuir.vu.edu.au/35037/1/MOTUSAGA%20Mema-Thesis_nosignatures.pdf Access 21/09/2023

6
 Globalization:
O Samoa ole atunuu e lavea I le lalolagi o loo iai le tele o atunuu. E lei mafai ona suia le
tu male aga faa Samoa ile tele o tausaga, peitai ina ua ofi mai le mafaufau faa le papalagi ma
avea ai faafitauli tele I totonu o Samoa e faasino lea I tamaitai.
Ole faa Samoa lava ia e mamalu le tamaitai Samoa ona ole puipuiga lea o lona Aiga, peitai I
nei vaitaimi ua leai lava se mamalu males paia o tamaitai Samoa o toe mafai ona laiae mai.
Fesili asiea? Ona ua mafai ona ofi ma faatinoina le tu male aga faapapalagi e tagata Samoa,
ma ua faafaigata ai ona faafoi le Faa Samoa ile olaga na ola ma tutupu mai ai.
O tamaitai Samoa e mamalu I lona laei, ole tu lea male aga e iloa gofie ai le tamaitai Samao
ona o lona tino e puipuia lea e tusa male aganuu faa Samoa. Peitai o nei vaitau ua mafai ai
ona leai se faamamafa o tamaitai e puipui mai I lo latou mamalu. Ua iai suia ma ua le mafai
ona taofia le sosolo male saosao ona lona aliae mai, ua tai tutusa lava laei o alii ma tamaitai
ae le gata I lea ae o nofoaga ua laeiina ai laei e le tatau pei ona silafia.

Conclusion:
O lea ua taoto le faamoemoe e pei ona taumafai ai so matou vaivai e faamatalaina le
Autu sa tuuina mai. E talitonu e le atoatoa foi so matou iloa maise foi ose agavaa I nisi o
suesuega ina ia mafai ai ona manino le faamoemoe o lenei pepa
Ole ata atoa o loo fofola mai ele Autu, ole nofo lelei o tamaitai I totonu ose Sosaiete po se
faalapotopotoga foi. O tamaitai I lo latou va nonofo ma alii e ao ona tutusa lona faatinoina, e
le mafai ona sili le isi ile isi. A lelei le va nonofo I totonu ose faalapotopotoga ole vave foi lea
ona alualu I luma le atiaeina o lea faalapotopotoga poo le sosaiete foi, ae afai e tausisi ile pito
e tasi pei ole afuaga na fai ai le Feminist Theory e le mafai ona tupu ma aliae mai ni suiga lelei
ma nofo tutusa maise foi ole aia tatau.
O Samoa ole atunuu ua taoto ona faavae, e ui a ile tele o suiga ua mafai ona ofi mai I totonu
o ona eleele ae le mafai ai ona aveeseina le aoaoina o tatou I totonu o Aiga ma Afioaga. Ole
tu lea ma aga faa Samoa e le mafai ona aveeseina, maise lava ile itupa o tamaitai e puipui
malu iai Aiga ma nuu aua o pae ia ma auli I totonu o soo se faalapotopotoga. A lelei se Aiga
poo se nuu ole mafuaaga ole lelei ole fautua male tuualalo a Faletua ma Tausi, Saoao ma
tamaitai.

7
Bibliography:

 R. Tong. Feminist Theory. International of the Social and Behavioral Science 2001.

 Gender Matter. Feminism and Women Right Movement. Publishing as Allyn and Bacon 2002.

 Brooklyn Museum. Mary Wollstonecraft. (London England 1797)

 Motusaga. Mema. Women in Decision making in Samoa. (Asian and Pacific Studies)

Você também pode gostar