Você está na página 1de 14

Accelerat ing t he world's research.

Kultura Timor - Leste : Uma lulik,


Timoriana, Lisan no Toman Fetosa -
Umane no Hatais
Claudio Marques Cabral

Kultura Timor - Leste

Cite this paper Downloaded from Academia.edu 

Get the citation in MLA, APA, or Chicago styles

Related papers Download a PDF Pack of t he best relat ed papers 


REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR – LESTE
MINISTÉRIO ENSINO SUPERIOR CIENCIA E CULTURA
SECRETÁRIO ESTADO ARTE E CULTURA

Kultura Timor - Leste


Uma lulik, Ema Timor, Lisan & toman Fetosa Umane, no Hatais

Patrimóniu kultual Timor – Leste ne‟e, barak no variedade tebes,


iha ne‟ebé dadauk ne‟e no ba futuru oina mai, jerasaun foun sira
kontinua rai no kuidade, patrimóniu hirak bele haree hosi
patrimóniu kultural tanjivel no intanjivel. Patrimóniu kultural
tanjivel bele hare hosi patromoiu kultural material movel mak
hanesan estatua ai‟to‟os, estatua fatuk, belak, kaebauk no hirak
seluk ne‟ebé bele muda ba mai, no Material imovel mak hanesan
patrimoinu arkitektonoiku tradisional no patrimóniu
arkitektoniku modernu, patrimóniu intanjivel bele haree hosi
patrimóniu kultual immaterial, mak hanesan; dialetu sira,
Hamulak, dadolin, musika, dansa sst, ne‟ebé prátika lor-loron iha
tradisaun soceidade timoriana. Patrimoniu hirak ne‟e bele haree
iha munisipiu sanulu resin tolu iha territoriu Nacional.

Claudio Marques Cabral, L.Ed


E-mail : Claudio_marquescabral@yahoo.com
Kontaktu : +670 77650882
I. ANTECENDENTE

Jeográfiku Timor - Leste

Mapa Timor - Leste, Carvalho, D. 2011, Matenek Lokal Timor nian

Timor – Leste nú‟udar nasaun ida iha kontinente reziaun sudeste áziatiku no ocenian nia
klaran ne‟ebé proklama nia Independensia unilateralmente iha loron 28 Fulan – Novembru
1975 no restaura nia independensia total iha loron 20 Fulan-Maiu 2002. República
Democrática de Timor – Leste (RDTL) ne‟e nia Kapital mak Díli, ho total populasaun
hamutuk 1.21 milaun. Maioria populasaun mai hosi deskendensia Melanesia ka malaiu-
polinésia ka Austornesia, oituan hosi Chineza, arabe no mistura europeia.

Hanesan nasaun ida, Timor – Leste mos iha nia arte, kustume, lalaok moris ne‟ebé karateriza
moris iha sociedade, (Oxford dictionary, 2009), tamba ne‟e, nú‟udar nasaun joven ida iha
reziaun kontinente áziatiku presiza fahe informasaun relasiona ho nia riku soin kultural,
tamba Timor – Leste iha memória barak ne‟ebé sai nú‟udar história, partikularmente historia
humana, sofrimentu durante iha prosesu ba ukun rasik an nian, no esperansa ne‟ebé hetan
ikus liu, nu‟udar kulminasaun, ida ne‟ebé timor oan hotu hein mak Independensia total.

Nu‟udar Timor Oan ne‟ebé moris iha inisiu rai ida ne‟e sai nasaun ida iha obrigasaun moral
atu bele kuidadu memória hirak ne‟e hodi kontinua tranzmite ba jerasaun tuir mai ba hametin
sentidu ba hadomi rai ne‟e, li-liu kontinua promove nafatin identidade Nacional hanesan
timor oan iha Mundu.
Haree hosi ema Timor Oan (Timorense), nia deskendensia ne‟ebé variedade, haree liu hosi
mitolojia Timor no estudu balun ne‟ebé hala‟o iha Timor, sai indikador ida ne‟ebé forte hodi
hateten katak; Timor riku ho kultura.

Riku soin ne‟ebé sai nú‟udar patrimóniu kultural estadu garante sidadaun sira nia diretu (K-
RDTL, 2002, 1 no 5) katak estadu rekonñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba
edukasaun no kultura, nune‟e mos hot-hotu iha direitu atu goza no hari‟I kultura hanesan nia
obrigasaun atu haburas no mos fó valor ba patrmóniu kultura.

Timor – Leste ohin loron hanesan mos ho nasaun sira seluk iha mundu ne‟ebé iha nia
soberania rasik, tan ukun rasik ida ne‟e foin hahú mak memória hirak ne‟ebé rai ne‟e iha, sai
nú‟udar servisu peskiza nian, ne‟ebé mobiliza espesialista iha area oi-oin; mak hanesan
sosiológu, Antropológu, Arkeológu, Historiador, Linguista, tamba Timor – Leste nia
patrimóniu kultura hola parte krusial tebes iha prosesu konstrusaun estadu, partikularmente
ba afirma identidade Nacional.

Tuir (Durand, 2009) haktuir katak; iha Timor – Leste iha Mitu Prisipal hamutuk tolu (3)
ne‟ebé labele haluha; ba dahuluk rai Timor ne‟ebé mosu hosi avo lafaek bo‟ot ida nia isin
ne‟ebé nakfila ba rai (Timor), ba daruak komunidade Timor oan balun sei iha hanoin ida
katak sira nia orijen mai hosi fatin seluk, no ba dahikus grupu etnolinguistiku balun konsidera
sira nia rejiaun hanesan rai nia hussar ne‟ebé ema mosu mai, iha ne‟ebé iha aitalik ida ne‟ebé
hatutan rai no lalehan, iha ne‟ebé sira iha ligasaun nafatin ho nia beiala sira, mitu ba dahikus
ne‟e hatudu pratika konkreta kona-ba ema Timor oan nia fiar ba lulik.

Haree ba kultural Timor – Leste ne‟ebé oi-oin mak iha artigu ida ne‟e sei halo analiza
deskritiva ida kona ba: kultura Timor – Leste; Uma lulik, Ema Timor Oan, hatais tradsional
no tradisaun fetosa umane.

II. Uma Lulik – Timor Leste

Dokumentasaun Ruy Cinnati, 1987, iha Durand F. 2009 Historia Timor - Leste
Uma Lulik mai hosi liafuan Tetun Terik ne‟ebé literalmente bele tradús dehan „uma sagradu.
Konseitu uma lulik ne‟e rasik ita bele hetan iha grupu etno-linguistika hotu hotu iha Timor
laran tomak. Hodi Bunak dehan „Dou-tas, ho Naueti ema bolu „uma luli’, ho Fataluku ema
dehan „Le - Teinu‟ no Makasae ema dehan ‘Oma falu’, ho mambae ita bolu Fada luli no
seluk tan hosi grupu etnolinguistiku sira seluk.

Iha Timor Leste Uma Lulik hanesan instituisaun tradicional ne‟ebé nia nivel as tebes iha kada
grupu etnolinguistiku, iha ne‟ebé sira nia lisan dependente ba Uma lulik, iha Uma Lulik iha
mos Uma Fukun (iha lian tetun Terik) Fada Lisan (iha lian Mambae) nebe dependente ba
Uma Lulik. Uma Lulik ida bele hamahon Uma Fukun rua ka liu (bele liu rua nulu ba leten)
no Uma Fukun ida bele hamahon fali Uma Fukun seluk nebe nia nivel kik liu. Kada Uma
Fukun ida bele hamahon Uma Kain lima ka bele liu tan.

Harre hosi konsiderasaun ne‟ebé mensiona, mak iha Timor – Leste konsidera uma lulik
nu‟udár sentru ritual, tamba ritual hot-hotu hala‟o ne‟e, nia hahu fatin mak uma lulik,
konsidera nu‟údar konseitu ida, tamba liu hosi nia konseitu hanorin valor feminine sira mak
hanesan dame, fertilidade no prosperidade nune‟e mos valor masckline sira mak hanesan
seguransa no protesaun, nú‟udar mundu kosmolojiku tamba hosi uma lulik bele apriende
siensia kona-ba universu nia, nu‟udar entidade ne‟ebé aas liu tamba bele hamahon fukun
barak, konsidera mundu spiritual nian, tamba (Sarmentu et al, 201) Hosi Uma Lulik mak fo
influencia speritual ba entidade ida-idak hodi halo serimonia tradisional oin-oin hodi adora,
husu tulun liu hosi hasa‟e karan, uma lulik konsidera mos nu‟udar muzeu tradisional tamba
iha uma lulik laran ita nia beiala sira utiliza ba rai sasaun sira ne‟ebé iha valor lulik ka
sagradu.

Konseitu lulik ne‟ebé mensiona iha leten, tuir; (trindade, 2009) Lulik refere ba mundu
espíritual ka mundu kosmos ne‟ebé ita labele haree ho matan, iha mundu ne‟e nia laran iha
na‟in ida ka maromak, iha mós espíritu beiala sira nian, mundu ne‟ebé mak moris nia hun no
abut, no iha laran moos iha lei no regulamentu sira ne‟ebé sagradu hodi regula relasaun entre
ita ema no relasaun entre ema no natureza. Ba sosiedade Timor, lulik hanesan norma moral
ne‟ebé tetu ema nia halalok no determina saida mak bele halo no labele halo iha relasaun
sosial entre Timoroan.

Iha relasaun entre ema, lulik determina ka regula saida mak Timoroan tenke halo iha sira nia
moris social iha sosiedade nia laran. Iha momentu ne‟e, lulik sai hanesan baze ba moral atu
ita bele tetu los no sala iha sosiedade. Nu‟udár ezemplu, lulik regula relasaun, direitu no
obrigasaun entre maun no alin, feen no la‟en, fetosan no umane, labarik no inan-aman, feton
no nan no ema individual ho ninia sosiedade. Hanoin ida ne‟e fo esplikasaun ida katak ema
timor la hanesan ho ema sira seluk iha mundu tamba nia kultura nu‟udar baze fundamental
ida fó regulamentu atu ema moris bele la‟o tuir no banati ba moris rohan laek nian.

Koalia kona-ba lulik, ne‟e ita koalia mos kona-ba relasaun hosi ema no natureza, Lulik regula
oinsá ita ema trata natureza (liuliu rai) ne‟ebé
suporta moris. Iha ne‟e, lulik ijiji atu ita ema
respeita sasán importante natureza nian
hanesan rai, bee, ailaran/aihun, fatuk, nsst.
Tanba ida ne‟e mak Timoroan sira sempre halo
ritual ka seremónia molok ku‟u aihan iha toos
no natar ka bainhira kuda fini, (Trindade, 2009)
Seremónia no ritual hirak ne‟e maneira ida hosi
Timoroan sira hodi fó agredesimentu ba rai nia
bokur ne‟ebé fó ona rezultadu di‟ak ba sira no sira he‟in atu hetan kolheita di‟ak liu tan iha
tempu oin mai. Seremónia ‘sau batar’ molok silu batar nu‟udár ezemplu ida no ida ne‟e
hanesan ritual ida ne‟ebé importante tebes ba Timoroan sira.

Iha konseitu arkitetu uma kakuluk ne‟ebé aprezenta simbúlu valor feminine no maskulinu sira
ne‟ebé beiala Timor hanorin no tranzmite ba nia jerasaun sira ohin loron bele mos haree iha
oranamentu sira no kór ne‟ebé utiliza iha kakuluk uma lulik nian, sasan hirak ne‟ebé utiliza
iha kakuluk uma lulik ne‟e rasik, maioria hosi territoriu nacional Timor – Leste utiliza
ornamentu mak hanesan tuir mai Fitun no kór mutin iha uma kakuluk reprezenta lulik ne‟e
rasik, maromak, hamoris na‟in, no espíritu beiala sira nian, Manu pombu no kór matak
reprezenta inan ka femininu, símbolu fertilidade, dame no prosperiedade nian. Iha uma lulik
balun hanesan uma lulik hosi Bunak no Tetun Terik nian balun, sira uza „susun‟ hodi
reprezenta valor femininu, no baibain ita bele haree iha odamatan ka airiin, Karau dikur no
kór metan reprezenta aman ka maskulinu nu‟udár símbolu ba forte, seguransa no protesaun,
unika hosi munisipiu lautem lokaliza iha sorin lorosa‟e rai Timor mak nia kakuluk seluk hosi
hirak ne‟e.

Valor hirak ne‟ebé mensiona iha leten la‟os deit haree hosi uma nia kakuluk maibe bele haree
iha odamatan tama nian, buat hirak ne‟ebé relasiona ho uma lulik ita bele haree iha imajen
sira tuir mai ne‟e;

Uma Lulik iha Watulari, Viqueque. Fó atensaun ba karau dikur, manu Pombo no fitun. Haree mós kór metan,

Uma Lulik iha Mota Ulun, Liquica. Fó


Uma Lulik iha Buibela, Matebian, atensaun ba karau dikur, manu Pombo no
Viqueque. Fó atensaun ba karau fitun. Haree mós kór metan
dikur, manu Pombo no fitun.

Uma Lulik nia kakuluk iha Liquica


(Mambai sira nia uma). Sira uza fulan hodi Uma kakuluk uma lulik lospalos
representa valor femininu ou
III. Ema Timor Leste // Timoriana

Mapa Migrasaun Austronezia iha Timor, Durand F. 2009

Identifikasaun ba Ema Timor lolos seidauk klean iha area siensia hot-hotu, maibe iha area
hanesan arkeolojia ne‟ebé hahu hosi eskavasaun ba dahuluk iha Timor – Leste ne‟ebé hala‟o
hosi Investigasaun arkiolojia sira nebe halo ba dala uluk iha Timor, tuir (Oliveira, 2009)
katak ema ida ne‟ebé hahu hala‟o eskavasaun iha Timor – Leste mak Alfred Bühler ne‟be
haknar-an iha Muzeu Etnografika Basileia, iha Suisa, nu‟udar ema ba dala uluk mak
dezenvolve servisu arkiolojia iha rai Timor entre fulan Junu no Jullu tinan 1935. Iha tinan
ne‟e nia halo eskavasaun hamutuk ualu (8) iha rai Timor laran tomak maibe iha parte Timor
Lorosa‟e nia so halo ida deit. Sarasin halo hela relatório kona ba eskavasaun sira ne‟e
wainhira Bühler kontinua servisu iha kampu maibe falta informasaun detalladu inklui mos
informasaun kona ba rai dalas ka (“estratigrafia”, iha lian portugés). So fatin ida ne‟be Bühler
halo eskavasaun iha atuál teritóriu Timor-Leste nian mak fatu kuak nu‟udar fatin helik-an iha
Baguia ho sanan rai molek deit (la pinta no la ukir) mai hosi tempu Neolítiku (Sarasin 1936).

Liu hosi eskvasaun ba dahuluk ne‟e sira hetan utensiliu sira ne‟ebé utiliza lor-loron hanesan
fatuk, nune‟e mos pintura sira ne‟ebé iha fatuk lolon no fatuk kuak sira iha hosi ne‟e fó
hanoin ida katak ema moris iha Timor – Leste hahu kedas hosi tempu uluk uluk, tamba
tekniku eskavasaun iha momentu ne‟eba ladauk di‟ak hanesan loron ohin mak la permite
datasaun ida lolos ba prezensa humana iha Timor iha tinan 1935, (Olivera, 2009) mos haktuir
katak iha 1963 ema ida ho naran cinnatti halo mos peskiza iha fatu kuak sira iha Tutuala no
Ili Kerekere no Lene Hara iha ne‟ebé Cinatti sujere katak pinturas hosi Timor ne‟e iha
relasaun no rejiaun sira iha Sulawesi no prova ona ho data entre tinan 6500 to‟o 2000 BC, iha
sekulu rua XX ema konsege hatene ona katak (O‟conor, 2007) ema moris iha Timor – Leste
hahu kedas iha tinan 42000 ba kotuk, prova kona-ba datasaun ida ne‟e liu hosi sasan sira mak
hanesan Utensiliu sira ne‟ebé halo ho fatuk, no xipu ne‟ebé ema halo kuak; iha ne‟ebé
possibilida nu‟udar ornamentu ba isin ka bele mos utiliza nu‟udar osan, insiste mos katak
ema hahu moris iha rai ne‟e iha 60.000 no 50.000 liu ba iha momemtu ne‟ebé Homo sapiens
hakat arkipelagu insulindia, atu sai hosi azia ba fali rai Australia, datasaun ida ne‟e prova liu
hosi hahan restu ne‟ebé hetan durante eskavasaun mak hanesan, Lenuk tasi, ikan atun, animal
roedor sira.

Hosi estudu sira ne‟ebé mak hala‟o iha


Timor – Leste hatudu katak Ema ho tipu
rua mak moris iha Timor – Leste, iha
ne‟ebé (Durand, 2009) haktuir katak;
migrasaun ba dahaluk iha Timor mak
hosi povuamentu melanezia ne‟ebé
akontese iha menus tinan 42000, iha
ne‟ebé ema sira nia moris no ekonomia
Figure 1 O'Cooner, 2003 Lene - Cece bazeia liu ba kasa, buka hahan iha
ailaran, peska no agrikultura, maibe
to‟o ohin loron seidauk bele deskreve didiak ema hirak ne‟e nia evolusaun iha tempu barak
ne‟ebé liu tiha ona, hahan ba migrasaun dahuluk ne‟ebé identifika mak hanesan; akar
(Metroxilon sagu), Talas (Colocasia esculenta) no tua akar midar (arenga pinnata); Migrasau
ba daruak nian mak migrsaun hosi austronezia ka malaiu polineziu ne‟ebé hahu hosi tinan
4.500 liu ba, tuir (Durand,2009) katak; migrasaun austronezia tama liu hosi dalan bo‟ot rua
mak hanesan liu hosi buton mak iha sudeste selebes nian, ba daruak nian mak liu hosi ambon
iha rai molkuas, tuir (O‟connor, 2003) migrasaun povuamentu austronezia ka malaiu
polineziu ida ne‟e mai ho ro ahi ne‟ebé nia naruk metro 5 – to‟o 15 m ne‟ebé hatudu liu hosi
pintura tuan sira ne‟ebé mak iha fatuk lolon rai lorosa‟e nian, (fatin pintura, Lene cece),
insiste mos katak ema mak halo introdusaun kona-ba arte olaria mak hanesan halo bikan
fatuk no sana rai, nune‟e mos animal domestiku sira hanesan asu, bibi no karau.

Hosi migrasaun rua ne‟ebé akotese iha tempu bele mos haree iha lian ka dialetu hirak ne‟ebé
utuliza iha timor hanesan ba migrasaun ba
dahuluk nian bele hare iha dialetu bunak no lian
sira seluk iha sorin lorosa‟e nian (dialetu fataluku
no dia letu makasa‟e), no migrasaun daruak bele
hare iha iha dialetu hanesan Tetun, mambae no
kemak no lian sira seluk hosi polinezia.

Mapa Migrasaun Melanezia iha Timor, Durand F. 2009


Diferense hosi estrutura linguistika hosi migrasaun rua it abele hare iha tabela esplikativa
mak hanesan tuir mai ne‟e;

Melanezia Austronesia / Malaiu Polineziu


Fataluku Tetun
Ana macen Una Hau han etu
Bunak Kemak
Neto bai a Au ha sano
Makasa‟e Tokodede
Ani tinan nawa Á a-ha aha

Hosi tabela esplikativa iha leten hatudu katak dialetu ne‟ebé utiliza ba migrasaun dahuluk
nian forma ho estrutura sujeitu + Objetu + Predikadu (SOV) no estrutura ba darauk nian mak
sujeitu + predikadu + Objetu (SVO).

IV. Tradisaun Fetosa Umane Iha Timor - Leste


Kostume fetosa umane iha Timor leste differente ba malu tuir haree hosi lalaok tradisaun hosi
kada grupu id-idak, lia fetosa umane bele akontese nu‟udar sistema regulamentu id aba
familia, iha Timor – Leste konsiste hos ilia moris kaben tradisional nia lia sira seluk no lia
mate ne‟ebé refere ba cerimonia funeral, cerimonia hakoi no nia sermonia sira seluk ne‟ebé
relasiona.

Jeralmente, iha pratika lor-loron nian costume fetosa umane iha Timor – Leste akontese tuir
sistema kazamentu tradsional, iha ne‟ebé konsiste hosi Kaben tama (Matrilineal) no kaben sai
(Patrilineal), sistema kazamentu tradisional ne‟e akontese iha grupu entnolingistiku ne‟ebé
lahanesan.

Maske costume feto sa uma iha sistema kazamentu la hanesan, maibe ninia forma social ba
etnolinguistiku hot hotu nia sentidu mak promove dame no solidaridade hosi hosi linna
tradisaun ne‟ebé lahanesan iha ne‟ebé sai ida de‟it on aka kesi hamutuk, nu‟udar ezemplu ida
mak sistema barlake, iha ne‟ebé sistema ne‟e orienta nu‟udar mata dalan ba parte rua (Fen no
laen ka laen no fen) ba regula katak; hola malu ka sai fen no laen dala ida ida deit, tamba
sistema ne‟e oferese moral ne‟ebé maka‟as kodigu social iha ne‟ebé respeitu ba malu, lafasil
parte ida moris iha situasaun ida hanesan divorsiu, sistema kazamentu tradisional ne‟e mak
regula relasaun entre familia.

Haree hosi sistema kazamentu ne‟ebé akontese iha grupu etnolinguistiku Melanezia no
Austronesia iha Timor – Leste ne‟ebé konsiste hosi matrilineal no patrilineal mak bele
identifika konstume fetosa no Umane; Iha Timor – Leste it bele konnese feto sa liu hosi lia
moris ka lia mate liu hosi prezensa ba kontribui liu hosi sasan mak hanesan; Karau, Bibi,
kuda Tua no costume umane bele hare liu hosi kontribuisaun mak hanesan; Tais, fahi no
fo‟os. Kostume fetosa umane iha Timor – Leste konsidera nu‟udar centru ba asaun solidade
ne‟ebé bele hala‟o iha lia moris no mos lia mate, hosi prosesu solidaridade hosi fetosa ka
umane sai nu‟udar konsentrasaun ida ne‟ebé fasil ba indentifika relasaun familia ema id-idak
ka familia, tamba konsentrasaun ne‟e bazeia ba estrutura familia.

Hosi sistema patrilineal no matrilineal ita bele simplifika iha tabela esplikativa ida tuir mai
ne‟e;
Mane (+) Feto (-)
Avo Avo
Nota; Nota;
Familia hosi avo feto konsidera familia hosi Familia hosi avo Mane konsidera familia
avo manae nu‟udar fetosa. hosi avo feto nu‟udar Umane
Nota Jeral;
Relasaun entre familia nunka kotu mak hosi estrutura familia avo feto tenke tuir la‟o tuir
nafatin.

Estrutura familia nu‟udar baze ba identifikasaun pozisaun nu‟udar fetosa no pozisaun nu‟udar
umane iha konstume tradisaun lia moris ka lia mate iha Timor – Leste.

V. Hatais Tradsional
Hatais tradisional iha territotiu nacional Timor-
Leste differente teb-tebes, iha ne‟ebé sai idakador
ida ne‟ebé forte ba diferensa no variedade kultura
iha Timor – Leste. Diferensa hirak ne‟e ita bele
haree iha hatais tradisional nian. Iha Timor – Leste
hena ne‟ebé utiliza ba hatais sociedade Timor
konnese ho naran Tais, naran seluk hosi tais ne‟e
iha Timor Leste mos diferente hosi grupu
etnolinguistiku id-idak; nu‟udar ezemplu mak iha
dialetu fataluku bolu Lauteinu.

Jeralmente estrutura tais iha Timor- Leste fahe ba


kategoria rua, sira ne‟e mak hanesan; tais mane no
tais feto. Tradsionalmente tais mane utilza hosi ema
mane no tais feto utiliza hosi ema feto. Maneira
hatais tais mak hanesan tuir mai ne‟e; ema mane
utiliza tais mane ho maneira ida kabala iha sira nia
kanotak no ida tara iha sira nia kaba‟as, tamba ne‟e

Lia Nain João Moniz, tais hamutuk kuantidade rua mak utiliza, ema feto
ili Ipi sori Ili rasoru, koutcha Ara - Makatchai - Ara utiliza ho maneira; susumetin, ida taus ba ida uluk
no ida seluk kous deit.

Matenek beiala kona-ba disenimasaun matenek halo tais ida ne‟e ba nia jerasaun tuir mai iha
Timor – Leste sira tesi rohan ida hosi tais ne‟e nia ninin no rai didiak iha fatin ida ne‟ebé sira
utiliza hodi rai sira nia instrumentu tais nian no kontinua hatudu ba foinsae sira nu‟udar mata
dalan id aba halo tuir.

Diferensa sira ne‟ebé relasiona ho hatais tradsional liu hosi tais it abele haree iha imajen sira
tuir mai, hosi jeografika sira ne‟ebé dadauk ne‟e iha ona peskiza no dokumentasaun (SETAC,
RDTL, 2015) nu‟udar rezultadu sira hosi ne‟e mak hanesan tais hosi munisipiu lautem,
bobonaro no kovalima ne‟ebé mai hosi kor no mitivu ne‟ebé oin no munisipiu sira seluk ohin
loron iha hela servisu peskiza nian ne‟ebé sei publika iha tempu tuir mai. Tais hosi munisipiu
lautem ne‟ebé identifika (SETAC, RDTL 2015) no públika ona mak hanesan tuir mai ne‟e;
Tais sika lau loi asu fanu, sapu lau, sika lau o’o karasu, ifi lau, sika lau o’o ece, lau upu
lakuwaru, lau keni upu lakuwaru, charunaku lau, Ha’I lau, lau kusin arawei, Lau o’o
mimireke, lau o’o lakuwaru, lau sekur raci kia, lau o’o furu no lau keil ana, seluk tan, Tuir
(de Jesus, 2019) katak Karakterístika no klasifikasaun Tais husi Munisipiu Lautem fahe tuir
grupu étniku sira mak hanesan: Fataluku (Sika Lau, Upu Laku Waru, O‟o mimireke, O‟o
lakuwaru) Makasae-Sokolori (Wali Imi, Wali Meta nst.) Makalero (Uturu Imiri, Krabi Imiri
nst.) Sa‟ane (Rabi Nunukala, Rabi Batahasa nst.) Louvaza-Epulu (Sika Lau O‟okarasu, Sapu
Lau nst.)
Atu bele fasilita ba kompriende no haree di‟ak nia diferensa, tuir mai ne‟e nu‟udar strutura
ne‟ebé prepara tuir kategoria tais nian, nune‟e mos nia naran id-idak;

Tais hosi munisipiu Lautem (Rai ulun ka loron matan sa‟e) ne‟ebé identifika tuir grupu
etnolinguistiku, nune‟e mos klan id-idak nian mak hanesan tuir mai ne‟e;

Tais mane hirak ne‟e mak hanesan tuir mai ne‟e;

Tais Mane Sika Lau Loi asu Fanu Tais Mane Sapu Lau

Tais Mane Sika Lau Carunaku


Tais Mane Sika Lau Charu naku

Tais Mane Utu Miri

Tais Feto hirak ne‟e mak hanesan tuir mai ne‟e;

Tais feto Tais Feto Tais Feto Tais Feto Tais Feto Tais Feto
Sika Lau loiasu fanu sika lau o’o karasu Sika lau O'o Etche Upu - Lakuwaru Rabi Miri lau keilana
Tais hosi Munisipiu mai ho nia modelu oi-oin ho nia karakterístika rasik. Karaktirístika husi
modelu ida-idak hatudu influensia husi areas remotas, meiu ambiente, no kultura ne‟ebé oi-
oin. Karakterïstika hirak ne‟e fahe tuir grupu étniku sira mak hanesan: Fehan Tetun (Nai-
nurak, Tais Duka, Tais Koli nst.) Bunak (Kobar, Namok nst.) Kemak (uza tais Metan hotu).

Tais hosi munisipiu Kovalima ne‟ebé identifika tuir grupu etnolinguistiku, nune‟e mos klan
id-idak nian mak hanesan tuir mai ne‟e;

td

Tais mane duka Tais mane namok kobar

Tais mane Klar Tais mane Lookeu

Tais mane nainurak Tais mane Klar

Nune‟e mos tais feto sira mak hanesa tuir mai ne‟e;

Tais feto olik Tais feto namok Tais feto Adi Tais feto bete bobo Tais Feto koli Tais feto wolmeta
VI. Konkluzaun

Timor – Leste Nasaun ida, ne‟ebé jeográfikamente iha rejiaun sudeste aziatiku ne‟ebé
proklama nia independesia iha loron 28 Fulan – Novembru 1975 no restaura iha loron 20
Fulan – Maiu 2002, rai ne‟ebé sai fatin historia tan nia kultura ne‟ebé oi-oin hahu hosi uma
lulik ne‟ebé konsidera nu‟udar fatin sagradu, nia emar ne‟ebé estudu balun (Arkeolojia no
Linguistika) katak mai hosi migrasaun bo‟ot rua ne‟ebé akontese tempu naruk ba kotuk no
nia tradisaun ne‟ebé konnesidu ho lia mate ka lia moris iha ne‟ebé hatudu nafatin espiritu
tulun, serbisu hamutuk, solidadere ne‟ebé metin nafatin to‟o ohin loron.

Jeográfikamente Timor – Leste fahe ba Munisipiu sanulu resin – rua (12) no rejiaun ida mak
hanaran Rejiaun Administrsaun Especial Oecuse – Ambeno (RAEOA), iha ne‟ebé rejiaun no
munisipiu sira ne‟e mai hosi postu administrative hamutuk nen nulu resina lima (65) no suku
hamutuk atus ha‟at ha‟at nulu resin sia (449).

Cerimonia hot-hotu ne‟ebé hala‟o iha timor ne‟ebé kosiste hosi lia mate ka lia moris, sempre
hala‟o iha uma lulik, iha uma lulik sempre iha resposabilidade ida mak lia nain, nia mak
nu‟udar matenek nain ba organiza, orienta no hala‟o buat hotu ne‟ebé relasional ho tradisaun
nian, tamba Kultura Timor – Leste nu‟udar lalaok matenek beiala sira ne‟ebé trasmite hosi
jerasaun id aba jerasaun seluk, iha ne‟ebé memoria sira importante atu bele kuidadu didiak
nu‟udar riku soin Timor – Leste nian. Hanesan nasaun Ida ne‟ebé foin hari‟I memória sira
loke odamatan nafatin ba peskizador sira atu haklean ba identifika abut ho lolos liu hosi area
oi-oin, tamba prosesu lubun mak rai ne‟e la‟o liu ba hetan nia independensia total.

Timor – Leste, nia rai ne‟e tuir mitolojia haktuir katak; rai ida ne‟e mai hosi avo lafek ida,
maske mitolojia ida to‟o ohin seidauk bele prova sientifikamente maibe grupu etnolinguistiku
balun konsidera nu‟udar identidade ba sira, Uma lulik ne‟ebé tuir grupu etnolinguistiku iha
iha diferense hosi konseitu erkitetura, maibe aplikasaun iha pratika, partikularmente iha lia
mate ka lia moris konsidera mos nu‟udar centru ida, laos ne‟e deit maibe mos buat hotu
ne‟ebé relasional ho sagradu sempre hala‟o iha uma lulik, iha ne‟e mak ema Timor oan
maske mai hosi migrasaun ne‟ebé lahanesan maibe konsidera hanesan familia ida tamba
moris iha tradisaun lia moris no lia mate ne‟ebe bele haree hosi konseitu fetosa no konseitu
umane nu‟udar baze fundamental ba indetifikasaun relasaun nú‟udar ema iha sociedade
Timor.

Patrimóniu kultual Timor – Leste ne‟ebé sai nú‟udar riku soin beiala barak no variedade tebes
ne‟ebé dadauk jerasaun foun sira kontinua rai no kuidade bele haree hosi patrimóniu kultural
tanjivel no intanjivel, patrimóniu kultural tanjivel bele hare hosi patromoiu kultural material
movel mak hanesan estatua ai‟to‟os, estatua fatuk, belak, kaebauk, morten tais, surik,
babadok, tambor, rota no no hirak seluk ne‟ebé bele muda ba mai, no Material imovel mak
hanesan patrimoinu arkitektonoiku tradisional no patrimóniu arkitektoniku modern,
patrimóniu intanjivel bele haree hosi patrimóniu kultual immaterial, mak hanesan; dialetu no
lingua sira, Hamulak, dadolin, musika, dansa sst, ne‟ebé prátika lor-loron iha tradisaun
soceidade timoriana.
Bibliografia
Brandao C. et al (2012). Culture And Its Impact On Social & Community Life a case study of
Timor – Leste :Dili . Timor – Leste
Durand F. (2009). Historia Timor – Leste da Pre – Historia e Actualidade: Porto. Lisboa
Leach M. et all (2012). Peskiza foun kona-ba Timor – Leste: Dili . Timor – Leste
Carvalho, D. A (2011) Matenek local Timor nian : Dili. Timor – Leste
SEAC, RDTL, (2015) Tradisonal textile of Covalima, Dili : Timor – Leste,
SEAC, RDTL, (2015) Tradisonal textile of Lautem, Dili : Timor - Leste
Cinnati. R. (1965). Tipos de casas timorenses e un rito de consagragion in Actas de
Congresso Internacional de Etnogrofia (Vol. IV) Lisboa: London.
Hull G. (1998) the basic lexical affinities of Timor’s Austronesian languages, Preliminary
studies in languages and culture of east Timor, Vol. pp 97 -174
Hull G. (2004). The papua languages of Timor in studies languages and culture of east
Timor, Vol.6 p 23 – 99
O'Connor S. et al (2005). Early Holocene shell fish hooks from Lene Hara Cave, East Timor
establish complex fishing technology was in use in Island South East Asia five
thousand years before Austronesian settlement‟ Antiquity, 79: 249-256.
O'Connor S. et al (2007) Inter- and Intraregional Variation in the Austronesian Painting
Tradition: A View from East Timor‟ Asian Perspectives, 46: 389-403
O'Connor S. (2002) Excavation at Lene Hara Cave establishes occupation in East Timor at
least 30,000-35,000 yeasrs ago, Antiquity, 76: 45-50.
O'Connor S, (2002) Direct dating of shell beads from Lene Hara Cave, East Timor’,
Australian Archaeology, 55: 18-21.
O'Connor S, et al (2005) Early Holocene shell fish hooks from Lene Hara Cave, East Timor
establish complex fishing technology was in use in Island South East Asia five
thousand years before Austronesian settlement’, Antiquity, 79: 249-256.
Oliveira N.V. 2006, „Returning to East Timor: Prospects and Possibilities from an
Archaeobotanical Project in the New Country‟ in E. A. Bacus, I. C. Glover, V. C.
Pigott (eds), Uncovering Southeast Asia's Past. Selected Papers from the 10th
International Conference of the European Association of Southeast Asian
Archaeologists, The British Museum, London 14th-17th September 2004, National
University of Singapore, Singapore, pp. 88-97.
Oliveira, N.V. 2008, Subsistence Archaeobotany: Food Production and the Agricultural
Transition in East Timor, the Australian National University, Canberra.
Lape P, et al (2007). Rock Art: A Potential Source of Information about Past Maritime
Technology in the South-East Asia-Pacific Region’, the International Journal of
Nautical Archaeology, 36: 238-253.
Therik T. (2004). Wehali: The Female Land – Tradition of a Timorese Ritual Center,
Pandanus Books, Canberra.

Você também pode gostar