Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
MINI TEZE
Mini Teze Ida Ne’e Halo Hanesan Kritéria Ida Hodi
Hetan Sertifikadu Eskola Sekundária Cristal.
Husi Estudante :
Naran : Sonia Noronha Maia
No. Emis : 1003379
Klassse : Ciência Tecnologia 12 ano/Turma -5
i
PÁJINA ASEITASAUN
TITULLU : Dezenvolvimentu Dalen Tetun
PREPARA HUSI ;
PROFESSOR/A ORIENTADOR/A
(………………………………………………)
KOÑESIMENTU HUSI
Prof. da Turma
ADRIANA GANHA
ii
INDISE:
iii
INTODUSAUN
Tetun nuʹudar dalen históriku ba povu Timor lori tempu no liu husi prosesu naruk,hahu hodi
traduz biblia sagrada hosi latin mai tetun toʹo iha luta resistensia nian mós kontinua uza
nuʹudar instrumentu ka meiu ida administrasaun hodi infrenta problema polítika timor nian
hasoru ditatór Soearto ho ninia rezime tomak.No agora tetun ita uza hodi hanorin iha eskola no
agora mos tetun nuʹudar dalen ofisiál no nasionál ba nasaun TIMOR-LESTE no Tetun mos
nuʹudar identidade nasaun Timor-leste hodi hatudu ba mundu internasionál.
iv
LIAN MAK LOKE:
NAʹI iha biban kmanek ida neʹe haʹu husu ba ita boot atu akompaña haʹu iha haʹu nia
prosesu halo haʹu nia traballu ida neʹe,no haraik ita boot nia espiritu matenek nian mai haʹu atu
haʹu bele halo traballu ida neʹe ho diʹak no toʹo hotu, tamba ita boot mak matenek hotu nia naʹin.
I
OBJETIVU:
Objetivu husi ida neʹe mak oinsá ita bele hatene diʹak liu tan prosesu desenvolvimento dalen
tetun iha rai-liur no rai-laran no nia funsaun tomak no mós oinsá ita bele hatene história dalen
tetun husi uluk no agora no oinsá mak ita bele hakerek tetun tuir ortografia padronizada, no oinsá
ita bele hatene base hodi desenvolve dalen tetun.
II
FUNSAUN:
Desenvolvimento dalen tetun husi rai-liur:
Tetun nuʹudar dalen ida hanesan dalen seluk iha mundu rai-klaran presijakria kondisaun ida ke
diʹak hodi desenvolve dalen,nuneʹe mós hodi hasaʹe ninia prestizu liu husi komponente oi-oin
dalen nian.Desenvolvimento dalen tetun iha parte rua hanesan:
desenvolvimentu rai-liur
desenvolvimento rai-laran.Komponente linguistiga neʹebe desenvolve iha rai-liur mak hanesan
tuir mai neʹe:fonolojia,morfolojia,sintase no semántiku.Atu koñese kleʹan liu kona-ba
prespektiva área linguistika haat (4) mak tuir mai neʹe:
1. Fonolojia:
Fonolojia nuʹudar ramu linguistika nian ida neʹebe estuda sistema Sonora dalen nian.Husi
variedade son neʹebe aparellu vokál ema sira nian bele prodús no estuda husi fonétika,neʹe
nuʹudar número kiʹik neʹebe uza distintivamente iha dalen.
físika,artikulatório I prespetiva produsaun no persesaun son liu husi koʹalia no mós fornese
métodu ba nia deskrisaun no klarifikasaun.Área fonolojia nian ba envolve:˝son no
fonema,vogál sira,konsuante,sílaba no liafuanˮ.
2. Morfolojia:
Nuʹudar parte ida husi gramátika neʹebe estuda liafuan no ninia formasaun,iha klasse ka
kategoria liafuan gramátika nian neʹebe mak pretense ba.Área sira neʹebe envolve iha morfolojia
mak hanesan:˝klasse liafuan hotu-hotu neʹebe inklui iha dalen ida nia laran(naran ka
substantivu ,verbu,pronome,adjektivu,adverbial,numeral,prepozisaun,no konjunsaun nst.)no nia
modifikasaun liafuan básika ba kompleksa no mós muda husi kategoria ida ba seluk.
3. Sintaze:
Sintaze nuʹudar parte ida husi gramátika neʹebe estuda konstituinte fraze nian no ninia
ordenasaun.Área envolvimentu sintaze nian mak hanesan: ˝fraze,tipu fraze nian,forma fraze
nian,fraze no orasaun,fraze simples no kompleksa ,funsaun sintátika konstituente fraze
nian,orden konstituiente,orasaun,koordenasaun nosubordinasaun fraze nianˮ.
4. Semántiku:
Semántiku nuʹudar parte ida husi gramátika neʹebe estuda signifigadu liafuan nian no ninia
modifikasaun sentidu nian neʹebe sira sofre liu husi tempu no espasu.Área neʹebe envolve iha
semántiku mak hanesan:˝relasaun semántiku entre liafuan,kampu semántiku,(semántiku
leksikál no semántiku frásika)denotasaun no konotasaun,evolusaun semántika,valor especial
temppu nian nst.
III
DESENVOLVIMENTU DALEN TETUN HUSI RAI-LARAN.
Alénde komponente hirak iha leten,hetan mós dezenvolvimento husi parte rai-laran hodi
hasaʹe prestizu dalen tetun nian hanesan:
1. Tetun nuʹudar dalen lokál
2. tetun nuʹudar dalen franka(dalen komersiu)
3. tetun nuʹudar dalen nasionál no
4. tetun nuʹudar dalen ofisiál.
Atu ita bele koñese diʹak no hatene kleʹan liu tan kona ba parte hirak-neʹe halehat hamutuk parte
ida-idak iha kraik neʹe.
1. Tetun nuʹudar dalen loKál
funsaun:
Tetun nuʹudar dalen lokál nia valor hanesan mós dialetu lokál sira seluk hanesan:dalen
lasmeto,dale fataluku,dalen bekais,dalen lokál sira seluk mak ita hetan no ema uza iha rai
Suai,Alas(manufahi),iha soibada(manatutu) balibo no vikeke vila.
Tetun nuʹudar dalen lokál:meiu ida hodi halaʹo komunikasaun entre povu iha rai neʹeba nia
(suai,Alas,Soibada,Vikeke no Balibo),
Halaʹo komersiu lokál entre étniku husi sosiedade nia laran
No hodi habelar kultura povu rai hirak neʹeba nian.
2
4. Tetun nuʹudar dalen ofisiál.
Tetun nuʹudar dalen ofisiál ba nasaun timor leste,katak valorize liu tan ka hasaʹenia nivel.liu husi
nivel ida-neʹe hatudu razaun kleʹan mai ita matadalan sira katak˝iha ita nia moris lorloron
nuʹudar sidadaun indepedente sente orgullu no fo onra ba ita nia dalen nuʹudar patrimoniu
kulturál sai dalen ofisiál nasaun nian.Nia funsaun nuʹudar dalen ofisiál hanesan tuir mai neʹe:
Nuʹudar meiu komunikasaun ofisiál nasaun timor leste nian;
1.Baze Konstituisionál
Hahu ba konstituisionál RDTL.parte I kona ba prinsupiu fundamental ninia artigu 13 kona-ba
dalen ofisiál no dale nasionál ho versu:
1.Tetun portagés nuʹudar dalen legal ka ofisiál nasaun timor leste RDTL.
3
2.Governu sei fo konsiderasaun ba dalen tetun no dalen rai nain selseluk iha dezenvolvimentu
nia laran.
No parte ǁ kona ba diritu,obrigasaun no garantia privadu ho nia tituluǁ kona ba diritu no
obrigasaun ekonomia,sosiál no kultura,nia artigu 60 kona ba direitu intelektuál:Nasaun fo
garantia no hamahom formasaun,produsaun no negosiasaun ema idaidak nia produsaun
intelektuálidade obras literária no arístika inklui hamahun direitu krisaun.
2. Baze Dekretál
Hahu ba dekreitu lei governu RDTL,liu husi konsellu ministru númeru 1/2004 14 fulan abril
2004 kona-ba padraun ortografia dalen tetun neʹebe públikadu iha jornal Rebúblika série ǀ no.5
14 fulan-abril 2004(Pag.417)liu husi reitór UNTL Benzamin de araújo ecortereal nia
intervensaun iha jornál nasionál súmariu No.0032(21 de agustu 2004/12)simu ofisiálmente katak
ortografia padronizada nuʹudar sistema fónemiku ˝promovidu,administrasaun husi INLˮ
3. Baze Siéntifika
Signifigadu katak halaʹo atividade estadu kona-ba dezenvolvimentu dalen tetun tuir kriteira
signifika linguístika nian ho sistema tolu:
A. Sistema uniforme:katak ita hakerek liafuan hotu-hotu ho oin ida deʹit. sistema neʹe fo- hanoin ba
ita atu labele hakerek tuir ita ema ida-idak nia gostu,maibé tuir banati ida.Banati neʹe mak
nuʹudar ita-nia padraunhakerek nian.Sistema neʹe mós esplika ba ita katak labele hakerek tuir
ortografia portugés,ortografia ingles, ka ortografia indonézia no mós keta hakerek tuir dialetu
oioin iha timór laran nia hakarak.
B. Sistema lasala: katak fó ba liafuan ida-idak hakerek liafuan ida neʹebe haleno liafuan neʹe nia
son.Sistma neʹesplika mai ita katak letra sira neʹebe ita hakerek iha dalen tetun nia laran simpolu
ida haleno deʹit son ida˝leta /s/ˮhusi hakerak liafuan˝sosaˮson/s/ maibé liafuan barak mai husi
lian dalen portugés hakerek ho oin ida, nia son seluk fali n.u˝casaˮsignifika uma liafuan neʹe
hakerek ho /c/nia pronúnsia hamosu /k/no mós /s/hamosu son /z/.Sistema ida neʹe dalen tetun la
rekoñese ,tamba sistema sira hanesan neʹekria hakerek oin ida no heteten sai oin seluk.Sitema ida
neʹe mak hanaran sistema fonétika.
C. Sitema fonémika:katak sinál,simpolu ka fonema idaidak iha nia son rasik.Lihu husi sitema neʹe,
itabele hatan esplikasaun klaru katak dalen hotu-hotu iha mundu raiklaran inklui tetun mós iha
estrutura ida- neʹebe nakfahe ba fonema ka son básiku oioin.hakerek tuir banati fó ba
fonema idaidak sinál ida deʹit.Karik kompara ho dalen portugés ita uza sistema la hanesa tamba
iha dalen portugés sinál iha son rua.Tan neʹe sira uza sistema fonétiku.Liu husi komparasaun
sistema dalen nian badak neʹe hamosu ona konseitu ida ba ita atu komprende sistema rua neʹe
nia sentidu. 4
ORTOGRAFIA
Ortografia nuʹudar parte ida husi gramátika neʹebe hanorin ho maneira lolos hodi deskreve
liafuan.Área ortogrfia nian mak hanesan˝alfabetu sinál hakerek nian,regra asetuasaun,oinsá
exprime vogál no konsuante sira,direvasaun siláika tranlineasaun,relasaun fónetika no gráfika
entre liafuan.uza letra maiskula hahu fraze no pontuasaun.
Ortografia dalen tetun kria hahu husi tinan 1874 husipadre Sebastião maria apariciu da
silva.Liu tinan sanulu-resin-lima(1889)makfoin públika obra importate rua: disionáriu portugés-
tetun no gramáika dalen tetun. Amululik dehan iha nia livru katak tetun oin-ketak ho portugés
tan neʹe labele hakerek lia portugés nia regra ka nia ortografia.Tamba neʹe nia halo ortografia
keta ba lia- tetun. Obra ida neʹe sei hatutan husi señor Rafael das dores iha(1907) no padre
Manuel patricio mendes no padre Manuel mendes laranjeira iha tinan(1934). Iha dekáde tinan 80
no 90 linguista timoroan no rai selseluk hadia no dezenvolve tan ortografia neʹebe padre
Sebastião hosik hela. Ikus liu ekipa linguista ida neʹebe serbisu hamutuk ho UNTL nia
halaʹo knaar boot ortografia padronizada. Liu tiha tinan 129 mak foin ita uza. Bazeia ba obra
ortografia nian neʹebe kria husi padre Sebastião, INL dezenvolve sai ortografia-padraun dalen
tetun nasionál no ofisiál.
Pozisaun tetun sai dalen franka hahú konzolida dezde husi prezensa misionáriu sira iha
timór. Misionáriu sira mós prosede prekosentemente hekerek tetun no halo públikasaun sira
hanesan tuir mai neʹe: 1. katesizmu badak no orasaun ba lor-loron-1907; 2. Rezumu husi istória
badak portugés no tetun-1908;3. Disionáriu portugés-1900 no portugés tetun-1889;4. Kartilla
tetun-portugés-1916;5. Testu iha tetun ba literatura orál timorense-1961.
Durante tinan 24 iha okupasaun indonézia nia laran,dalan ofisiál okupante nian mak tau iha
funsionamentu.Hanesan indonézia bandu búbliku uza dalen portugés,padre sira husi hela uza iha
pregasaun no fó hakat hodi prega tetun.Don Martinho lopes,Bisbu timor nian,resolve husu ba
kongregasaun Ritu nian aoturiza atu selebra liturjia iha dalen tetun.Dioseze Dili harii komisaun
hodi tradús testu sira,nuʹudar membru neʹebe ativu liu mak padre Albertu Ricardo da silva,bisbu
dilioin loron nian hamutuk ho nia kolega sira konsege kompleta lalais serbisu neʹe, no aprova
tiha husi roma iha loron 7 fulan-abril 1981;liu tiha neʹe,iha tempu badak tuir mai Dioseze Dili
hanorin hafae polikopiadu sira neʹe ba territóriu tomak no misa hahu selebra kedas iha dalen
povu nian neʹe.
5
VANTAJEN NO DESVANTAJEN
Vantajen mak agora dadaun tetun nuʹudar dalen ofisiál no nasionál ba nasaun timor leste no
sai nuʹudar identidade kultural nasaun timor leste nian ohin loron mós ita uza tetun hodi
implementa iha edukasaun hodi hanorin ho lian tetun no mós populasaun barak uza ona dalen
tetun iha komunikasaun diária.
Desvantajen mak seidauk dezenvolve diʹak iha infrastrutura lia tetun hodi hanorin iha eskola no
sei lori tempu barak hodi traduz siénsia oioin ba tetun,no agora mósema balun seidauk hatene
koʹalia tetun no hakerek dalen tetun tamba husi sira nia eskola mestre sira hanorin deʹit ho lia
materna no governu mós seidauk fo importansia maksimu ba iha dalen tetun.
konklusaun
Konklusaun husi hakerek ida neʹe mak oinsá ita bele hakerek lia tetun ho sistema neʹebe iha no
oinsá mó ita bele dezenvolve diʹak liu tan ita nia dalen tetun husi rai liur no rai-laran liu-liu iha
ita nia rai doben timor leste neʹe.
Lian mak taka
NaʹI iha biban kmanek ida neʹe haʹu husu obrigadu ba ita boot tamba ita boot akompaña haʹu iha
nia prosesu halo traballu ida neʹe toʹo hotu,haʹu husu nafatin ba ita boot atu akompaña haʹu
nafatin iha haʹu nia prosesu estudu neʹe atu haʹu bele atinje haʹu nia mehi iha loron
abanbainrua,tamba ITA boot mak matenek hotu nia naʹin.