Você está na página 1de 16

DILI INSTITUTE OF TECNOLOGY FACULTY OF ENGINNERING

DEPARTMENTO OF CIVIL ENGINNERING

DEZENVOLVIMENTU JENERU IHA TIMOR-LESTE

HUSI:
NARAN : AMANCIO DA COSTA BELO
NRE : 2101010110009
TURMA : B
Lian Makloke
Agradedese ba Aman Maromak ne’ebe ho Nia bensaun hara’ik ona iis
moris no grasa matenek nian mai hakerek-nain iha biban ida ne’e, hakerek-nain
bele finaliza hakerek-nain nia traballu ho di’ak no susesu tuir tempu ne’ebe
determina tiha ona husi dosente. Traballu ida ne’e elabora husi materia jeneru no
dezenvolvimentu ho nia títulu mak “DEZENVOLVIMENTU JENERU IHA
TIMOR-LESTE”.
Hakerek nain espera katak ho traballu ida ne’e bele ajuda atu aumenta ami
nia kapasidade iha area ida ne’e nian. Nune’e atu finaliza papel traballu ida ne’e,
la haluhan hato’o ami nia agradesimentu ba ami nia Mestra Bernardete
Magalhaӗs MT, tamba liu husi traballu ida ne’e bele kapasita ami iha area
edukasaun formal ho objetivu hodi transforma no promove kapasidade bazeia ba
teknolojia moderna iha area ida ne’e no iha era globalizasaun ida ne’e.

Dili:19/11/2023

ii
Indice

Cover.......................................................................................................................i
Lian Makloke........................................................................................................ii
Indice....................................................................................................................iii
Kapitulu I : Introdusaun.........................................................................................1
1.1. Introdusaun jeral......................................................................................1
1.2. Metodolojia peskija.................................................................................2
1.3. Kontekstupeskija.....................................................................................2
1.4. Objektivu.................................................................................................2
1.5. Limitasaun problema...............................................................................2
KapituluII : Dezenvolvimentu...............................................................................3
2.1. Dezenvolvimentu jeneru iha timor-leste.................................................3
2.2. Transjender..........................................................................................3-4
2.3. Dezenvolvimentu.....................................................................................4
2.4. Estatistika dados husi sensus iha tinan 1980-1015..............................5-6
2.5. Grafiku ba dados.....................................................................................7
2.6. Populsaun, Densidade no taxa kresimentu ba pais
Sira iha sudeste aziatiku........................................................................................7

2.7. populsaun no kompozisaun seksuTabela.............................................8-9


2.8. Taxa no kresimentu populsaun no media uma kain nia.......................10
2.9. Distribuisaun populasaun tuir persentajen partisipasaun
munisípiu, 2010-2015..........................................................................11
2.10. Distribuisaun Populasaun tuir Seksu no Area Rural Urbanu
Ba Timor-Leste no Munisipiu sira, Sensu 2015...................................11

KapituluIII: konklusaun/sugestaun.......................................................13
3.1. Konklusaun...........................................................................................13

3.2. Sujestaun...............................................................................................13

3.3. Referensia..............................................................................................13

iii
Kapitulu I

Introdusaun geral

1.1. Antecedente

Termu "jeneru" no "sex" dala barak uza ho forma interkámbiu, maibé


loron sira la hanesan relasiona ho jéneru ba norma sosiál ne'ebé forma papél feto
no mane, labarik-feto no labarik-mane sira, halimar iha sosiedade. Ida ne'e refere
ba similiar idade no diferensa sira ne'ebé eziste bazeia ba seksu bilogokal. Jeneru
bele sai hanesan fatór ida-ne'ebé influénsia asesu, partisipasaun no oportunidade
iha área hotu-hotu iha moris, inklui edukasaun, servisu no rendimentu empregu
no rikusoin uma-kain, migrasaun saúde no uzu teknolojia.
Asuntu jéneru la'ós kona-ba feto deit, maibé kona- ba mane no feto. Iha
sosiedade sira hanesan, feto sira dala barak hetan dezvantajen bainhira ko'alia
kona-ba oportunidade edukasaun no empregu, ho mane sira hetan referénsia ba
eskola no servisu ne'ebé selu aas liu. Bainhira ko'alia kona-ba saúde, mane sira
bele hetan dezvantajen, ho asuntu saúde barak liu no despeza moris ne'e-bé badak
liu duke feto.
Dala barak ema uza liafuan seksu no jéneru iha dalan ne'ebé troka
malu, maski iha signifika ne'ebé la hanesan:
Seksu refere ba atributu biolojiku lubuk ida iha ema no animál sira. Ida
ne'e asosiadu liu-liu ho karakterístika fiziku, inklui kromosoma, espresaun jéneru,
nivel no funsaun hormona, no anatomi reprodutiva/seksual. Seksu baibain
kategoria hanesan feto ka mane maibé iha variasaun iha atributu biolojiku ne'ebé
kompostu husi seksu no oinsá atributu hirak-ne'e espresa. Jeneru refere ba papél
sosialmente konstruidu, hahalok, espresaun no identidade husi labarik-feto, feto, labarik-
mane, mane, no ema oioin ne'ebé iha jeneru. Ida ne'e influénsia oinsá ema haree sira
nia an no sira nia maluk, oinsá sira atua no halo interasaun, no distribuisaun podér no
rekursu iha sosiedade. Identidade jéneru la'ós de'it konfinadu ba binariu (feto/feto,
labarik-mane) no mós la'ós estatiku; ne'e eziste ba tempu ne'ebé kontinua no bele muda
ba tempu ne'ebé la'o ba oin. Iha diversidade boot oinsá individuál no grupu sira
komprende, esperiénsia no espresa jéneru liu hosi papél ne'ebé sira hala'o, espetativa
ne'ebé sira tau ba sira, relasaun ho ema seluk no dalan kompleksu ne'ebé instituisionaliza
jéneru iha sosiedade.

1
1.2. Metodolojia peskija
Metodu ne’ebe ha’u uza hodi kria projetu ne’e balu ha’u foti husi ha’u nia
hanoin rasik no mos haree referensia balu husi internet no livru balun.

1.3. Kontekstu ba peskija

Husi traballu ida ne’e kontestu ne’ebe halo ha’u nuudar autor sira hakarak
halo peskiza hodi hetan no hatudu ba lee nain sira hotu oinsa traballu refere bele
elabora ho nia metodolojia no mos oinsa bele halo ba lanseamentu ba direito entre
feto ho mane labarik kiik no boot i ferik no katuas sira.

1.4. Objektivu

Objetivu ne’ebe ha’u atu atinji husi ha’u nia traballu ida ne’e maka oinsa ha’u
bele koñese didiak konaba oinsa elabora traballu ida husi nia baze (scratch) too
fim (hotu), no mos husi elaborasaun traballu ida ne’e ha’u mos bele komprende
buat barak no mos aumenta ha’u nia kapasidade ka koñesimentu ba halo traballu
mesak ho di’ak.

1.5. Limitasaun problema


Iha Limitasaun problema husi traballu ida ne’e ha’u nu’udar hakerek nain
sei site ba problematiku importante sira ne’ebe ita sei diskute iha kapitulu sira tuir
mai mak ahanesan:
1. Generu mak saida ?
2. Dezenvolvimentu mak saida ?
3. Tambasa maka ema halo transjender ?
4. Fo sai dados husi sensus ?

2
KAPITULU II
DEZENVOLVIMENTU

2.1. Dezenvolvimentu jeneru iha timor-leste


Timor-leste hanesan nasaun demokratiku hafoin hetan nia independensia
iha loron 20 fulan maio tinan 2002. Ho populasaun ne’ebe mak kiik liu iha
mundu. Dezenvolvimentu jeneru iha timor-leste nian, Timor-Leste hala’o ona
sensus populasaun no uma kain ikus iha tianan 2015 ho total populasaun hamutuk
1.18 no agora iha tinan 2022 Populasaun Mundiál atinji ba Billaun 8 Bainhira
Timor-Leste anúnsia nia totál populasaun 1.34. Rezultadu ida ne’e fo sai durante
lansamentu dadus prelimináriu Sensus Populasaun no uma-kain Iha tinan 2022.
Governu Timor-Leste, Liu husi Diresaun Gerál Estatístika (DGE) halibur
ona informasaun husi populasuan no uma-kain hotu-hotu iha Timor-Leste, desde
inísiu husi sensus ne’ebé hahú husi loron 5 Fulan Setembru, dadus sira ne’e sei
apoiu bá planementu no alokasaun orsamentu bá programa dezenvovimentu iha
Timor-Leste. Ida ne’e inportante teb-tebes bá Timor-Leste hanesan rai ida ho
populasaun jovén barak liu iha Ázia, ho pursentu 70 husi nia totál populasaun.

Ho rezultadu sensus hirak ne’e Timor-Leste dezevolve ona ba populasaun


feto no mane liu iha igualdade generu (balansu entre feto no mane) iha area hotu-
hotu atu nue’e feto ho mane ho direitu ne’ebe hanesan baseia ba artigu 17 iha
konstituisaun Republika Demokratika Timor-leste ne’ebe koalia kona ba “Direito
entre Feto no Mane katak Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha
moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku nia laran.”

2.2. Transjender

Labarik foin-sa'e barak latuir papél jéneru ne'ebé kultura modelu no dada kotu
hodi kontra papél ne'ebé atribui ona. Maibe, persentajen ki'ik husi labarik sira
ativamente rejeita jogu, roupa, no anatomi husi sira-nia seksu ne'ebé sira fó ba
sira aan no sira-nia estadu sira prefere jogu, roupa, no anatomi husi seksu
oponente. Estudu foin lalais ne'e sujere katak maizumenus pursentu tolu husi
foin-sa'e sira identifika hanesan transjeneru ka identifika ho jéneru ne'ebé la
hanesan ho sira nia seksu Matal (Rider, Mc Moris, Gower, Coleman & Eisenberg,
2018). Adultu transjeneru barak mak relata katak sira identifika ho jéneru ne'ebé
la hanesan bainhira sira hahú ko'alia (Russo, 2016). Labarik balu husi labarik
3
hirak ne'e bele hetan diasfora jéneru, ka susar akompaña malu ne'ebé la hanesan
entre sira nia identidade jéneru no seksu biolojiku (APA, 2013), Enkuantu labarik
sira seluk la hetan susar kona-ba sira nia identidade jéneru. Bainhira sira sai boot,
ema transjeneru balu muda sira nia isin liu husi intervensaun médiku, hanesan
operasaun no tratamentu ho normal, atu nune'e sira nia kondisaun fíziku bele
aliña di'ak liu ho sira nia identidade jeneru. Maske nunee, la'ós ema transjeneru
hotu hili atu muda sira nia isin-lolon ka fíziku liu husi tranzmisaun. Ema barak
mantein sira-nia anatomia orijinál maibé aprezenta sira nia an ba sosiedade
hanesan jéneru ne'ebé diferente, dala barak liu husi adopta roupa, hair style,
maneira, ka karakterístika seluk ne'ebé baibain atribui ba jéneru ruma.
Importante atu nota katak ema sira ne'ebé hatais roupa ne'ebé tradisional fó ba
jeneru ne'ebé la hanesan, hanesan transvestite, liurai drag, la identifika nu'udar
transjeneru (maske balu halo). Ema dala barak konfuzaun termu transvestite,
ne'ebé mak prátika atu hatais no atu iha estilu ka maneira ne'ebé tradisionalmente
asosiadu ho seksu seluk (APA,2013) ho transjeneru. Crossdressing baibain
hanesan forma espresaun ita nia rasik, atividade halimar nian, ka estilu pesoál
nian, no la'ós nesesariamente espresaun ida kona-ba ema nia identidade jeneru.

2.3. Dezenvolvimentu

Dezenvolvimentu mak prosesu ida-ne'ebé kria kresimentu, progresu, mudansa


pozitivu ka adisionasaun ba komponente fiziku, ekonómiku, ambientál, sosiál no
demografiku sira. Objetivu husi dezenvolvimentu mak atu hasa'e nivel no
kualidade moris populasaun nian, no atu kria ka habelar rendimentu rejionál
lokál no oportunidade empregu, sein estraga rekursu ambiente. Dezenvolvimentu
ne'e haree no util, la'ós nesesariamente kedas, no inklui aspetu ida husi mudansa
kualidade no kriasaun kondisaun ba kontinuasaun mudansa nee.

Ajenda internasionál ne'e hahú foka liu ba dezenvolvimentu hahú iha metade
daruak husi tinan atus ruanulu-resin-rua. Komprensaun ne'ebé dezenvolve ona
katak kresimentu ekonómiku la'ós nesesariamente lori ba nivel moris no
kualidade moris ne'ebé aas liu ba populasaun sira iha mundu tomak; iha
nesesidade atu foka liu bapolítika espesífiku sira ne'ebé sei kanál rekursu no
permite mobilidade sosiál no ekonómika ba populasaun nia klase oioin.

4
Durante tinan hirak nee, profisionál sira no peskizador oioin dezenvolve
definisaun lubuk ida no foka liu ba termu "dezenvolvimentu. "Porezemplu,
Amartya Sen dezenvolve "aprosesu kapasidade," ne'ebé define dezenvolvimentu
nu'udar instrumentu ida-ne'ebé permite ema atu atinji sira-nia abilidade ne'ebé
aasliu, liu husi fó liberdade asaun, hanesan., liberdade asaun ekonómika, sosiál no
família, etc. Abordajen ne'e sai hanesan baze ba sukat dezenvolvimentu husi
Indise Dezenvolvimentu Umanu (HDI), ne'ebé dezenvolve husi Programa
Dezenvolvimentu ONU (PEDN) iha 1990. Martha Nussbaum dezenvolve
aprosimasaun abilidade iha área jéneru no ko'alia liu kona-ba em poder amentu
feto sira-nian hanesan instrumentu dezenvolvimentu.

Maibe, profisionál sira hanesan Jeffrey Sachs no Paul Collier foka liu ba
mekanizmu sira ne'ebé prevene ka hamenus dezenvolvimentu iha nasaun oin-oin,
no halo sira monu ba abesaun kiak ba tinan barak ona. Ida-nee mak dalan kiak
oioin, inklui funu sivíl sira, rekursu naturál sira no kiak rasik. Identifikasaun husi
dalan hirak-ne'e permite relasaun ho kondisaun polítika - ekonómika - sosiál iha
nasaun ida-ne'ebé koko atu avansa dezenvolvimentu. Foku ida iha Jeffrey Sacks
nia servisu mak promosaun dezenvolvimentu sustentavel, ne'ebé fiar iha
kresimentu no dezenvolvimentu, atunu ne'ebe la hasa'e padraun moris ba
sidadaun sira iha mundu ohin loron, liu husi nesesidade rekursu ambientál no
jerasaun sidadaun sira iha mundu ne'ebé sei mai.

2.4. Estatistika dados husi sensus husi tinan 1980-2015

Populasaun Timor-Leste nian tuir rezultadu provizóriu husi sensu 2015 nian
maka 1,167,242 tuku 00.00 ih6a kalan 11-12 Jullu 2015. Populasaun Timor-Leste
aumenta ona Husi 1,066,409 iha 2010 ba 1,167,242 iha 2015 ne'ebé hatudu
aumenta husi ema 100,883. Persentajen kresimentu populasaun nian ho pursentu
9.46 ne'ebé rejistu ona durante 2010-2015 menus liu kompara ho kresimentu
populasaun nian porsentu 15.51 mak rejista ona durante períodu 2004-2010.

Exponential anuál média Taxa kresimentu populasaun ne'e tun lalais ona husi
2.40 ne'ebé rejista ona durante 2004-2010 ba 1.81 ba populasaun sira ne'ebé
Periodu 2010-2015.

5
Populasaun Timor-Leste nian sa'e dala rua liu iha tinan 35 nia laran. Iha 1980
populasaun ne'e hamutuk ema 555,350 no aumenta ba 1,167,242 iha 2015.
Timor-Leste nia Populasaun besik nafatin estajente durante períodu 1990 to'o
2001 maibé aumenta beibeik, hahu husi tempu neeba.

Numeru provizóriu populasaun nian tun menus husi estimativa ne'ebé projeta ba
1,245,096 hanesan projesaun populasaun bazeia ba sensu 2010 estimativa ne'ebé
hetan husi fertilidade no mortalidade aas liuTaxa no iha pasadu foin lalais ne'e
mosu migrasaun iha eskala boot ba ema sira ne'ebé la'ós iha rai li'ur ba edukasaun
superiór no empregu. Tuir Perspetiva Populasaun Mundial, Revizaun 2015,
estimativa populasaun Timor-Leste nian iha fulan Jullu tinan 2015 mak
1,185,000. Exponensia anuál Taxa kresimentu ba tinan 2015 hanesan projesaun
ba kada populasaun bazeia ba sensu 2010 2.69 no hanesan ba kada mundu
Perspetiva Populasaun 2.28 ba períodu 2010-2015. Balu aas liu 1.81 ne'ebé rejista
ona iha Sensu 2015.

Razaun sira ba kresimentu populasaun ne'ebé lalais liu duke estimativa sira ne'ebé
projeta sei disponivel de'it bainhira dadus demográfiku detalladu sira disponivel
husi Sensu. Aumenta anuál média populasaun nian sa'e tun ona entre períodu
1980 no 1980 2015. Aumentu anuál média ba populasaun mak 19,221 durante
1980-1990 no tun ona to'o 3,617 durante períodu 1990-2001. Hafoin ne'e
aumenta ba 45,286 durante 2001-2004 notun ba 23,869 durante 2004-2010.

Durante tinan 2010-2015 média aumentu anuál mak 20,167 ema sira ne'ebé rejista
ona menus uitoan kompara hoema sirane'ebérejista ona durante 2004-2010.

Tabela tuir mai hatudu tendénsia populasaun Timor-Leste nian durante períodu
1980-2015.

Table1 fo sai kona ba tendensia populasaun iha timor-leste

6
2.5. grafikuba dados

Iha figura ida ne’eatu fo dados ba kada hahu husi tinan 1980-2015

Figure 2 dados husi tinan 1980-1985

2.6. Populsaun, Densidade no taxa kresimentu ba pais sira iha sudeste aziatiku
Tabela iha karaik ne’e fo sai komparativu kona-ba Timor-Leste ho nasaun sira
seluk iha Sudeste Aziatiku hanesan perperspetiva Populasaun Mundial, Revizaun
2015, Departamentu ba Asuntus Ekonomiku no Sosial, Nasaun unidu sira.
Populasaun Timor-Leste nian sai ki'ik tebes maibé taxa kresimentu aas liu Iha
sorin. Maske nunee, rezultadu husi sensus 2015 hatudu katak kresimentu ne'e tun
lalais.

Table 2 halo komparsaun entr etimor-leste ho nasaun sira seluk iha sudeste asiatiku
7
2.7. Populsaun no kompozisaun seksu Tabela
Aprezenta populasaun no relasaun seksuál iha nivel Pais no Munisipiu.
Kompozisaun populasaun tuir jéneru nu'udar karakterístika demográfika primáriu
ida ba ema nia populasaun populasaun. Iha instrumentu oioin atu sukat igualdade
jéneru iha populasaun ida.
Relasaun seksuál mak hanesan instrumentu ne'ebé uza ba análize cross-sessionál
atu sukat balansu jéneru. Define hanesan númeru husi mane kada 100 no feto iha
populasaun. Iha tinan 2015 sensus númeru totál mane no feto sira enumeradu mak
588,561 no 578,681 respetivamente.
Total proporsaun seksuál tun husi 104 iha 2010 to'o 102 iha 2015. Nee
signifikakatak iha tendénsia ba númeru maneno feto ne'ebé hanesan iha tendénsia
jerál tun iha proporsaun seksuál kompara ho sensus 2010 ne'ebé nota ona iha
nivel hotu-hotu. Munisipiu sira exetu Bobonaro, Liquica no Occusse ne'ebé iha
aumenta uituan mak rejista ona. Sei presiza analiza liután hodi halo deklarasaun
asertivu ruma kona-ba razaun sira ba redusaun iha rasio seksu. Dili rejista ona
proporsaun seksuál másimu husi 106 tanba mane barak liu muda ba kapitál tamba
kontinua sira nia Ensinu superiór nobalu buka moris ka empregu.
Hanesan hein katak Dili rejista ona populasaun aas liu hotu husi munisípiu hotu-
hotu hamutuk 252,884 tuir mai Ermera (127,283) no Baucau (124,061). Ermera
no Bacau kaer metin sira-niamoris pozisaun segundu no terseiru respetivamente.
Manatuto rejista ona populasaun mínimu 45,541 Antes ne'e mak Aileu 48,554
Distritu rua ne'e iha mós pozisaun hanesan iha 2010.

Munisipiu sia husi totál 13 mantein ona pozisaun ne'ebé hanesan relatariu iha
2010. Munisipiu hirak ne'e iha Dili (1), Ermera (2), Baucau (3), Bobonaro
(4), Viqueque (5), Covalima (9), Manufahi (11), Aileu (12) no Manatuto
(13). Liquica no Oecusse troka ona sira nia pozisaun. Iha2010 Sensus
Oecusse iha númeru seriál 6 no Likisa iha 7 maibé iha 2015 Sensus Likisa
hamriik iha serial númeru 6 no Oecusse iha 7. Nunee mós, Lautem iha
númeru 8 iha serieno Ainaro iha númeru 10 iha serie. 2010 maibé iha 2015
Ainaro sa'e ona iha númeru 8 no Lautem tun tiha ona ba pozisaun 10.

8
Figura 2: Populasaun Timor-Leste nian sukat tuir Munisipiu, 2015
Figura 2 hatudu distribuisaun distritu sira tuir populasaun ida-idak nia size.
Munisipiu sira ne'ebé aas liu fali Populasaun 100.000 mak Dili, Ermera, Baucau.
Bobonaro, Vikeke, Likisa, Occusse, Ainaro, Covalima no Lautem iha númeru
populasaun entre 60,000 no 100,000. Munisipiusira ho populasaun menus husi
60,000 mak Manufahi, Aileu no Manatuto

Dili aumenta populasaun másimu 18,858 durante 2010-2015 tuir mai Baucau
(12,367) no Ermera (10,219). Munisipiu sira seluk ne'ebé aumenta populasaun
signifikante mak
Liquica (9,624), Oecusse (8,205), Viqueque (7,366) no Ainaro (7,222).
Populasaun mínimu mak
Aumenta iha Manatuto (2,799) ne'ebé besik liu mak Manufahi (3,618).
Populasaun no relasaun seksuál iha Timor-Leste no nivel munisípiu aprezenta
iha. Populasaun no relasaun seksu.

9
2.8. Taxa no kresimentu populsaun no media uma-kain nia

Table 3 fo sai konaba kresimentu uma-kain no media uma-kain

10
2.9. Distribuisaun populasaun tuir persentajen partisipasaun munisípiuiha tinan 2010-
2015.

Table 4 distribuisaun populsaun tuir percentajen

2.10. Distribuisaun Populasaun tuir Seksu no Area Rural Urbanu ba Timor-Leste


no Munisipiu sira, Sensus 2015.

11
Table 5 populasaun husi rural no urbanu

12
KAPITULU III
KONKLUSAUN NOS UJESTAUN
3.1. KONKLUSAUN

Ita hotu hatene katak bainhira atu halo traballu ida ita tenki hatene oinsa
prepara estratejia sira presija metodoljia ne’ebe favorese atu buat ne’ebe hakerek
bele di’ak nafatin ba le’e nain sira, no mos husi traballu ne’e halo autor no lee
nain atu komprende buat barak konaba halo mini monografia ba traballu sira liu
husi metodu oioin ne’ebe eziste, hanesan mos dezenvolvimentu jeneru iha timor-
leste ne’ebe tenki halo mudansa ba direitu no deveres entre feto no mane, ha’u
autor-nain ba traballu ida ne’e hakarak ha’u mos bele halo mudansa ba ha’u nia
aan no mos motiva ba ema sira seluk atu bele hamutuk estuda konaba lalaok
jeneru.

3.2.sujestaun
Iha ha’u nia traballu ida ne’e ha’u nu’udar hakerek nain seidauk hetan sujestaun
ruma husi kolega no professor sira tamba ha’u seidauk iha apresentasaun ba ita
hotu.

3.3. Referensia/Bibliografika
1. https://www.statistics.gov.tl/populasaun-mundial-atinji-ba-billaun-8-bainhira-
timor-leste-anunsia-nia-total-populasaun-1-34-iha-tinan-2022/
2. https://sid-israel.org/en/what-is-development/#:~:text=Development%20is%20a
%20process%20that,environmental%2C%20social%20and%20demographic
%20components.
3. https://www.statistics.gov.tl/tl/launch-of-the-main-results-of-the-2015-census-of-
population-and-hausing/
4. https://timor-leste.unfpa.org/en/publications/timor-leste-population-and-housing-
census-2015-analytical-report-education

13

Você também pode gostar