Você está na página 1de 4

destacável - Jornal Semanário

Bilingue Português/Tétum

VÁRZEA DE LETRAS J o r n a l Literário


do Departamento de Língua Portuguesa da Universidade Nacional de Timor Lorosa’e

Edição - 008 Directora - Urraca Corte Real Setembro - 2004

Estudante timorense ganha prémio de poesia no Brasil


Decorreu no dia 16 de Setembro no Acarinhada pelos nossos
Centro Juvenil Padre António antepassados.
Pereira a cerimónia de entrega do
prémio “IV Art Supply” ao jovem Terra fértil
poeta, Hercus Pereira dos Santos. Com farta produção
O vencedor é aluno da Licenciatura Panoramas espectaculares
em Língua Portuguesa e Culturas Praias maravilhosas
Lusófonas da Faculdade de De resplandecente
Ciências da Educação da areia branca.
Universidade Nacional de Timor
Lorosa’e, e trabalha também no Do Nascente a Poente,
CJPAV, em Taibéssi. Concorreu com Do Norte a Sul,
um poema sobre ambiente a um Não se pode!
concurso multi-artes no Brasil, Não se pode queimar
tendo ganho um Prémio na categoria A riqueza da terra,
de Poesia. A organização do Prémio Nem se pode destruir
editou um CD em cuja brochura O património das águas!
aparece o trabalho dos vencedores
das categorias de Artes Plásticas, Preservemos
Música e Poesia. Eis o poema de um Mundo Verde
Hercus dos Santos, aí reproduzido: Para todas as criaturas

Por Um Mundo Verde


SOBRE O
Montanhas de
PRÉMIO
verde rodeadas
Raízes que trepam ART SUPPLY –
Seguindo pela encosta UM TRIBUTO
Pássaros que cantam Hercus e a jornalista brasileira Rosely Forganes na entrega do prémio
Na espessa floresta AO TALENTO
Animais que contentes, O “IV Prémio Art Supply” tem como
saltitam, a inspiração destes filhos do “@”
objectivo promover a arte, trabalhando em uma campanha para que, normalmente, não poderiam que representam a alma do Art
Na quietude das silvas. alavancando talentos nas áreas de a Derdic e muito orgulhosos dos conseguir sem a ajuda dessa Supply. Esse ponto é fundamental
Música, Escultura, Poesia e Artes resultados que obtivemos até ao parceria. Ao buscar os vencedores para que o evento Art Supply
Vamos cuidar Plásticas, de maneira geral. Além momento. Quando essa interacção do prémio deste ano – o Músico do continue obtendo sucesso ao
Das nascentes sagradas, disso, proporcionar a integração acontece, ou seja, quando a CD de título “pensando”, os Poetas envolver seu público com a
entre instituições e artistas, e empresa associa sua actividade ao e Artistas Plásticos – encontramos atmosfera da música, arte e
Da montanha sagrada outros aspectos favoráveis à
destinar ajuda financeira a Projecto Sócio-cultural, causa um Responsabilidade Social,
Da pedra sagrada entidades de actuação social, forte impacto positivo frente a continuidade do projecto como
Do mar sagrado relacionando organizações de T.I.
ambiental e cultural buscando a funcionários e à sua comunidade de sentimentalismo, improviso, e (Tecnologia da Informação) com o
Toda a herança técnica, a auto-estima e a inclusão clientes, proporcionando muito talento na maneira de tocar, foco sócio-cultural. Convidamos a
Desde o início da criação, social. Estamos há dois anos oportunidades a pessoas e talentos escrever, pintar, esculpir, enfim, toda todos a pensar juntos!

Jovens poetas - Jovens poetas - Jovens poetas


Mehi bá! Sentimento de amor Porque esperamos sempre Dalan loos
Porque desejamos sempre
Mehi bá! Atu husi labarik sira Porque pensamos muito se este
O Amor não vem do nosso amor é só nosso Hasoru ho realidade ida,
Rai ha’un Habelar mundu ne’ebé la fó fatin pensamento husi imajinasaun hotu.
Atu labarik sira halimar haksolok ba violénsia Porque sentimos sempre que este
O Amor não vem da nossa boca amor existe para si próprio Haree ba futuru,
ho tasi nia furin O Amor não vem dos nossos ema ida la fó hatene
Ho tasi hakmatek nian Mehi bá! Sabemos portanto que o amor não
olhos é propriedade nossa
Rai ha’un Nem mesmo da nossa visão Husi foho-hun,
Mehi bá! Atu ema boot sira É apenas algo que nós sentimos
Sobretudo o Amor vem do nosso suli bee-mota.
Rai ha’un Leno an husi labarik sira-nia coração. Husi rai-hun mutin,
Atu labarik sira bele sente espíritu loloos Amor é uma palavra que se pode
proferir apenas moris hakarak ida.
Husi sira-nia isin-lolon Porque o Amor sempre nos faz
Morin anin tasi ne’ebé huu laloran Mehi bá! E o amor nunca se liga a ninguém
sofrer, chorar e conhecer a solidão Especialmente a alguém que ao Abu-abu foho tutun,
sira Rai ha’un Porque o Amor sempre aparece e falun ema nia isin.
Atu labarik sira lahó ta’uk amor não liga
interrompe cada espaço da nossa Maibé la iha buat ida,
Mehi bá! Hatudu sira-nia murak vida falun metin ema nia mehi.
Rai ha’un O Amor é incerto
Porque é que o Amor é assim? O Amor é desconcerto
Atu labarik sira nani iha sira-nia Mehi bá! Liafuan mós ko’alia
hanoin rasik Rai ha’un Cuidado com o amor que se não
Amor conhece iha rai nia hakmatek.
ne’ebé luan, kle’an, badin no Atu labarik sira As lágrimas não escorrem por este No sei to’o tempu
rohan-laek Bele moris iha sira-nia mehi rasik Porque o amor não se liga a
amor ninguém atu naroman haroman ema
Mas o coração chora muito Tudo isto é apenas o sentimento tuir dalan ne’ebé iha
Mehi bá! Hercus Pereira dos Santos Por este sentir, por este amor por
Rai ha’un humano Hercus Pereira dos Santos
alguém que não se importa Icha Bossa
VÁRZEA DE LETRAS
Versaun ho lia-portugés husi testu ida-ne’e publika tiha iha parte rua iha Várzea de Letras ,
Suplementu Literáriu fulan-fulan husi jornál Semanário, nº 3 [4] no nº 4 [5], Juñu no Jullu 2004.
Autór: João Paulo T. Esperança; tradusaun ba lia-tetun: João Esperança, Clara Viegas da Silva, Icha Bossa no Irta Araújo

Haree liu de’it ba Literatura


kona-ba Timór
Molok buat seluk, ami tenke esplika Nova, iha fulan-Juñu 1928 no fulan-Juñu ke sira hakbesik liután, no feto-raan hirak- sira kona-ba saida maka akontese – ita
tanba sá maka ami temi literatura “kona- 1929, no depois, nu’udar livru, husi Agência ne’e sai hanesan janela ba mundu Timór ladún biban atu hatene buat ida kona-ba
ba Timór” no la’ós literatura “Timór nian”? Geral das Colónias, iha 1943. Foin daudaun nian ba sira-nia “la’en” malae. Grácio Joaquina Mêtan sé-loos, oinsá maka nia
Ne’e tanba ami sei la ko’alia de’it kona- publika fali husi Livros Cotovia 3. Ne’e Ribeiro sei hakerek tan kona-ba deportadu haree ba mundu ne’e, ninia sentimentus
ba hakerek-na’in timoroan, maibé sei inklui livru kona-ba viajen, la hanesan baibain, sira-nia moris iha romanse ida ne’ebé nia ka relasaun sosiál sira; ita koñese de’it nia
mós informasaun balu husi buat hirak hakerek ho proza poétika, nakonu ho sei publika ikusmai 7. moris nu’udar malae nia nona ida. Filipe
ne’ebé iha atu lee husi malae sira ne’ebé informasaun barak kona-ba illa ne’e, nia Ferreira maka asina livru ne’e, maibé estilu
foti Timór nu’udar asuntu literáriu. Ami sei natureza no nia emar. Livru ki’ikoan husi Tama ona ba korrente literatura pós- hakerek nian halo ami hato’o ipóteze katak
la estuda iha-ne’e kona-ba rekolla literatura Paulo Braga, A Ilha dos Homens Nus 4, koloniál, ho krítika maka’as ba kolonializmu ne’e naran-literáriu ne’ebé Istoriadór Luís
orál no tradisionál, asuntu ida-ne’e ami sei dada ita-nia atensaun tanba hakerek-na’in nia hahalok aat, ami temi Corpo colonial Filipe F. R. Thomaz hili. Istoriadór ne’e
8
rai ba oportunidade seluk. Maski hanesan hatudu Ataúru haree (rekria?) husi nia , “romanse femininu loos, ke konta naran-boot no matenek-na’in kona-ba
ne’e, ami hakarak temi iha-ne’e katak matan idealista: sosiedade tradisionál dalan Alitia nian, alferes milisianu nia Istória Timór nian no prezensa portugés
rekolla ladún barak husi sira ne’ebé ema libertária ida, laiha esplorasaun husi mane feen be tuir nia la’en mai Timór, kolónia sira-nian iha Ázia.
halo tiha ona maka merese klasifikasaun ba mane, ne’ebé ema halo de’it “domin- ne’ebé dook to’o ema barak haluha
ida-ne’e. Rekolla ne’ebé halo tuir kritériu livre”. Otas kolonializmu nian halo mosu tiha, fatin ne’ebé funu koloniál la to’o Tuirmai ita haksoit tama ba mundu
siénsia nian iha prinsípiu báziku katak mós fiksaun oin ida ne’ebé agora ne’e no militár sira-nia inimigu boot maka poezia nian, agora husi hakerek-na’in
“testu” ida sempre iha versaun barak, no daudaun ita hanaran “literatura koloniál”, tédiu de’it (katak sira baruk tanba sira timoroan sira. Husi sira-ne’e ida ne’ebé
versaun ida-idak tenke hetan rejistu ne’ebé ne’ebé tuir definisaun klásika husi Pires la iha buat ida hodi halo no sira-nia importante liu maka Fernando Sylvan karik.
loos no tuir duni saida maka informante Laranjeira maka ida ne’ebé “hakerek no moris loroloron nian maten hela). Ita Ne’e naran literáriu husi Abílio Leopoldo
sira hateten. Tenkesér duni rejistu iha nia publika, kuaze hotu-hotu, husi portugés bele hateten katak ne’e livru ida susar Motta-Ferreira. Maski nia bá hela metin
lian orijinál. Hafoin de’it maka bele halo sira ne’ebé fila fali ba Portugál, uza atu lee, ne’ebé interrompe beibeik nia iha Portugál bainhira sei labarik, nia laran
análize ne’ebé loos. Livru ida ne’ebé kuaze pontudevista husi ezotizmu, istória ho monólogu filozófiku naruk ka nunka hadook husi nia rain-inan, ne’ebé
tuir métodu ida-ne’e maka Textos em Teto evazionizmu, hatún rasa sira seluk diálogu ne’ebé la hanesan realidade sai beibeik asuntu ba nia poezia, hamutuk
da Literatura Oral Timorense, ne’ebé (hanesan ema-metan), fó-apoiu ba ideia kona-ba kestaun ezistensiál oioin, ho tema universál liu hanesan hahi’i domin
publika iha 1961 husi Amu-Lulik Artur no prátika kolonialista, ne’ebé haree maibé hatudu mós quadru interesante ka feto ne’ebé nia hadomi. Intelektuál
Basílio de Sá 1, maski mestre-eskola Paulo ba mundu no ba situasaun oioin liuhosi ida kona-ba tropa sira-nia feen ke hela badinas, durante tinan barak nia laran nia
Quintão no Marçal Andrade hakerek no malae-mutin sira-nia matan, no iha illa ne’e iha Ázia no Oseania nia sai Prezidente Sociedade da Língua
hafutar testu ho tetun-terik ai-knanoik sira- personajen importante liu mós malae- klaran no mós kona-ba kondisaun feto Portuguesa nian. Nia knaar poétiku kuaze
nian. Ami mós tenke temi kompilasaun mutin hotu, balu kolonu balu ema lemo- nian. Ne’e mós romanse ida kona-ba hotu-hotu tau hamutuk iha livru A Voz
(lahó aparatu krítiku) The book of the rai, no, bainhira ema-metan tama iha lakon neon, traisaun no moris ne’ebé Fagueira de Oan Tímor 12. Nia mate iha
Story Teller 2, ne’ebé sai iha Austrália iha istória, narradór haree liu de’it ba sira, la haksolok no la kompletu.”9 Nia istória loron-Natál iha tinan 1993. Tuirmai iha
1995, no só nia títulu no lia-maklokek balu hatudu sira nu’udar buat ida estrañu, ko’alia kona-ba oinsá maka protagonista testu ki’ikoan ida, ne’ebé Luís Cardoso
de’it maka hakerek ho inglés, no istória sira folklóriku, fuik, no la konsidera sira hakbesik ba Manucodiata, feto-raan (“Takas”) publika iha momentu ne’ebá iha
hakerek nafatin iha tetun no la lakon liafuan nu’udar ema ho kultura rasik, ho sira- prostituta timoroan ne’ebé Alitia nia la’en Kaibauk – Boletim de Informação
no espresaun oioin ne’ebé lian-na’in sira nia psikolojia, sentimentus no kakutak” bá beibeik ho nia, no livru ne’e mós hatudu Timorense 13:
5
uza bainhira sira konta istória. Maioria husi . Iha Timór, reprezentante di’ak ida husi situasaun foun ida iha relasaun husi
“Fernando Sylvan
“koletánea” sira seluk husi arte verbál jéneru ida-ne’e maka Caiúru, husi Grácio metropolitanu sira ho feto balu iha-ne’e:
timoroan sira-nian afinál nakfila ba testu Ribeiro 6. Novela ho estilu autobiográfiku, “Uluk, malae-mutin sira selu barlake ka Liafuan Monok sira
maizomenus literáriu ne’ebé, maski nia abut konta aventura oioin husi joven komunista hodi hola nona sira. Depoizde tropa
iha tradisaun, sai ona buat foun ida, ida ne’ebé hetan deportasaun mai Timór sira mai sira fó de’it osan atu hatún
rekriasaun iha lian seluk. tanba halo atividade polítika hasoru rejime lipa” (RUAS, 1981:16). Livru ida ne’ebé
faxista iha Portugál, ne’ebé iha-ne’e hala’o kontráriu loos ba literatura koloniál maka Hafoin
Molok portugés sira to’o mai Timór, istória-domin ida ho nia nona naran Caiúru. Uma deusa no “inferno” de Timor, husi
bainhira sékulu XVI hahú, povu sira seluk (maibé hafoin de’it)
Maski nia hatudu simpatia ba ema ne’ebé Francisco A. Gomes 10. Livru ida-ne’e
mai ona vizita ita-nia tasi-ibun hodi sosa hetan kondenasaun ba serbisu todan no ba tama ba estilu ida ne’ebé ita bele hanaran manu-aman sira
ai-kameli, liuliu ema-Xina, ema-malaiu no revoltozu sira husi Manufahi, no nia sente “literatura arrependimentu nian”, buka de’it
ema-Java. Tanba povu sira Timór nian iha orgullu tanba nia la baku nia mainatu sira, atu hatún buat hotu ne’ebé Portugál nian sei luta lahó kro’at
tempu ne’ebá seidauk hatene hakerek, la hanesan nia kamarada sira ne’ebé toman no iha mós personajen timoroan barak
malae sira-ne’e maka komesa hakerek baku kriadu, maibé nia situasaun di’ak liu (liuliu feto) revolusionáriu ho ema barak
apontamentu balu kona-ba illa ne’e no ema nu’udar ema-mutin halo nia haluha nia mak tuir sira, maibé anakróniku (katak la
rain-na’in. Maibé portugés sira maka hahú tuir realidade tebes otas ne’ebá nian), Ne’e poema ne’ebé nia dedika ba
ideolojia polítika, no nia mós komesa halo
hela metin iha-ne’e, liuliu amu-lulik katóliku inventa de’it no la haree ba situasaun Xanana Gusmão. Fernando Sylvan ne’e
hanesan na’i-boot ida ne’ebé bele deside
sira, sékulu balu molok okupasaun koloniál istórika no sosiál loloos iha tempu ne’ebé poeta ida ne’ebé sente katak nia tenke
kona-ba ema ki’ik rain-na’in nia vida. Livru
loloos tama iha rain ne’e. Neineik-neineik nia asaun la’o. Kaer fila fali asuntu uluk, fó-sai duni liafuan, maibé liafuan sira
ida-ne’e dokumentu sosiolójiku interesante
mosu monografia, livru-memórias, ita hetan A nona do Pinto Brás (Novela ne’ebé mak presiza de’it. Tanba silénsiu
tebes, ne’ebé hatudu aspetu oioin husi
disionáriu, livru ho orasaun iha lian oioin Timorense) 11. Ne’e novela ki’ikoan ida la katak liafuan-laek ka liafuan
sosiedade iha tempu ne’ebá, porezemplu
Timór nian, husi hakerek-na’in hanesan ne’ebé hala’o nia istória iha tinan hirak mamuk. Maibé, iha loron- 25 fulan-
oinsá maka nia sosa nona ida – ne’ebé nia
amu-lulik, militár, administradór, ema lemo- ikusliu molok administrasaun koloniál Dezembru, bainhira ema hotu-hotu
folin baratu liu duké kuda ida ne’ebé nia
rai no deportadu sira. Ida ne’ebé famozu portugés hotu, ne’ebé nia hakerek-na’in buka liafuan oioin atu hasé Labarik nia
mós sosa. Nona sira sai hanesan asuntu
liu maka A ilha Verde e Vermelha de hatudu koñesimentu kle’an kona-ba kultura Moris, Fernando Sylvan nonook tiha.
ne’ebé mosu beibeik iha literatura hakerek
Timor, husi Alberto Osório de Castro, no Istória Timór nian, maski iha istória ne’e No ninia isin-lolon ki’ik foke ho silénsiu
husi ema-metrópole sira, kala tanba nona
ne’ebé publika dala uluk iha revista Seara ita kuaze hetan de’it pontudevista husi tropa todan ne’ebé, dala ida-ne’e, todan
sira hanesan parte husi sosiedade iha-ne’e
hanesan liafuan sira hotu hamutuk.
VÁRZEA DE LETRAS
Hela iha li’ur, hori tempu nia sei ona livru, balu ho poema namkari iha jornál ne’ebé iha Timór mós ukun Istória, ka ema Ng nia lian ne’ebé uza beibeik lia-soen;
labarik no liutiha dékada barak ne’ebé no boletin oioin. Ami temi ema na’in-rua: sira-nia hanoin kona-ba Istória. Olhos de nia ema-Xina timoroan, omoseksuál no
nia dook husi nia illa doben, halo nia Crisódio Araújo no Celso Oliveira. Poeta Coruja, Olhos de Gato Bravo 25 tama mane husi mundu boot iha li’ur ne’ebé
rasik harii ho liafuan illa hirak ne’ebé ida ne’ebé, maski nia ema-Portugál, kle’an liután ba mundu lulik ida-ne’e, no sente nafatin nu’udar malaik ida iha nia
burit tasi-boot silénsiu no terus nian. Nia hakbesik loos ba Timór no ba timoroan sira, nia bá buka mitu fundamentál povu Timór rain tanba nia aman haruka nia bá estuda
estuda lian portugés no uza ninia nia hakerek kapás tebetebes, maka Ruy nian, hanesan sira ne’ebé ko’alia kona-ba iha universidade iha Toronto, iha Kanadá.
hakerek nu’udar “ai-suak 14” atu ke’e Cinatti. Poeta, agrónomu, antropólogu, revolta Manufahi nian. Iha A última morte
kle’an to’o liafuan nia rohan atu buka botániku, ninia knaar belar no ema barak do Coronel Santiago 26 nia uza didi’ak Literatura ne’ebé hakerek husi
saida maka halibur lian hotu-hotu, koñese ona, inklui livru hirak-ne’e: Não téknika haktuir nian enkuantu nia konta timoroan sira baibain uza de’it lia-portugés,
inklui mós lian husi ninia tempu labarik Somos Deste Mundo (1941), Poemas daudaun hahalok husi personajen oioin uitoan de’it maka lae. Sira haree katak
nian. Escolhidos (1951), O Livro do Nómada ne’ebé inklui mós hakerek-na’in ida alter rezisténsia, identidade no nasionalidade
Meu Amigo (1966), Sete Septetos (1967), ego husi autór, ne’ebé nia laran monu ba mós liuhosi lia-portugés. Ami fiar katak
Ikusliu, iha loron ba moris hotu-hotu, Borda d’Água (1970), Uma Sequência personajen feto prinsipál husi autór nia jerasaun agora ne’e daudaun, ne’ebé hahú
Fernando Sylvan husik nia an monu ba Timorense (1970), Cravo Singular (1974), romanse ikus. Majia no lulik husi fiar ona atu kore an husi presaun kulturál
liman husi lian sira hotu nia inan: ne’ebé hetan durante tinan barak bainhira
silénsiu ka liafuan monok.” tenke dekór de’it Pancasila ho lia-
indonézia, sei hamosu la kleur mós
Sylvan ne’e inklui mós iha literatura foun ida buras iha lia-tetun. Ita
koletánea husi poeta timoroan sei lee no haree...
sira Enterrem meu coração
no Ramelau 15, ne’ebé publika (Notas)
iha Luanda husi União de
1
Escritores Angolanos, SÁ, Artur Basílio de [ed. krítiku] – Textos em Teto
hamutuk ho José Alexandre da Literatura Oral Timorense, vol.1, Lisboa,
Junta de Investigação do Ultramar/ Centro de
Gusmão, Jorge Lautén, no sira Estudos Políticos e Sociais,1961
balu tan ne’ebé hakerek ladún 2
PEREIRA, Agio [kompiladór] – Timor: The book of
kapás, no tempu halo ita the Story-Teller. Cabramatta (Austrália),
haluha sira-nia naran. Kazu Timorese Australian Council, 1995
3
rua iha poezia Timór nian CASTRO , Alberto Osório de – A ilha verde e vermelha
de Timor. Lisboa, Livros Cotovia, 1996
ne’ebé reprezenta loos 4
B RAGA , Paulo – A ilha dos homens nus. Lisboa,
literatura ne’ebé tama ba Editorial Cosmos, 1936
ideolojia polítika ruma nia laran 5
L A R A N J E I R A , Pires – Literaturas Africanas de
maka Borja da Costa (inklui Expressão Portuguesa. Lisboa, Universidade
Aberta, 1995, p. 26. (Tradusaun husi testu ki’ik
mós iha koletánea UEA nian), ne’e ba lia-tetun ami maka halo).
iha “karuk” revolusionária, no 6
R I B E I R O , Grácio – Caiúru. Lisboa, Colecção
mós Jorge Barros Duarte 16, «Amanhã», 1939
7
iha “kuanan” reasionária. Ami RIBEIRO , Grácio – Deportados. s.l., edisaun autór
nian (?), 1972
temi tiha ona José Alexandre 8
RUAS, Joana – Corpo colonial. Coimbra, Centelha,
Gusmão, ne’ebé ema koñese 1981
liu ho naran Xanana, agora 9
ESPERANÇA, J.P. – Uma leitura lilás de Corpo colonial
ne’e daudaun Prezidente de Joana Ruas, in: «Revista Lilás», Amadora,
(29), Dez. 2000, p. 15-29
Repúblika nian, publika iha 10
Timor – Amor (1974), O A Fazer, Faz-se sobrenaturál Timór nian kahur ho ironia GOMES, Francisco A. – Uma deusa no “inferno” de
1998 Mar Meu – Poemas e pinturas17, Timor. Braga, Ed. autór nian, 1980
(1976), Poemas (1981), Manhã Imensa típika husi Luís Cardoso, ne’ebé mós temi
ne’ebé hakerek bainhira nia dadur hela. 11
FERREIRA, Filipe – A nona do Pinto Brás (Novela
(1982), no Um Cancioneiro para Timor dala barak ambiente, livru no referénsias
Hakerek-na’in husi Mosambike Mia Couto Timorense). Lisboa, ERL-Editora de Revistas e
(1996). husi intelektuál balu husi karuk moderna Livros, 1992
dehan iha lia-maklokek: No iha página 12
Europa nian. SYLVAN, Fernando – A voz fagueira de Oan Tímor.
hirak-ne’e ha’u konfirma: liuhosi mane Hakerek-na’in timoroan ladún barak Lisboa, Colibri, 1993
ida nia liman maka hakerek Timór. Livru hala’o knaar hakerek romanse. Ponte Sees dala ida tan husi área livru
13
“T AKAS“, Luís – Fernando Sylvan ou O Silêncio
ida Xanana Gusmão nian la hanesan Pedrinha, pseudónimu literáriu Henrique timoroan sira-nian, iha livru rua ne’ebé ita das Palavras. «Kaibauk – Boletim de
Informação Timorense», Linda-a-Velha, 1(7),
livru baibain. Liuhosi ninia letra ita Borges nian, hakerek Andanças de um tenke temi iha-ne’e, no ita bele hanaran Jan-Fev 1994, p.14 (Tradusaun husi testu ki’ik
sente katak povu ida tomak, nasaun ida, Timorense, ne’ebé publika iha 1998 husi nu’udar “literatura-denúnsia”. Saksi ne’e ba lia-tetun ami maka halo).
14
maka ko’alia. Iha-ne’ebá la’ós de’it Edições Colibri21. Poeta mosambikanu Mata27 (Sasin-Matan), istória-ki’ik lubun Hakerek ho tetun iha testu orijinál
15
poezia maibé iha mós epopeia povu ida UNIÃO DOS ESCRITORES ANGOLANOS – Enterrem meu
José Craveirinha hakerek iha lia-maklokek: ida ne’ebé akontese iha tempu be coração no Ramelau – Poesia de Timor-Leste.
nian, eroízmu ne’ebé ita hakarak koko, “Tristeza boot katak hananu kmanek Indonézia sei hanehan ita-nia rain, hakerek Luanda, 1982
utopia ne’ebé ita hakarak atu sai ita- hanesan ne’e hamosu testu natoon ida- husi Seno Gumira Ajidarma, hakerek-na’in 16
D UARTE , Jorge Barros – Jeremíada. Odivelas,
nian.18 Edisaun dahuluk ne’e publika ho ne’e. Natoon no umilde maibé sinseru importante tebetebes iha jerasaun ikusliu Pentaedro, 1988
17
lian rua, ho tradusaun ba lia-inglés husi GUSMÃO, Xanana – Mar Meu – Poemas e Pinturas
loos. Sinseru no Boot!” 22 . Epizódiu literatura Indonézia nian. Ajidarma publika / My Sea of Timor – Poems and Paintings. Porto,
Kirsty Sword no Ana Luísa Amaral; depois importante iha estrutura haktuir nian ne’e uluk istória-ki’ik hirak-ne’e iha jornál oioin Granito, 1998
mosu edisaun foun ida, mós ho lian rua, ho bainhira kazál joven Kotená no Kêti-Kia iha rain ne’ebá, liutiha boot sira hasai nia GUSMÃO, Xanana – Mar Meu – Poemas e Pinturas /
tulun husi Instituto Camões, ne’ebé Luís Tasi Ha’un – Dadolin no Taturik. Porto, Granito/
la respeita lisan antigu ema-ataúru sira- husi ninia serbisu iha revista Jakarta Instituto Camões, 2003
Costa maka tradús ba tetun. João Aparício nian, tuir lisan ida-ne’e noiva iha kalan- Jakarta tanba nia fó-sai notísias kona-ba 18
Tradusaun husi testu ki’ik ne’e ba lia-tetun ami
mós naran ida ne’ebé ita labele haluha, ho kaben la hamutuk ho nia noivu maibé toba masakre iha 12 Novembru 91. Editora maka halo.
livru-poezia rua ne’ebé publika tiha ona husi fali ho nia noivu nia tiu. Padre Jorge ki’ikoan, Bentang Budaya, maka publika
19
A PARÍCIO , João – À janela de Timor. Lisboa,
Editorial Caminho, À janela de Timor 19 Caminho, 1999
Barros Duarte mós konta kona-ba kostume edisaun dahuluk nu’udar livru iha tinan 1994 20
R AKMABEAN , Kay Shaly – Versos do Oprimido.
no Uma casa e duas vacas. Ida tan, ho ida-ne’e: “Liu tiha loron rua ka tolu husi nia laran. Timor Aid atu publika livru ida- Braga, Real Associação de Braga, 1995
pseudónimu Kay Shaly Rakmabean, faze uluk, noivu nia inan ba bolu noiva ne’e iha lia-tetun, ho tradusaun husi Triana 21
P EDRINHA , Ponte – Andanças de um timorense.
publika husi Real Associação de Braga, ho iha nia inan-aman nia uma no lori nia Oliveira. João Paulo Esperança mós tradús Lisboa, Colibri, 1998
22
títulu Versos do Oprimido 20 . Liutiha ba noivu nia uma. Iha faze ida-ne’e daudaun livru ne’e ba portugés, maibé Tradusaun husi fraze hirak-ne’e ba lia-tetun ami
maka halo.
masakre iha Santa Krús, Abé Barreto maka noivu nia aman-ki’ik roi tada noiva seidauk iha editora. Livru ida tan ne’ebé 23
D UARTE , Jorge Barros – Timor – Ritos e Mitos
aproveita nia prezensa iha Kanadá ho («koko» intimamente, n.k. “ku’u nia ai- dada ita-nia atensaun maka A Ataúros. Lisboa, ICALP, 1984, p. 49 (Tradusaun
programa troka-malu ba estudante funan”).” 23. Iha pozisaun aas liu, ita hetan redundância da coragem28 husi Timothy husi testu ki’ik ne’e ba lia-tetun ami maka halo).
24
universitáriu sira, no nia husu azilu polítiku, Luís Cardoso, autór timoroan ne’ebé Mo, ne’ebé publika orijinalmente iha lia- C ARDOSO , Luís – Crónica de uma travessia – A
época do ai-dik-funam. Lisboa, Publicações
depois nia sai kantór-intervensaun hamutuk hakerek kapás liu hotu, publika tiha ona inglés iha 1991. Autór ne’e nia inan ema- Dom Quixote, 1997
ho ativista kanadianu Aloz MacDonald. romanse tolu, aleinde kolabora iha jornál Inglaterra no nia aman ema-Kantaun iha 25
CARDOSO, Luís – Olhos de Coruja, Olhos de Gato
Abé publika iha Olanda iha 1995 Menari no revista oioin. Crónica de uma Xina. Nia konsege konta loloos kona-ba Bravo. Lisboa, Publicações Dom Quixote, 2001
26
Mengelilingi Planet Bumi (Dansa hale’u travessia – A época do ai-dik-funam24 sociedade Timór nian iha tempu ikusliu iha C ARDOSO , Luís – A última morte do Coronel
Santiago. Lisboa, Publicações Dom Quixote,
Planeta Terra), poezia ho lia-indonézia, no ne’e haktuir nia moris rasik no akompaña administrasaun portugeza, depois oinsá 2003
iha 1996, iha Austrália, Come with me mós Istória ikusliu Timór nian no ko’alia maka durante tinan balu populasaun barak 27
A JIDARMA , Seno Gumira – Saksi Mata, cetakan
singing in a choir (Mai ho ha’u kanta iha kona-ba dalan oioin ne’ebé autór ho nia hela iha foho no funu iha ai-laran hasoru keempat. Yogyakarta, Yayasan Bentang Budaya,
koru ida). Iha mós hakerek-na’in foin-sa’e 2002
aman la’o, iha ita-nia rain, iha rain seluk invazór, no tuirmai kona-ba vida ba sira 28
M O , Thimothy – A redundância da coragem.
timoroan seluk tan ne’ebé hato’o sira-nia no mós dalan iha sira-nia vida rasik. Buat ne’ebé rende ka bapa sira kaptura. Buat Lisboa, Puma Editora, 1992
sentimentus liuhosi poezia, balu publika tiha hirak-ne’e hotu akontese iha mundu lulik hirak ne’e hotu haktuir husi narradór Adoph
VÁRZEA DE LETRAS
Livru ida kona-ba eroi sira husi utopia boot oioin iha sékulu XX
Kapítulu dahuluk husi livru “Cuatro Manos” (Buenos Aires, Ediciones Colihue, 1997, pájina 13-16) husi hakerek-na’in Paco IgnacioTaibo II husi Méxiku
Tradusaun husi João Paulo T. Esperança no Icha Meiliana Bossa Pancho Villa, revolucionário mexicano
Kapítulu I Stan hakarak soe nia, husik nia iha sorin atu
Stan iha Parrál kontinua nia rasik nia karreira. Filme ruanulu-
Iha loron-19 fulan-Jullu 1923, maizomenus resin-lima tuir malu iha tinan ida de’it nia laran.
tuku liman ho balun lokraik, mane ne’e la’o ba Liutiha dadeer-saan barak ne’ebé sira na’in-
oin liuhosi ponte internasionál ne’ebé haketak rua tenke halai husi resepsionista otél sira-nian
El Paso (Teksas – EUA) husi Ciudad Juárez ne’ebé ezije sira atu selu, kabun mamuk
(Xihuahua – Méxiku). Rai manas hela. Karreta hanesan teatru sira ne’ebé sira ba halimar iha-
haat ne’ebé karau dada ke lori arame-kro’at ba ne’ebá, hemu to’o lanu iha tristeza nia laran.
Méxiku, halo rai-uut sa’e to’o ár nakonu. No agora sira ida-idak buka nia sorte rasik.
Funsionáriu-alfándega mexikanu, husi nia Maibé la’ós ida-ne’e. John maka loos. Mae ne’e
postu-fatin, hateke liu de’it ba mane krekas atrís loloos, la’ós komikudór, no Stan labele
hatais hena malahuk, ho xapeu metan ho mós kontinua dudu nia liu husi nia dalan, Mae maka
mala-kouru bosan no fo’er, ne’ebé la’o hela ba tenke hetan ninian, se lae sira na’in-rua sei
nia. Nia la liga buat ida ba mane ne’e no nia mout, fila fali hanesan uluk la’o bá-mai halimar
luku fila fali ba livru-poezia husi Rubén Darío, iha aldeia ki’ikoan oioin iha Médiu Oeste.
ne’ebé nia lee hela konsentradu loos. Nia Stan tanis. Nia la hatene se ne’e tanba rai-
haka’as an atu aprende poema ida, atu bele rahun ne’ebé semo ka tanba Mae Dahlberg,
hateten, haklena hela iha xumasu-boot sira-nia feto ida-ne’e ne’ebé nia hadomi no la hadomi,
leet, ba puta franseza ida ne’ebé nia bá beibeik kantora, bailarina, trapezista iha sirku,
no ne’ebé gosta buat hirak-ne’e. australiana, ne’ebé nia kaben tinan haat liubá
Mane krekas maran la’o lajeitu, la’o hela iha Novaiorke.
iha kalohan-algodaun sira-nia leet, to’o iha Tuku hitu ho balun dadeer-saan iha loron-
sekretária funsionáriu-alfándega mexikanu nian 20 fulan-Jullu 1923, Stan Laurel hakat Prasa
no tau nia mala iha leten ho neineik, hanesan Juárez iha Parrál no nia tama iha otél Neptuno.
nia lakohi mete iha ema ida nia moris, kala nia Nia konsege selu de’it pezu [osan Méxiku nian]
lakohi mete iha ninia moris rasik. Funsionáriu- rua ba kuartu ida ne’ebé nia folin baibain pezu
alfándega foti nia ulun nakonu ho ai-funan 1, 20. Nia tama iha kuartu: kama ida ho nia ulun
akantu no manu-fuik ho manu-fulun kór oioin besi, meza ki’ikoan loos iha janela nia kraik,
furak tebes, no nia fihir didi’ak gringu [ema- tapete-alkatifa ho riska-riska iha rai. Nia tau
EUA]. Gringu nia oin haree hanesan nia koñese mala iha meza no loke tiha.
tiha ona. Ema ruma ne’ebé hakat fronteira Loro baku tama liuhosi janela. Nia kaer botir
beibeik? Vendedór ida karik? Lae, la’ós ida-ne’e. Bohls no tau sira tuituir malu. Nia loke ida
Mane ne’e nia oin kamutis loos, tilun ketak, uluk. Nia haree iha janela kraik mane ida
ibun ne’ebé haree hanesan hakilar hela hodi hamoos beibeik nia kosar-been ho lensu boot
husu oin-midar ne’ebé la sai, matan ki’ikoan ida. Ne’e jestu eskizitu, hanesan fali sinál ida.
ne’ebé la hakmatek. Halo ita hakarak atu proteje Stan foti botir ba nia ibun no, dala ida de’it, nia
nia, atu konvida nia hodi hateten poezia iha hemu balun-haat. Nia doko nia ulun, me’ar
pár. Gringu krekas nein haree ba funsionáriu uitoan. Loro leno iha besi ruma, dook metru
mexikanu ne’ebé fiskaliza nia ho hateke ba nia. atus ida, dada nia atensaun. Nia hateke didi’ak.
Funsionáriu-alfándega muda nia an ba nia jeitu Iha dalan iha otél oin nia rohan iha uma rua
profisionál no nia loke mala: botir ualu ho ne’ebé hamriik besik mota. Husi ne’ebá maka
jenebra [buat-hemu manas atu hanesan tua- nabilan mosu. Kilat-espingarda ida? Balu. Iha
sabu] olandeza hada didi’ak hela; la iha buat mane oioin kaer kilat iha uma sira ne’ebá nia
seluk. Nein iha meias pár ida ka kuekas ida. janela. Saida maka akontese hela?
Gringu bulak koitadu ne’e atu oho nia an ho Karreta Dodge Brothers ida, ne’ebé tula
hemu to’o lanu. Tanbasá maka buat-amak ne’e mane na’in-hitu, liu husi otél nia odamatan oin.
la lanu iha ninia rain de’it? Maibé nia la bele Sinál ne’ebé mane ho lensu mean halo haree
organiza hotu hirus nasionalista ida. Gringu husi mane na’in-sia ne’ebé subar hela prontu
ne’e kolega ida ne’ebé mós iha problema domin atu halo emboskada iha odamatan no janela
nian ruma, nia deside. Karau-baka aman ida tan sira-nia kotuk iha uma númeru hitu ho sia iha
ne’ebé nia ferik-oan dada husi talin. No nia sente Rua Gabino Barreda. Mane hirak-ne’e kaer kilat-
solidariedade maka’as to’o nakfakar buras iha espingarda 30-30, 30-40, Winchester automátika
ninia laran. Nia taka mala no nia marka ho jís no pistola kalibre 45. Kuandu karreta to’o besik
mutin ida hanesan sinál ba pasajen-livre. metru ruanulu ba uma ki’ik rua ne’e, odamatan
Gringu ne’e, kaer hela mala iha nia liman, tama no janela sira loke hotu no hahú tiru barak
iha Méxiku sein temi liafuan ida. Funsionáriu- hanesan udan makdadi. Kilat-musan esplozivu Livru ida kona-ba aventura, mehi, polítika, espionajen no utopia
alfándega haree nia hadook an liu husi dalan sira uluk harahun parabriza no oho kedas
nakonu ho rai-rahun iha Ciudad Juárez no Rosalío, ne’ebé hamriik hela iha estribu iha
bainhira nia atu luku fali iha ninia livru, nia karreta li’ur, no nia monu-sai husi karreta; Livru “Cuatro Manos” ida-ne’e, husi hakerek- portugés Eanes, Houdini, anarkista ida husi
hanoin-kona tanbasá maka nia sente nia koñese koronél Trillo, ne’ebé tuur hela iha kondutór na’in Paco Ignacio Taibo II, hanesan funu sivíl España nian, jornalista balu, ajente-
ona krekas tilun-boot ne’e nia oin no nia mós nia sorin, doko an aat ho terus no nia isin monu kebrakabesa (ho lia-inglés: puzzle), ho sekretu oioin, bandidu mexikanu naran-aat ida,
hanoin-hetan gringu nia naran: Stan Laurel, ida ba janela, nia liman tabele tun ba rai. Sira ne’ebé personajen-fiksaun kahur ho personajen-
ne’ebé mosu iha filme hirak ne’ebé sira toman halo emboskada kontinua tiru sira-nia ohodór barak. Iha livru nia lia-maklokek autór
hatudu iha sinema Trinidad, komikudór ida. Nia espingarda nafatin. Kondutór, ne’ebé kanek istóriku, hamutuk hotu iha akontesimentu oioin hateten: “El autor por lo tanto tiene que
haree tuir gringu ho nia matan to’o lakon tiha husi kilat-musan wa’in, husik volante no ne’ebé importante iha Istória sékulu XX nian, aclarar que frecuentemente ha utilizado
iha dalan-sikun. karreta halai to’o nakfera hasoru ai-hun ida, liuliu iha Istória movimentu libertasaun oioin nombres de personas, que al convertirse en
Stan la’o naranaran iha sidade, bá-mai, nia besik metru balu de’it husi uma ne’ebé sira tiru nian no revolusaun oioin “karuk” nian. Ne’e personajes de ficción hacen en estas páginas,
só para bainhira nia hetan estasaun-komboiu husi ne’ebá. Bainhira sira ne’ebé halo livru kona-ba mehi no utopia, kona-ba ema
iha nia oin. emboskada la iha ona kilat-musan iha sira-nia cosas poco habituales. El autor se disculpa
- Ba ne’ebé? - vendedór billete nian husu espingarda, sira kontinua ho sira-nia pistola. ne’ebé hakerek Istória ho sira-nia hahalok, con todos estos ciudadanos y amigos.” no
ba nia. Husi banku kotuk karreta nian ema tiru hasoru kona-ba sira ne’ebé iha intensaun atu halo “Cualquier parecido con la realidad es culpa
- South, anywhere. uitoan de’it. Mane ida husi sira ne’ebé tiru husi mundu ne’e sai fatin di’ak liu uitoan, kona-ba de la realidad; que por cierto, como decía
- Ita hakarak bá Súl duni hanesan ne’e, uma mate tiha, no nia monu husi janela. ema di’ak no ema aat. No ema aat iha-ne’e katak Paco Urondo, cada vez se está poniendo más
amigu? Pasajeiru na’in-rua sai husi karreta laran, buka faxista sira ne’ebé tuir Franco iha Funu Sivíl
Stan hi’it de’it nia kabaas. atu halai husi kilat-musan hanesan udan. Sira rara” [“Tanba ne’e hakerek-na’in ne’e tenke
- Ita-Boot gosta Parrál, señór? na’in-rua kanek tiha, ida sei mate liutiha España nian, katak boot sira iha CIA (Intel esplika katak dala barak uza iha livru ida-ne’e
Stan hi’it fila fali nia kabaas. semana ida, ida seluk sei lakon nia liman ida. Estadus Unidus nian), katak mós Estaline no ema oioin nia naran, ne’ebé bainhira sira sai
- Nia sai tuku ualu kalan no to’o tuku hitu Iha tempu ne’ebé la to’o minutu ida, sira ema sira ne’ebé ajuda nia. Tanba, maski livru personajen-fiksaun sira halo iha pájina hirak-
dadeer-saan, nia komboiu-merkadorias ho tiru liu dala atus rua ba Dodge Brothers ho ne’e hahi’i utopia karuk nian, nia la haluha atu ne’e buat oioin la hanesan baibain. Autór husu
karruajen-pasajeirus rua. matríkula husi Xihuahua. Tekitekir, hakmatek fó-sai buat aat hirak ne’ebé movimentu sira-
Liu tempu uitoan de’it, Stan riba an, ho tiha. La iha ema ida book an iha karreta laran. deskulpa ba sidadaun no belun sira-ne’e
billete iha liman, iha banku halo ho besi ne’ebé Mane na’in-tolu husi sira ne’ebé halo ne’e halo beibeik, hanesan oho sira-nia ema hotu.” no “Se iha buat ruma ne’ebé hanesan
pinta ho kór verde, iha li’ur iha estasaun Ciudad emboskada hakbesik ba karreta no tiru sira-nia rasik hodi duun sira “kontra-revolusionáriu”. realidade karik, entaun ne’e tanba realidade
Juaréz nian, nia haree hela mane sira ne’ebé kilat automátika to’o mamuk ba mate-isin. Porezemplu iha páj. 273, iha personajen ida mak sala; ne’e duni, hanesan Paco Urondo
serbisu lori pasajeiru sira-nia naha no sira Ohodór sira, neineik, la ansi, la subar sira-nia dehan “Todos sabemos que Stalin mató más dehan, realidade sai eskizita liu tan ba beibeik”].
ne’ebé fa’an hela dose, no dala ruma nia mós oin, hasai sira-nia kuda husi uma sira-nia pátiu comunistas polacos y más comunistas
hateke ba nia an rasik nia laran. no sira sa’e tiha kuda. Mane ida hakbesik ba JPE, IMB no Irta Araújo
Nia tau hamutuk buat-tebes balu ne’ebé sira no fó ba ida-idak pezu atus tolu. Sira sai alemanes que Hitler, y si no pudo matar más
fasil loos atu haree: buat hotu-hotu ho Mae husi Parrál la’o la lailais, kalma de’it. anarquistas, socialistas y comunistas
españoles que Franco, es porque perdimos
Os textos em tétum
labele kontinua hanesan ne’e. Sira sobu malu Stan, husi janela, ho matan naklosu no
daudaun. Ho kalma, hanesan fali se iha knaar mean, haree sira bá ona. Nia la bele book an. la guerra.” [Ita hotu hatene katak Estaline oho publicados no Várzea de
sobu nian ne’e sira la ansi atu halo hotu lailais. Nia liman ida lamas buka botir nia ibun. komunista polaku no komunista alemaun barak
Sira halo kanek ba malu no depois book bá-mai Labarik-mane ida halai ba karreta no nia Letras seguem a ortografia
iha na’an nakloke nia laran liuhosi hatama haree ba mate-isin sira. - Sira oho Pancho Villa! liu duké Hitler, i se nia la bele oho anarkista,
paulitu, ka garfu, ka tudik dapur nian, konforme - nia hakilar. sosialista no komunista españól barak liu duké
oras no konforme sira sente nu’usá; iha Hakilar ne’e halo Stan hakfodak no nia bele Franco, ne’e tanba ita mak lakon funu]. oficial de acordo com o
momentu balu sira la halo ona ho hirus, sira foti jenebra ba nia ibun. Nia hemu. Nia hemu Nu’udar personajen iha Cuatro Manos ita sei
halo ho kuriozidade de’it, hanesan fali se sira to’o botir mamuk tiha. Iha momentu ne’ebá tuku hetan porezemplu: Stan Laurel, Pancho Villa,
Decreto do Governo nº 1/
buka hatene karik limite terus nian, limite baruk ualu liu minutu rua dadeer-saan iha loron-20
nian. Mae iha ninia motivu. Mae hanoin katak fulan-Jullu 1923. León Trotski, Sandokan no nia belun di’ak 2004 de 14 de Abril

Você também pode gostar