Você está na página 1de 2

Esforsu atu manán Covid-19 iha mundu ne'e la fasil.

Maske nune'e, peritu no rezidente


globál sira kontinua haka'as an atu hapara ameasa husi virus koroa ne'ebé kontinua
ataka beibeik. Iha nasaun oin-oin, inklui Indonezia, governu dezenvolve ona matadalan
no protokolu saúde nian atu trata COVID-19 no mantein nafatin saúde imunidade no
fiar. Iha ita-nia nasaun, protokolu saúde ida-ne'e koñesidu hanesan 5M. Ita hatene saida
mak protokolu saúde 5M atu ajuda prevene transmisaun virus koroa?
Protokolu saúde 5M kompostu hosi:
1. Fase liman mencuci tangan
Fase liman beibeik nu'udar protokolu saúde ida-ne'ebé efetivu tebes hodi prevene
transmisaun COVID-19. Atu hetan rezultadu di'ak liu, fase liman ba pelumenus sekundas
20 dala barak iha loron ida, liuliu bainhira:
Molok te'in ka han;
Hafoin uza hariis-fatin;
Hafoin taka tiha imi-nia inus bainhira Fani 'no mear
Atu oho virus no jermu sira seluk, uza soap no bee ka saneamentu liman ho pelumenus
porsentu 60
.2. Hatais maski memakai masker
Iha inísiu pandemia COVID-19 iha tinan kotuk, Organizasaun Mundial Saude (OMS)
dehan katak uza maski rekomenda de'it ba ema moras, la'ós ema saudavel. Maske
nune'e, tipu virus korona SARS-CoV-2 ne'e foun tebes, nune'e protokolu saúde sira bele
muda ba oin.
Hafoin polítika OMS nian iha leten, OMS ikusmai husu ba ema hotu (karik saudavel ka
moras) atu uza nafatin maska bainhira hala'o atividade sira iha li'ur.
Protokolu saúde virus korona ne'ebé relasiona ho maska sira sai enkorajadu liután iha
nasaun balun. Iha Estadus Unidus (Estadus Unidus), Sentru Kontrola no Prevensaun
Moras (CDC), atualiza ona matadalan kona-ba uzu maski. CDC ezije públiku Estadus
Unidus atu hatais maski iha uma laran iha kondisaun balun. Tuir CDC, presiza uza maski
iha uma bainhira:
Iha membru família sira ne'ebé infetadu ho COVID-19.
Iha membru família sira ne'ebé iha poténsia atu hetan espozisaun ba COVID-19 tanba
atividade sira iha uma liur.
Sente infetadu ka iha sintoma COVID-19.
Kuartu naruk.
La konsege mantein distánsia pelumenus metru rua.
3. Menjaga jarak
Protokolu saúde seluk ne'ebé presiza halo tuir mak mantein dook. Protokolu saúde ida-
ne'e inklui iha Dekretu Ministru Saude Republika Indonezia nian kona-ba "Protokolu
Saude ba Komunidade sira iha Fatin Publiku no Fasilidade sira iha Kontextu Prevensaun
no Kontrola COVID-19."
Nia dehan, mantein distánsia mínimu metru 1 hosi ema seluk atu labele hetan
espozisaun ba droplete husi ema ne'ebé ko'alia, tebe ka tebe, nune'e mós evita ema-
lubun, ema-lubun no jostling. Se la iha posibilidade atu mantein distánsia fízika, entaun
enjeñaria administrativa no téknika sira seluk bele hala'o.
Enjinaria administrativa bele iha forma limita númeru ema, estabelese oráriu, no seluk
tan. Enkuantu enjeñaria téknika bele inklui halo partisaun, estabelese estrada tama no
sai, no seluk
4.Menjauhi nKerumunan/Hadok an hsi Fatin publiku .
Alende buat tolu iha leten, la'o dook husi ema-lubun mak protokolu saúde ida-ne'ebé
tenke halo tuir. Tuir Ministeriu Saude Indonezia (Kemenkes), ema husu atu hela dook
husi ema-lubun bainhira iha uma liur. Hanoin-hetan katak bainhira ita hasoru ema barak
liu, iha posibilidade aas liu atu hetan infesaun ho virus koroa.
Tan ne'e, hasees an husi ema-lubun, liuliu se Ita moras ka tinan 60 liu. Tuir peskiza,
katuas sira no ema sira ne'ebé moras krónika iha risku aas liu atu kontrata virus koroa.
5. Redús Mobilidade mengurangi morbilitas.
Virus koroa ne'ebé kauza COVID-19 bele iha fatin naran de'it. Tan ne'e, kuandu ita uza
tempu barak liu iha uma li'ur, ita-nia esperiénsia ba virus aat ne'e sei aas liu. Tan ne'e, se
la presiza urjente, hela iha uma.
Tuir Ministeriu Saude, maski ita-boot sira saudavel no laiha sintoma moras nian, ita-boot
sira sei fila fali ba uma iha kondisaun hanesan. Tanba razaun ne'e, virus koroa bele
habelar no infeta lalais ema ruma.
Aleinde ne'e, hein katak komunidade tomak sei suporta programa vasinasaun hodi halo
tuir vasinasaun ne'ebé eziste. Funsaun vasinasaun atu kria imunidade isin nian atu
nune'e bele kombate infesaun ho virus ne'ebé kauza Covid-19. Ho imunidade ne'ebé
forma ona, ema ida sei la monu ba moras grave, no sei hamenus númeru mate.

Você também pode gostar