Você está na página 1de 6

TRABALHO ÍNDÍVÍDUAL

PRIMEIRO SOCCOROS

HUSÍ :

Naran : Florindo da conceição pereira


Nre : 2019.04.02.098

DEPARTAMENTU ENFERMAGEM
FACULDADE MÉDĪSĪNA E CIÊNCÍAS DA SAÚDE
UNÍVERSÍDADE NASÍONAL TIMOR LOROSA'E
UNTL
PERGUNTAS NO RESPOSTA

1.1 Anatomia Pulmão :


mak hanesan sistema ida neebe mak ita bele hatene katak nia mak
iha ita nia isin no nia pas parte liu ba iha ita nia fuan .sistema pulmã nee nia mak sistema
neebe iha raan neebe barak liu atu bele trafere ba iha fuan .No tamba sa mak iha primeiro
soccoros ita bele estuda kona ba primeiros socoros tamba iha neeba wanhra ita hetan
dezastre ruma ita nia pulmão mak bele salva ita fuan wanhra hetan dezastre tamba sa mak
pulmã bele salva tamba pulmão mak sistema neebe mak besik liu ba fuan no pullmão mos
fahe ba parte rua pulmão loos no nopulmão karuk tamba nee iha materia primeiros socoros
ita aprende kona ba anatomia pulmão tamba atu nunee ita bele hatene pulmão nee nia
funsaun atu halo saida , pulmão nia funsaun atu tahan netik fuan wainhira ita ema halai no
wainhra ita haksoit tamba pulmão mak parte ida ke besik ou metin nafatin iha ita nia fuan
pulmão mos hanesan orgaun esponjosos no elasticos forma husi milhoes no alveolos ne'ebe
ense husi anin (ar) no pulmão direito ou loos boot no nia largura neebe iha karuk no
apresenta lobulos iha tolu no aas neebe mak naton husi pulmão ninia loos husi figado karuk
neebe nia halo diafagrama neebe aas no pulmão besik liu ba iha fuan.

 Anatomia pulmão kompostu husi bronquios no nia divide ho bronquilo no alveolos


pulmonares alveolos nia total husi 4 milhoes mak estrutura sakulares ( semelhantes
husi sucos ) neebe forma husi final no iha bronquilo no nia halai hamutuk ba iha
aorta no circulasaun arterial.

 Anatomia pulmão mos hanesan orgaun husinsistema resrespiratorio forma husi


milhoes pulmonares no nia envolto ba ha membrana neebe denomina ho pleura.

1.2 Anatomia fuan :


Anatomia fuan mak hanesan sistema importante ida neebe ita ema
presija tamba ita ema iha fuan mak ita bele hatene katak ita ema nee moris ka lae, fuan
mak hanesan parte neebe importante liu iha ita ema nia moris tamba nee mak iha
primeiros socoros ita estuda mos kona ba anatomi fuan nian, fuan mak orgaun ida
ne'ebe hamrik metin iha ita ema nia laran atu bele fahe raan ba ita ema nia isin ,
wainhira ita estuda kona ba primeiros socoros ita mos tenke hatene liu kona ba parte
oinsa ita bele hatene fuan neebe bele funsi ou fuan neebe labele fungsi.

 Anatomia fuan mak hanesan prinsipal orgaun husi sistema circulatorio humano
( Bele dehan sistema cardio vascular ) nia funsaun prinsipal no gerar impulso ba iha
ran mak fahe hotu ba oha ita nia isin.

 No anatomia fuan fahe ba kamaras 4 .duas curiculas ( husi atrios ) no dois ventriculos
.ran desoxigenado retorna ho atrio direito no fuan atraves husi veia rua cava
( superior no inferior ) no nia bomba ba ventriculo direito no depois ba iha pulmãos
no dioxido de carbono libertado husi oxigenio no absorvido no ran oxigenado no
seguida volta ba ha atrio esquerdo husi fuan no seguida ba ventriculo esquerda no
partir bomba ba iha aorta no circulasaun arterial.

1.3 Anatomia respirasaun :

Mak hanesan parte ida neebe ita atu hatene kona ba ita nia
respirasaun ( ou iss) neebe mak ita sente katak ita nia iss lao normal ka lae , respirasaun
mak processu ida neebe halao no simu O2 no hasai CO2 atu nunee energia neebe mak
iha ita nia isin nia modelu ou nia dalan neebe mak ho paru-paru neebe mak hamutuk iha
neeba(pleura) no nia ronga dada neebe bele ajuda C02 mak hasai iss liu husi traktus
respiratorio husi dalan dada iis no nia tama iha isin laran liu husi kapiler- kapiler vena
pulmonalis bele mos nia tama husi atrium sinista ba aorta no komessa ba iha ita nia isin
lolon , O2 fo processu respirasaun sel mai husi , ka ne'ebe kahur ho gas oksigen barak liu
mak 21% husi gás ou anin ne'ebe mak iha.

 Anatomia respirasaun husi ema ou ( Humano ) kompostu pas parte ida husi pulmão
no mos varius orgaun neebe konduz ar ou ( Anin ) dentro husi fora de kavidades
pulmonares husi orgaun mak hanesan husi inus, ibun, faringe, laringe, bronquiolos
no alveolos tolu neebe mak ikus liu lokaliza ho pulmão.
1.4 Esqueleto Humano :
Mak hanesan ruin neebe mak moris iha ita nia isin no nia hamutuk ruin
husi isin tertentu ruin nia funsaun halo no suporta ita bokan no nia ajuda mos ba iha ita nia
orgaun vital.no iha esqueletu humano nee hanesan ita estuda kona ba ruin neebe mak husi
ita nia isin to iha ita nia ain .tambasa mak iha primeiro socoros ita estuda kona ba esqueleto
humano atu nunee ita bele hatene ita nia ruin nia naran no ita mos hatene wainhira ema
neebe mak monu no oinsa ita atu bele hare nia ruin sira no nia ruin sira neebe mak tohar
nee naran saida.esqueleto humano nee ita estuda iha primeiros socoros tamba atu nunee
ita mos bele hatene kona ba ruin nia naran.

 No anatomia esqueleto humano mos sei fahe ba parte rua mak:

1. Esqueleto axial.
2. Esqueleto apendicular.

 Esqueleto axial mak hanesan forma husi ulun fatuk ( kaixa husi ulun fatuk )
Kaixa husi ulun fatuk mak ( torax ) iha mos koluna vertebral no esqueleto axial
Nia mak parte central husi ita ema nia isin lolon.
 Esqueleto apendicular mak hanesan formando husi membros superiores no
Inferiores hanesan ( liman kabun, liman, ain, ombro, cintura, pelve ) sira nee hotu
Hotu kedas husi articulasaun no ligamentu esqueleto apendicular neebe tau
hamutuk ho esqueleto axial.

1.5 Musculos Humano:

Mak hanesan ita koalia liu kona ba ita ema nia isin no isin ita ema nian
modelu ho ratusan otot neebe ajuda husi book aan estabilitas husi isin neebe terisi
menhubungkan tulang hamutuk ho sistema oat nian husi liafuan seluk katak jaringan husi ita
ema nian ajuda ita atu hatene ita sente moras no book aan husi parte neebe deit husi ita nia
isin lolon no iha primeiros socoros ita estuda kona ba isin tamba ita hodi hatene isin husi
ulun tun too ain nia naran atu nunee wainhira ema ruma hetan dezastre no ita neebe mak
estuda kona ba primeiros socoros atu bele hatene kona ba wainhira iha dezastre ema neebe
mak monu se karik nia monu kanek entaun ita hare kanek nee husi parte neebe no parte
neebe mak kanek ba nee naran saida.

 Tipos husi musculos depende ba iha kompozisaun formatu husi estrutura funsaun
husi musculos isin ema nian sei dividi ba iha parte tolu mak hanesan :

1. Musculo liso no la estriado.


2. Musculo estriado esqueleto.
3. Musculo estriado cardiaca.
 Musculo liso no la esteriado ( smooth muscle ) ; musculos iha kontrasaun no
involuntaria kontrola husi sistema nervosu vegetativu no iha ezemplo .musculos husi
orgão interno ( hanesan , estomago, figado, intestino ) isin kulit husi vasos
sanguineos sistema excretor ( movimentu peristaricu ).

 Musculos estriado esqueleto ( skeletal muscle ) ; lokaliza hamutuk ho esqueleto no


conectados atraves husi tendoes no tipu husi musculos no nia kontrolado ba iha
sistema nervossu central ho karakteristika husi movimentus fortes voluntarios husi ,
exemplo musculos inferiores no superiores husi liman kabun to liman no ain.

 Musculos esteriado cardiaca ( cardiac muscle ); lokaliza husi fuan ( miocardio ) no


tipu husi musculos kontrola husi sistema nervosu vegetativo no karakteriza no
kontrasaun vigorosas no voluntarias.r

Você também pode gostar