Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
TOPIKU
NRE : 1810211021
Fakuldade : Economia
Departemento : Contabilidade
2021
CAPITULO I
INTRODUSAUN
1. ANTESEDENTES
Iha mundo globalizasaun ohin loron dezenvolvimento kontablidade setor publiku, liu-liu iha
timor-leste lalais liu iha prezensa era foun iha jestaun finansas publika sira. Jestaun finanseira
governo iha influeza bo'ot Kona ba dezempenu governu nian hodi hatan ba nessesidade sira husi
prosesu dezenvolvimento jestaun finanseira ba boa governasaun ne'e sei halo ema sente haksolok
Governo iha poder atu halo Plano no kontrola buat ne'ebe mak sira konsidera importante iha
prossesu atu atinji objetivu. Elementu importante Kona ba planeamentu no kontrolu iha governo
mak orsamentu. Orsamento husi governo atu hasae no ha dia dezempenu finanseiru governo
nian. Orsamento hanesan Plano ida detalle Kona ba futuro, no hatudu iha sekuensia kuantitativu.
Atividade Area ida ne'e iha relasaun tebes iha faze preparasaun to'o faze implementasaun no
realizasaun Kona ba orsamentu. Kompleksu liu tan problma ida iha governo mak halo bazeia ba
Tanpa ne'e, papel orsamentu governo nian importante tebes hanesan forma inisial planeamento
governo nian ne'ebe la'os deit konsidera hanesan apoia atividade operasional governo nian maibe
mos uza hanesan referensia ida hodi heran sussesu ba esforsu ne'ebe trasa antes ona. Ba efeitu
ne'e atu bela opera orsamentu despeza nudar ferramenta ida Kona ba kontrolu jestaun iha
governo la presiza on uza forma otimizada, buat hotu ne'e ita bele haree nia hahu kustu proividu
atu bela hetan prejuizu ba governo nian, nune'e mos taxa inskrisaun la bele hamenus kustu
Media dezempenu finanseiru ne'e mos importante atu avalia governo nia responsablidade iha
jestaun finanseira. Respomsablidade ne'e la hanesan ho abilidade atu hatudu oinsa ne'e gasta,
maibe inklui kapasidade atu hatudu katak osan ne'e gasta ona ho efisiente no efetivu tuir
ekonomikamente. Meius efisiente ne'e katak uza fundus publiku fo sai resultado mazimu, ho
efetivu signifika katak uza orsamentu tenke hetan meta ka objetivu ba interese publiku, no
ekonomikamente relasiona ho relasaun no uza rekursu ne'ebe iha tuir kuantidade no kualidade
Ohin loron Laos orsamentu no dezrmpenu nia papel mak importante, maibe preparasaun receitas
incrementais, nune'e dala barak ignora pozisaun finanseiru iha orsamentu ne'e. Receitas
orsamental mak dala barak halo menor liu receitas potensial ne'ebe bele hetan duni katak, iha
kontak atu hala'o orsamento receitas Hein kleur ona mak iha Numero bo'ot liu Duke receitas
orsamentu ne'ebe eskritu ne'e, nu'udar despeza sira iha propriadade sira ne'e relativamente fasil
atu halo no sira nia vuneravel-vulneravel ba ineficiensias no fugas entaun posibilidade Kona ba
orsamentu ne'e halo boot liu fali gastu potensial real. Uza analiza Kona ba dezempenu finanseiru
nu'udar instrumento finanseira ne'ebe aplika ona ba intituisaun publika sira, liu-liu husi govetno
sei limitadu teb-tebes. Depois nia presiza halo mudansa ne'ebe refere uza ba analiza Kona ba
Halo avaliasaun ba dezempenu finanseiro governo bele halo tanba haree ba dezempenu liu hosi
fornese informasaun ne'ebe bele fo benefisio iha previzaun Kona ba rekurso ekonomikos ne'ebe
sei asseitavel hodi Finansia governo nian iha tempo pin mai, hodi aprezenta relatorio
komparativu sira.
Bazeia ba Ponto sira ne'ebe temu iha leten mak hakerek nain interese trbes foti titulo:
2. IDENTIFIKASAUN PROBLEMA
Bazeia ba introdusaun hirak temi ona iha leten mak peskijador nu'udar hakerek nain ba proposta
ida ne'e sei halo identifikasaun problema mak hanesan tuir mai ne'e:
3. LIMITASAUN PPROBLEMA
Hare'e ba introdusaun hotu ne'ebe mak mensiona iha leten, nu'udar hakerek nain liu husi
peskiza ne'e sei hare'e liu ba problemas obstakulu ne'ebe mak analiza impqktu kusto
Tuir esplikasaun iha leten, hamosu ninia formulasaun problema hanesan tuir mai ne'e:
2. Receitas Hira ona mak tama ba kofre finanseiro ba iha periodo ne'e?
5. OBJETIVO PESKIZA
Objetivo peskiza fahe ba parte rua (2) objetivo jeral no objetivo espesifikumak hanesan tuir mai
ne'e:
1. Objetivo jeral
Atu hatene analiza impaktu kustu operasional no receitas orsamentais hasoru dezempenu
2. Objetivu espesifiku
a. Atu hatene alokasaun total orsamentu dezempenu finanseiro ba iha periodo ida ne'e.
b. Atu hatene total receitas orsamentais husi finanseiro ba iha periodo ne'e.
6. BENEFISIU PESKIZA
2. Benefisiu ba akademiku
Peskiza ida ne'e bele sai hanesan referensia ne'ebe bele dezenvolve siensia no sai mos nudar
material ba peskiza sira tuir mai Kona ba Analiza impaktu kustu operasional no receitas
Peskiza ida ne'e sai hanesan informasaun no referensia ida antes halo desizaun
7. SISTEMA HAKEREK
sistema hakerek.
CAPITULO II
FUNDAMENTO TEORIKA
aktividade empreza nian. Tuir hanoin husi Simmora (2002:202) katak orsamento (budget)
hanesan atividade kuantitativa ida ba Plano negosio iha organizasaun ida nia laran. Orsamento
halo identifikasaun rekursu hotu no halo komprimisiu ne'ebe nesesariu atu atinji objetivu
organizasaun nian durante periode orsamentais. No tuir fali hanoin husi Munandar orssmento
negosio (2007:1) ka budget hanesan elabora Plano ida ne'ebe sistematiku tuir atividades hotu iha
empreza, ne'be kondidera unidade monetaria ne'ebe validu ba tempu ne'ebe determina ona iha
Definisaun seluk husi Nafarin (2002:11) hateten katak orsamento hanesan Plano kuantitativu
periodiku ne'ebe prepara baseia ba Plano legal. Orsamento ka (budget) hanesan Plano eskrita ida
Kona ba atividade organizasaun nian ne'ebe mak konsidera hanesan Plano kuantitativu ba
periode balun no jeralmente konsidera hanesan unidade osan. Tuir fali hanoin husi Garrison
(2007:402) fo definisaun orssmento hanesan Plano detalho Kona ba uza rekursus finanseiro no
badak iha orgamizasaun.liu husi orsamento mak empreza ka organizasaun hodi kontinua jestaun
Plano sira hotu ba membru organizasaun, hodi halo koordenasaun ba atividade parte husi
ne'ebe mak hanesan base atu evalua prestasaun servisu Hudi jestor sira nian.
Funsaun orsamento jeralmente utiliza Hudi empreza no iha karakteristika ne'ebe hanesan ho
funsaun jestaun nian. Funsaun orsamento iha objetivu ne'ebe espesifiku no kestaun Hudi funsaun
1. Planeamento
financial atu kria asaun ne'ebe adekuadu hodi nune'e bele atinji objetivo organizasaun nian.
2. Koordenasaun
Orsamento ba budget mak halo koordenasaun ba segmento hotu iha organizasaun no halo kada
gestor hatene oinsa atividade sira ne'ebe diferensa bele liga ba atividade sira seluk. Prosesu
orsamento halo ezijensia ba detalho orsamento ne'ebe diak no halo preparasaun diak hodi nune'e
atu sobre atividade hotu iha departamentu ou funsaun ba organizasaun ida nian.
3. Kontrolu
Sistema husi kontrolu nia hahu halo nia kriasaun para atu halo avaliasaun tuir desempenu ne'ebe
mak real ka los nian husi ema servisu nian tanba baseia ba sukat tuir dezempenu previamente
ne'ebe mak halai liu ba espesifikasaun. Orsamento hanesan parte ida ne'ebe hamutuk ho sistema
Iha elaborasaun orsamento nian, grupo orsamento importante tebes. Ba agrupar orsamento ne'e
sei sai fasil liu atu organiza tipo orsamento ne'ebe diak bainhira apropriadu. Tuir Nafarin
(2009:31) orsamento ne'e bele heran klasifikasaun iha tipo oioin hanesan tuir mai ne'e:
1. Baze preparasaun
Hare husi parte baze preparasaun orsamento ba orsamento variabel no orsamento permanente.
Orsamento variabel (variable budget) hanesan orsamento ne'ebe mak prepara baseia ba intervalu
tuir volume atividade nian no nia signifika hanesan orsamento ne'ebe mak tuir volume atividade
ne'ebe la hanesan. Orsamento permanente (fixed budget) hanesan orsamento ne'ebe ordena
2. Aspetu ba preparasaun
Hare husi parte preparasaun nian orsamento fahe ba parte rua mak orsamento periodika no
orsamento kontinuasaun. Orsamento periodika hanesan orsamento ne'ebe mak prepara ona ba
tinan ida nian ka periode nian. Orsamento kontinuasaun hanesan orsamento ne'ebe mak halo atu
3. Durasaun tempo
Hare Husi parte durasaun tempo nian orsamento fahe ba orsamento tempu badak no orsamento
ba tempu naruk. Orsamento durasaun tempo badak orsamento ne'ebe mak halo ba tempo badak
ho nia durasaun tempo tinan ida.orsamento durasaun tempo naruk orsamento ne'ebe mak halo ka
4. Sektor orsamento
Iha termu arte, orsamento ne'e iha orsamento operasional no orsamento finanseiru.Iha
orsamento ne'e bainhira kombinadu daruak ne'e hanaran orsamento hodi halo preparasaun ba
Kona ba reaeita orsamento. Ezemplo ida ne'ebe mak orsamento fa'an/reseita, kustu orsamento ba
kaer obra ne'e, kustu orsamento ba material, direitu ba orsamento kustu servisu ne'e, kustu jeral
Kona ba orsamento finanseiru(financial budget) atu elabora orsamento ne'e saldo orsamental. Por
ba dividas.
5. Kapasidade dezenvolve
Iha kapasidade atu organiza. Orsamento iha orsamento ida naran orsamento abrajente no
orsamento prinsipal. Orsamento abrajente (comprehensive budget) nu'udar tipo vontade oi-
oin iha orsamento ida kompletu. Orsamento parsial (partially budget) lakohi iha orsamento
6. Aspetu funsaun
Iha tempo funsaun, orsamento fahe ba parte rua orsamento espesifiku no orsamento
dezempenu. Orsamento espesifiku ne'e hanesan orsamento aloka ba objetivu espesifiku ida
no labele uza ba benefisiu sira seluk. Orsamento dezempenu ne'e hanesan orsamento ida
ne'ebe mak halo bazeia iha ba funsaun atividade ne'ebe halao iha organizasaun (empreza).
Tanba iha termo metodu determina kustu produto, orsamento iha orsamento tradisional no
husi orsamento ida ho baze iha orsamento funsional nobazeia ba natureza. Orsamento ne'e
ho baze iha funsional mak orsamento ne'ebe estabelese hodi uza matodu determina kustu
kompletu no serve atu elabora orsamento fixo. Orsamento ida ne'e bazeia ba propriedade
ne'e orsamento ida ne'ebe mak harii hodi uza metodu prinsipal ba prosesi/folin hanesan no
serve atu hakerek variabel orsamental. Orsamento ne'e bazeia ba atividade sira ne'e
orsamento ne'ebe estabelese hodi uza metodu fiksasaun ba presu ba bens bazeia atividade
Fundamentalmente objetivu ne'ebe prinsipal ne'e mak atu Preve ka halo predisaun ba
hotu ne'ebe lolos no signifikativa ba orsamento destinariu sira ne'e. Tuir Nafarin (2009:19)
1. Uza hanesan baze juridika formal iha selesaun ba fontes sira no fundu investimentu
nian.
3. Fo detallu Kona buka fonte finansiamentu no tipu fundu investimento nian, atu nune'e
4. Rasionalizasaun rekursu no fundu investimentu nian, atu nune'e heran ona resultadu
maximo ne'e.
5. Hadia Plano ne'ebe mak prepara ona ba orsamento ne'e sai klaru liutan.
2. Bele uza nu'udar meiu ida atu avalia pontu forte no fraku sira hosi funsionario sira
4. Atu Evita atu la estraga no pagamentu ne'ebe menus nessesariu. Rekursu (hanesan
Aleinde ne'e, iha benefisiu ne'ebe barak, orsamento ne'e iha Ponto fraku, hanesan tuir mai ne'e:
1. Orsamento ne'e bazeia ba estimativa no orsamento ne'ebe konten sira la iha serteza.
2. Dezenvolve orsamento ida ho kuidadu presiza tempo ne'e, osan no esforsu la'os kiik, nune'e
3. Ba ema sira ne'e sente compelidos atu ezekuta orsamento ne'e bele rezulta iha opozisaun ba
Kustu katak ativu seluk ne'ebe konta dedukasaun iha empreza ida, kustu ne'e mos dala barak
ne'ebe bolu nu'udar karga (loan) tuir Munandar (2007:23), kustu ne'e “kontador dezempenu ida
ne'ebe fornese hosi empreza” ne'ebe simu husi parte ida seluk, ka ba servisu ne'ebe simu husi
Kustu mosu tanba atividade ida ne'ebe akontese hanesan atividade operasional empreza nian.
Atividade barak ne'ebe akontese iha empreza nune'e iha klasifikasaun kustu. Hare husi aspetu
relasaun ho negosio ne'ebe empreza ne'e, kustu ne'e bele fahe ba setor rua tuir mai ne'e:
1. Subsektor karga prinsipal: hanesan kustu suporta mos hosi dependente no inter-relasaun ho
2. Taxa Top la subsektor, ne'e a'as kustu ho suporte hosi empreza ne'ebe laiha relasaun
Orsamento ba despeza operasional ne'e hanesan orsamento ida ka estimative kustu la iha
kontabilizasaun tinan ida nian. Preparasaun orsamento operasional ne'ebe mak prevalante iha
empreza ida ne'ebe oras ne'e hodi kobre orsamento tuir mai ne'e:
1. Orsamento fixo (orsamentasaun fixo), ne'e deit Kona ba orsamento ne'ebe Laos afetado
hosi mudansa iha atividade empreza sira nian. Ne'e signifika karik iha aumenta ida ka
hamenus atividade empreza nian. Kustu hela nafatin inelterados. Ne'ebe inklui kustu fixo
orsamento ne'ebe Numero varia iha proporsaun ba mudansa iha volume produsaun. Ne'e
signifika karik aumentu ida ba volume produsaun kustu variabel aumenta, no vise-versa.
sira seluk ne'e iha natureza hanesan ne'ebe deit mak influciado hosi mudansa iha
atividade empreza nian sira.Ne'e inklui kustu semi variaveis entre insentivu sira seluk.
Reseita orsamental (reseita operasional orsamento) tuir Munandar (2007:30) ne'e hanesan
“Plano orsamento ho forma sistematika no ho detalle Kona ba rendimento hetan hosi empreza
ne'e husi tempu ba tempu iha periodu ida nian”. Tuir kashmir (2010:46) komponente ida hosi
Tuir Munandar (2010:42) dadus no informasaun iha preparasaun reseita orsamental (negosio)
(kuantidade) no habilidades(kualidade).
F. Konsumidor sira, no iha Numero, nivel renda, gostos koletivo no desijasaun ne'e.
2.1.4. DEFINISAUN RELATORIO FINANSEIRO
Iha Kazu ba demostrasaun ba finanseiru sira nian empreza ida-idak iha dever atu halo no relata
relatorio finanseiru empreza nian iha periodo tempo ida nian. Hato'o no halo analiza ba relatorio
sira ne'e nune'e bele hatene kondisaun, dezempenu no pozisaun atual hosi empreza nian.
Tuir kashmir (2010:7) relatorio finanseiru hanesan “Relatorio hatudu kondisaun finanseira
empreza ba periode tinan ida nian”. Tuir fali Sawir (2005:2) deskobre no reklama Kona ba
relatorio finanseira hanesan rezultadu final husi periodo contabil. “Tuir Raharjo (2003:1),
relatorio finanseira hanesan “ Hato'o relatorio responsablidade husi jestor ka xefe empreza ba
jestaun empreza tuir konfiansa hosi parte sira ne'ebe (estahkolders) esternal no internal empreza
nian.
Bazeia ba iha komprensaun ne'ebe temi iha leten iha ona konkluzasaun katak relatorio
finanseiro hanesan relatorio ida ne'ebe deskreve kondisaun finanseira empreza durante periodu
Objetivo relatorio finanseiro tuir norma kontablidade finanseiru ne'ebe hakerek husi Sawir
finanseira empreza ida nian, atu nune'e fo benefisiu ba usuarios (stakeholders) hodi foti
desizaun ekonomika.
2. Relatorio finanseira sira ne'ebe mak preparadu ana atu hatan ba nesesidade sira hirak maioria
a. Fo informasaun Kona ba tipu ka kuantidade ativu (harta) propriedade empreza ne'ebe iha
agora
Relatorio finanseira sira ne'ebe halo hosi empreza iha tipo oioin depende ba finalidade no
objetivo atu halo deklarasaun hirak ne'e. Iha jeral, relatorio finanseira sira konsisti iha balansu
ne'e, hatudu rezultadu ne'e hatudu mutasoes patrimonio liquido nian sira no hamenus kaixa.
1. Equilibrio
Parte sira ne'ebe presiza analiza relatorio finanseiro tuir Wild (2005:11) hanesan tuir mai ne'e:
1. Jerente
2. Auditor esterno
3. Diretur
5. Karyawan
6. Kliente (pelanggan).
Ba avalia kondisaun finanseiru empreza no dezempenu, analistas finanseiru sira presiza halo
Tuir van Gorne financial Ratio (rasio keuangan) fo definisaun katak rasio ida ne'ebe Numero
seluk. No tuir Nafarin (2007:772) hateten katak rasio keuangan ka financial rasio hanesan
proporsaun ida ne'ebe compara verticalmente ka horizontalmente hahu pos ida ne'ebe tau iha
deklarasoes finanseiras ne'ebe bele esperansa iha persentajen ne'e, tempu ne'e no absuluta.
Forma rasio finanseiru atu sukat nia dezempenu finanaeiru empreza ne'ebe uza ratio finanseiro
ne'e, bele halo ho ratio finanseiru balun. Ratio finanseiro ida-idak iha nia objetivu, utilidade no
sentidu.
C. Rasio aktivity
D. Rasio profitabilitas.
Paradigma peskiza teorikamente nudar logika formatura husi hanoin perizante nian ne'ebe
forma iha modelu koluna ka ho nia esplikasaun. Peritus ka matenek nain sira fo nia desizaun
relasaun entre variabel peskiza nian ne'ebe no nia deskritu tuir hanoin husi eskema ka
No tuir fali Riduwan (2004) hateten katak; eskema peskiza ba paradigma peskiza mak nudar
konsiderasaun baza peskiza ne'ebe sintesa husi evidensia, observasaun no peskiza antes sira.
Baseia ba hanoin hirak ne'ebe haklaken iha leten mak, antes halo peskija peskizadora
formula tiha konseptu atu sai hanesan base iha peskiza ida ne'e mak hanesan tuir mai ne'e:
ORSAMENTU DGETL
ORSAMENTU
RESEITAS
KUSTU OPERASIONL ORSAMENTAIS
Rasio Liquitas
Rasio Solvabilitas
Rasio Activity
Rasio Profitabilitas