Você está na página 1de 19

EZAME MEDIO

TOPIKU

ANALIZA IMPAKTU KUSTU OPERASIONAL NO RECEITAS


ORSAMENTAIS HASORU DESEMPENU FINANSEIRU

Naran : Juvelina Maria da Silva

NRE : 1810211021

Fakuldade : Economia

Departemento : Contabilidade

Materia : Metodologia de pesquisa

EAST TIMOR INSTITUTE OF BUSINESS

2021
CAPITULO I

INTRODUSAUN

1. ANTESEDENTES

Iha mundo globalizasaun ohin loron dezenvolvimento kontablidade setor publiku, liu-liu iha

timor-leste lalais liu iha prezensa era foun iha jestaun finansas publika sira. Jestaun finanseira

governo iha influeza bo'ot Kona ba dezempenu governu nian hodi hatan ba nessesidade sira husi

sosiedade a resultados no realizasaun kona-ba orsamentu publiku ho efikasia no efisensia ba

prosesu dezenvolvimento jestaun finanseira ba boa governasaun ne'e sei halo ema sente haksolok

ho resultado dezenvolvimento hirak ne'ebe hala'o husi governo.

Governo iha poder atu halo Plano no kontrola buat ne'ebe mak sira konsidera importante iha

prossesu atu atinji objetivu. Elementu importante Kona ba planeamentu no kontrolu iha governo

mak orsamentu. Orsamento husi governo atu hasae no ha dia dezempenu finanseiru governo

nian. Orsamento hanesan Plano ida detalle Kona ba futuro, no hatudu iha sekuensia kuantitativu.

Atividade Area ida ne'e iha relasaun tebes iha faze preparasaun to'o faze implementasaun no

realizasaun Kona ba orsamentu. Kompleksu liu tan problma ida iha governo mak halo bazeia ba

Plano adekuadu no tenki kuidadu.

Tanpa ne'e, papel orsamentu governo nian importante tebes hanesan forma inisial planeamento

governo nian ne'ebe la'os deit konsidera hanesan apoia atividade operasional governo nian maibe

mos uza hanesan referensia ida hodi heran sussesu ba esforsu ne'ebe trasa antes ona. Ba efeitu

ne'e atu bela opera orsamentu despeza nudar ferramenta ida Kona ba kontrolu jestaun iha

governo la presiza on uza forma otimizada, buat hotu ne'e ita bele haree nia hahu kustu proividu
atu bela hetan prejuizu ba governo nian, nune'e mos taxa inskrisaun la bele hamenus kustu

operasional ne'be eziste iha governo .

Media dezempenu finanseiru ne'e mos importante atu avalia governo nia responsablidade iha

jestaun finanseira. Respomsablidade ne'e la hanesan ho abilidade atu hatudu oinsa ne'e gasta,

maibe inklui kapasidade atu hatudu katak osan ne'e gasta ona ho efisiente no efetivu tuir

ekonomikamente. Meius efisiente ne'e katak uza fundus publiku fo sai resultado mazimu, ho

efetivu signifika katak uza orsamentu tenke hetan meta ka objetivu ba interese publiku, no

ekonomikamente relasiona ho relasaun no uza rekursu ne'ebe iha tuir kuantidade no kualidade

iha novel presu baratu.

Ohin loron Laos orsamentu no dezrmpenu nia papel mak importante, maibe preparasaun receitas

orsamentais no de despeza governo nian halo baseia ba konsiderasaun Kona ba orsamentu

incrementais, nune'e dala barak ignora pozisaun finanseiru iha orsamentu ne'e. Receitas

orsamental mak dala barak halo menor liu receitas potensial ne'ebe bele hetan duni katak, iha

kontak atu hala'o orsamento receitas Hein kleur ona mak iha Numero bo'ot liu Duke receitas

orsamentu ne'ebe eskritu ne'e, nu'udar despeza sira iha propriadade sira ne'e relativamente fasil

atu halo no sira nia vuneravel-vulneravel ba ineficiensias no fugas entaun posibilidade Kona ba

orsamentu ne'e halo boot liu fali gastu potensial real. Uza analiza Kona ba dezempenu finanseiru

nu'udar instrumento finanseira ne'ebe aplika ona ba intituisaun publika sira, liu-liu husi govetno

sei limitadu teb-tebes. Depois nia presiza halo mudansa ne'ebe refere uza ba analiza Kona ba

dezempenu finanseiru iha mediasaun finanseiru governo nian.

Halo avaliasaun ba dezempenu finanseiro governo bele halo tanba haree ba dezempenu liu hosi

relatoriu Kona ba ezekusaun orsamentu. Relatorio orsamento Kona ba realizasaun lor-loron


kompara entre orsamentu hala'o iha periodo. Relatorio Kona ba ezekusaun orsamento ne'e mos

fornese informasaun ne'ebe bele fo benefisio iha previzaun Kona ba rekurso ekonomikos ne'ebe

sei asseitavel hodi Finansia governo nian iha tempo pin mai, hodi aprezenta relatorio

komparativu sira.

Bazeia ba Ponto sira ne'ebe temu iha leten mak hakerek nain interese trbes foti titulo:

ANALIZA IMPAKTU KUSTU OPERASIONAL NO RECEITAS ORSAMENTAIS

HASORU DEZEMPENU FINANSEIRO.

2. IDENTIFIKASAUN PROBLEMA

Bazeia ba introdusaun hirak temi ona iha leten mak peskijador nu'udar hakerek nain ba proposta

ida ne'e sei halo identifikasaun problema mak hanesan tuir mai ne'e:

1. Oinsa analiza impaktu kustu operasional no receitas orsamentais hasoru dezempenu

finanseiro ba iha periodo ida ne'e!

2. Oinsa analiza impaktu kustu operasional no receitas orsamentais hasoru dezempenu

finanseiro nia progrma no prosesu realizasaun dadus finanseiro!

3. LIMITASAUN PPROBLEMA

Hare'e ba introdusaun hotu ne'ebe mak mensiona iha leten, nu'udar hakerek nain liu husi

peskiza ne'e sei hare'e liu ba problemas obstakulu ne'ebe mak analiza impqktu kusto

operasional no receitas orsamentais hasoru dezempenu finanseiro ba realizasaun

resensiamentu iha periodo ne'e.


4. FORMULASAUN PROBLEMA

Tuir esplikasaun iha leten, hamosu ninia formulasaun problema hanesan tuir mai ne'e:

1. Oinsa alokasaun orsamentu dezempenu finanseiru iha periodo ne'e?

2. Receitas Hira ona mak tama ba kofre finanseiro ba iha periodo ne'e?

5. OBJETIVO PESKIZA

Objetivo peskiza fahe ba parte rua (2) objetivo jeral no objetivo espesifikumak hanesan tuir mai

ne'e:

1. Objetivo jeral

Atu hatene analiza impaktu kustu operasional no receitas orsamentais hasoru dezempenu

finanseiro ba iha periodo ida ne'e.

2. Objetivu espesifiku

a. Atu hatene alokasaun total orsamentu dezempenu finanseiro ba iha periodo ida ne'e.

b. Atu hatene total receitas orsamentais husi finanseiro ba iha periodo ne'e.

6. BENEFISIU PESKIZA

Benefisiu peskiza hanesan tuir mai ne'e:

1. Benefisiu ba hakerek nain


Peskiza ida ne'e bele sai hanesan kontribuisaun ideias no informasaun ba mundo

akademiku no mos implementa siensia aprendizajen faculdade nian.

2. Benefisiu ba akademiku

Peskiza ida ne'e bele sai hanesan referensia ne'ebe bele dezenvolve siensia no sai mos nudar

material ba peskiza sira tuir mai Kona ba Analiza impaktu kustu operasional no receitas

orsamentais hasoru dezempenu finanseiro ba iha periodo ida ne'e.

3. Benefisiu ba iha empreza organizasaun

Peskiza ida ne'e sai hanesan informasaun no referensia ida antes halo desizaun

espesialmente iha diresaun finansas.

7. SISTEMA HAKEREK

Capitulo I Introdusaun, koalia Kona ba, Antesedentes, Identifikasaun problema, limitasaun

problema, Limitasaun Problema, formulasaun problema, Objetivo peskiza, Benefisiu peskiza no

sistema hakerek.
CAPITULO II

FUNDAMENTO TEORIKA

2.1. DEFINISAUN ORSAMENTO NO KUSTU

2.1.1. DEFINISAUN ORSAMENTO

Orsamento hanesan instrumento ba jestaun hodi halo planeamento no halo kontrolu ba

aktividade empreza nian. Tuir hanoin husi Simmora (2002:202) katak orsamento (budget)

hanesan atividade kuantitativa ida ba Plano negosio iha organizasaun ida nia laran. Orsamento

halo identifikasaun rekursu hotu no halo komprimisiu ne'ebe nesesariu atu atinji objetivu

organizasaun nian durante periode orsamentais. No tuir fali hanoin husi Munandar orssmento

negosio (2007:1) ka budget hanesan elabora Plano ida ne'ebe sistematiku tuir atividades hotu iha

empreza, ne'be kondidera unidade monetaria ne'ebe validu ba tempu ne'ebe determina ona iha

tempo pin mai.

Definisaun seluk husi Nafarin (2002:11) hateten katak orsamento hanesan Plano kuantitativu

periodiku ne'ebe prepara baseia ba Plano legal. Orsamento ka (budget) hanesan Plano eskrita ida

Kona ba atividade organizasaun nian ne'ebe mak konsidera hanesan Plano kuantitativu ba

periode balun no jeralmente konsidera hanesan unidade osan. Tuir fali hanoin husi Garrison

(2007:402) fo definisaun orssmento hanesan Plano detalho Kona ba uza rekursus finanseiro no

rekursu sira seluk ba periode ida nian.

2.1.2.FUNSAUN NO TIPO ORSENTO

2.1.2.1. FUNSAUN ORSAMENTO


Orsamento hanesan instrumento ida atu halo Plano no kontrolu efetivu atividade ba tempu

badak iha orgamizasaun.liu husi orsamento mak empreza ka organizasaun hodi kontinua jestaun

Plano sira hotu ba membru organizasaun, hodi halo koordenasaun ba atividade parte husi

organizassun hotu-hotu no fahe responsablidade ba jestor no simu komprimisiu Hudi jestor

ne'ebe mak hanesan base atu evalua prestasaun servisu Hudi jestor sira nian.

Funsaun orsamento jeralmente utiliza Hudi empreza no iha karakteristika ne'ebe hanesan ho

funsaun jestaun nian. Funsaun orsamento iha objetivu ne'ebe espesifiku no kestaun Hudi funsaun

orsamento ne'e mak:

1. Planeamento

Prossesu planeamento iha relasaun ho ideias, predisaun, disponibilidade ba rekursu no realidade

financial atu kria asaun ne'ebe adekuadu hodi nune'e bele atinji objetivo organizasaun nian.

2. Koordenasaun

Orsamento ba budget mak halo koordenasaun ba segmento hotu iha organizasaun no halo kada

gestor hatene oinsa atividade sira ne'ebe diferensa bele liga ba atividade sira seluk. Prosesu

orsamento halo ezijensia ba detalho orsamento ne'ebe diak no halo preparasaun diak hodi nune'e

atu sobre atividade hotu iha departamentu ou funsaun ba organizasaun ida nian.

3. Kontrolu

Sistema husi kontrolu nia hahu halo nia kriasaun para atu halo avaliasaun tuir desempenu ne'ebe

mak real ka los nian husi ema servisu nian tanba baseia ba sukat tuir dezempenu previamente

ne'ebe mak halai liu ba espesifikasaun. Orsamento hanesan parte ida ne'ebe hamutuk ho sistema

husi kontrola nian.


2.1.2.2. TIPU ORSAMENTO

Iha elaborasaun orsamento nian, grupo orsamento importante tebes. Ba agrupar orsamento ne'e

sei sai fasil liu atu organiza tipo orsamento ne'ebe diak bainhira apropriadu. Tuir Nafarin

(2009:31) orsamento ne'e bele heran klasifikasaun iha tipo oioin hanesan tuir mai ne'e:

1. Baze preparasaun

Hare husi parte baze preparasaun orsamento ba orsamento variabel no orsamento permanente.

Orsamento variabel (variable budget) hanesan orsamento ne'ebe mak prepara baseia ba intervalu

tuir volume atividade nian no nia signifika hanesan orsamento ne'ebe mak tuir volume atividade

ne'ebe la hanesan. Orsamento permanente (fixed budget) hanesan orsamento ne'ebe ordena

prepara ba nivel volume nian.

2. Aspetu ba preparasaun

Hare husi parte preparasaun nian orsamento fahe ba parte rua mak orsamento periodika no

orsamento kontinuasaun. Orsamento periodika hanesan orsamento ne'ebe mak prepara ona ba

tinan ida nian ka periode nian. Orsamento kontinuasaun hanesan orsamento ne'ebe mak halo atu

hadia orsamento ne'ebe mak trasa antes.

3. Durasaun tempo

Hare Husi parte durasaun tempo nian orsamento fahe ba orsamento tempu badak no orsamento

ba tempu naruk. Orsamento durasaun tempo badak orsamento ne'ebe mak halo ba tempo badak

ho nia durasaun tempo tinan ida.orsamento durasaun tempo naruk orsamento ne'ebe mak halo ka

Plano ba durasaun tempu liu tinan ida.

4. Sektor orsamento
Iha termu arte, orsamento ne'e iha orsamento operasional no orsamento finanseiru.Iha

orsamento ne'e bainhira kombinadu daruak ne'e hanaran orsamento hodi halo preparasaun ba

Kona ba reaeita orsamento. Ezemplo ida ne'ebe mak orsamento fa'an/reseita, kustu orsamento ba

kaer obra ne'e, kustu orsamento ba material, direitu ba orsamento kustu servisu ne'e, kustu jeral

Kona ba orsamento finanseiru(financial budget) atu elabora orsamento ne'e saldo orsamental. Por

exemplo, orsamento kaixa, kontablidade orsamental, preparasaun orsamento, no orsamento Kona

ba dividas.

5. Kapasidade dezenvolve

Iha kapasidade atu organiza. Orsamento iha orsamento ida naran orsamento abrajente no

orsamento prinsipal. Orsamento abrajente (comprehensive budget) nu'udar tipo vontade oi-

oin iha orsamento ida kompletu. Orsamento parsial (partially budget) lakohi iha orsamento

incompleto ka orsamento sai deit ba infrasaun orsamento.

6. Aspetu funsaun

Iha tempo funsaun, orsamento fahe ba parte rua orsamento espesifiku no orsamento

dezempenu. Orsamento espesifiku ne'e hanesan orsamento aloka ba objetivu espesifiku ida

no labele uza ba benefisiu sira seluk. Orsamento dezempenu ne'e hanesan orsamento ida

ne'ebe mak halo bazeia iha ba funsaun atividade ne'ebe halao iha organizasaun (empreza).

7. Metodu determina kustu produto

Tanba iha termo metodu determina kustu produto, orsamento iha orsamento tradisional no

orsamento baze ba atividade sira orsamento tradisional ka orsamento konvensional konsisti

husi orsamento ida ho baze iha orsamento funsional nobazeia ba natureza. Orsamento ne'e
ho baze iha funsional mak orsamento ne'ebe estabelese hodi uza matodu determina kustu

kompletu no serve atu elabora orsamento fixo. Orsamento ida ne'e bazeia ba propriedade

ne'e orsamento ida ne'ebe mak harii hodi uza metodu prinsipal ba prosesi/folin hanesan no

serve atu hakerek variabel orsamental. Orsamento ne'e bazeia ba atividade sira ne'e

orsamento ne'ebe estabelese hodi uza metodu fiksasaun ba presu ba bens bazeia atividade

funsaun atu elabora orsamento no variabel Kona ba orsamento ne'e.

2.1.3. OBJETIVO NO BENEFISIU ORSAMENTO

2.1.3.1. OBJETIVO ORSAMENTO

Fundamentalmente objetivu ne'ebe prinsipal ne'e mak atu Preve ka halo predisaun ba

transasaun eventu finanseiru no nonfinanseiru iha futuro, no dezenvolve informasaun hotu-

hotu ne'ebe lolos no signifikativa ba orsamento destinariu sira ne'e. Tuir Nafarin (2009:19)

objetivo orsamento hanesan tuir mai ne'e.

1. Uza hanesan baze juridika formal iha selesaun ba fontes sira no fundu investimentu

nian.

2. Organiza Numero ida ne'ebe limitadu ba fundu procurador no uza.

3. Fo detallu Kona buka fonte finansiamentu no tipu fundu investimento nian, atu nune'e

bele fasilita supervizaun.

4. Rasionalizasaun rekursu no fundu investimentu nian, atu nune'e heran ona resultadu

maximo ne'e.

5. Hadia Plano ne'ebe mak prepara ona ba orsamento ne'e sai klaru liutan.

6. Rekolla no analiza no deside Kona ba proposta ne'ebe relasiona ba finansas.

2.1.3.2. VANTAJEN NO DESVANTAJEN ORSAMENTO


Tuir Nafarin (2009:19) vantajen no desvantajen orsamento hanesan tuir mai ne'e:

1. Atividade hotu-hotu ne'e bele lori ba realizasaun objetivu komun.

2. Bele uza nu'udar meiu ida atu avalia pontu forte no fraku sira hosi funsionario sira

atu motiva funsionario sira.

3. Pontensia responsablidade balun Kona ba traballador sira.

4. Atu Evita atu la estraga no pagamentu ne'ebe menus nessesariu. Rekursu (hanesan

maundobra, ekipamemto no fundo) bele uza forma ne'ebe efisiente liu.

5. Ferramenta edukasional ba jestor.

Aleinde ne'e, iha benefisiu ne'ebe barak, orsamento ne'e iha Ponto fraku, hanesan tuir mai ne'e:

1. Orsamento ne'e bazeia ba estimativa no orsamento ne'ebe konten sira la iha serteza.

2. Dezenvolve orsamento ida ho kuidadu presiza tempo ne'e, osan no esforsu la'os kiik, nune'e

empreza hotu-hotu la bele iha orsamento ne'e transmite tomak no presiza.

3. Ba ema sira ne'e sente compelidos atu ezekuta orsamento ne'e bele rezulta iha opozisaun ba

orsamento ne'e sei la efetivu/validu.

2.1.4. DEFINISAUN NO KLASIFIKASAUN KUSTU

2.1.4.1. DEFINISAUN KUSTU

Kustu katak ativu seluk ne'ebe konta dedukasaun iha empreza ida, kustu ne'e mos dala barak

ne'ebe bolu nu'udar karga (loan) tuir Munandar (2007:23), kustu ne'e “kontador dezempenu ida

ne'ebe fornese hosi empreza” ne'ebe simu husi parte ida seluk, ka ba servisu ne'ebe simu husi

parte ida seluk.


2.1.4.2. KLASIFIKASAUN KUSTU

Kustu mosu tanba atividade ida ne'ebe akontese hanesan atividade operasional empreza nian.

Atividade barak ne'ebe akontese iha empreza nune'e iha klasifikasaun kustu. Hare husi aspetu

relasaun ho negosio ne'ebe empreza ne'e, kustu ne'e bele fahe ba setor rua tuir mai ne'e:

1. Subsektor karga prinsipal: hanesan kustu suporta mos hosi dependente no inter-relasaun ho

core business ka negosio ne'ebe prinsipal empreza nian.

2. Taxa Top la subsektor, ne'e a'as kustu ho suporte hosi empreza ne'ebe laiha relasaun

relasiona ba vore business ka negosio ne'ebe prinsipal hosi empreza nian.

2.1.4.3. ORSAMENTO DESPEZA KA KUSTU OPERASIONAL

Orsamento ba despeza operasional ne'e hanesan orsamento ida ka estimative kustu la iha

konsistensia/hotu-hotu ne'ebe empreza nian durante operasaun empreza iha periodu

kontabilizasaun tinan ida nian. Preparasaun orsamento operasional ne'ebe mak prevalante iha

empreza ida ne'ebe oras ne'e hodi kobre orsamento tuir mai ne'e:

1. Orsamento fixo (orsamentasaun fixo), ne'e deit Kona ba orsamento ne'ebe Laos afetado

hosi mudansa iha atividade empreza sira nian. Ne'e signifika karik iha aumenta ida ka

hamenus atividade empreza nian. Kustu hela nafatin inelterados. Ne'ebe inklui kustu fixo

inklui depresiasaun, impostu, seguru no salariu ba empregadus (ne'ebe la envolvidu

direitamente iha prossesu produsaun).

2. Hanesan orsamento ba dezenvolvimento (orsamentu kustu variaval ba feriadu) ne'e

orsamento ne'ebe Numero varia iha proporsaun ba mudansa iha volume produsaun. Ne'e

signifika karik aumentu ida ba volume produsaun kustu variabel aumenta, no vise-versa.

Ne'ebe inklui kustu variavel inklui material direktu, maundobra direta.


3. Orsamento kustu semi-variavel balun deit fixo la afetadu husi atividade empreza nian no

sira seluk ne'e iha natureza hanesan ne'ebe deit mak influciado hosi mudansa iha

atividade empreza nian sira.Ne'e inklui kustu semi variaveis entre insentivu sira seluk.

2.1.4.4. RESEITA ORSAMENTU

Reseita orsamental (reseita operasional orsamento) tuir Munandar (2007:30) ne'e hanesan

“Plano orsamento ho forma sistematika no ho detalle Kona ba rendimento hetan hosi empreza

ne'e husi tempu ba tempu iha periodu ida nian”. Tuir kashmir (2010:46) komponente ida hosi

lukru empreza ne'e mak hanesan tuir mai ne'e:

1. Rendimentu ka manan nain husi liur negosio prinsipal hosi empreza.

2. Rendimentu ka manan naik husi liur negosio prinsipal empreza nian.

2.1.4.5.DADUS NO INFORMASAUN ATU DEZENVOLVE RESEITA ORSAMENTAL

Tuir Munandar (2010:42) dadus no informasaun iha preparasaun reseita orsamental (negosio)

mak hanesan tuir mai ne'e:

A. Politika Kona ba empreza ba produsaun no komersializasaun.

B. Disponibilidade ba funsionariu sira fo iha area marketing no produsaun no iha Numero 1

(kuantidade) no habilidades(kualidade).

C. Disponibilidade ka kapital giro atu fo apoiu ba atividade produsaun no komersializasaun.

D. Disponibilidade instalasaun apoiu diak aktividade marketing.

E. Pozisaun empreza iha kompetisaun nian.

F. Konsumidor sira, no iha Numero, nivel renda, gostos koletivo no desijasaun ne'e.
2.1.4. DEFINISAUN RELATORIO FINANSEIRO

Iha Kazu ba demostrasaun ba finanseiru sira nian empreza ida-idak iha dever atu halo no relata

relatorio finanseiru empreza nian iha periodo tempo ida nian. Hato'o no halo analiza ba relatorio

sira ne'e nune'e bele hatene kondisaun, dezempenu no pozisaun atual hosi empreza nian.

Tuir kashmir (2010:7) relatorio finanseiru hanesan “Relatorio hatudu kondisaun finanseira

empreza ba periode tinan ida nian”. Tuir fali Sawir (2005:2) deskobre no reklama Kona ba

relatorio finanseira hanesan rezultadu final husi periodo contabil. “Tuir Raharjo (2003:1),

relatorio finanseira hanesan “ Hato'o relatorio responsablidade husi jestor ka xefe empreza ba

jestaun empreza tuir konfiansa hosi parte sira ne'ebe (estahkolders) esternal no internal empreza

nian.

Bazeia ba iha komprensaun ne'ebe temi iha leten iha ona konkluzasaun katak relatorio

finanseiro hanesan relatorio ida ne'ebe deskreve kondisaun finanseira empreza durante periodu

ida nian laran, tuir prinsipio contabeis.

2.1.5.1. OBJETIVO RELATORIO FINANSEIRO

Objetivo relatorio finanseiro tuir norma kontablidade finanseiru ne'ebe hakerek husi Sawir

(2005:2) hanesan tuir main ne'e:

1. Fo informasaun Kona ba pozisaun finanseira, dezempenu no mudansa iha pozisaun

finanseira empreza ida nian, atu nune'e fo benefisiu ba usuarios (stakeholders) hodi foti

desizaun ekonomika.

2. Relatorio finanseira sira ne'ebe mak preparadu ana atu hatan ba nesesidade sira hirak maioria

ba usuarios, ne'ebe jeralmente retratam efetivu finanseiru ba eventu tempu uluk.


No tuir Kashmir (2010:11) objetivo preparasaun relatorio finanseira hanesan:

a. Fo informasaun Kona ba tipu ka kuantidade ativu (harta) propriedade empreza ne'ebe iha

agora

b. Fo informasaun Kona ba tipu ka kuantidade no kapital empreza iha momentu agora.

c. Fo informasaun Kona ba sira nia notas ba relatorio finanseira sira.

2.1.5.2. TIPU RELATORIO FINANSEIRO

Relatorio finanseira sira ne'ebe halo hosi empreza iha tipo oioin depende ba finalidade no

objetivo atu halo deklarasaun hirak ne'e. Iha jeral, relatorio finanseira sira konsisti iha balansu

ne'e, hatudu rezultadu ne'e hatudu mutasoes patrimonio liquido nian sira no hamenus kaixa.

1. Equilibrio

2. Relatorio lukro no lakon (laba rugi)

3. Diferensial relatorio ekuitas (ekuity)

4. Relatorio arus kas

2.1.5.3.PARTE SIRA NE'EBE PRESIZA ANALIZA RELATORIO FINANSEIRO

Parte sira ne'ebe presiza analiza relatorio finanseiro tuir Wild (2005:11) hanesan tuir mai ne'e:

1. Jerente

2. Auditor esterno

3. Diretur

4. Regulador (pembuat peraturan)

5. Karyawan
6. Kliente (pelanggan).

2.1.5.4. RACIO FINANSEIRO

Ba avalia kondisaun finanseiru empreza no dezempenu, analistas finanseiru sira presiza halo

revizaun ba aspetu oioin saude finanseiru empreza ne'e.

Tuir van Gorne financial Ratio (rasio keuangan) fo definisaun katak rasio ida ne'ebe Numero

seluk. No tuir Nafarin (2007:772) hateten katak rasio keuangan ka financial rasio hanesan

proporsaun ida ne'ebe compara verticalmente ka horizontalmente hahu pos ida ne'ebe tau iha

deklarasoes finanseiras ne'ebe bele esperansa iha persentajen ne'e, tempu ne'e no absuluta.

2.1.5.5. FORMAS RASIO KEUANGAN

Forma rasio finanseiru atu sukat nia dezempenu finanaeiru empreza ne'ebe uza ratio finanseiro

ne'e, bele halo ho ratio finanseiru balun. Ratio finanseiro ida-idak iha nia objetivu, utilidade no

sentidu.

A. Rasio likuiditas (liquidity Ratio)

B. Rasio solvabilitas (Leverege ratio)

C. Rasio aktivity

D. Rasio profitabilitas.

2.1.6. PARADIGMA PESKIZA

Paradigma peskiza teorikamente nudar logika formatura husi hanoin perizante nian ne'ebe

forma iha modelu koluna ka ho nia esplikasaun. Peritus ka matenek nain sira fo nia desizaun

hanesan tuir mqi ne'e:


 Muhamad (2009) hateten katak; paradigma ka eskema peskiza hanesan dedkrisaun Kona ba

relasaun entre variabel peskiza nian ne'ebe no nia deskritu tuir hanoin husi eskema ka

paradigma ne'ebe logis.

 No tuir fali Riduwan (2004) hateten katak; eskema peskiza ba paradigma peskiza mak nudar

konsiderasaun baza peskiza ne'ebe sintesa husi evidensia, observasaun no peskiza antes sira.

Baseia ba hanoin hirak ne'ebe haklaken iha leten mak, antes halo peskija peskizadora

formula tiha konseptu atu sai hanesan base iha peskiza ida ne'e mak hanesan tuir mai ne'e:

ORSAMENTU DGETL

ORSAMENTU
RESEITAS
KUSTU OPERASIONL ORSAMENTAIS

Dezempeñu Finanseira Guvernu

Rasio Liquitas

Rasio Solvabilitas

Rasio Activity

Rasio Profitabilitas

Você também pode gostar