Você está na página 1de 15

TRABALHO

POLITIKA SAÚDE REPRODUTIVA

PREPARA HUSI
GRUPO 1

1. Alexandrina Amaral
2. Celestina M.Gusmao
3. Elisabeth Sousa Tambunan
4. Helena da Silva Henrique
5. Maria Magdalena Naga
6. Maria De Jesus
7. Paulina Olga dos Santos
8. Rosa De Jesus
9. Zita Pinto

DEPARTAMENTO PARTEIRA
INSTITUTO CIENCIA DA SAÚDE
DILI
LIAFUAN DAHULUK
Ami fo agradese ba Nai Maromak ho Nia tulun no Nia graça Ami bele hakerek Ami
nia trabalho ida ne’e to’o hotu ho nia topiku: POLITIKA SAUDE REPRODUTIVA ho
medida no hakerek ne’ebe simples liu. Espera Trabalho ida ne’e bele uza sai hanesan ciencia,
mata dalan nomos materia ba Leitor konaba Siencia Administrasaun iha profisaun obstetrisia.
Ami espera katak Trabalhu ida ne’e ajuda aumenta konhesementu no no esperensia ba Leitor
sira, ami bele hadia medida no liafaun iha Trabalho ida ne’e ho nune’e ba oin diak liu tan.
Trabalhu ida ne’e Ami fiar katak sei iha frakeza barak tamba esperensia ne’ebe Ami
iha sei menus tebes. Tamba ne’e Ami hein Leitor sira atu fo sujestaun ne’ebe ho karakter
dezenvolve atu halo kompletu ba Trabalho ida ne’e.

Dili,01 September 2019

Eskritor
INDISE

1.1.Antesedente ..................................................................................................................1
1.2.1.ObjektivuGeral ..........................................................................................................1
1.2.2.ObjektivuEspesifiku ..................................................................................................1
1.2.Objektivu ......................................................................................................................1
1.3.Ruzumu ........................................................................................................................2
2.1.Definisaun Saude Reprodutiva .....................................................................................3
2.10.Direitu Saude Reprodutiva.......................................................................................3
2.11.Area husi Saude Reprodutiva......................................................................................3
2.12.Metas Dezenvolvimentu Saude Reprodutiva .............................................................3-4
2.13.Faktores ne’ebe fo influensia ba Saude Reprodutiva .................................................4
2.14.Prevensaun konaba moras hadaet liu hosi Relasaun Sexsual ....................................4-5
2.2.Mortalidade maternal .................................................................................................5-6
2.3.Tarjetu Atu Atinji Iha Finál Tinan 2016 .....................................................................6
2.4. Problema Saude Reprodutiva ................................................................................7
2.5. Planu Estratejiku Politiku Saude Reprodutivu.............................................................7
2.6. Artigu Nebe Kolia Kona Bapolitik Saude Reprodutiva ..............................................7
2.7.Komponentes .............................................................................................................7
2.8.Aprosimasaun.............................................................................................................8
2.9. Implementasaun Rekursu Humanu.........................................................................8-9
3.1. Konklusaun ..................................................................................................................10
3.2. Sujestaun .....................................................................................................................10

REFERENSIA
KAPITULU I
INTRODUSAUN

1.1. ANTESEDENTE
Saude reprodutiva hanesan situasaun bem estar fiziku, mentalidade, no sosial
kompletamente no laos deit iha moras hadaet sira ka frakeza, iha buat hotu ne’ebe sei iha
relasaun ho sistema reprodutiva no nia funsaun no mos nia prosesu. Komprende konaba
saude reprodutiva no oinsa iha relasaun ho saude individual em geral,no asesu ba
atendimentu saude no intervensaun ba saude publika,hanesan direito ne’ebe bele ba
feto,mane no foinsa’e sira hotu iha mundo tomak.

Komprende konaba saude reprodutiva no oinsa iha relasaun ho saude individual em


geral,no asesu ba atendimentu saude no intervensaun ba saude publika,hanesan direito
ne’ebe bele ba feto,mane no foinsa’e sira hotu iha mundo tomak.
Asesu ba servisu no intervensaun inclui planeamentu familiar no maternidade ne’ebe
seguru no proteje contra infeksaun seksual ne’ebe transmite liu husi moras Hadaet Liu
Husi Relasaun Sexual (MHRS) mak hanesan HIV/SIDA,Liafuan“Labarik”katak ema
ne’ebe ho tinan 5 to 18.“Adolesente”mos katak ema ne’ebe ho tinan 10 to 19 no“Juventud
e”entre tinan 15 to 24.“Jovem” katak parte ne’ebe cobre grupu hotu ne’ebe importante,
no indivudu ne’ebe ho idade 10 to 24. Adolesente katak periodu desenvolvimentu ne’ebe
lai-lais, dalaruma foinsa’e sira iha kreatividade foun no hasoru ho situasaun barak ne’ebe
mosu laos deit oportunidade atu sira hetan progresu maibe fo mos risku ba saude no
bem estar.

1.2. OBJEKTIVU
1.2.1.Objektivu Jeral
Objektivu jeral atu prevene moras ne’ebe hadaet liu husi relasaun sexual
1.2.2.Objektivu espesifiku
Objektivu espesifiku mak hanesan tuir mai ne’e:
a. Atu hatene definisaun kona ba saude reprodutiva
b. Atu habelar informasaun konaba impaktu husimoras hadaet liu husi relasaun
sexual
c. Atu habelar informasaun konaba impaktu husi isin rua ne’ebe ho minoridade
d. Atu halo promosaun saude reprodutiva no foka liu ba iha planeamentu fa
1.3.REZUMU
     Husi objektivu iha leten ita bele foti rezumu kona ba saude reprodutiva, informasaun
kona ba impaktu husi moras hadaet, impaktu husi inan isin rua ne’ebe ho minoridade no
reduz mortalidade inan no oan,no fo promosaun konaba planeamentu familiar.
KAPITULU II
PLANU ESTRATEJIKU

2.1.Definisaun Saúde Reprodutiva


    Saúde reprodutiva hanesan situasaun bem estar fiziku, mentalidade, no social kompleta
mente no laos deit iha moras hadaet sira ka frakeza, iha buat hotu ne’ebe sei iha relasaun
ho sistema reprodutiva no nia funsaun no mos nia prosesu.( WHO,1994)
Vise Ministru Saude, Luis Lobato apela ba inan-aman sira atu toma responsabilidade hodi
fo informasaun edukasaun saude reprodutiva ba oan sira liu –liu sira ne’ebe tur ona iha
banku eskola. Vice ministru dehan, saude reprodutiva ne’e iha rua ida koalia kona ba
saude inan sira nian liga ba iha planeamentu familiar no ida seluk saude adolecente,
maibe governu hasoru dezafiu atu halo edukasaun ba foinsa’e sira tanba iha
dezentendimentu ho sosiedade no Igreja.
2.2.Mortalidade maternal
Feto isin rua ne’ebe simu ANC husi treinadu sira ne’ebe besik 86% iha 2009-2010
no 84% iha 2016.Timor-Leste iha taxa mortalidade inan aas liu husi regiaun, ho taxa
ne’ebé hala’o inan besik 860 mak mate ba kada 100.000 tur ahi tanba problema ne’ebé
relasiona ho isin-rua, tu;ur-ahi ka iha inísiu husi períodu pos-parto. 

2.3.Tarjetu Atu Atinji Iha Finál Tinan 2016


Porposaun inan isin rua ne’ebe mai hala’o ante natal care(ANC) iha Klinika sira mak
hanesan iha tinan 2009-2010 86% no iha 2016 84%. TLDHS 2016 hatudu katak 84% husi
feto ne’ebe ho idade 15-49 simu ona ANC iha klinika durante isin rua. Hasa’e taxa
prevalencia ba meiu kontrasepsaun,12% husi feto ne’ebe uza metode kontrasepsaun
injeksi no iha tinan 2016 sae ba 24% .TLDHS hatudu katak 72% halao ona survey ba
prevensaun konaba tetanus neonatal ba feto sira ho idade tinan 5.

2.4.Problema Saude Reprodutiva


        Problema saude reprodutiva mak hanesan tur mai:
a) Kaben sedu
b) Abuzu sexual
c) Bebe moris todan menus (BMTM)
d) Isin rua sedu
e) Isin rua tarde
f) La dun hatene program Planeamentu Familiar(PF)
g) Para eskolah.
     Moras Hadaet Liu Husi Relasaun Sexual (MHRS) mak hanesan HIV/SIDA

2.5.PLANU ESTRATEJIKU POLITIKU SAUDE REPRODUTIVU

Iha ne’e ami iha planu ka iha politika saude reprodutiva atu habelar ka fahe
informasaun no edukasaun kona ba saude reprodutivaPlaneamentu Familiar mak polítika ida
ne’ebé enkoraja inan sira atu fó espasu ka distánsia husi oan ida ba oan seluk”,Polítika
planeamentu familiar la’ós foka de’it ba inan sira, ka ba ema ne’ebé forma ona família, maibé
ba ema hotu-hotu liuliu joven sira ne’ebé iha idade ativu . Aleinde ne’e, definisaun
Planeamentu Familiár la’ós ba feto de’it, maibé mane sira presiza hatene kle’an kona bá
asuntu importante ne’e. Nu’udar parteira ne’ebe diak tenke iha Politika hodi halo promosaun
saude reprodutiva iha eskola sekundaria, no ba komunidade sira atu hatene klean liu kona ba
hadia inan nia saude, hakbiit inan, hamenus kiak, promove edukasaun, prevene HIV/SIDA
promove saude labarik. atu halao promosaun ba komunidade sira mak Hanesan fahe
kondom,hodi prevene HIV/SIDA.

2.6.ARTIGU NE’EBE KOLIA KONA BAPOLITIK SAUDE REPRODUTIVA


Artigu 12 Numeru 2 Alinea a (Diretu ba saude inan no oan no saude reproduti
va) Ita Bele Hare Ba ”Garante Haminus Taxa Ba Bebe Mate No Mortalidade Infantile No
Dezenvolvimento Saudavel Labarik Nian “(art.12 numeru 2 alinea a)
Hanesan Provisaun Ida Ne’ebe Rekere Medida Atu Hadia Labarik No Inan Ninian,,servisu
Saude Seksual No Reprodutiva,inklui Asessu Ba Planeamentu Familiar,kuidado Durante
Period Molok No Hafoin Tuur-ahi Ninian.
Artigu 17
(Igualdade ba feto no mane)
1. Feto  no mane iha  diretu  no obrigasaun  hanesan  iha  moris familia, kultural, social, 
ekonomiku no politiku nia laran.

Artigu 18º
Direitu ba saude no ba servisu saúde
1. Labarik iha direitu atu goza estadu saude diak liu ne’ebe bele no atu benefisia servisus
medikus ba prevensaun no tratamentu ba moras sira no ba ninia reabilitasaun.
2. Laiha labarik ida mak hetan privasaun ba direitu asesu ba servisus saude nian, sei mos
nune’e hari’i servisu nasional ba saude universal, jeral no, tuir medida ninia
posibilidades, la selu.

3. Ba realizasaun tomak direitu ne’e, Estadu adopta medidas ne’ebe adekuadus atu:
Hamenus numeru mate entre labarik sira tinan ki’ik no mate ki’ik oan, no asegura
rejistu labarik sira hotu ne’ebe mate, hanesan mos kauzas mate nian;
4. Asegura asisténsia medika no kuidadus ba saude nesesarius ba labarik hotu, iha
particular liu ba dezenvolvimentu kuidadus ba saude primarius;
5. Asegura ba inan sira kuidadus saude molok no hafoin tur ahi;
6. Garante atu fo lisensa ba maternidade no ba paternidade ne’ebe selu, hanesan iha
kazus nasimentus oan rasik nian, no mos iha kazus adopsaun ne’ebe sei tau iha lei
espesial;
7. Asegura katak grupus hotu populasaun nian, liu-liu inan aman no labarik sira, iha
asesu ba informasaun kona ba saude no nutrisaun ki’ik oan sira nian, vantajens husi
aleitamentu maternu, hijiene no moris mos ambiente nian, saneamentu, planeamentu
familiar hanesan mos prevensaun ba asidentis no kontaminasaun husi virus
HIV/SIDA nian.
8. Dezenvolve kuidadus preventivus saude nian, akonselhamentu no informasaun ba
inan aman sira no edukasaun iha materia ba planeamentu familiar, hanesan mos
promove servisus ninian sira.
Artigu 19
(Klosan Sira)
1. Estadu foti no fó barani ba klosan no feto-raan sira, atu sira bele hako’ak metin
unidade Nasionál, bele harii fali, tuba no haburas nasaun ne’e.
2. Estadu sei halo buat hotu-hotu ne’ebé nia bele, atu tulun edukasaun, saúde,
formasaun Profisionál ba klosan sira.

2.7.KOMPONENTES
a.Primeira Komponente ba: Saude Sexual no Reprodutivu ba foinsa’e
 Liafuan “Labarik” katak ema ne’ebe ho tinan 5 to 18. “Adolesente” mos katak ema
ne’ebe ho tinan 10 to 19 no “Juventude” entre tinan 15 to 24. “Jovem” katak parte
ne’ebe cobre grupu hotu ne’ebe importante, no indivudu ne’ebe ho idade 10 to 24.
 Adolesente katak periodu desenvolvimentu ne’ebe lais, dalaruma foinsa’e sira iha
kreatividade foun no hasoru ho situasaun barak ne’ebe mosu laos deit oportunidade
atu sira hetan progresu maibe fo mos risku ba saude no bem-estar.

.DEKLARASAUN POLITIK
Governu Republika Demokratika de Timor-Leste Garante Direito jovem conforme ba
Convensaun ne’ebe mensiona ona iha Konvensaun ONU konaba Direitu Labarik nian.
Governu desenvolve intervensaun no planu ba aksaun, trata ba problemas ne’ebe identifika,
hanesan jovem nia envolvimentu ba iha parte hotu konaba desenvolvimentu no
implementasaun.

b.Segundo Komponente: Eskolla Reprodutiva (Planeamnetu Familiar)

Politika ba Planeamentu Familiar ne’ebe desenvolve no aprova liu husi Konseliu de


Ministru iha 2002, ho nune’e eskolia reprodutiva ne’e iha nafatin hanesan ho konseitu ida
ne’ebe foun ba familia iha Timor-Leste. Situasaun ida ne’e orijem husi istoria, durante
okupasaun Indonesia, komunidade verifica programa Planeamnetu Familiar ne’ebe iha
sentidu ho Komunidade hotu hanesan ho motivasaun politikas.

DEKLARASAUN POLITIKA
Governu Da Republika De Timor-Leste rekonhese importansia husi espasu ba nasimentu
no minimisa taxa moris ne’ebe a’as, hanesan meio ida atu alkansa objektivu eradikasaun ba
Kiak, Hamenus nivel mortalidade maternal no infantile no hasae saude ba inan no labarik.
c.Terceiru Componente Ba Maternidade Segura
Gravidez ne’ebe seguru constitui ho inisiativa ne’ebe lansa husi OMS atu hamenus fardo
global ba mate, moras ne’ebe defisiensia ne’ebe la nesesaria asosiadas ho gravides, parto no
period neo-natal.
Objektivu sentral ba estratejia atu atinji Gravides ne’ebe seguru no asegura gravides no partu
seguru liu husi disponibilidade, asesu no usa kuidadus capacita ba feto/inan hotu no nia bebe
ne’ebe foin moris.
DEKLARASAUN POLITIKA
Governu Republika Demokratika De Timor-Leste rekonhese importansia husi disponibilidade
servisu basiku no kualidade ne’ebe diak no komprensivu ba Feto/Inan hotu durante gravides
no partu, ho forma atu minimiza nivel Mortalidade Materna Neonatal Morbilidade iha Pais.
Governu mos garante katak Feto/Inan hotu ne’ebe gravides, no kondisaun saida deit wainhira
sira Gravides no Partu.

IMPLEMENTASAUN REKURSUS HUMANU


Atu fornese pakote kuidados, iha informsaun ne’ebe los konaba prosesu reprodutivu no mos
fahe fatores ne’ebe mak iha,ho nune’e adolesente iha hahalok no comportamentu ne’ebe mak
ho objetivu konaba prosesu reproduksaun.

2.8.APROSIMASAUN
Nudar Parteira Iha Timor-Leste Tenki halao kontrola no halo bebeik promosaun
saude konaba saude reprodutiva ba komunidade liu-liu ba foinsae, atu nune’e bele hasae sira
nia konhesimentu iha area ida ne, no oinsa sira bele hatene halao prevensaun ba sira nia an
husi moras ne’ebe hadaet liu husi relasaun sexual no oinsa sira bele kuidadu sira nia an iha
idade jovem

2.9. IMPLEMENTASAUN REKURSUS HUMANU


Atu fornese pakote kuidados, iha informsaun ne’ebe los konaba prosesu
reprodutivu no mos fahe fatores ne’ebe mak iha,ho nune’e adolesente iha hahalok no
comportamentu ne’ebe mak ho objetivu konaba prosesu reproduksaun.

2.10 .Direitu saude reprodutiva


      Emjeralmente direitu saude reproduksi kompostu husi:
a) Direitu atu hetan informasaun no edukasaun saude reprodutiva
b) Direitu atu hetan atendementu no hamahon husi saude reprodutiva
c) Direitu atu hetan livre hanoin konaba atendementu saude reprodutiva direitu atu
hetan protesaun husi kematian tamba gravidez
d) Direitu atu disidi total no fo espasu ba oan
e) Direitu livre no seguru husi saude reprodutiva
f) Direitu atu desenvolve planu familiar
g) Direitu livre atu organiza no partisipa iha politika nebe sei iha relasaun ho saude
reprodutiva.
2.11.Area husi saude reprodutiva
a) saude inan no bebe foin moris
b) prevene no prevensaun infertilitas
c) planeamentu familiar
d) prevene no prevensaun infeksaun area reprodusaun
e) prevene no prevensaun komplikasaun aborsi
f) saude reprodutiva adolcente
g) hanesan aspektu saude reprodutiva sira seluk ezemplu kanker serviks, mutilasi
genetalia, fistula.
2.12. METAS DESENVOLVIMENTU SAUDE REPRODUTIVA
      Metas jerál estrategia ida ne ' e maka atu asegura katak populacao sira bele;
a) Dezenvolvimentu ida ne’ebé verifika maturidade seksuál no saudavel ne’ebé iha
kapasidade iha relasaun hanesan ne ' e no responsavel iha relasaun seksual tomak;
b) To’o nia numero iha inísiu hakarak atu iha oan ho seguranca ho forma ida ne’ebé
saudavel, decidi bainhira iha ne’e;

2.13. FAKTORES NEBE FO INFLUENSA BA SAUDE REPRODUTIVA


     Faktores ne’ebe mak fo influensia ba saude reprodutiva mak hanesan:
a. Relasaun seksual
Halo relasaun seksual livre bele hadaet moras orgaun reproduksi.halo
relasaun  seksual nebe obrigatoriu bele hakanek area pelviku no hamosu trauma ba
iha area feto nian. Kondisaun saude no tratamentu medico.Kondisaun saúde hanesan
endometriku no moras radang panggul bele halao atividade seksual sente halo
moras.Fitar husi ceaser pelviku kurativu ba moras kankru refere bele mos halao area
genitalia sente moras bainhira halao relasaun seksual.Utiliza antibiotiku hasae risku
infeksaun iha area genitalia.
b. Material kontrasepsaun no pembalut
           Material kontrasepsaun mak hanesan kondom, no diafragma bele fo kauza
iritasaun ba iha genetalia. Infeksaun pasca partu ka uza pembalut nebe demais liu
husi oras 8 ba oin hasae risku toxic shock syndrome ka konplikasaun infeksaun
bakteria.
c. Gravidez
           Momentu gravidez, kada feto sei para menstruasaun to bebe moris.Durante
gravidez total leokore sae maka’as.
d. Asediu psikologia
           Sente lahakmatek no depresaun halo kontribuisaun ba halo seksual
obrigatorio ka esperensia nebe mak halo ona nia trauma no mos bele sai kauza ba
aseidiu psikologia.
2.14.  PREVENESAUN KONABA MORAS HADAET LIU HUSI RELASAUN
SEXUAL (MHRS)

Atu prevenesaun konaba moras hadaet liu husi relsaun sexsual(MHRS) Bele Hadok
A’an Liu Husi Método A,B,C Hanesan Tuir Mai Ne’e:
A “Abstain”(ka abstinensia) la hala’o relasaun seksual. Ida ne’e maka 100%
seguruliu.Importante liu ba jovem no ema nebe’e maka seidauk kaben.
B “Be faithful”katak fiar ba malu no halo relasaun seksual ho parseiro ida deit.
C “Condom”alternativo atu labele hetan HIV.Tenke uza nafatin kondom ka preservativo
iha kualker fatin, kualker tempo, no ho kualkerema.

Bainhira ita labele hala’o tuir “A” no “B”, ita tenke


tuir“C” hodi ba oin. Método prevensaun nebe’e maka seguru liu maka hala’o relasaun
seksual no fiel deit ba parseiro ida.
KAPITULU III
ENSERRA
3.1.Konkluzaun
Saude reprodutiva hanesan situasaun bem estar fiziku, mentalidade, no sosial
kompletamente no laos deit iha moras hadaet sira ka frakeza, iha buat hotu ne’ebe sei iha
relasaun ho sistema reprodutiva no nia funsaun no mos nia prosesu. Atu prevenesaun
konaba moras hadaet liu husi relsaun sexsual(MHRS) Bele hadok aan Liu Husi
Método,Abstain, bethful no condom ( A,B,C).
Komprende konaba saude reprodutiva no oinsa iha relasaun ho saude individual em
geral,no asesu ba atendimentu saude no intervensaun ba saude publika,hanesan direito
ne’ebe bele ba feto,mane no foinsa’e sira hotu iha mundo tomak
3.2.Sujestaun
N’udar Parteira Iha Timor-Leste Tenki halao kontrola no halo bebeik promosaun
saude konaba saude reprodutiva ba komunidade liu-liu ba foinsae, atu nune’e bele hasae
sira nia konhesimentu iha area ida ne, no oinsa sira bele hatene halao prevensaun ba sira
nia an husi moras ne’ebe hadaet liu husi relasaun sexual no oinsa sir abele kuidadu sira
nia an iha idade jovem.Konhesimentu iha area ida ne, no oinsa sira bele hatene halao
prevensaun ba sira nia an husi moras ne’ebe hadaet liu husi relasaun sexual no oinsa sir
abele kuidadu sira nia an iha idade jovem.
REFERENSIA
1. Estratejia Nacional de Saude Reprodutiva 2004-2015
2. Timor-Leste Demographic and health survey 2016 (TLDHS
3. Kontituisaun  Republika Demokratika Timor Leste Nian,PARTE
II,DIRETU,DEVER,LIVERDADE NO GARANTIA FUNDAMENTAL SIRA,TITULU
I,PRINSIPIU JERAL SIRA,Pajina 16.

Você também pode gostar